.

OPDA PSIHOPATOLOGIJA
Definira i opsuje te klasificira promjene pojedinih psihikih funkcija koje osoba trenutno proivljava i
na temelju kojih se mogu prepoznati odreeni psihijatrijski poremedaji i bolesti. Oni imaju svoje
specifine znakove i simptome. Simptom je subjektivni doivljaj koji opisuje sam bolesnik, dok je znak
bolesti objektivan pokazatelj kojeg je mogude primjetiti. Poremedaji pojedinih spihikih funkcija
oznauju simptome i znakove bolesti ili poremedaja. Znakovi i simptomi u odreenim kombinacijama
ine sindrome koji su karakteristini za pojedine psihike bolesti i poremedaje.
Normalnost: prema prosjeku, prema vrijednostima, prema socio-kulturnim prohtjevima i kao
odsustvo bolesti (4 stvari)
SVIJEST
- Cjelina ovjekova trenutanog duevnog ivota
- Stanje u kojemu je osoba svjesna sebe i svoje okoline i vlastitog tijela uz mogudnost
odgovarajudeg reagiranja
Stanje svijesti vremenski i prostorni odnosi, podaci o samom sebi i odreenoj situaciji
Najranije stradava vremenska orijentacija, zatim mjesna, a tek onda prema samome sebi.
Tri razine (s psiholokog aspekta, psihodinamski pristup): svijest, predsvijest, podsvijest
Kvantitativni poremedaji svijesti
1. Maglovita svijest osoba izrazitije pospana, reagira usporeno i djelomino. Orijentacija moe
biti poremedena. Miljenje usporeno. Zbivanja se tumae neprecizno,
2. Somnolencija pospanost, osoba je u snu iz kojeg se kratkotrajno moe dovesti svijesti i
uspostaviti verbalna komunikacija koju nije mogude stalno odravati bez fizikog podraaja.
Poremedeni panja, orijentacija, koncentracija i pamdenje.
3. Sopor osoba reagira na vanjeske podraaje, ali nije mogude uspostaviti verbalni kontakt
4. Koma bolesnik lei pasivno, nikakvim podraajem bolesnika nije mogude dovesti k svijesti,
moda se moe nesvjesno micati, vrste su alkoholna, dijabetika, uremina, apoplektina...
Sinkopa kratkotrajni gubitak svijeti, najede rezultat poremedaja cerebralne cirkulacije, uglavnom
kardiovaskularne geneze ili nepovoljnih okolinskih uvjeta
San fizioloki poremedaj svijesti
Uzroci: trovanja, trauma glave, upalni procesi mozga, komplikacije bolesti....
Kvalitativni poremedaji svijesti esto dio psi bolesti, suenje svijesti, smanjena jasnoda psihikih
sadraja, ogranienje vidnog polja svijesti.
1. Delirij poremedaj svijesti praden nizom pmeroedaja pojedinih psi funkcija; psihomotorna
agitacija, poremedaj orijentacije, inkoherentno miljenje. Najede delirium tremens i febrilni delirij.
Posljedica je prolaznog organskog otedenja funkcija mozga delirantno stanje zahtjeva hitnu
intervenciju. Osoba moe za razdoblje delirija biti potpuno ili djelomino amnestina.
2. Sumrano stanje stanje pomudene, suene svijesti, smetnje orijentacije i pogreno
tumaenje dogaaja u okolini, nema svijesti o vlastitim radnjama. Aktivnost osoba u ovom stanju je
esto nepovezana sa stvarnodu, mogude je iznenadno agresivno ponaanje. Ovo se stanje pojavljuje
kod epilepsije, traume mozga, intoksikacije te kao psihogena reakcija u histeriji i psihozi. Takoer
zahtjeva hitnu intervenciju. Brzo se pojavljuje i nestaje.
3. Konfuzno-oneroidno stanje nesigurna orijentacija, smetena zbunjenost, konfuznost, opda
nesigurnost, lutanje, afektivna labilnost, mogude prolazne ideje odnosa. Najede organski
uzrokovano (intox, upale i traume CZS-a...) ili kao reakcija na akutnu stresnu situaciju.
4. Somnabulizam disocijacija izmeu mehanizma sna i motorne aktivnosti, radnje od
jednostavnih do vrlo sloenih, buenje moe biti teko, najede kod epilepsije ili neuroza.
5. Fuge stanje suene svijesti kada dolazi do nemotiviranog odlaenja ili lutanja, za to
razdoblje je osoba amnestina.
Hipnoza umjetno, sugestijom izazvano stanje poremedene, suene svijesti, slino snu
Forenzikopsihijatrijski znaaj osobe u sumranim i delirantnim stanjima mogu biti poinitelji KD-a.
OPAANJE
Ili percepcija psihiki proces koji se sastoji od svjesnog doivljavanja okoline na osnovi osjetnih
dojmova, sjedanja i asocijacija. Fiz proces opaanja zdrav periferni osjetni organ sauvan
anatomski put od periferije do mozga sauvan centar za odreen osjet u mozgu. Nuno je i iskustvo
da bi se neki osjet prepoznao.
Kvantitativni poremedaji opaanja
Uzrokovani su uglavnom organskim promjenama osjetnog organa, anatomskih puteva mozga, oituje
se kao smanjen osjet.
Kvalitativni poremedaji opaanja
1. Agnozije osoba percipira neki objekt, ali ga ne prepoznaje. Najeda je optika agnozija,
uvjek je izazvan organskim promjenama u mozgu (za neurologe)
2. Iluzije pogreno tumaenje doivljenog osjeta. Kod zdravih osoba mogude je kod straha, ili
kad je osoba zadubljena u jedan podraaj pa onda kriva interpretacija drugog (npr. kad ita, pa neki
um prepozna kao zvuk zvona ili sl.), te kod smanjenog osjetnog podraaja (mrak). Mogude i kod
delirija i akutnog modanog sindroma.
3. Halucinacije osjetni dogaaj iako nema objektivnog podraaja, mogude kod svih osjetnih
organa, osnovne ili elementarne i komplicirane halucinacije. One mogu biti ugodne, neugodne,
zapovjedajude, zastraujude...doivljaj moe biti smjeten unutar osobe, ili izvan nje.
- Vizualne podvrsta su ekstrakampine, kada vidi osobu iza sebe, odnosno izvan vidnog polja
- Slune, akustine sadraji mogu biti ugodni i neugodni, hvaliti ga i kuditi, ponekad glasovi
ponavljaju misli osobe, obradaju se u prvom ili tredem licu. Mogu biti i imperativne, a bolesnik im se
ne moe oduprijeti.
- Osjetne, taktilne senzacije u unutranjim organima, raspada im se mozak, neto im gmie
po koi
- Okusne, gustatorne i mirisne esto dolaze u kombinaciji, promjenjen okus hrane povezan sa
sadrajem paranoidnih misli
- Halucinacije pokreta, kinestetike doivljaj promjenjenog poloaja tijela ili dijelova tijela u
prostoru
- Pseudohalucinacije dvodimenzionalno, kao slike i predodbe, nedostaje im osjedaj
stvarnosti, to je obiljeje drugih halucinacija, izvor im je u subjektivnom svijetu, ivahnog su
karaktera i pradene emocijama, mogude i kod zdravih usljed umora, alovanja,
- Hipnagogne halucinacije kod usnivanja u polusnu, iluzorna sluna ili vidna doivljavanja
- Psihogene halucinacije sadrajem vezane uz aktualnu vanjsu situaciju (glas suca, tuitelja...)
- Fantomski ud osoba koja je izgubila ekstremitet ga jo osjeda, osjeda bol u tom organu,
svrbe trnjenje ili neku drugu senzaciju
- Halucinacije vozaa od prekomjernog zamora, to su vidni fenomeni, vide da im se neto
isprijeilo na putu, kako nestaje cesta itd., a pritom ne pokazuju druge psi poremedaje
Forenziko psihijatrijsko znaenje poremedaja opaanja shizofrenija, delirij, ozlijede i tumori mozga,
halucinatorna osoba moe biti opasna za sebe i okolinu, halucinacije su za bolesnika realnost, one
mogu izazvati neugodu i strah te se on moe pokuati obraniti te postati agresivan, pod utjecajem
imperativnih halucinacija mogu biti poinjena tea KD koja su bizarnog karaktera.
POREMEDAJI AFEKTIVITETA
Afektivitet je osjedajna strana ivota koja se subjektivno moe doivjeti kao ugoda ili neugoda.
Osnovna je karakteristika subjektivnost doivljaja pa je definicija teka.
Afekt kratkotrajno, prolazno, ali snano osjedajno uzbuenje koje je pradeno jakim vegetativnim i
motornim pojavama. Afektivna reakcija moe biti izraena na svim organskim sustavima plus motorici
(ubrzan rad srca, promjene u ritmu disanja, uestali nagon za mokrenjem, drhtanje, gubitak voljne
kontrole).
Raspoloenje je opde osjedajno stanje duljeg trajanja, opdeg karaktera koje daje odreenu tipinu
notu cjelokupnom vladanju, doivljavanju i ponaanju i kod zdravih moe imati dnevne oscilacije.
Emocija sloeni osjedaj koji obuhvada ponaanje, psi i tjelesna obiljeja povezana s afektom i
raspoloenjem. Svaku emociju prati osnovni ton ugode ili neugode, oputenosti ili napetosti.
Strah emocija koja ima zatitnu funkciju. Reakcija na bolno iskustvo ili aktualnu opasnost. Vezan uz
svjesno prepoznavanje opasnog ili ugroavajudeg objekta.
Tuga emocija vezana uz gubitak voljenog objekta.
Radost emocija koja odraava zadovoljstvo i ugodu.
Ljubav jedna od najznaajnijih emocija koja se nalazi u osnovi ivota.
Kvantittativni poremedaji afektiviteta
1. Depresivno raspoloenje snieno osnovno raspoloenje, pradeno osjedajenm potitenosti,
pesimizma, gubitak volje i zanimanja s poremedenim spavanjem i apetitom. Tune, samoubilake
misli. Kod depresivnih poremedaja i psihoza, poremedaja starije dobi i nekih poremedaja linosti,
organskih otedenja mozga itd.
2. Manino raspoloenje povieno osnovno raspoloenje uz opdu hiperaktivnost, pojaanu
volju, motivaciju i interese, nesanica, ubrzan misaoni tijek, poviena psihomotorika, ideje veliine,
poremedaj apetita (ugl povedan). Kod manine epizode u bipolarnom por ili zasebno.
3. Apatija stanje snienog osnovnog raspoloenja uz utuenost i ravnodunost, osjedaj
praznine, bez elja i potreba, interesa i inicijative. Moguda i kod raznih bolesti: shizofrenije, organskih
modanih bolesti, nakon duge bolesti
4. Emocionalna labilnost stanje lako promjenjivoga osnovnog raspoloenja, na beznaajan
povod nastupa promjena rasoloenja, ako je ekstremna onda to zovemo emocionalnom
inkontinencijom.
