Biopsihološke osnove

emocija
Biološka psihologija, 2008
Emocije
‡ Ugoda, uzbuđenje, euforija, ekstaza, tuga,
depresija, strah, tjeskoba, ljutnja,
neprijateljstvo, smirenost...doprinose
bogatstvu našega osobnoga života

‡ Važnost emocija za naš svakodnevni život

se ne može podcijeniti; one su inspiracija
za umjetničko izražavanje – od poezije do
filma...
Funkcije emocija
‡ Pripremaju nas na akciju
„ Veza između vanjskih događaja i ponašanja

‡ Oblikuju naše buduće ponašanje

„ Djeluju kao potkrepljenje

‡ Pomažu nam u regulaciji socijalnih

interakcija
„ Pomažu onima koji nas promatraju da nas
bolje razumiju
Definicija emocija
‡ Emocije su stanja uzbuđenosti organizma koja se
izražavaju kroz:
„ Specifična ponašanja
Emocionalna ekspresija
„ Fiziološke promjene
„ Subjektivni doživljaj Emocionalno iskustvo/doživljaj

‡ Dijelovi mozga uključeni u emocije:

„ Limbički sustav i moždano deblo – autonomni, endokrini
i skeletomotorni odgovori – pripremaju na akciju i
pokazuju emocionalno stanje na van
„ Kora mozga – svjesni doživljaj emocija
Facijalna ekspresija emocija

‡ Emocije se izražavaju i u formi motornih

odgovora, posebno pokretima mišića lica

‡ Zanimljivo, izražavanje bazičnih emocija (strah,

ljutnja, iznenađenje, radost, tuga, gađenje) je
jednako u različitim kulturama – temeljeno na
tim nalazima, Darwin je pretpostavio da su ti
aspekti emocionalnoga izražavanja urođeni
Paul Ekman. Bazične emocije
Facijalna ekspresija emocija

‡ Motorni neuroni koji

kontroliraju mišiće lica
primaju signale iz dva
različita područja
mozga:
„ Motornog korteksa
(voljna motorika)
„ Područja uključenih u
emocije (limbički dijelovi
korteksa i subkortikalna
područja)
Facijalna ekspresija emocija
‡ Kada se trebamo nasmijati za fotografiju
aktiviramo motorni korteks, ali to ne mora
proizvesti prirodni osmijeh; simetričniji i
prirodniji osmijeh se javlja kada
“emocionalna” područja mozga aktiviraju
facijalne motorne neurone
Fiziološke promjene
‡ Iako su emocije različite, one dijele neke
zajedničke osobine u načinu na koji se
izražavaju
‡ Ekspresija ili izražavanje emocija uključuje
fiziološke promjene koje uključuju
otkucaje srca, krvni tok (crvenjenje ili
blijedilo kože), piloerekciju, znojenje i
gastrointestinalnu motilnost – te promjene
kontrolira AŽS
‡ Senzorni receptori u tijelu izvješćuju o tim
fiziološkim promjenama mozak
 Subjektivni doživljaj emocija
SUMORNO 1 2 3 4 5 ODMORENO 1 2 3 4 5

