MEĐUNARODNO SLAVISTIČKO SVEUČILIŠTE

"GAVRILO ROMANOVIČ DERŽAVIN"

FAKULTET ZA PSIHOLOGIJU
predmet: Pozitivna psihologija
teme 2 i 3:

POZITIVNA AFEKTIVNA ISKUSTVA I STANJA

prof. dr. Miroslav Pendaroski

 1. POZITIVNA AFEKTIVNA ISKUSTVA I STANJA
Pojam afektivna stanja i procesi objedinjuje sve pojave iz afektivne, emocionalne i senzualne
sfere.

Suvremena neuropsihološka tehnologija potvrdila je da se mehanizmi i moždane strukture u

pozadini pozitivnih i negativnih emocionalnih stanja razlikuju ( Isen , 2000., 1999.).

 Negativne emocije su brojnije u jeziku, tj. riječi o negativnim emocijama u literaturi su

brojnije od onih o pozitivnima!

U psihologiji je jasnija funkcija negativnih emocija od funkcije pozitivnih emocija!

 2. EVOLUCIJA POZITIVNIH EMOCIJA
• Davno je i sam Aristotel smatrao da su emocije štetne, uzrokuju sukobe u odnosima među
ljudima i da nisu dostojne ljudi!
• Proces evolucije emocija ima za glavni cilj da u životno važnim situacijama djelujemo na način
koji će imati adaptivnu vrijednost i koji omogućuje preživljavanje.
• Samom evolucijom razvijen je mehanizam kojim će izvođenje korisnih radnji biti popraćeno
ugodnim emocijama!
• Proces prirodne selekcije pogoduje onim pojavama i oblicima ponašanja koji dovode do bolje
prilagodbe okolišu i dugoročno osiguravaju opstanak vrste. Riječ je o tzv Pritisak selekcije za
stvaranje svojstava koja će biti korisna.
Dva su procesa važna u tom procesu:
1. Učinkovita procjena okoliša i
2. Kategorizacija okoline
Učinkovita procjena okoline
Informacija o tome koje je ponašanje u određenoj situaciji najbolje za organizam nije jasno
vidljiva iz same okoline. Sama okolina ne nosi informacije za donošenje odluke o ponašanju.
Kroz proces evolucije pojavljuju se mehanizmi koji usmjeravaju naše djelovanje. Pritisak
prirodnog okoliša ide u smjeru stvaranja mehanizama i obrazaca koji omogućuju da
interakcija s okolišem bude praćena dobrobiti za organizam i njegov opstanak. Dakle,
emocije su mehanizam koji se razvio evolucijom i koji omogućuje da se podražaji iz okoline
prevedu na način koji za nas ima neko značenje!

Kategorizacija okoliša
 Kroz ovaj proces definiraju se mnogi aspekti okoliša i daju im se specifične karakteristike koje
nam imaju smisla (npr. miris biljke koja je otrovna odvratit će nas od potrebe da je kušamo i
tako preživimo)
Budući da su se mnoge situacije proizašle iz interakcije naših predaka s okolinom ponavljale
tijekom vremena, to je omogućilo razvoj ove posebne vrste prilagodbe – emocija! Emocija je
proces obrade okoline tijekom kojeg se aktivira određena reakcija čija je funkcija razriješiti
situaciju u kojoj se nalazimo, a koja bi, ako je ne razriješimo, imala posljedice na tijelo.
Postavlja se dilema – zar naš mozak i kognitivni aparat nisu dovoljni da se nose sa životnim
situacijama?!
• Odgovor je da emocije imaju motivacijsku funkciju !

• Emocije su evolucijski prethodnik složenijih kognitivnih oblika obrade informacija. Emocije su

specifičan program nastao kroz dugu evoluciju koja je nastala zbog potrebe strukturiranja i
kategoriziranja mnoštva različitih mehanizama i programa s različitim funkcijama.