5. Patoloki strah strah od objekta koji nije ugroavajud, osnova je fobine neuroze
6. Tjeskobnost, anksioznost nesvrsishodna tjeskoba, strepnja i napetost pradena raznim
tjelesnim simptomima, kod paninih poremedaja, ali i kod poremedaja raspoloenja te kod tjelesnih i
neurolokih bolesti
Kvalitativni poremedaji afektiviteta
1. Afektivna krutost osoba svoje osjedaje ne moe prenjeti na okolinu, ali ni nju ne pogaaju
tui osjedaji, zapravo se radi o prekidu afektivnog odnosa osobe i okoline
2. Afektivna inverzija: a) paramimija afektivno mimina disocijacija, nesklad izmeu
subjektivnog raspoloenja i podraaja koji ga je izazvao; tuna se osoba smije
b) paratimija idejno afektivna disocijacija, iskazivanje suprotnog osjedaja od onog koji bi se oekivao
s obzirom na podraaj; radosna vijest izazove tugu.
Afektivna se inverzija najede pojavljuje u sklopu shizofrenije. Afekt snano moe utjecati na stanje
svijesti, npr. suziti svijest.
POREMEDAJI VOLJE
Volja je proces izazvan svjesnom ili nesvjesnom motivacijom, promiljanjem, donoenjem odluke i
ostvarivanjem postavljenoga cilja ili koenjem, odgaanjem ili odbacivanjem cilja. Omoguduje
ovjeku da odlui to de initi ili odustati, omoguduje izbor izmeu vie ciljeva. Voljni proces je
individualan, neki ljudi lake, a drugi tee donose odluke.
1. Hipobulija slabljenje volje i voljnih impulsa, redukcija psihomotorike, snieno raspoloenje,
ekstremno se radi o abuliji kada osoba nije sposobna obaviti neku radnju ili donijeti odluku. Osoba
lei, nezainteresirana je, ne jede, nudi u krevetu, teko uspostavljanje verbalne komunikacije. Moe
biti znaajka nekih poremedaja linosti, kod depresije, shizofrenije i neuroze. Osoba je sugestibilna i
povodljiva.
2. Hiperbulija pojaana volja, kod hipomaninih i maninih stanja.
3. Ambitendencija ili ambivalencija podvojenost voljne usmjerenosti, istodobno izraeno
suprotno usmjerenje voljnih impulsa prema istoj stvari. Tekode u donoenju odluka, stalne dvojbe,
nesigurnost. esto se suprotne tendencije ukidaju tako da osoba ostaje mirna, ali rastrgana
napetodu iznutra. Najede kod shizofrenije.
4. Automatizam, automatska radnja obavlja se automatski bez voljne kontrole osobe. Osoba
radnju ne doivljava kao svoju, ved kao stranu aktivnost gdje sebe gleda kao promatra, nema
osjedaja vlastitosti u izvravanju radnje. Kod psihoze, shizofrenija, kod organskih poremedaja
(hipoglikemija, epi napada, somnabulizam, ozlijeda mozga, psih akt tvari)
5. Impulzivne radnje to su nagonske radnje, poticaj prelazi u radnju direktno, tome prethodi
jak unutranji osjedaj napetosti i nemira. Ostavaruje se naglo, estoko i brzo. Osoba ih doivljava kao
voljne radnje. Najede kod shizofrenije. Impulzivne sklonosti; neodoljivo se namedu i nadvladavaju
druge potrebe, elje i shvadanja, najede su: dipsomanija (povremeno prekomjerno uzimanje
psihoaktivnih tvari), kleptomanija, piromanija i poriomanija (besciljno lutanje).
6. Prisilne radnje osoba ih doivljava kao neto strano, tue, neshvatljivo, ali ih mora ostvariti.
Izvrenje nbe dovodi do osjedaja olakanja nego je pradeno neugodom, kod OKP-a.
Procjena voljnih poremedaja je je vaan element sudske psihijatrije i vjetaenja, ali u sklopu
kompletnih poremedaja. Volja je uz inteligenciju znaajna za sudsku odluku o ubrojivosti.
POREMEDAJI PANJE
Panja-sposobnost usmjeravanja psihikih aktivnosti na pojedine predmete ili zbivanja te sposobnost
premjetanja ili pomicanja psihike aktivnosti s jednog na drugi sadraj
2 osnovna elementa : tenacitet (napetost panje)- sposobnost usmjeravanja i zadravanja panje na
odreenom sadraju; vigilitet (budnost panje)- sposobnost premjetanja panje s jednog na drugi
sadraj
1. Hipertenacitet panje pojaano zadravanje panje i preokupiranost samo jednim
sadrajem, pojavom i bidem, esto kod depresije i shizofrenije
2. Hipotenacitet panje smanjena sposobnost zadravanja panje na jednom podraaju. Kod
manije ili otedenja mozga.
3. Hipervigilitet panje pojaana otklonjivost panje, leti s jednog sadraja na drugi. Kod
manije ili jake anksioznosti.
4. Hipovigilitet smanjena otklonjivost panje, kod depresije i org otedenja mozga
POREMEDAJI PSIHOMOTORIKE
Psihomotorika- motorni odraz unutranjeg psihikog stanja uz samo djelominu mogudnost voljne
kontrole tj. aspekt psihikog stanja izraen ponaanjem ili motorikom aktivnodu
1. Katatoni stupor stanje krajnje psihomotorne zakoenosti, gubitak spontanog i aktivnog
kretanja. Osoba satima ili danima ukoeno stoji, sjedi ili lei, ne uzima hranu niti tekudinu, ne govori i
ne reagira na podraaje. Iako djeluje odsutno, osoba registrira to se oko nje dogaa, nije joj
poremedena svijest. Kod shizofrenije, depresije, histerije i kod org poremedaja mozga.
2. Katatoni nemir stalna pokretljivost, uznemirenost, pomama, bolesnik moe postati opasan
za sebe i svoju okolinu. Najede kod shizofrenije, manije i depresije (agitirani oblik)
3. Negativizam uporno odbijanje i otpor, radi suprotno od onoga to se zahtjeva (aktivni
negativizam), ili je posve pasivan, ne radi nita to se od njega zahtjeva (pasivni negativizam),
najede kod shizofrenije, ali i izvan psihopatolokih zbivanja
4. Manirizam nepotrebne, neprirodne, bizarne kretnje, mimika i gestikulacija, tipino za
shizofreniju
5. Stereotipija besmisleno ponavljanje neke radnje, pokreta ili reenice, kod shizofrenije
Osobe sa stuporom ili nemirom mogu biti opasne za sebe ili okolinu.
POREMEDAJI PAMDENJA
Pamdenje je funkcija koja ukljuuje pohranu u mozak, te ponovno oivljavanje i dovoenje u svijest
podataka. Zadravanje i oivljavanje odreenih sadraja. Engrami otisci podraaja, tragovi;
nukleinske kiseline i proteinski lanci. Ouvano je pamdenje preduvjet za orijentiranje u vremenu i
prostoru i prema drugima, vano za odravanje kontinuiteta linosti. Tri faze: zapamdivanje,
zadravanje, sjedanje. Kratkotrajno pamdenje manjeg broja info tijekom nekoliko sec ili min.
Dugorono dulje. Pamdenje: motoriko, emocionalno, slikovno, verbalno-logiko.
Proces konsolidacije pamdenja-potrebno je 5-10 min, nove informacije dovode se u vezu s drugim
istovrsnim pamdenjem.
Zaboravljanje- proces nemogudnosti reprodukcije percipiranog i prije zapamdenog sadraja.
Kvantitativni poremedaji pamdenja
1. Hipermnezija pojaana sposobnost sjedanja odreenih dogaaja. Kod vitalne ugroenosti,
manije, epi aure, kod halucinogena.
2. Hipomnezija smanjena mogudnost pamdenja, obino se odnosi na odreene teme ili
dogaaje, posljedica org otedenja mozga, u kombinaciji s hipovigilnodu i usporenim misaonim
tijekom.
3. Amnezija gubitak sjedanja za odreeno razdoblje, kod nesvjesti ili kvalitativnog poremedaja
svijesti, demencija, retrogradna (neposredno prije gubitka svijesti), anterogradna (neposredno nakon
vradanja svijesti), kongradna (za vrijeme gubitka svijesti), lakunarna sijedanje na samo pojedine
djelove nekog dogaaja (fragmentarno sjedanje, kod starijih osoba cerebrovaskularno, delirij, akutno
pijanstvo,...), prolazna zaboravnost kod zdravih ljudi od zamora
Kvalitativni poremedaji svijesti
1. Konfabulacije izmiljena sjedanja koja se odnose na amnestiko razdoblje, njima osoba
pokuava upotpuniti praznine u sjedanju, najede kod lakunarne amnezije.
2. Alomnezije iskrivljena sjedanja ili iluzije pamdenja. Kod zdravih zbog umora, nepanje,
afekta, elje da se neki dio prolosti uljepa. Iskrivljeno prikazivanje. Tranzitivna alomnezija kada
osoba uini neto drugima, a tvrdi da su drugi to njoj uinili. Alomnezija apersoniranja uvjerenje
osobe da joj se dogodilo neto to se dogodilo drugome.
3. Pseudoamnezije halucinacije sjedanja, osoba se sjeda neega to se nije dogodilo.
4. Lana i pogrena prepoznavanja najede kod psihomotorne epilepsije i shizofrenije, deja vu
ved vieno, osoba tvrdo da je vidjela, doivjela, ula neto to sigurno nije, jamais vu nikad
vieno, osoba tvrdi da nikad nije vidjela, ula, doivjela neto to sigurno jest.
5. Kriptomnezija nesvjesni plagijat, citira neije djelo za koje tvrdi da ga nikad nije vidjela.
6. Pseudologia fantastica patoloka laljivost, kod poremedaja linosti, komplikacija kod
alkoholizma, muencausennov sindrom.
Procjena pamdenja ima izrazito znaenje u sudskim postupcima. Kod patolokog laganja osoba s
poremedajima linosti je vano utvrditi injenice, a sklone su prijevarama, kraama i recidiviraju.
POREMEDAJI NAGONA
Nagon (instinkt) je instinktivno, automatsko ponaanje koje se temelji na nasljednim mehanizmima, a
nema veze sa znanjem i iskustvom pojedinca i ne ovisi o njima. Time priroda osigurava one funkcije
organizma koje su prijeko potrebne za odravanje jedinke i vrste.
Nagoni: vitalni i socijalni
Vitalni:
- Nagon za samoodranjem (hrana i ivljenje)
- Nagon za odranjem vrste (seksualni i roditeljski)
Socijalni: ovjekova tenja za isticanjem i postizanjem to boljeg poloaja u drutvu
Kvantitativni poremedaji nagona
1. Nagon za samoodranjem nagon za hranom: povedan ili smanjen, bolesti mozga,
shizofrenija i depresija, nagon za ivljenjem smanjen kod depresije, autodestruktivno i suicidalno
ponaanje
2. Nagon za odranjem vrste - seksualni nagon povedan ili smanjen, org bolesti mozga,
shizofrenija, depresija, poremedaji linosti, snienje moe biti psihogeno ili organsko, povien kod
(hipo)manije i nekih poremedaja linosti, bolesti mozga. Povienje: satirijaza mukarci, nimfomanija
ene. Roditeljski nagon tenja za stvaranjem obitelji uz skrb za nju, kod psihoza i por linosti,
povien roditeljski nagon (majmunska ljubav) kod neuroze ili drut skupina. Socijalni nagoni mogu biti
povieni i snieni.
