OSJETI I PERCEPCIJA

PSIHOFIZIKA to je podruje psihologije koje se bavi

odnosom izmeuobjektivno mjerljivih karakteristika podraaja i
osjeta koje oni izazivaju
OSJETI- doivljaji koji nastaju djelovanjem podraaja na
osjetne ograne
PODRAAJ- svaka energija kojom se djeluje na osjetne organe
odnosno receptore osjetnog sustava
APSOLUTNA OSJETLJIVOST (limen) najmanja jaina
podraaja koja mora biti zadana da bisno taj podraaj doivili
DIFERENCIJALNA OSJETLJIVOST (limen) najmanja razlika
u jaini podraaja koju moemo registrirati
OSJETNI SUSTAV
ine ga receptori (osjetilna stanica ili njezin dio)
provodni put (ivci)
sredinji dio (centri u kraljenikoj modini)
PREMA SMJETAJU DIJELE SE NA :
EKSTEROCEPTORE ILI VANJESKE RECEPTORE
blizinsk !s"#$il detektiraju bol,toplinu,dodir i okus,a
smjeteni su na povrini koe i sluznici !obuuju trenutanu
reakciju
%l"insk !s"#$il daju podatke o okolinkim zbivanjima,a
smjeteni su u oima,uima i nosu "mogu#uju dodatno vrijeme
za procjenu potencijalnih posljedica akcije
&' INTEROCEPTORI
biljee zbivanja u unutranjosti ogranizma (u dinim,probavnim i
spolnim organima), slue odravanju homeostaze i reprodukciji
('PROPRIOCEPTORI
smjeteni su u lokomotornom aparatu (mii#ima,tetivama i
zglobovima) te u vestigularnom dijelu uha "mogu#uju
pokretanje i odravanje ravnotee
PREMA VRSTI ENER)IJE DIJELE SE NA:
*'ELEKTROMA)NETSKE
-nalaze se u unji#ima i tapi#ima oka
-unji#i slue razlikovanju boja,a tapi#i razlikovanju svjetlina i
nisu osjetljivi na boje
&'KEMORECEPTORE
-detktiraju promjene u kemijskom sastavu okoline (njuh) i
teku#ina u prvom dijelu probavnog sustava (okus)
(' MEHANORECEPTORI
-najbrojniji su
energije izvan organizma registriraju osjetila za sluh i dodir,a
energiju unutar registriraju proprioceptori
+'TERMORECEPTORI
-omogu#uju svijesni osjet promjene temperaturei dijele se na
receptore za toplo i hladno
tre#a je podjela na $!ni,k# i -zi,k# receptore,a osniva se na
razliitim procesima adaptacije na podraaje
%.$/i"0 odreujemo kao djelomini ili potpuni gubitak osjeta
zbog produenog podraivanja
-zi,ki su receptori podloni adaptaciji- oni reagiraju na pojavu
podraaja izbijanjima akcijskim potencijala
$!ni,ki se receptori uop#e ne adaptiraju,oni omogu#uju
odravanje ravnotee i orijentaciju u prostoru
FECHNEROV ZAKON
-$echnerov zakon govori o odnosu izmeu jaine podraaja i
jaine osjeta
-taj odnos je logaritamski jer je speci%ian za svako osjetno
podruje
VIDNI OSJETI
-ine ga oko,oni ivac i centar za vid u zatiljnom dijelu kore
velikog mozga
oko-optiki i senzorni sustav
optiki ronica,zjenica i le#a
senzorni mrenica ( tapi#i-razlikovanje svjetlina, unji#i-
razlikovanje boje )
NASTANAK VIDNO) OSJETA1 svjetlosni val prolazi kroz
zjenicu,lomi ga le#a,%okus pada na mrenicu,potom ivano
uzbuenje vidnim ivcem putuje u centar za vid
aditivno mijeanje boja mijenje svjetala razliite boje
ako u odreenom omjeru projiciramo plavo i uto svjetlo dobit
#emo bezbojno ili akromatsko sivo
mjeavina svjetla svih boja daje bijelo
supraktivno mijeanje boja-kad se svjetlo gleda kroz
preklopljene raznobojne %iltre
&'(- vidimo ljubiastu boju
)((-)*(-vidimo crvenu boju
SLUNO OSJETILO
-ine ga uho,sluni ivac, centar za sluh u kori
-uho se dijeli na vanjsko,srednje i unutranje
-osobito je dobra osjetljivost za raspon %rekvencija glasova
ljudskog govora (*(-++(( ,z)
-pri sluanju je najvanije odrediti visinu i glasno#u tonova, te