ZADOVOLJNO 1 2 3 4 5 LJUTITO 1 2 3 4 5

IZOLIRANO 1 2 3 4 5 TUŽNO 1 2 3 4 5

RAZLJUĆENO 1 2 3 4 5 SRDAČNO 1 2 3 4 5

BEZBRIŽNO 1 2 3 4 5 PLAŠLJIVO 1 2 3 4 5

DEPRESIVNO 1 2 3 4 5 POLETNO 1 2 3 4 5

VELIKODUŠNO 1 2 3 4 5 BIJESNO 1 2 3 4 5

UGODNO 1 2 3 4 5 TOLERANTNO 1 2 3 4 5

ODBAČENO 1 2 3 4 5 ŽALOSNO 1 2 3 4 5

VEDRO 1 2 3 4 5 DRUŠTVENO 1 2 3 4 5

ŽIVAHNO 1 2 3 4 5 BOJAŽLJIVO 1 2 3 4 5

NEŽELJENO 1 2 3 4 5 SRETNO 1 2 3 4 5

ZASTRAŠENO 1 2 3 4 5 UZNEMIRENO 1 2 3 4 5

DOBRONAMJERNO 1 2 3 4 5 POTIŠTENO 1 2 3 4 5

UVRIJEĐENO 1 2 3 4 5 EFIKASNO 1 2 3 4 5

RADOSNO 1 2 3 4 5 RAZDRAŽLJIVO 1 2 3 4 5

SRDITO 1 2 3 4 5 KONCENTRIRANO 1 2 3 4 5

ODLUČNO 1 2 3 4 5 VESELO 1 2 3 4 5

PREPLAŠENO 1 2 3 4 5 OSTAVLJENO 1 2 3 4 5

ODUŠEVLJENO 1 2 3 4 5 AKTIVNO 1 2 3 4 5

(Bezinović, Kardum)
Odnos emocija i fizioloških promjena
‡ James-Langova teorija emocija:

„ Svjesno se iskustvo (emocija) pojavljuje

NAKON što korteks primi signale o fiziološkim
promjenama na periferiji
„ “Tužni smo jer plačemo, preplašeni jer
drhtimo...” (William James, 1884)
„ Fiziološke se promjene javljaju prve i mozak ih
interpretira kao zasebno emocionalno iskustvo
„ Periferna teorija emocija
James-Langova teorija

Tjelesne
Podražaj Percepcija Emocija
Promjene
(medvjed) (opasnost) (strah)
(lupanje srca)
Odnos emocija i fizioloških promjena
‡ Cannon-Bardova teorija emocija:

„ Subkortikalne strukture – hipotalamus i

talamus – imaju ključnu posredujuću ulogu u
emocijama
„ One šalju motorne naredbe kojima se
reguliraju periferne promjene i proslijeđuju
informacije u korteks gdje dolazi do kognitivne
percepcije emocija
„ Fiziološke promjene su samo usputne pojave
emocionalnoga iskustva i nisu nužne
„ Centralna teorija emocija
Cannon-Bardova teorija

Tjelesne
Podražaj Percepcija
(medvjed) (opasnost)
Promjene
(lupanje srca)

Emocija
(strah)
Odnos J-L i C-B teorije
Kognitivne teorije emocija
‡ Emocije – interakcija perifernih i
centralnih faktora
‡ Korteks kreira kognitivni odgovor na
informacije koje dolaze s periferije a koji
je sukladan OČEKIVANJIMA osobe i
SOCIJALNOM KONTEKSTU u kojem se
osoba nalazi
‡ Schachter-Singerov eksperiment (1962)
Schachter-Singerov eksperiment
Sudionici su primili injekciju adrenalina ili placebo i dovedeni su u jedan od 4
moguća eksperimentalna uvjeta:

‡ Neinformirani o učincima adrenalina - sudionici su primili injekciju

adrenalina ali im nisu objašnjeni učinci lijeka.

‡ Informirani o učincima adrenalina - sudionici su primili injekciju adrenalina

i detaljno su informirani o njegovim "popratnim" učincima (tremor ruku,
lupanje srca, suha usta i sl.).

‡ Pogrešno informirani o učincima adrenalina - sudionici su primili injekciju

adrenalina ali su pogrešno informirani o mogućim "popratnim" učnicima
(ukočena stopala, glavobolja). Ovi sudionici, dakle, neće očekivati prave
učinke adrenalina.