Kvalitativni poremedaji nagona
1. Nagon za samoodranjem - hranom antropofagija, koprofagija, nekrofagija, picae (prohtjevi
trudnice za odreenom vrstom hrane), ivljenjem poremedena obrana od opdenito svega to
ugroava bioloki opstanak
2. Nagon za odranjem vrste razni aspekti aberacija seksualnosti
Forenziki znaaj imaju kvalitativni poremedaji seksualnog nagona
POREMEDAJI MILJENJA
Miljenje visoko diferencirana i jedna od najznaajnijih psi funkcija kojoj je svrha spoznaja uzrono-
posljedinih veza izmeu razliitih bida, predmeta i pojava. Vrste: konkretno i apstraktno. Konkretno
(perceptualno, prelogiko, bespojmovno) - odvija se u slikama, izravnim percepcijama i predodbama
sjedanja. Upravljano afektima, esto kod shizofrenije, djece, primitivnih osoba, oligofrenije i
demencije. Apstraktno se odvija pomodu pojmova uz sudjelovanje inteletualnih aktivnosti
komparacija, analiza, sinteza, apstrakcija, konkretizacija, dedukcija, indukcija. Karakteristika psihiki
zdrave osobe.
Poremedaji miljenja prema obliku
1. Usporeno (koeno) usporeni tijek misli, govori malo, oskudno, krede se u krugu nekoliko
tema, teko mijenja temu razgovora, kod depresije i org otedenja mozga, mutizam gaenje impulsa
za govor
2. Ubrzano miljenje govori brzo i mnogo, brzo prelazi s jedne misli na druge, s teme na temu,
teko je slijediti cilj, misli su nezavrene, nejasne i nerazumljive, izrazito ubrzano miljenje bijeg
ideja, kod manije
3. Disocirano miljenje, salata od rijei nepovezane asocijacije, miljenje nema cilja, nizanje i
gomilanje nizova rijei, ak rastavljanja pojedinih rijei i stvaranja novih (neologizmi), tipino za
shizofreniju.
4. Inkoherentno miljenje nepovezanost izmeu pojedinih misli, svijest je promijenjena, kod
zdravih radi umora, alkohola, anestezije. Tipino za delirij i demenciju.
5. Blok misli osoba iznenada zastane i ne moe dovriti zapoetu misao, a doivljava je kao
nevidljivu i nepremostivu prepreku. Kod depresije i shizofrenije. Moe se pojaviti i kod zdravih, ali de
oni kada ih podsjetimo zadnju rije modi zavriti misao.
6. Perservacija ponavljanje odreene rijei, reenice ili misaonog tijeka koje je osoba upravo
ula ili sama izrekla, kod demencije i org bolesti mozga
7. Verbigeracija besmisleno ponavljanje jedne te iste rijei ili reenice, na maniristian ili
stereotipan nain; shizofrenija
8. Opirno, okoliajude miljenje u tijekiu misli svaka nova asocijacija postaje cilj misaonog
tijeka, cporemedaj ciljne predodbe, previe digresija. ljepljivo miljenje kod epilepsije pri emu
osoba nikako ne stie do cilje jer se zalijepi za jednu temu.
Sadrajni poremedaji miljenja
1. Zabuna ili zabluda, predrasuda posljedica zakljuivanja na temelju pogrenih pretpostavki.
Predrasuda je stvorena na afektivnom podruju i teko ju je otkloniti.
2. Precijenjene misli karakterizirane su afektivnom obojenodu to im daje osobitu snagu u
odnosu na druge misli. Niz podraaja se objanjava i doivljava sa stajalita precjenjene misli,
vegetarijanstvi, sekte itd.
3. Prisilne misli osoba im se ne mode suprotstaviti iako je svjesna njihove besmislenosti,
stalno se uplidu u redovni tijek miljenja, dolaze zajedno sa prisilnim radnjama, este kod prisilnih
neuroza, mogude i kod shizofrenije.
4. Sumanute misli ideje zablude nastale na bolesnoj osnovi, bizarnog karaktera i nepritupane
korekciji.
a) Prave sumanute ideje i
b) sumanutima sline ideje
Prve su posljedice dubokih promjena u linosti, dok druge mogu biti normalne u odreenim
situacijama. Uvijek postoji uvjerenje da su sumanutosti tone i logine, prisutan je i osjedaj realnosti.
Za vrijeme remisije ili oporavka su mogude rezidualne sumanutosti. Sintimne i katatimne sumanute
ideje:
a) Sintimne: vezane uz bolest i promijenjeno raspoloenje
- Eskpanzivne ideje: ideje veliine, visokog podrijetla, bogatstva, mesijanske ideje i sl.
- Depresivne ideje: osiromaenje i propast, krivnje i samooptuivanja, nihilistike i
hipohondrijske
b) Katatimne: vezane uz poremedaj miljenja
- Interpretacijske sumanute ideje: bolesna interpretacija dogaaji iz okoline
- Ideje odnosa: sva se zbivanja dovode u odnos s jednom osobom, drugi o njemu govore, smiju
mu se, promatraju ga i sl.
- Ideje proganjanja (paranoidne): netko ga truje, unitava, proganja. To mogu biti pojedinci ili
itave organizacije, one mogu oblikovati cijeli paranoidni sustav
- Ideje ljubomore: vjeruje da ga partner vara s mnogima, koristi bizarne i nevjerojatne dokaze
za to
- Erotomanske ideje: u njega su zaljubljene poznate osobe ili za njega vana osoba
- Religijske sumanute ideje: sintimnog i katatimnog karaktera, boji poslanik...
INTELIGENCIJA
Sposobnost svrsishodnog, samostalnog rjeavanja novih problema i snalaenja u novim situacijama.
G i S faktor, G opdenito snalaenje, S specifino snalaenje. Max oko 18. godine. IQ odnos
izmeu mentalne i kronoloke dobi. Poremedaji se djele u dvije skupine: mentalna retardacija i
demencija.
Mentalna retardacija: zaostali i nepotpuni razvoj intel kapaciteta do 18 god
Demencija: otedenje ili gubitak inteligencije koja se prethodno razvila do vrhunca
Pseudodemencija: kada se ne radi o organskoj osnovi nego o reakciji na situaciju (zatvor) koja se eli
izbjedi i neugodna je. Zove se jo i Ganserov sindrom ili sindrom priblinih odgovora. Na postavljena
pitanja osoba daje neprimjerene odgovore, apsurdne, ponaa se onako kako zamilja da se ponaa
psihiki bolesna osoba, poremedaj je neurotskog histerinog tipa.
POREMEDAJI DOIVLJAVANJA VLASTITE OSOBE
Normalne osobe posjeduju osjedaj vlastitosti svojih misli, postupaka, elja i predodbi, svijest o sebi.
- Depersonalizacija: sebe doivljava kao neto tue, strano, nestvarno i nepoznato. Nestaje
identitet vlastite linosti, kod shizofrenije, depresije, OKP-a
- Transformacija: vjeruje da se preobrazio u drugo ljudsko bide, ivotinju i sl. kod shizofrenije
- Derealizacija: doivljava temeljito izmijenjenu stvarnost koja je izgubila dotadanje oblije i
znaenje, kod shizofrenije, depresije, histerije, OKP-a, reakcije na stres
- Tranzitivizam: sve to doivljava pripisuje drugoj osobi
- itanje/nametanje misli: drugi zanju to on misli, itaju mu ili namedu misli koje nisu njegove,
kod shizofrenije
- Dvostruka linost: rascjep linosti kod disocijativno konverzivnog poremedaja kada jedna
linost ne zna za drugu i njene postupke
- Autizam: prekid svake veze s vanjskim svijetom i sebe doivljava potpuno odvojeno od
ostatka stvarnosti, unutranji svijet je jedina realnost, elje i fantazije, kod shizofrenije, svi se
poremedaji pojavljuju kod shizofrenije ili histerine reakcije na stres.
DEMENCIJA I POREMEDAJI STARIJE DOBI
Poremedaji karakterizirani modanom disfunkcijom koja je posljedica dokazane modane bolesti,
ozlijede i sl. disfunkcije mogu biti:
Primarne: zbog bolesti, ozlijeda i imbenika koji direktno utjeu na mozak
Sekundarne: sistemske bolesti i poremedaji koji uz druge sustave u tijelu zahvadaju i mozak
Sindrom uzrokovan modanom boledu koji je obino kronian i progresivan. Poremedaji viih
psihikih funkcija: pamdenje, miljenje, govor, orijentacija, uenje, prosudba...
Svijest nije poremedena, esto otedenje kognitivnih funkcija, problemi emo kontrole, ponaanja i
motivacije.
Demencije mogu biti blage, umjerene i jake (svijest je obino uuvana)
Mogu biti progresivne, statine ili povratne (povratni tijek ovisi o uzroku i pravodobnom lijeenju) ,
bitna je socijalna potpora
U demencije se ubraja i amnestiki poremedaj karakteriziran otedenjem pamdenja.
Starenje
Razvojna faza ovjeka. To je progredijentno, ireverzibilno mijenjanje struktura i funkcija ivog
organizma koje nakon odreenog vremena dovodi do sve manje adapivnosti i sve vedeg rizika od
smrti.
Evolutivno razdoblje do 45 godina, tada poinje involutivno razdoblje u kojem ivotne funkcije
poinju postupno slabiti. ( 45-55 god. razdoblje presenija, od 65 razdoblje senija)
Epidemiologija
Oko 3%, naede alzheimer, pa vaskularna, demencije koje nastaju zbog uporabe psi akt tvari.
Uzroci
Najznaajniji imbenik je proces starenja i nasljee(nasljednost varira 5-10%). Najedi uzroci :
degenerativne promjene CZS-a, infektivne bolesti, traume mozga, poremedaji cirkulacije, tumori
mozga, epilepsija, ljekovi i toksini...
Vrste
-prema uzroku, tijeku i obiljejima:
1. Kortikalne
Najeda demencija Alzheimerova tipa jako intelektualno propadanje, propadanje psih funkcija:
otedeno uenje, jezik, percepcija, raunanje; neuroloki simptomi: afazija, amnezija, apraksija,
agnozija...
2.Subkortikalne
Poremedaji mozga ispod sive supstance, usporeno shvadanje, problemi pamdenjam orijentacije,
panje, psi mot usporenost.
3.Mijeane demencije
Obiljeja obje skupine. Najedi razni oblici vaskularnih demencija.