• Druga evolucijski značajna značajka emocija jest da omogućuju komunikaciju . Evolucija je

stvorila emocionalne mehanizme koji su kod čovjeka izvor sreće i zadovoljstva, poput
mehanizama za uspostavljanje odnosa s intimnim partnerima (s krajnjim evolucijskim ciljem
– reprodukcijom i nastavkom vrste), sposobnosti za izgradnju čvrstih prijateljstava, kao i kao
mehanizmi za okupljanje ljudi radi grupne suradnje.
 3. FUNKCIJA POZITIVNIH AFEKTIVNIH STANJA
• Emocije se u mnogim evolucijskim teorijskim modelima shvaćaju kao višekomponentne težnje za odgovorima
(ili reakcijama) organizma, koje traju relativno kratko.
• Biološka adaptivna funkcija emocija je u tome što izazivaju specifične reakcije u određenoj situaciji.
• Funkcija pozitivnih emocija je omogućiti i olakšati ponašanje usmjereno na pristup ! Također razvijaju interes i
znatiželju (nasuprot tome, negativne emocije doprinose ponašanju usmjerenom na izbjegavanje)
• Čak i u nedostatku specifičnih situacija u kojima postoji poticaj, predisponirani smo većinu vremena biti
umjereno pozitivno raspoloženi!
• Ovakva orijentacija i umjereno pozitivno raspoloženje omogućuje interakciju s okolinom i njezino osvještavanje!
• Pozitivne emocije imaju i funkciju znaka trenutnog zdravlja i dobrobiti osobe ( Kahneman , 1999.) Naš
emocionalni izraz za druge predstavlja informaciju o našem općem stanju.
Pozitivna afektivna stanja funkcioniraju kao unutarnji signali za:
A) pristupiti situaciji ili objektu nakon što je procijenio da je to korisno za čovjeka i
B) u situaciji kada smo u interakciji s okolinom poz. afektivna stanja su znak da je situacija sigurna i korisna i da se
započeta interakcija može nastaviti
 4. POZITIVNE EMOCIJE, ZADOVOLJSTVO I UGODNO RASPOLOŽENJE
4.1. OSJEĆAJ UŽITKA I ZADOVOLJSTVA
o Pozitivne emocije, osjećaj ugodnosti i zadovoljstva te ugodno raspoloženje različite su
kategorije u afektivnoj sferi!
o Osjećaj ugodnosti i zadovoljstva odnosi se na široku skupinu subjektivnih doživljaja
zadovoljstva, koji mogu biti uzrokovani različitim podražajima i situacijama: od
osjetilnih/tjelesnih zadovoljstava do zadovoljstava uma. Tjelesni užici proizlaze iz taktilnih
osjeta na površini našeg tijela i nazivaju se još nižim užicima. Zadovoljstva uma uzrokovana su
sofisticiranijim situacijama. Zovu se – viši užici.
o osjećaj zadovoljstva naziva se i – hedonistički osjećaj/hedonističko raspoloženje
o Niži užici imali su adaptivnu funkciju u smislu razmjene s okolinom kroz ispunjavanje tjelesnih
potreba .
Među višim mentalnim zadovoljstvima razlikujemo:
- Zadovoljstvo postignućem
- Estetski osjećaj zadovoljstva
Neuralne strukture u mozgu uključene u niža i viša zadovoljstva međusobno su isprepletene.
Angažman centra za nagrađivanje u mozgu je isti. Pretpostavlja se da su se iz sposobnosti
organizma za doživljavanje nižih zadovoljstava evolucijom razvila i viša zadovoljstva.
Prema nekim evolucijskim teorijama, aktivnosti vezane uz estetiku, humor i postignuća
imaju funkciju indikacije općih sposobnosti pojedinca.
Smanjena sposobnost doživljavanja osjećaja zadovoljstva i ugodnosti naziva se - anhedonija

Karakteristike osjećaja ugode i zadovoljstva:

1. Ti se osjećaji razlikuju po kvaliteti i kvantiteti

2. Ugodnost i zadovoljstvo su višedimenzionalni
3. Gledajući vrijeme kada se događa nešto ugodno, obično mislimo na sadašnjost. Ali ti se
osjećaji mogu odnositi na ugodnost u prošlosti i očekivanu ugodnost u budućnosti, tzv.
Afektivna prognoza. Osjećaj ugode u prošlosti određuje se prema nekoliko najvažnijih
događaja i prema tome kakvo je iskustvo bilo na kraju razdoblja kojeg se sjećamo
( Kahneman , 1999 , 2011)
 4. 1 . a. TEORIJA KRAJNJEG I KRAJNJEG ISKUSTVA