‡ Kontrolna skupina - Placebo - sudionici su primili injekciju koja nema

učinaka i nije im ništa rečeno što bi mogli doživjeti.
Schachter-Singerov eksperiment
‡ Tri značajna nalaza:
„ Skupina koja je primila placebo je pokazala slabije
emocionalne odgovore i izjavila o manjem intenzitetu
emocionalnoga doživljaja u usporedbi sa skupinama koje
su primile ADRENALIN
„ Ispitanici koji su korektno informirani o djelovanju
adrenalina su pokazali slabije emocionalne odgovore u
usporedbi s onima kojima nije ništa rečeno ili kojima su
date pogrešne informacije
„ Ponašanje ispitanika je slijedilo ponašanje povjerenika –
najviše us pod utjecaj povjerenikova ponašanja potpali
ispitanici koji su bili pogrešno informirani o djelovanju
adrenalina
Kognitivne teorije emocija
‡ Magda Arnold – pojam PROCJENE – prosudba potencijalne
štete ili koristi – emocije definira kao tendencije
približavanja onome što se procjeni dobrim ili udalaljavanja
od onoga što se procjeni lošim
‡ Proces procjene se odvija na nesvjesnoj razini, ali se njezini
efekti registriraju u svijesti kao emocionalni doživljaj ili
osjećaj
‡ Pojam procjene je preuzeo Lazarus – objašnjava način
reakcije ljudi na, kao i suočavanje sa, stresne događaje u
životu - “Kognicija je nužan i dovoljan uvjet za emociju”
‡ LeDeux – emocije i kognicije su odvojene ali međudjelatne
funkcije posredovane različitim, ali međusobno povezanim
strukturama mozga
 AKTIVACIJA
- visoka

PRIBLIŽAVANJE

NEUGODA UGODA

UDALJAVANJE

AKTIVACIJA
- niska
Koje su biološke osnove emocija?

‡ 1937. Papez je
pretpostavio da se
specifična mozgovna
područja nalaze u
podlozi emocionalne
ekspresije – danas
poznate pod nazivom
limbički sustav
Papezov krug
‡ Papez je pretpostavio da se senzorne
ulazne informacije koje pristižu u mozak
dijele na razini talamusa u dva dijela:

„ Struju mišljenja (talamus – korteks – osjeti

poprimaju oblik percepcije, mišljenja i
pamćenja)
„ Struju osjećaja (talamus – hipotalamus:
generiranje emocija) – struja pokreta
Koje su biološke osnove emocija?

‡ Danas se zna da većina struktura

limbičkoga sustava ima ulogu u
emocionalnim ponašanjima, posebno

„ AMIGDALE,
„ HIPOTALAMUS I
„ PREFRONTALNI KORTEKS
 Prefrontalni Asocijacijski
korteks korteks

Girus
Cinguli
(anteriorni dio)
Hipokampalna
formacija

Talamus
(anteriorne
Jezgre) Amigdale

Mamilarna
tjelešca

Hipotalamus
Kluver-Bucy sindrom
‡ Odstranjenje medijalnog dijela temporalnih
režnjeva u majmuna rezultira dramatičnim
bihevioralnim sindromom koji se očituje u:

„ Nedostatku straha
„ Hiperoralnosti (sve stavljaju u usta)
„ Hiperseksualnosti
„ Vizualnoj agnoziji
Amigdale
Znacenje amigdala
‡ Kasniji eksperimenti Johna Downera su
potvrdili ulogu amigdale u agresivnom
ponašanju i generiranju straha
‡ Lezija i električna stimulacija amigdala
utječu na različite autonomne odgovore i
emocionalno ponašanje
‡ Stimulacija amigdala u ljudi izaziva
OSJEĆAJ STRAHA, konfuziju, poremećaj
svijesti, amneziju za događaje za vrijeme
stimulacije
Znacenje amigdala
‡ Bilateralne lezije amigdala u ljudi s teškim
poremećajima ponašanja dovode do smanjenja
agresivnog ponašanja i emocionalne pobudljivosti
(ekscitabilnosti)
‡ Slučaj pacijentice SM koja ima urođeno oštećenje
amigdala – pri procjeni intenziteta emocija na
seriji fotografija facijalnih ekspresija nije mogla
prepoznati emociju straha
‡ Nije mogla skicirati lice koje izražava strah
‡ Prepoznavanje vokalnih signala straha i ljutnje je
također oštećeno
‡ Aktivacija amigdala pri odgovoru na facijalne
ekspresije straha te pri odgovoru na neugodne u
odnosu na neutralne i ugodne slike, kao i tijekom
ranih faza uvjetovanja na averzivni podražaj
Znacenje amigdala
‡ Amigdale imaju važnu ulogu u fiziološkim i
ponašajnim reakcijama na objekte ili situacije
koje imaju POSEBNO BIOLOŠKO ZNAČENJE (npr.
upozorenje na bolni podražaj ili druge neugodne
posljedice; prisutnost hrane, vode, potencijalnih
partnera ili rivala te mladučadi kojoj treba njega)