MKB-X:
Demencija kod Alzheimerove bolesti (degenerativna bolest mozga, zapoinje podmuklo,
razvija se polako,ali progresivno, oko 65.god)
Vaskularna demencija (zbog bolesti krvnih ila, dolazi do infarkta mozga, infarkti zahvadaju
malo podruje,ali su brojni)
Demencije zbog drugih bolesti (infekcije hiv-om, epilepsija, parkinsonova, huntingtonova)
Amnestiki sindrom (otedeno je svjee ili starije pamdenje, dezorijentacija u vremenu,
konfabulacije)
Nespecificirane
Mogudi deliriji, sumanutosti, depresije
Klinika slika: halucinacije, poremedaji pamdenja i uenja, miljenja, afekta, propadanje linosti. ede
poinje postepeno, uljajude, a rijee naglo, oteana koncentracija, konfabulacije, prvo se gubi
vremenska orijentacija, miljenje usporeno,, inkoherentno (ne moe se sjetiti pojedinih rijei); katkad
ne moe zavriti ni najjednostavniju reenicu ili je ponavlja (eholalija), gubi se mogudnost kontrole,
bolesnici su egocentrini, gube osjedaj srama i stida, mogu izraavati seksualne porive prema
maloljetnicima, psihomotorika se usporava, cjelokupna linost propada, vanjska fasada moe biti
ouvana, propada im moralno-etika sfera
Dijagnoza: kompjutorizirana tomografija, magnetna rezonancija, neuropsiholoki nalazi, laboratorijski
nalazi, pregled, anamneza i heteroanamneza
Prevencija: utjecaj na sve rizine imbenike (lijekovi, alkohol, droge, ozljede glave, infektivne bolesti,
mogu i anestezije djelovati provokativno)
Rizine skupine: bolesnici od ederne bolesti, povienog krvnog tlaka i pretili
4. DUEVNI POREMEDAJI I POREMEDAJI PONAANJA UZROKOVANI ZLOUPORABOM PSIHOAKTIVNIH
TVARI
Ovisnost (SZO)- psihiko, katkad i fiziko stanje koje nastaje meudjelovanjem ivog organizma i
sredstva ovisnosti. Takva stanja karakteriziraju promjene ponaanja i druge psihike reakcije koje
ukljuuju prisilu za povremenim ili trajnim uzimanjem sredstava ovisnosti kako bi se postigao njihov
psiholoki uinak ili da bi se uklonila neugoda (apst. tekode) ako se uzimanje sredstva prekine.
Politoksikomanija- ovisnost o vie sredstava ovisnosti ukljuujudi i alkohol
Opojne ili narkotine droge opijum, opijati ili opioidi (preraevine opijuma) i kemijske iste tvari
dobivene ekstrakcijom opijuma (morfin,heroin, kodein), te sintetine tvari morfinu slinog djelovanja
(heptanon, metadon)
-angloamerika literatura-podjela na: tvrde droge:opijati (posebno heroin i morfin), katkad i
halucinogene-LSD) i meke droge- preparati kanabisa,kaktkad kokain i amfetamin
Opojne droge ( Zakon o proizvodnji i prometu opojnih droga)- tvari prirodnog ili umjetnog podrijetla
ijom se uporabom mogu stvoriti stanja ovisnosti koja mogu izazvati otedenja zdravlja ili na drugi
nain ugroziti ljudski inegritet u fizikom, psihikom ili socijalnom smislu.
EPIDEMIOLOGIJA
-Graanski rat u Americi doveo do jakog irenja zlouporabe droga, a I. i II. svj. rat. do irenja ovisnosti
u Europi i Americi
-izmeu 1960. i 1970. iri se eksplozivno
- u RH se od 1970. broj ovisnika stalno povedava, poetkom rata problem postaje jo ozbiljniji, iz
zapadnoeuropskih zemalja dolaze heroin , kokain i dr.
UZROCI
-individualne osobine i socijalni imbenici
a) Problemi u formiranju identiteta mladih i traenje socijalne uloge izvan obitelji ( trae nove
emocionalne veze i iskustva, to ukljuuje i uivanje droge, mladi se masovno identificiraju s mladima
u drugim zemljama)
b) Poremedaj obiteljske sredine (psih.poremedaji jednog ili oba roditelja,poremedeni
odnosi,alkoholizam roditelja)
c) Psihoanalitika obiljeja linosti narkomana- fiksacija u najranijoj fazi psihobiolokog razvoja,
na pasivno narcistikom stupnju (premorbidno- depresivne, neurotske, agresivne, sociopatske,
emocionalno i psihoseksualno nezrele osobine)
d) Bioloki uzroci - SS sadri morfinu sline tvari, endorfine, koji djeluju kao neurotransmiteri.
Fizika ovisnost i tolerancija bili bi posljedica homeostatske adaptacije na egzogeno uzete opijate.
e) Ekonomski imbenici- nerazvijene zemlje glavnu zaradu stjeu proizvodnjom droge, a visoko
razvijene zemlje zbog utrke za dobiti, glavni su pokretai nezakonite trgovine drogom
f) Poremedaji ivotnog standarda- skradivanje radnog vremena, previe slobodnog vremena,
visoka razina nezaposlenosti mladih
g) Krizne situacije mogu biti uzrok zlouporabe droga kako bi se olakala stanja emocionalne
napetosti, depresije, tjeskobe
h) Kriza drutva- te kriza sustava i odnosa, odrava se na odnose u obitelji
LINOST NARKOMANA
-osobe koje su nesigurne,teko podnose frustraciju, bol i napetost, to ublaavaju uzimanjem psihoak.
tvari
-zadovoljstvo prigodom uzimanja, nestane nakon prestanka djelovanja tvari-javlja se osjedaj krivnje,
nepodnoljivih simptoma sustezanja
-nastaje zaarani krug u kojem se tvar uzima sve ede i vie
4 skupine osoba prema ODNOSU OVJEKA PREMA SREDSTVIMA OVISNOSTI:
a) Apstinenti
b) Eksperimentatori (tu spadaju i osobe koje upotrebljavaju sredstvo u med.svrhe
simptomatski nain uzimanja sredstava ovisnosti
c) Osobe naviknute na sredstvo (ako prekinu uzimanje, pojavljuje se osjedaj nedostajanje, to
uzrokuje tegobe)
d) Ovisnici (nakon prestanka uzimanja javljaju se psihiki i fiziki znakovi apstinencijske krize-
bolest ovisnosti)
Psihika ovisnost stanje u kojemu sredstvo ovisnosti izaziva osjedaj zadovoljstva i psihiku potrebu
za povremenim ili trajnim uzimanjem kako bi se izazvalo zadovoljstvo i uklonila nelagoda
Fizika ovisnost stanje adaptacije u kojem sredstvo ovisnosti, koje se oituje izrazitim tekodama
ako se uzimanje sredstva prekine. Te smetnje nazivaju se sindromom apstinencije ili oduke. (izazivaju
je opijati, alkohol, hipnosedativi)
Teorije o nastanku fizike ovisnosti:
-teorija enzimske espanzije- sredstva ovisnosti blokiraju odreene enzime, to nakon nekog vremena
dovodi do povedane sinteze enzima, a sindrom apstinencije nastaje zbog povedanog stvaranja tih
enzima nakon uklanjanja sredstva
-teorija preosjetljivosti-pojedina sredstva ovisnosti djeluju na specifine receptore, to moe izazvati
promjenu njihove osjetljivosti
Tolerancija navikavanje staninog metabolizma na sve vedu koliinu sredstava ovisnosti
-tolerancija se javlja i prigodom uzimanja tvari koje ne izazivaju fiziku ovisnost npr. LSD (nakon 3-4
dana daljnje su doze nedjelotvorne sve dok uivalac ne apstinira iduda 3-4 dana)
Inverzivna tolerancija-rijetko nastaje, najede kod uivalaca halucinogenih droga koji mogu postidi
jednak uinak smanjenom dozom
Ukriena ovisnost (meuovisnost) i ukriena tolerancija- ovisnost i tolerancija se ne razvijaju sam za
pojedinano sredstvo ovisnosti nego za itavu skupinu sredstava
Apstinencijske smetnje- mogu se oitovati u obliku tjelesni, psihikih i ivanih poremedaja. Bolesnici
su vitalno ugroeni, potrebna hitna med. skrb
-tjelesne- gubitak tekudine, pad tlaka, pojaano znojenje, ubrzani srani rad
-psihike uznemirenost,psihomotorni nemir,tjeskoba, depresivnost, suicidalnost,agresivno pona.
-ivani poremedaji-mogu se pojaviti konvulzije (epileptini napadaji)
Dijagnostika na temelju anamneze, heteroanmaneze, podataka o ponaanju u obitelji,tjelesni
pregled(znakovi uboda), neuroloki pregled, psihijatrijski..
PODJELA PSIHOAKTIVNIH TVARI
DEPRESORI SS- sniavaju ivanu aktivnost. To su anelgetici, hipnotici, sedativi, opijum i opijati,
trankvilizatori, alkohol i hlapljiva otapala
STIMULANSI- izazivaju povieno raspoloenje i uzbuenost. To su amfetamin (i njemu sline tvari),
koakin, kofein, duhan, anabolni steroidi, alkilni nitriti. Ecstasy je halucinogeni amfetamin koji je
kombinacija amfetamina i LSD-a. Ponavljana uporaba kokaina ne razvija toleranciju, ali dovodi do
jake psiholoke ovisnosti.
HALUCINOGENI- mogu mijenjati stanje svijesti, izazivati obmane osjetila, povieno raspoloenje i
pojave depersonalizacije i derealizacije (doivljavanje da se mijenja linost i okolina). To su tvari koje
izazivaju tzv. model psihoze ( LSD, meskalin, fenciklidin, derivati triptamina)
KANABIS- brojne droge koje se dobivaju iz indijske konoplje. Najvaniji psihoaktivni sastojci-
tetrahidrokanabinoli. U malim koliinama djeluje sedativno ili blago euforino, a u vedoj koliini
izaziva uinak slian halucionogenima (marihuana i hai koji se dobivaju iz razliitih dijelova iste
biljke)
POREMEDAJI POVEZANI S UPORABOM PSIHAOKTIVNIH TVARI
1.AKUTNA INTOKSIKACIJA- stanje koje slijedi nakon unoenja psihoaktivne tvari u dovoljnoj dozi da
uzrokuje otrovanje i znatne promjene ponaanja, promjene u razini svijesti, te u perciptivnom,
afektivnom i kognitivnom funkcioniranju
2.TETNA UPORABA-razvija se pri ponavljanom uzimanju odreenih psihoakt. tvari ili vie njih, a
poremedaj mora trajati najmanje mjesec dana (otedenje psih. i tjelesnog zdravlja, smanjuje radnu
sposbnost i utjee na meuljudske odnose)
3.SINDROM OVISNOSTI-pojava koja se oituje u ponaanju, intelektualnom funkcioniranju i u
fiziolopkim promjenama koje se razvijaju nakon ponavljanje uporabe pojedinih tvari (prisila, gubitak
kontrole u uzimanju tvari, gubitak kontrole u ponaanju, apst. smetnje i tolerancija, zanemarivanje
drugih interesa, usmjerenost na nabavu sredstva, uporaba unato svjesnoti o prisutnim tetnim
posljedicama)
4.APSTINENCIJSKI SINDROM (STANJE ODUKE)- pojavljuje se zbog smanjenja sredstva ovisnosti,
povezan je s manjkom sredstva u organizmu, intenzitet pada s vremenom, nestaje za 10-ak dana
5.APSTINENCIJSKI DELIRIJ-stanje apstinencije kad je pomudena svijest, jaki psihomotorni nemir,
tjeskoba, obmane osjetila(posebno vidnim), pojaano znojenje, epileptini grevi
6.PSIHOTINI POREMEDAJ-skupina psihotinih simptoma koji se pojavljuju za vrijeme ili nakon
uporabe tvari, ali nisu povezanim s akutnim otrovanjem ili apstinencijskim stanjem . simptomi moraju
trajati vie od 48 h, ali me dulje od 6 mj. (klinike slike-paranoidne, depresivne,manine, mijeane..)