gdje je izvor zvuka
-to su tonovi ve#e %rekvencije, razlike u subjektivnoj glasno#i
se smanjuju
KONI RECEPTORI
-odgovorni su za doivljaj boli,toplog i hladnog
-receptori za dodir su -aisnerova i pacinijeva tjeleca
za bol,toplo i hladno slobodni ivani zavreci
-receptora za hladno ima deset puta vie nego receptora za
toplo i smjeteni su blie povrini koe
-receptori za bol s ne mogu adaptirati to je bitno u uvanju
zdravlja organizma
OKUSNI OSJETI
-receptori su smjeteni na povrini jezika u okusnim pupoljcima-
. potporne stanice i / okusne osjetilne stanice
-postoje etiri osnovne okusne kvalitete0 sl$k! (na vrhu
jezika) , kis#l! (na stranama jezika) , sln! (podudara se s
podrujima za slatko i kiselo) , 2!3k! (stranja strana jezika)
MIRISNI OSJETI
-mirisni receptori su smjeteni u gornjoj nosnoj upljini, reagiraju
na plinovite tvari a ivano uzbuenje mirisnim ivcem odlazi
prema mozgu 1io mirisnog snopa zavrava na jeziku pa je
esto mirisni doivljaj pra#en i okusnim
VESTI)ULARNI APARAT
-ine ga . polukruna kanali#a u neposrednoj blizini punice
-u svakom se kanali#u nalaze receptori odgovorni za jedan
smjer kretanja te tako vestigularni aparat sudjeluje u odravanju
ravnotee,odnosno kontrole poloaja tijela
PERCEPCIJA proces kojim pojedinac interpretiraosjetne
podatke
-senzorni podaci samo izvjetavaju o podraaju iz okoline,a
percepcija te senzorne poruke prevodi u razumljive oblike
-percepcija nam omogu#ava da razne mrlje boje vidimo kao
odreeni predmet,da mnotvo zvukova ujemo kao govor, da
kombinaciju slatkog,kiselog i ostalih okusa okusimo kao
odreeno jelo
%unkcije percepcije0
3#k!2ni/i"-prepoznavanje
l!kliz/i"-smjetanje u prostoru
rekognicije omogu#uje0 oblik predmeta,kontekst u kojem se
predmet nalazi,oekivanje,usmjerenost na podraajni sklop
(npr perceptivna panja), npr %i %enomen
LOKALIZACIJA
lokalizacija predmeta ponajprije zahtijeva njihovo meusobno
razlikovanje,a potom i razlikovnjeod svih ostalih struktura koje
se nalaze u vidnom ili slunom polju u vrijeme percepiranja
lokalizacija podraaja pretpostavlja percepciju dubine i
percepciju gibanja
percepcija dubine- na osnovi monokularnih znakova
percepcija gibanja- stroboskopsko i inducirano gibanje
MONOKULARNI ZNAKOVI
relativna veliina- manje objekte promatramo kao da su
udaljeniji
pokrivanje- predmet koji prekriva drugi opaamo bliim
relativna visina-predmet koji se ini bliim horizontu percepira
se kao udaljeniji
linearna perspektiva-objektivno paralelne crte poput rubova
ceste konvgiraju s udaljeno#u
zasjenjenje i sjene- predmet koji prijei dolazak svjetla na drugi
blii je,kao to je to i predmet ija sjena pada na drugi
paralaksa predmeta ili relativno gibanje- kada se kre#emo,ini
nam se kao da se blii predmeti kre#u brzo u suprotnom
smjeru,dok se udaljeniji predmeti kre#u polagano u istome
smjeru kao i mi
PERCEPCIJA )I4ANJA
-lokalizacija podraajnih predmeta ili sklopova u prostoru
podrazumjeva percepciju gibanja tih podraaja
-%i %enomen (stroboskopsko gibanje)- nastaje podraavanjem
oka ili tono odreenim periodima,ali podraajima koji miruju
inducirano gibanje-pomicanje ve#eg objekta uzrokovat #e
percepciju gibanja manjeg objekta koji se nalazi iza njega
PERCEPCIJA)I4ANJAU PROCESU PERCEPCIJE IMA
4AREM ( FUNKCIJE:
+ razlikovanje predmeta od njegoveokoline
/potie selektivno usmjerenje percepcije
. stvara doivljaj kretanja vlastita tijela