• Prema ovoj teoriji, u slijedu događaja u prošlosti, skloni smo zanemariti trajanje tih osjećaja !
To je rezultat činjenice da imamo različite aspekte sebe, koji imaju različite funkcije . Na
primjer imamo Ja koje doživljava iskustvo, koje je angažirano u trenucima kada doživljavamo
stvari, i Ja koje pamti , koje je odgovorno za pamćenje epizoda u životu.
• Osjećaj ugodnosti ili neugodnosti neke situacije najviše ovisi o tome kako je ta situacija
završila! Na primjer ako su ispitanici držali ruku u jako hladnoj vodi i potom je izvadili,
situaciju su doživjeli manje ugodnom, za razliku od slučaja kada su ruku duže držali u još
hladnijoj vodi, ali su je potom stavili u zdjelu s vrućom vodom . Sjetili su se boljeg kraja.
• Selfie ima tendenciju da pamti najvažnije događaje i ultimativno iskustvo, bez obzira koliko
dugo ta iskustva trajala!
• Kada biramo i donosimo odluku, preferencije za odluke i izbore donosi Sebstvo koje se sjeća!
Afektivna prognoza

Osjećaj ugode i zadovoljstva javlja se i kada razmišljamo o pozitivnim događajima u budućnosti

Ljudi vjeruju da će budući ishodi značajno utjecati na naše zadovoljstvo i sreću!
Te se procjene nazivaju – afektivna prognoza!
Te su prognoze otprilike točne o kvaliteti ugodnog osjećaja u budućnosti, ali imaju tendenciju precijeniti
koliko će ti osjećaji trajati!
Prilagodba
Naša je predispozicija prilagoditi se sadašnjem osjećaju ugodnosti i zadovoljstva. Nakon pojave ugodnosti i
zadovoljstva, bez obzira zašto su se pojavili, nakon nekog vremena njihova trajanja intenzitet zadovoljstva
opada! Ljudi se prilagođavaju poboljšanjima životnih uvjeta i zbog toga dugoročno nema velike razlike u
porastu zadovoljstva i sreće, bez obzira na razvoj događaja. Metafora koja je stvarna kaže da kako naša
postignuća, uspjesi, prihodi rastu i životni uvjeti se poboljšavaju, usporedno s njima rastu i naša očekivanja,
podižu se ciljevi i standardi koje si postavljamo i zbog toga nema velikog povećanja zadovoljstva!
Dugotrajnost afektivne ugodnosti i zadovoljstva može smanjiti spremnost reagiranja na nove podražaje,
osobito one po život opasne! Naziva se automatskim navikavanjem (biološki adaptivni mehanizam koji
omogućuje slabljenje i nestanak reakcija na podražaje koji su u psihološkom smislu konstantni. Krajnji cilj je
da organizam bude spreman nositi se s novim podražajima i životno važnim promjenama u okolini .Svrha
ovog mehanizma je omogućiti ugodnim osjećajima da traju intenzivno kratko vrijeme kako bismo se mogli
sigurno vratiti u mirnu ravnotežu kako bismo se usredotočili i posvetili drugim važnim životnim situacijama)
Prilagodba je relativna!

Nemamo jednu osnovnu točku ili liniju prilagodbe, već nekoliko različitih: različite su
osnovne razine pozitivne i negativne emocionalnosti, različite su osnovne razine zadovoljstva
poslom, brakom, ljubavnom vezom, zadovoljstvom društvenim vezama itd.

Također postoje velike individualne razlike u tome kako se ljudi prilagođavaju životnim
događajima i uvjetima. Kao odgovor na vanjske događaje, kod nekih ljudi se osnove
prilagodbe značajno mijenjaju, dok se kod drugih mijenja malo ili uopće ne.
 4.2. POZITIVNO RASPOLOŽENJE
• Raspoloženje je afektivno stanje slabog intenziteta, dugo traje i stalno je prisutno.
• Raspoloženja nisu nužno povezana s određenim situacijama, objektima i značenjima. One nisu u središtu
naše svijesti za razliku od emocija. Međutim, oni psihološki boje sve što radimo, mislimo i osjećamo. Oni su
barometar općeg psihičkog stanja i razine blagostanja.
• Prema Paulu Mellu, ljudi imaju sposobnost ili sklonost doživjeti pozitivna iskustva, a on je tu sposobnost
nazvao - hedonistički kapacitet . Taj je kapacitet povezan s ekstrovertnošću osobine. Ljudi s većim
hedonističkim kapacitetom također su društveno aktivniji, imaju više prijatelja i više su uključeni u
organizacije i grupe.
Prema boji, raspoloženja se dijele na:
- Pozitivan
- Negativan
Na PANAS ljestvici, koja mjeri pozitivna i negativna iskustva, ljudi mogu istovremeno imati visoke rezultate i na
pozitivnoj i na negativnoj ljestvici, a to je zbog relativno nezavisnih neuroloških struktura u mozgu odgovornih
za pozitivna i negativna iskustva.
• Budući da je opće raspoloženje u velikoj mjeri biološki utemeljeno, ono je prilično stabilno tijekom vremena,
čak i tijekom desetljeća ( Costa & McCrae , 1988. ) . Stabilnost raspoloženja također postoji u različitim situacijama (npr.
ljudi koji su dobro raspoloženi kada su sami također su relativno raspoloženi dobro raspoloženje čak i dok ste s drugim
ljudima)
 4.3. POZITIVNE EMOCIJE
Pozitivne emocije imaju dvije ključne funkcije:

1) Proširiti trenutno prisutne repertoare ljudi za djelovanje i reagiranje u određenoj situaciji i

2) Razviti osobne resurse , posebno psihološke ( Fredrickson, 2004. )

Dok negativne emocije potiču usko usmjerene misli i radnje, pozitivne emocije potiču širenje
psihičkih sposobnosti za mišljenje i djelovanje! (npr. radost potiče igru i proširuje istraživanje
i znatiželju) Interes kao pozitivno stanje potiče istraživanje, stjecanje informacija, razvoj
interakcije s okolinom te rast i razvoj pojedinca.
 Kod osoba u pozitivnom afektivnom stanju mišljenje je fleksibilnije, šire, kreativnije,
otvorenije prema informacijama i fluidnije. Ljudi preferiraju različitost u mogućnostima, ali i
ponašanju. Pozitivno afektivno stanje potiče i druge promjene kao što su: veća velikodušnost
i društvena odgovornost, sklonost da se radi ono što se želi, sklonost društvenoj
odgovornosti i pomaganju drugima, više uživanja u svemu što se radi, veća motivacija za
postizanjem ciljeva itd.
Neurofiziološke osnove pozitivnih emocija

 Najvažniji putovi neuralne aktivnosti u emocionalnim procesima prolaze kroz orbito-prefrontalni korteks.
 Tijekom izraženih pozitivnih afektivnih doživljaja i emocija, u srednjem mozgu se oslobađa više transmitera
Dopamina koji cirkulira kroz centre u mozgu i prenosi pozitivne impulse.
 Centri u kojima su koncentrirane stanice za proizvodnju dopamina više su smješteni u lijevoj hemisferi, a
aktivnost frontalnih režnjeva lijeve hemisfere više je povezana s pozitivnim emocijama. Desna hemisfera više
je povezana s negativnim emocijama. Najhedonističnije točke nalaze se u sljedećim moždanim strukturama:
nucleus accumbens , ventral pallidum i parabrachial nucleus u moždanom deblu.
 U stanju pozitivnih emocija luči se više endorfina koji svojim opijatnim djelovanjem umanjuje bolove i
umanjuje posljedice stresnih situacija.
 U regulaciji pozitivnih emocija posebno je važna amigdala , koja je odgovorna za regulaciju reakcija na
emocionalne doživljaje i može primati signale na duži i kraći put, nakon čega se u njoj stvara odgovor na
situaciju. Amigdala pamti vrlo emocionalne situacije koje su važne za pojedinca ( emocionalno pamćenje - 1.
uvjetovanje pamćenja iz emocionalnog stanja u trenutku prisjećanja i 2. uvjetovanost izdvajanja
elemenata iz sjećanja iz emocionalnog stanja u trenutku izdvajanja samog sadržaja . Postoji pamćenje
kongruentno/kongruentno s emocionalnim stanjem ( selektivno pamćenje materijala kongruentno, u
skladu s emocionalnim stanjem) i pamćenje uvjetovano (ovisno) o emocionalnom stanju (vjerojatnije je da
ćemo se sjećati materijala kojeg se sjećamo u određenom afektivnom stanju). stanje kada se nađemo u
istom afektivnom stanju)

Dok u situacijama opasnim po život negativne emocije donose izravnu korist, pozitivne
emocije donose dugoročnu i neizravnu korist, odnosno usmjerene su u budućnost!

Na primjer - igra i interes doprinose razvoju mozga kod djece i povećavaju interakciju i
znanje.

 Pozitivne emocije traju kratko, ali osobni resursi i kvalitete koji se stječu i proširuju kao
učinak pozitivnih emocija su dugotrajni!

Druga važna značajka pozitivnih emocija je da su signali optimalnog funkcioniranja i ukazuju

na to da se pojedinac nalazi u optimalnom subjektivnom blagostanju.

Pozitivne emocije generiraju optimalno funkcioniranje i to ne samo u trenutku kada se

dožive, već stvaraju psihološke temelje za optimalno funkcioniranje na duge staze!