7.AMNESTIKI SINDROM-povezan s otedenim pamdenjem za svjee, kao i za prole dogaaje,
neposredno sjedanje je obino ouvano, poremedaj za slijed dogaaja i vremenske odnose, tekode u
uenju novog gradiva
PREVENCIJA
-2 osnovna pravca: usmjerenost na kontrolu prometa psihoakt. tvari (preteito represivan,
podrazumijeva prevenciju i ulogu policije) i usmjerenost na zdravstvene te socijalno-odgojne
postupke
-primarno teite prevencije treba biti usmjeren na obitelj
-preventivne aktivnosti: tono obavjetavanje, obrazovanje pojedinca i drutvene zajednice o
tetnosti droge te o nainima kako se iri njena zlouporaba
-strah od uhidenja i kazne moe biti odluujudi imbenik u odvradanju od eksperimentiranja
-u odgojnom smislu pozornost obratiti na provoenje programa u kolama i u sredstvima masovnog
komuniciranja
-tu se ubraja i socijalna skrb za ovisnike koji se vradaju iz kaznenih ustanova ili bolnica jer de u
protivnom recidivirati
-usmjerenost na mlade koji potjeu iz loeg obiteljskog ozraja savjetodavni centri za takve osobe
-metadonski program (mora bit pod strogim nadzorom) , moe suzbiti kriminal ovisnika, potaknuti
njihovu reintegraciju, prevenirati irenje aids-a i smanjiti dobit trgovcima drogama
PRIKAZ ISTRAIVANJA
-150 ovisnika, vedina mlaih od 30, nezaposlenih, neoenjenih,
-u 36% obitelji odnosi poremedeni, u 14% prisutno asocijalno ponaanje, u 4% duevna bolest
-ede crte linosti-agresivnost, nesigurnost i anksioznost
-84% iznadprosjene inteligencije
-24% pokuaj samoubojstva, 72% recidivizam
-68% KD protiv privatne i drutvene imovine, 24% protiv javnog reda i prometa, 8% protiv ivota i
tijela
FOR.PSIH.ZNAENJE PROCJENE UBROJIVOSTI NARKOMANA
-potrebno je utvrditi je li osoba ovisna te o kojoj je vrsti psihoaktivne tvari rije, ne smije se zaboraviti
na prisutnost eventualno istodobnog uzimanja dviju ili vie razliitih vrsta tvari ( i alkohol)
-nije svejedno je li osoba bila u fazi stalnog uzimanja ili je bilo razdoblja apstinencije
-vedina narkomana je za vrijeme djelovanja samog sredstva stabilnija i manje kriminogena nego u fazi
apstinencije
-procjena ubrojivosti ovisi o intenzitetu ovisnosti, klinikim posljedicama, te o aktualnom uzimanju
sredstava ovisnosti (procjena ubrojivosti moe rezultirati smanjenom ubrojivosti)
5.STANJE AKUTNE OPIJENOSTI (akutna alkoholna intoksikacija)
- prolazno stanje koje nastaje kao posljedica unoenja alkohola i rezultira smetnjama razine
svijesti, kognicije, percepcije, afekata, ponaanja ili drugih psihofiziolokih funkcija i odgovora (DSM-
IV)
- nestaje nakon iezavanja alkohola iz organizma i uz potpuni oporavak
- mogude komplikacije: ozljede, udisanje povradanog sadraja, delirij, trauma
Fiziologija i patofiziologija alkohola
- etilni alkohol C2H5OH
- uinci na SS opojni i depresivni
- dobiva se vrenjem vodnih produkata (fermentacijom kroba i edera) ili destilacijom smjese
dobivene fermentacijom vede koliine alkohola)
- blaga i estoka pida
- neke primjese alkoholnih pida su toksine- minimalna koliina metanola moe izazvati
sljepodu)
- u organizmu postoji mala koncentracija normalnog ili endogenog alk. 0,01 do 0.02 promila
koji se stvara tijekom uobiajenih metabolikih procesa
- ima malu molekularnu teinu lako se apsorbira, moe se resorbirati i udisanjem kroz pluda
te u vrlo malim koliinama preko sluznice usne upljine
- ispitivanja konc.alk. puhanjem koja moe biti lano pozitivna (alk se zadrava neko vrijeme na
sluznici) ili veda od stvarne
- resorpcija vrlo brza, 20 min nakon uzimanja pida se moe mjeriti, max koliina nakon 80 min
gornja granica resorpcije (usporava je hrana i nain pijenja, te vrsta pida ako je pide slabije ili ako se
pije polaganije sporija resorpcija)
- alk se razgrauje u jetri, ali samo 90 % i to sporo, nerazgraeni dio ulazi u krvotok, a onda u
sve organe; male koliine izlaze preko izdahnutog zraka ili mokradom
- alkoholemija koncentracija alk u krvi
- alkoskopska (alkotest) metoda - utvrivanje konc alk u izdahnutom zraku (orijentacijska
metoda, objektivna metoda je vaenje krvi )
Klinika obiljeja stanja akutne opijenosti
- Psiholoke promjene dezinhibicija sex i/ili agresivnih impulsa, iritabilnost, otedena
sposobnost prosuivanja, emocionalna labilnost, promjene u raspoloenju, oedeno radno i soc
funkc.
- Fizioloki znakovi usporen i nerazumljiv govor, nekoordinacija pokreta, nesiguran hod,
crvenilo lica, ubrzani puls, srani rad, nistagmus (nemogudnost fiksiranja onih jabuica zbog brzih
onih pokreta), otedenja panje ili pamdenja, sopor ili koma
- Uzroci stanja akutne opijenosti ne ovisi ni o jednom drugom psihikom ili tjelesnom
poremedaju, neposredno povezano s konzumacijom alk; uoljivo ved na temelju vanjskog izgleda i
ponaanja, miris alkohola, zatim na temelju podataka dobivenih od alk osobe, te na temelju
objektivnih testova (krv, urin) ili na temelju drugih dokaza; u sluaju kombinacije s drugim sredstvima
oteano prepoznavanje
- Stanje pripitosti 0,5 do 1,5;
- opijenost 1,5 do 2,5;
- teka opijenost 2,5 do 3,5 ili
- laki stupanj pijanstva 0,5 do 1,5;
- srednji stupanj 1,5 do
- 2,5; teki 2,5 nakon ega nastupaju sopor, koma i smrt
- Srednja vrijednost eliminacije alk iz krvi je 0,13 do 0,15 promila na sat; razina alkoholemije u
trenutku delikta se rauna tako da se pomnoi srednja vrijednost elim.alk iz krvi s brojem sati
proteklih od injenja djela i pridoda se utvrenoj razini u trenutku vaenja krvi
Podjela stanja akutne alkoholiziranosti
- Patoloka intoksikacija- akutni modani sindrom u obliku psihoze nakon minimalnog unosa
alk u organizam; moe nastati i u nealk nakon prve ili neke od narednih konzumacija; nastupa naglo,
suenjem svijesti, nemirom, uzbuenjem, agresivnim ponaanjem; moe trajati od nekoliko min do
nekoliko sati, za to razdoblje amnezija (moguda alergija na alk, snienje kortikalnih funkcija,
inhibicija ego-funkcija; predisponirajudi imbenici traume glave, poremedaji linosti; situacijski imb
iscrpljenost, umor, izgladnjelost, nesanica, loe raspoloenje..)
- Binderova klasifikacija
a) Jednostavna (normalna): smetnje svijesti, orijentacija ouvana, sjedanje dosta dobro
b) Komplicirana (kvantitativno abnormalna)- tea obuzetost svijesti, postupci strani trijeznoj
osobi, sjedanje sumarno, velik kriminogeni znaaj
c) Patoloka (kvalitativno abnormalna)-svijest izmijenjena, afekt straha, srdbe, orijentacija,
poremedena, amnezija, dugi terminalni san, nagli poetak (kod minimalne koliine alk-abnormalna
intoksikacija)
- promjene svijesti kao posljedica akutne alk intoksikacije; pitanje individualne tolerancije na
alk koja varira od osobe do osobe ili ak i kod iste osobe
- Tolerancija kljuna razina pri kojoj dolazi do promjene funkcija mozga koja ne ovisi o koliini
popijenog alkohola; individualna, neke osobe trajno preosjetljive, neke povremeno, a neke uopde
nisu
- Klinike pojave pijanstva ovise o dvama kljunim imbenicima brzini pijenja i individualnoj
sposobnosti adaptacije mozga na alk (tolerancija)
- Amnezije, rupe u sjedanju, ovise o brzini pijenja i posljedica su prolaznih toksinih otedenja
hipotalamusa i limbinog sustava
Stanje akutne opijenosti i kriminalitet
- Konzum alk povezana s agresivnim ponaanjem bioloki mehanizmi snienje kortikalne
aktivnosti tj inhibicija intelektualne kontrole i ego funkcije te dolazi do izbijanja nagona (agresivnog i
sex); psiholoki mehanizmi pojaana elja za rizikom i osjedaj dominacije (vie povedavaju
agresivnost od biol.imb.)
- Crte linosti vani situacioni imb.