‡ U istraživanjima je pokazano da se pojedini

neuroni u različitim jezgrama amigdala aktiviraju
kada se životinji prezentira emocionalno
relevantni podražaj
Uloga amigdala
‡ Ključ za razumijevanje uloge amigdala su
njezine ulazne i izlazne strukture

„ Lateralne/bazolateralne i centralne jezgre

„ Medijalne jezgre (primaju osjetne informacije –

miris/feromoni) i prosljeđuju ih u bazalni dio
prednjega mozga i u hipotalamus)
Jezgre amigdala
‡ Jezgre amigdala su recipročno
povezane s hipotalamusom,
hipokampalnom formacijom,
korteksom i talamusom
‡ Bazolateralni kompleks prima
značajne informacije iz svih
osjetnih modaliteta – senzorni
signali stižu iz dva izvora:
„ Senzornih jezgri talamusa
(direktni, “niži” put)
„ Primarnih senzornih područja
korteksa (“viši” put)
Jezgre amigdala
‡ Otkriće puteva koji mogu direktno prenjeti
informaciju do amigdale iz talamusa
sugerira kako uvjetovani podražaj (koji
izaziva strah) može izazvati REAKCIJU
STRAHA bez sudjelovanja korteksa –
drugim riječima, emocionalni odgovori se
mogu pojaviti i bez uključenja viših
procesnih sustava mozga (onih koji su
uključeni u mišljenje, rezoniranje i svijest)
Jezgre amigdala
‡ Iz bazolateralnih jezgri informacija putuje do
ventralnih jezgara i dalje do lateralnih područja
hipotalamusa i područja moždanoga debla koja
reguliraju autonomne odgovore i specifično
ponašanje na emocionalno obojene podražaje
‡ Iz centralnih jezgri odlaze vlakna i do
paraventrikularnih jezgri hipotalamusa
(posredovanje u neuroendokrinom odgovoru)
‡ Centralne jezgre projiciraju svoja vlakna i u
kortikalna asocijacijska područja, posebno u
orbitofrontalni korteks i girus cinguli – taj je put
značajan za svjesnu percepciju emocija
Jezgre amigdala
‡ Ako se centralne jezgre unište životinja više ne
pokazuje znakove straha
‡ Suprotno tome, kada su centralne jezgre
stimulirane životinja pokazuje znakove straha i
agresivnost, dok dugotrajna stimulacija
centralnih jezgri amigdala može dovesti do
razvoja “stresom potaknutih” bolesti (npr. ulkusa
na duodenumu) – autonomni i endokrini odgovori
koji su pod kontrolom ovih jezgri su odgovorni za
štetne učinke dugotrajnoga stresa!
 Emocionalni
događaj

Osjetni
sustav

Sustav eksplicitnog pamćenja Sustav implicitnog pamćenja

(medijalni dijelovi temporalnih (amigdala)
režnjeva)

Pamćenje o emociji Emocionalno pamćenje

Amigdale kao integrator

‡ Međusobna povezanost amigdala,

hipotalamusa, moždanoga debla i
autonomnog sustava s jedne strane te
amigdala i frontalnog i limbičkog korteksa
s druge strane, rezultira u iskustvima koja
opisujemo kao emocionalna!