-za razvoj konstantnosti percepcije potrebno je perceptivno
iskustvo
4INOKULARNI ZNACI:
+ binokularna disparantnost
/ kondegencija oka
bin!k0l3n %is.3n$n!s$- odnosi se na razlike u onome to
se opaa jednim odnosno drugim okom
k!n%#2#n/i" !k-pri usmjeravanju oba oka na jednu toku
imamo kinestetiku povratnu in%ormaciju o njezinoj udaljenosti
-problemom prepoznavanja posebno su se bavali gstalt piholozi
-getaltistika naela prepoznavanja oblika su0
blizina,slinost,simetrija,zajednika sudbijna,dobar pravac
PAM5ENJE
PAM5ENJE usvajanje,zadravanje i koritenje in%ormacija
234564 proces kojim iskustvo ili vejba proizvode promjene
u naim mogu#nostima,odnosno promjene u ponaanju
FIZIOLOKE OSNOVE ZAPAM5IVANJA:
+ engrami ili neurogramni objektivne promjene u strukturi
ivanog sustava u %unkciji pristizanja in%ormacija
/ reverberacijski taktovi %izioloki putovi kroz koje se
in%ormacija 7voza8 i posprema dugorono pam#enje
. hipokampus u limbikom sustavu odgovoran je za mnogo
zapam#ivanja
& 9,: i 4 vitamini
' acetill kolin
VRSTE PAM5ENJA
I' SENZORNO PAM5ENJE
+ ehoiko
/ ikoniko
II' KRATKORO6NO PAM5ENJE
%unkcije kratkoronog pam#enja0 kodiranje, radno pam#enje-
vra#anje in%ormacija iz dugoronog u kratkorono, upotreba te
vra#anje u dugorono ili otputanje
III' DU)ORO6NO PAM5ENJE
+ autobiogra%sko- ukljuuje zapam#ivanje raznih epizoda iz
vlastitog ivota
/ semantiko sva naa znanja
. proceduralno sve nae vjetine
%aze usvajanja vjetina 0 promatranje
povezivanje
automatizacija
KAKO ISPITUJEMO PAM5ENJE7
-pam#enje se kao sposobnost provjerava na sljede#e naine0
+reprodukcija
/uteda
.prepoznavanje
ZA4ORAVLJANJE gubljenje podataka iz nae svijesti
uzroci zaboravljanja0
+gubljenje eurograma ili neurograma
+brisanje reverberacijskih taktova i nemogu#nost pronalaenja
in%ormacije
.inter%erencija (kada uenje jednog gradiva ometa uenje
drugoga)
retroaktivno novo uenje potire prije naueno
proaktivno- ako neto prije naueno ometa uenje novoga
gradiva
& potiskivanje ili represija
SMETNJE PAM5ENJA
+ hipomnezija- smanjena sposobnost pam#enja
/hipermnezija- pam#enje svih in%ormacija
.auterogradna amnezija- ometa novo zapam#ivanje
&retrogradna amnezija-izgubili smo ono ega smo se
sje#ali,gubljenje pam#enja
' paramnzija- lana sje#anja,posljedica su razliitih demencija
U6ENJE
metode uenja0
I' U6ENJE UVJTOVANJEM
+klasino uvjetovanje
/opetarivno uvjetovanje
II'SOCIJALNO U6ENJE
+ imitacija
/modliranje
.promatranje
&simbolino uenje
III' KO)NITIVNO U6ENJE uenje s razumjevanjem
KLASI6NO UVJETOVANJE
esto zadavanje (hrana) 9! bezuvjetni podraaj
5; (slina)
(klavir) 542<;=>5?
!"1;=@=6okretanje glave
na klavir #e pas reagirati slinom
2! (klavir postaje uvjetovani 2;(slina postaje uvjetovana
reakcija) podraaj)
)ENERALIZACIJA- uvjetovana reakcija na podraaje koji su
slini poetnom uvjetovanom podraaju
DISKRIMINACIJA- uvjetovana reakcija se pojavljuje samo na
odreene,speci%ine podraaje
)AENJE1 novopostavljeni re%leks #e se izgubiti ako se vie ne
uvodi bezuvjetni podraaj
klsi,n! 08"#$!8n"# je pasivan proces jer se tu na postoje#e
re%leksivne aktivnosti uspostavljaju nove re%leksivne aktivnosti
uvjetovanje vieg reda- kada se na uspostavljenu uvjetovanu
reakciju razvija nova uvjetovana reakcija
EKSPERIMENTALNA NEUROZA vezano zu diskriminaciju
podraaja pr <ata je ponosan kad dijete psuje, mama ga
kanjava za to isto jo je gore ako isti roditelj jednom
nagrauje, a drugi put kanjava isto ponaanje