- Povezanost sa svim kriminalnim ponaanjima promet, silovanja, delikti koji ukljuuju
agresiju
3. ALKOHOLIZAM I ALKOHOLOM UVJETOVANI POREMEDAJI
- alkholiari su osobe koje prekomjerno piju i ija je ovisnost o alkoholu tolika da da pokazuju
jasne duevne poremedaje ili manifestacije koje ugroavaju njihovo psihiko i fiziko zdravlje,
meuljudske odnose kao i socijalne i ekonomske funkcije ili opet pokazuju predznake takvih
otedenja, WHO
- Termin alkoholne ovisnosti (Jellinek, 1958) osobe koje su fiziki odane ili ovisne o alkoholu 5
tipova: alfa (trajna psiholoka ovisnost, mogudnost kontrole i apstinencije), beta (tjelesna otedenja,
bez psih i fiz ovisnosti), gama (tolerancija, fiz ovisnost, ali moguda apstinencija), delta (kao gama ali
nemogudnost apstinencije) i epsilon (periodini alk ili dipsoman), Hudolin 1989. dodaje i zeta
(patoloke reakcije ved pri malim koliinama, stanje akutne opijenosti)
- DSM-IV, 2 kategorije:
o Poremedaji vezani uz uporabu alk ovisnost o alk (tolerancija, sustezanje, prisilno uzimanje alk,
brojni i neuspjeni pokuaji smanjivanja ili prekidanja uzimanja alk pida, velik dio vremena se troi na
nabavu, uzimanje i oporavljanje, prekid ili smanjenje niza drutvenih ili rekreacijskih aktivnosti,
unato problemima osoba nastavlja s uzimanjem alk) i zlouporaba alk (unutar 12 mj., neuspjeh u
obavljanju poslova na poslu, koli, kod kude, uzimanje alk u situacijama opasnim za ivot, problemi sa
zakonom zbog alk, ; nikad ne zadovoljava kriterije za ovisnost o alk)
o Poremedaji prouzroeni alkoholom intoksikacija alkoholom i sustezanje od alkohola
Epidemiologija alkoholizma
- U svim drutvenim skupinama, povezanost prevalencije alk s visinom potronje alk pida u
drutvu zato mnogi preventivni programi idu prema smanjenu potronje po stanovniku
- 3. u svijetu po broju oboljelih, nakon bolesti srca i zlodudnih tumora
- Povedava se broj alk, i br smrtnih sluajeva, kao i njegovim posljedica, te broj prekraja
povezanih s alk
- U hr 10-20 % bolesnika u psihijatrijama, ne raunajudi one koji se lijee na internim i
traumatolokim odjelima radi sekundarnih posljedica
- Povezanost s agresijom i kriminalitetom
Uzroci alkoholizma
- Bioloki nasljedne ili genetske teorije (nasljedan, prenosi se genima, a na fenotip djeluju
imbenici unutarnje i vanjske okoline), neurobioloka teorija (tolerancija je obrana organizma od alk,
teorija pretpostavlja nasljednu predispoziciju za tip neurotransmisije), neurobihevioralna teorija
(neuravnoteenost neurotransmitorskih mehanizama koji su nasljedno uvjetovani, oni se
manifestiraju u pup)
- Psiholoki teorije linosti kod kojih premorbidno postoji neki poremedaj (psihodinamska
fiksacija u oralnoj fazi..)
- Socio-kulturni teorija sustava (tendencije i plan djelovanja unutar sustava i njegov odnos
prema van, nain ponaanja, organizacija i cjelokupnost sustava; to nije obiteljsko lijeenje), teorija
socijalnog uenja, antropoloke t. (socijalni i kulturni imb u odreenom drutvu reguliraju potronju
alk), gospodarske t. (rasprostranjenost i potronja alk i njegove ekonomske tete)
Linost alkoholiara
- 2 tipa (Barnes): - prealkoholiarska linost alkoholiara (osobine koje su bile prisutne prije
pojave alkoholizma); - klinika linost alk (prisutne u vrijeme razvijene bolesti uoavaju se kad alk
doe na lijeenje)
- Slabi ego (slabi sex identitet, negativno self koncept, psihopatija, hostilnost, nezrelost,
impulzivnost, sniena tolerancija na frustraciju, ouvana orijentacija), pojaanje stimulansa (pojaana
senzitivnost, hipohonrijaza i strah od smrti), ovisnost (pasivnost, ovisnike crte i nediferenciranost),
neurotinost (anksioznost, depresivnost, histerija, hipohondrijaza)
Simptomatski ili sekundarni alkoholizam
- Nastaje na osnovi drugog psih poremedaja (slaboumne osobe, neuroze, porem linosti, te
prave duevne bolesti)
Klinika obiljeja alkoholizma
1. Faza prije ovisnosti (psih ovisnost)
- Kombinacija psih i soc imbenika, odsutnost fizike ovisnosti
- Socijalne tekode: brana disharmonija, radni problemi, porast agresivnog
ponaanjanajprije se primjeduje u obitelji
- Najraniji simptomi poremedaj zapamdivanja koji su uvijek udrueni s ekscesivnim pijenjem,
a njihovo redovito pojavljivanje ukazuje da je ovisnost najmanje psih tipa; eluane smetnje;
depresija, tjeskoba, osjedaj krivnje, sumnjiavost, prebacivanje krivnje, sklonost projektivnom
ponaanju
- Negacija, uz nemogudnost prihvadanja stavova ene, prijatelja, roaka
- U ovoj fazi se rijetko odluuju na lijeenje, uspjeh vrlo mali
- Amnezija je znaajna u sudskopsihijatrijskim prosudbama (organska ili psihika) rane
(parcijalne, ima ih i u nealkoholiara radi alk intoksikacije) i kasne (totalne)
2. Faza fizike ovisnosti
- Jellinek 4 karakteristike tog stanja:
o Abnormalno pijenje i gubitak kontrole (nemogudnost kontrole pijenja, ireverzibilnost i
postojanost; svae, prekraji, pokuaji apstinencije, agresivno ponaanje, povlaenje, optuivanje
drugih, radni problemi, alkoh ljubomora, svakodnevno pijenje i u neuobiajeno vrijeme, bez
potovanja soc normi, intenziviraju medicinske komplikacije)
o udnja (u obrnutom odnosu prema duljini trajanja apstinencije, tjeskoba, strah, ljutnja,
depresija; traenje olakanja)
o Tolerancija (u ranim fazama raste, kasnije pada samosaaljenje, nezadovoljstvo, smanjenje
sex elje, ljubomora, neobjanjivi strah, traenje pomodi u lijeenjua u kasnijim fazama:
nemogudnost apstinencije, produena intoksikacija alk, pad tolerancije)
o Apstinencijski simptomi (pojavljuju se u fazi iezavanja alk iz krvi kao i izmeu pijenja i nakon
apstinencije, oslabe za 3-4 dana, nestanu za 7-10; dijele se na rane, predromalnu fazu i
uznapredovale, u ranoj fazi se javljaju teke depresivne reakcije i kompulzivni nain pijenja,
predromalnu fazu oznaavaju prijetedi delirij zbog toksinih uinaka, prolongiranje ekscesivnih
opijanja, eluane smetnje, poremedaji percepcijskog sustava slune, vidne, cenestetske
halucinacije, motorni poremedaji, poremedaji vegetativnog sustava ubrzani puls i tlak, temperaturu,
znojenje uz tremor i svrbe, poremedaji spavanjatad poinje slabjeti intelektualno funkcioniranje i
povedava se stupanj smetenosti, a mnogi su simptomi najizraeniji nodu.. u uznapredovanom apst.
sindromu prisutne su psihotine manifestacije koje mogu zavriti smrtno alkoholni delirij i alk
halucinoza
Komplikacije alkoholizma
- Medicinske i socijalne
- Medicinske tjelesne, ivane, psihike
1.Tjelesne (otedenje probavnog trakta, jetre, srano-ilnog sustava, bolesti popreno prugastih
miida, otedenja lijezda s unutarnjim luenjem, otedenja guterae i koe, poremedaji krvi
2.ivane (alkoholna upala ivaca polineuropatija, otedenja lene modine, subduralni hematom
krvarenja u modane ovojnice, atrofija velikog i malog mozga, encefalopatija upala mozgovine,
epileptini grevi alk epilepsija)
3.Psihike (akutno pijanstvo, psihiki poremedaji u alk pseudoneuroze, pseudopsihopatije, delirium
tremens, alk halucinozu, psihozu ljubomornosti, korsakovljevu psihozu amnestiki sindrom, alk
demenciju)
a)Alkoholne psihoze:
-Delirium tremens najtei oblik apstinencijskog sindroma, obino nakon 5-15 godina tekog pijenja,
najede izmeu 30.-40-god., ako se ne lijei smrtnost do 20%, delirantno promijenjena svijest,
dezorijentacija uz promijenjenu psihomotornu aktivnost koja je obino poviena, brojne obmane
percepcijskog sustava, vidne i taktilne halucinacije i iluzije, hiperaktivnost autonomnom iv sustava,
nesanica, ubrzan rad srca, povien tlak, znojenje, drhtanje, strah, tjeskoba, moe zapoeti
epileptinim napadom

-Alk demencija neslaganja oko postojanja ove klinike slike radi toga to je teko razdvojiti toksine
utjecaje alk na SS od drugih utjecaja ozljede glave, loa prehrana, otedenje drugih organa
- Alk amnestiki sindrom uvjetovan tekim pijenjem alk tijekom duljeg vremena, poremedaji u
kratkotrajnom pamdenju, rupe u sjedanju popunjava konfabulacijama, akutna faza je Wernickov
sindrom, a kronina faza Korsakovljev, nedostatak vitamina B, polineuropatija (upala perifernih
ivaca)
- Alk psihotini poremedaj uuvana svijest ali prisutne jake halucinacije, obino slune, prijetedeg
karaktera
Prevencija
-Primarna prevencija edukacija o tetnim posljedicama
-Sekundarna lijeenje alkoholiara, njihova rehabilitacija; ukljuivanje samopomodi i samozatite
Posebna pozornost na adolescente i ene

7.SHIZOFRENIJA
Karakteriziraju je poremedaji miljenja i opaanja, afekt neskladan i otupljen. Svijest i intelektualne
spopsobnosti su obino ouvane, s vremenom se tek mogu pojaviti kognitivni deficiti. Poremedaji
miljenja su najvanije psihopatoloko obiljeje; nametanje i oduzimanje misli, irenje misli,
sumanutosti opaanja i ideja, slune halucinacije i negativni simptomi. Tijek je progresivan .
Ideoafektivni rascjep izmeu afekata i misaonog tijeka je glavno obiljeje shizofrenije. Ime dao
Bleuler.
Kraeplin je prvi dao ime dementia praecox (preuranjena demencija)-poremedaj u osoba koje ved u
razdoblju adolescencije pokazuju znakove intelektualnog propadanja
Bleuler uvodi pojam shizofrenog sindroma- dijagnostika sindroma 4A: asocijacije (misaoni tijek),
afektivnost (neadekvatna), ambivalencija (afektivno, voljno, nagonski, intelektualna), autizam
(povlaenje u sebe i vlastiti svijet, prekid veze s okolinom). Uz ove primarne simptome, sekundarni
su: halucinacije, sumnutosti, katatoni simptomi, verbalno izraavanje, pisanje, pamdenje.
MKB X: katatona, paranoidna, hebeffrena, rezidualna, simpleks, nediferencirana, shizofrena
depresija, shizofreniji slini poremedaji
DSM-IV: paranoidni tip, dezorganizirani (hebefreni), katatoni, nediferencirani, rezidualni.
DSM-IV drugi psihotini poremedaji: shizofrenoformni poremedaj, shizoafektivni, sumanuti
poremedaj, kratki psihotini poremedaj, psihotini poremedaj uzrokovan opdim zdravstvenim
stanjem, jednostavna shizofrenija
-prema DSM-IV to je psihotini poremedaj koji traje najmanje 6 mjeseci, a ukljuuje simptome koji
traju najmanje 1 mjesec ukljuuje 2 ili vie od ovih simptoma-sumanutost, halucinacije, smeteni
govor, smeteno ili katatono ponaanje (napetost, uzbuenost), negativni simptomi (osjedaj tuposti);
na socijalnom planu zatajivanje u radu i meuljudskim odnosima
Epidemiologija
Oko 1%, rizik kod mukaraca 15-25 godina, kod ena 25 do 35 godina, prognoza kod ena je bolja
nego kod m, pravodobno lijeenje moe prevenirati kriminalitet shizofrenih, najede se raaju zimi i
rano proljede, esto samoubojstvo (50% pokua, 10-15% poini), 30-50% uzima alkohol, ali i druge psi
akt tvari, sociopatoloke pojave mogu uvjetovati shizofreniju, 1-2/3 beskudnika u velikim gradovima
su shizofreni.
Uzroci
bioloki imbenici
-spominje se patoloka uloga odreenih djelova mozga (eoni dio modane kore, limbini sustav i
bazalni gangliji) ; istraivanja navode abnormalni razvoj, degeneraciju ivanih stanica nakon
zavrenog razvoja
-dopaminska teorija povienje dopaminske aktivnosti (vodeda teorija posljednja 2 desetljeda),
danas se sve vie govori o drugim neurotransmiterima: serotonin, norepinefrin,
GABA(gamaaminomaslana kiselina), te smanjenoj MAO(monoaminooksidaza) aktivnosti.
-neuroendokrinoloke razlike izmeu shizofrenih i zdravih te imunoloke abnormalnosti
-genetska hipoteza- rizik oboljenja povedava se s blizinom krvnog srodstva ; postoji i ravnomjerna
raspostranjenost shizofrenije u svim sredinama
psihosocijalni imbenici
-vano je okruenje, obitelj
-teorije: psihoanalitike teorije, psihodinamike, teorije uenja, teorije obiteljske uvjetovanosti i
socijalne teorije. Slabost ega, oskudni objektni odnosi, disfunkcije obitelji (double-bind
communication), dominantna, hladna agresivna majka, previe zatitnika, igra ulogu rtve, otac-
povlaenje, nesigurnost....
stresni model
ukljuuje bio, psihosoc i okolinske imbenike, osoba ima specifinu vulnerabilnost, koja uz stresnu
okolnost dovodi do shizofrenije, okolinski su imbenici bioloki (npr. infekcija) ili psihosocijalni
(obiteljska situacija-stresna)
premorbidna linost
35% osoba prije ima shizoidnu ili shizotipsku linost, takva je linost pasivna, introvretirana, u
djetinjstvu malo prijatelja, adolescenti osamljeni, sami sluaju glazbu, gledaju TV, iskljuuju se iz
socijalnih aktivnosti, ponekad pritube na razliite tjelesne simptome glavobolja, slabost, ...,
zatajivanje u funkcioniranju, gubitak interesa za okolinu, kolu, apstraktne ideje: zaokupljenost
filozofijom, religijom, okultnim..., promjene u ponaanju, bizarne ideje, neobian govor...u anamnezi
ove crte linosti: nedrutvenost, stidljivost, povuenost, izolacija, sanjarenje, preosjetljivost, izljevi
bijesa, asocijalnost, agresivnost, nesigurnost, submisivnost, pretjerana obzirnost, strah od izraavanja
stava...
Klinika obiljeja, slika i tipovi shizofrenije
Rijetko poinje prije 15. godine, najede 15 -45.god. u 50% sluajeva do 30 godina, u 25% 30-40 god.
, u 16-18% iznad 40.
Dva naina poetka bolesti :
sporouljajudi-postupno, pokazuje razdraljivost, nemir, povlai se, padaju mu radna i socijalna
sposobnost, zanemaruje obveze, bunt protiv roditelja, navika i normi
-akutno- prepoznatljiviji niz smetnji
Kod potpunog razvoja shizofrenije nastupa potpuna promjena linosti: afektivnost, nagon,
psihomotorika, miljenje, doivljavanje ja, obmane osjetila. Halucinacije najede slune pa tjelesne.
Razdraljivost, preosjetljivost, ili afektivna krutost, emo hladnoda, paramimija i paratimija. Pad
vitalnih dinamizama, aktivnosti i volje smanjena nagonska sfera. Psihomotorika poviena ili sniena.
Kod povienja stereotipije, ablonizirajudi pokreti. Stupor. Formalni i sadrajni poremedaji miljenja.
Formalni: rasplinuto, disocirano. Sadrajno: sumanute ideje. Vlastito ja poremedeno sumnja u
vlastito postojanje, depersonalizacija (fenomen ogledala radi provjere vlastita postojanja).
Seksualnost poremedena: najede hiposeksualnost, a u poetku moguda hiper seksualnost.
Orijentacija, pamdenje iinteligencija su obino ouvani. Impulzivnost shizofreniara suicid, homicid
(imperativne halucinacije, paranoidne ideje).
Hebefrena sch
Rani poetak nakon puberteta. Afektivne promjene, ponaanje neodgovorno i nepredvidivo, mogudi
manirizmi. Mogude prolazne sumanutosti i halucinacije. Miljenje dezorganizirano, govor disociran,
raspoloenje neprimjereno i povrno. Ponekad bolest poinje soc izolacijom, prognoza loa zbog
pojave negativinih simptoma gubitka afekta i volje.
Katatona sch
Najizraeniji su poremedaji psihomotorike hiperkineza, hipokineza, katatoni nemir ili stupor,
automatska poslunost i negativizam. Zauzimanje prisilnih poloaja i stavova. Mogude scenske
halucinacije, poremedeno miljenje i afektivnost.
Paranoidna sch
Trajno prisutne sumanute paranoidne ideje pradene slunim halucinacijama, obino nakon 30.,
poremedaji afekta, volje, govora, obino nema katatonih simptoma.
sch simplex
neproduktivan oblik shizofrenije, zapoinje podmuklo, ali progredirajude, udno ponaanje, soc
zatajivanje, pad aktivnosti, najuoljivija negativna obiljeja rezidualne shizofrenije otupjeli afekt,
gubitak volje, koji se razvijaju bez prijanjih uoljivih psihotinih simptoma.
Rezidualna sch
Kronino stanje karakterizirano dugotrajnim negativnim smiptomima psimotorna usporenost,
smanjena aktivnost, otupljeli afekt, pasivnost, manjak inicijative, osiromaen govor, siromana
neverbalna komunikacija, nedovoljna briga o sebi, manjkavi soc odnosi, katkad su smetnje
reverzibilne
Post sch depresija
Depresivna epizoda koja moe biti produena, pojavljuje se nakon shizofrene bolesti. Moraju krade
biti prisutni neki sch simptomi, pozitivni ili negativni, povedan je rizik od suicida.
Shizofrenoformni poremedaj
Poetak nagli, obino reaktivno, uz esto pomudenje svijesti, premorbidna linost nema shizoidne
karakteristike.
Shizoafektivni poremedaj
Shizofreni i afektivni simptomi koji ne zadovoljavaju kriterije za sch i dep ili man epizodu.
Tijek i prognoza
Nakon prve psihotine epizode moe usljediti razdoblje normalnog funkcioniranja. Vie od 50% ima
lou prognozu. 20-30% moe voditi normalan ivot, 20-25% teko su otedeni
Sch i kriminalitet
Nije vjerojatno da de poiniti ubojstvo ede nego redovna populacija. Ako da, onda su ona
nemotivirana i bizarna, temeljena na halucinacijama i deluzijama. Lo SES, velika obitelj, kriminalitet
u obitelji, nizak IQ, slaba obrazovanost. ak se smatra da raniji poetak bolesti titi od kriminaliteta.
Razlika izmei sch delinkvenata i nedelinkvenata je u obiteljskoj klimi, otac alkoholiar, slaba
povezanost. Homicidni sch bolesnici se djele u 2 skupine:
- Pretjerano kontrolirani, izuzetno agresivni, bez ranije krim karijere komji ubiju lanove svoje
obitelji
- Smanjeno kontrolirane koji ubijaju strance, imaju raniju krim karijeru i devijantnost
Kriminalitet sch: od 28 do 35%, nasilniki krim najede vezan uz paranoidnu sch, neki navode krvne
delikte i podmetanje poara. Najede premorbidna psihopatka obiljeja, pup, problemi prilagodbe i
alkoholizam. Najede imovisnki delikti, ubojstvo, pokuaj uboj, teka tj ozl, najede paranoidna i
rezidualna sch.
8.SUMANUTI POREMEDAJI
One psihike bolesti kod kojih bolesnik iznosi sumanute, najede paranoidne i njima sline ideje
(proganjanja, veliine, ljubomore...), koje su strukturirane, sistematizirane i logiki povezane, duboko
fiksirane, a ne mogu se pripisati drugim poremedajima (shizofreniji, depresiji...). karakteristino je da
su sumanute misli trajne, obino nisu jako bizarne. esto se razvijaju postepeno i postaju kronine.
Osoba na sumanuti poremedaj uglavnom reagira emocionalno primjereno. Moguda pojava drugih psi
pat obiljeja koji su vezani uz nju (halucinacije koje su sadrajem povezane uz sumanutu misao).
Bolesnik zbivanja u svojoj okolini tumai sukladno sadraju svojih sumanutosti. Sadraji zaista
ponekad mogu biti vezani i uz realna zbivanja. Otedenenje linosti obino nije jako izraeno,
posebice u ranijim fazama. Radna sposobnost obino nije jae otedena. Drugi oblici soc funkc mogu
biti jae ili slabije promijenjeni.
Ponekad i normalni svoje strahove projiciraju na okolinu. Nekad se ove poremedaje nazivalo
paranoidnim stanjima.
MKB-X: sumanuti poremedaj okarakteriziran razvojem jedne ili skupa povezanih sumanutih misli koje
nisu jako bizarne, ali su obino trajne. Mogude prolazne halucinacije vezane uz sadraje sumanutih
misli. Poremedaji ukljuuju: paranoju, paranoidnu psihozu, parafreniju(kasnu), senzitivno ludilo
odnosa, involutivno paranoidno stanje, paranoiu querulans.
DSM-IV: prisutna jedna ili vie nebizarnih sumanutih deja, slune ili vidne halucinacije, ako su
prisutne, nisu zamjetljive, dodirne i mirisne halucinacije mogu biti prisutne i vezane su ugl uz sadraje
sumanutih idej (nisu povezane uz konzumaciju psihoaktivnih sredstava),psihosoc ponaanje nije jako
otedeno, ali je udno i bizarno, socijalna i brana djelatnost jae otedena od radne i intelektualne.
Klasifikacija ne temelju sumanute ideje, tipovi: erotomanski, grandiozni, ljubomorni, proganjajudi,
somatski, mjeani i neodreeni.
Epidemiologija
Relativno rijetki u klinikoj, ede u forenzikoj praksi-zatvorima-na temelju duevnog poremedaja
nisu osloboeni kazne odgovornsti, odnosno smatrani su ubrojivima.
U SAD-u 0,03%, znatno rijee od sch. 1-2% kao razlog smjetaja u psi ustanovu. Obino sami ne trae
pomod. Najede u srednjoj i starijoj dobi, oko 40 god, neto ede kod ena, oenjenih i zaposlenih i s
niim SES-om.
Uzroci
Nepoznati. Neki smatraju da se premorbidno radi o paranoidnoj i hipersenzibilnoj linosti.
Sumanuti poremedaji, koji nastupe kasnije u ivotu, znatno upuduju na hereditarnu predispoziciju,
neki smatraju da je vezan uz specif. uvjete odrastanja i sazrijevanja,odnosno autoritarnu
obit.strukturu
Etioloki imbnici: Bio-psi-soc i ostali
Sumanute paranoidne ideje, ideje ljubomore,veliine-mogude kod ozljeda i drugih org. bolesti
glave(mozga), kod alkohola, droga i starenja.
Freud pretpostavio da se paranoidna simptomatika razvija na bazi mehanizma obrane-reakcije
formacije, negiranje i projekcija- ime se osoba titi od intrapsihikih neprihvatljivih homoseksualnih
pulzija.
Soc izolacija, smanjenje uobiajenih interpersonalnih odnosa, redukcija vida, sluha i kontakata mogu
znatno utjecati na razvoj sumanutih poremedaja- migranti, gluhi, zlostavljanje, opravdanje pred
drugima...
Klinike slike
-znaajne s forenzikopsihijatrijskog aspekta: paranoja,paranoidna ljubomora,paranoia
erotica,paranoia querulans i senzitivno ludilo odnosa
Tijek razliit, poboljanje kod 33-50%, trajnost u 30-40% sl. Teko razlikovati od paranoidnog
poremedaja linosti. Kod 25% s duljim tijekom bolesti dolo do shizofrenije, 10% razvilo poremedaj
linosti.
1.Paranoja
Paranoidne misli (proganjanja), vrsto fiksirane i nedostupne logikoj korekciji. Postupan razvoj,
srednje + godine. Najede nema poremedaja drugih psi funkcija. Ponaanje neupoadno dok se ne
spomene tema koja se odnosi na sumanute ideje, tada postaju sumnjiavi i oprezni. U poetku su
paranoidne ideje opdenite i nespecifine. Tvrdi da je progonjen, ali ne specifira od koga. Poslije te
paranoidne misli usmjeravaju prema odreenoj osobi ili skupini ljudi (brani partner, lan obitelji,
osoba s radnog mjesta, skupina ljudi) Stalno skupljaju dokazni materijal da bi dokazali neiju krivnju i
istjerali pravdu,ponaanje sujladno sumanutoj ideji i ugl se u postizanju svojih ciljeva koristi svim
raspoloivim sredstvima (tube policiji,sudu,peticije i sl.)
2.Paranoidna ljubomora
Patoloka ljubomora, est sadraj paranoje. Osnovna je karakteristika sumanuta ideja da je brani
partner navjeran. Vjerovanja su nerealne, neprimjerena, bez racionalnih dokaza-treba razlikovati od
normalne ljubomore. Nazivi: seksualna ljubomora, erotska ljubomora, psihotina ljubomora, Othellov
sindrom. Prevalencija nepoznata. ede m.
Sadraji uz ljubomoru: supruga ga eli otrovati, oduzima mu sex kapacitet, zarazila ga spolno
prenosivnom boledu..Osoba je napeta, razdraljiva, niska tolerancija na frustraciju. Stalno trai
dokaze nevjere, prati suprugu, privatni detektivi i sl. mogudi napadaji bijesa i nasilje.
Moguda i pat ljubomora uz druge bolesti shizofrenija, alkoholizam, neuroze, poremedaji linosti,
demencija, depresija, bolesti mozga, endokrinoloki, imunoloki i metaboliki poremedaji.
Struktura linosti: najede nesigurne osobe, osjedaj insuficijentnosti, neadekvatnosti, raskorak
izmeu ambicija i stvarnosti, gubitak soc statusa, starenje, potencija...lijeenje kompleksno i teko sa
slabim rezultazima, rizik od nasilja. Povremeno je odvajanje od partnera jedini mogudi nain
prevencije nasilja i agresivnosti.
3.Paranoia erotica
Ili erotomanija-tvrdi da je u njega smrtno zaljubljena osoba koju uopde ne poznaje ili poznaje
povrno-esto je osoba poznata. Moe je pokuati kontaktirati. U klinikoj praksi ede ene, a u
sudskoj mukarci. Moe postati opasan za osobu na koju projicira sumanutosti.
4.Paranoia querulans
Kod predisponirane osobe nakon doivljaja vede ili manje nepravde. U poetku su reakcije razumljive,
zato se tee otkriva. Postaju zamjetljiviji,stalno se tuakaju, postavljaju nerealne zahtjeve za
odtetom i zadovoljtinom, istjeruju pravdu, sukobljavaju se sa sucima, napadaju svakoga tko im se
pokua suprotstaviti. Uvijek sa sobom nose dokazni materijal i zakone,znaju napamet pojedine
paragrafe. Sporedi se mogu potroiti svu imovinu. Mogu se staviti i u borbu za prava drugih.
reformistike sumanutosti (religijski, filozofski i politiki sadraji).
5.Senzitivno ludilo odnosa
Psihogena ili reaktivna psihoza kao posljedica interakcije predisponirane osobe s traumatskim
doivljajem. Najvanija je struktura linosti: hipersenzibilnost, nesigurnost. Pojavljuje se rijetko i ima
dobru prognozu ako se provede prikladno lijeenje i razrijee nepovoljni egzogeni faktori
Tipini primjeri : psihoza migranata zbog gubitka domovine i oteane prilagodbe u novoj sredini u
kojoj su esto upadni i izazivaju posebnu panju svojim ponaanjem i jezikom,postaju sumnjiavi do
otvorene paranoidnosti; zatvorska psihoza-kao posljedica izolacije i interpersonalnih sukoba-
pojavljuje se rijetko ili nikako meu ratnim zarobljenicima i u konc logorima
Lijeenje
Kompleksno i teko, studije pradenja tijeka bolesti ipak pokazuju da je on povoljniji ako se u lijeenju
rabe i psihofarmaci, preporuuju se antipsihotici ili SSRI potrebno provoditi i psihoterapiju,
preporuuje se izvannbolniko lijeenje,hospital.potrebna kad postoji opasnost od auto ili
heterodestruktivnog ponaanja
Sumanuti poremedaji i kriminalitet
Izrazito velik broj poinitelja KD u odnosu na druge psi bolesti. Paranoidna ljubomora nasilje.
SAD-ljubomora jedna od 3 najedih motiva ubojstva
Erotomansko sumanuto miljenje u kojem bolesnik misli da ga druga osoba voli najpoznatiji je oblik
psihopatoloke ljubavi povezano s proganjajudim ponaanjem uporno, zlobno i ponavljajude
pradenje i uznemiravanje druge osobe koje ugroava njezinu sigurnost
Tijekom dijagnosticiranja sumanutih poremedaja potrebna je i procjena opasnosti koju ta osoba moe
predstavljati za svoju okolinu ili za sebe samoga, jer pod utjecajem patolokih misli moe poiniti
homicid ili suicid. Etiko je pitanje je li potrebno partnera ili ugroenu osobu upozoriti na mogudu
opasnost.
Forenzikopsihijatrijsko znaenje sumanutih poremedaja
-tijekom vjetaenja definira se pitanje ubrojivosti, odnosno neubrojivosti za kazneno djelo, to u
prvome redu ovisi o povezanosti poinjenoga djela s osnovnom psihopatologijom
9.INDUCIRANI POREMEDAJ (FOLIE A DEUX)
Rijetko u klinikoj praksi, smatra se kako dio tih poremedaja ostaje neprepoznat i nedijagnosticiran
Razvija se u osobe, koja je u bliskoj emocionalnoj, ugl obiteljskoj povezanosti s drugom osobom-koja
ved ima neki psihotini poremedaj ili poremeaj linosti-ta se osoba naziva-induktor ili primarni sluaj,
a ona koja prihvati te bolesne ideje-induciranom osobom(moe niti 1,2 ili vie osoba). Induktor je
obino dominantna, snana linost sa izraenom psihijatrijskom boledu, a inducirana je pasivna,
ovisna, submisivna sugestibilna poetno zdrava ili osoba s obiljejima poremedaja linosti.
Epidemiologija
95% kod dvaju ili vie lanova obitelji. U 25% inducirana osoba boluje od neke tjelesne bolesti
(invalidnost) koja produbljuje submisivnost i ovisnost o dominantnoj osobi. esto majka inducira
bolesno dijete. ede i nii soc-ekonomski slojevi
Uzroci
Vanu ulogu imaju psihosocijalni imbenici, dugotrajno ive zajedno i dijele iste ivotne uvjete i
stavove. esto izolirane od drugih. Induktor esto boluje od shizofrenije, obino je inteligentniji,
obrazovaniji i stariji od inducirane osobe. Inducirana osoba u obiteljskoj anamnezi esto ima podatke
o shizofrenji ili drugom psihotinom poremedaju (znaenje biolokog i eventualno genetskog
imbenika)
Klinika slika
DSM I MKB: sumanutosti se razvijaju kroz odnos s drugom osobom koja ved ima sumanutosti,
sumanute ideje inducirane osobe su sline ili jednake onima induktora. Ideje su najede manje
bizarnog sadraja, ovisi o bolesti induktora. Inducirana osoba obino bezrezervno podupire deluzije
induktora, one su najede ideje proganjanja ili hipohondrije. Odvajanjem od induktora se intenzitet
sumanutosti obino smanjuje, ponekad i potpuno nestaje. S obzirom da je najede rije o osobama
iz iste obitelji to najede nije mogude napraviti. Primjenjene metode lijeenja u inducirane osobe
istovjetne su onima koje se primjenjuju i kod induktora (osim pokuaja odvajanja, upotrebljavaju se i
psihofarmakoloki i psihoterapijski postupci)
Inducirani sumanuti poremedaj i kriminalitet
Inducirana osoba moe poiniti KD pod utjecajem sumanutih misli samostalno ili u suradnji s
induktorom. U sluaju samoubojstva je teko razluiti inducirani poremedaj od samoubilakog pakta.
Forenzkopsihijatrijsko znaenje induciranih sumanutih poremedaja
U procjeni ubrojivosti inducirane osobe se treba procjeniti utjecaj sumanutosti, ako je KD vezano uz
sumanute ideje, osoba de biti proglaena neubrojivom ili smanjeno ubrojivom.
10.POREMEDAJI RASPOLOENJA (afektivni poremedaji)
Glavno obiljeje poremedaja je smetnja, promjena u afektu ili raspoloenju. Poremedaji mogu biti
depresivni (s udruenom anksioznodu ili bez) i euforini ili manini. Promjene i u razini opde
aktivnosti (poviena-sniena). Poremedaji su skloni ponavljanju, poetak epizode moe biti povezan s
nekim stresnim dogaajem.
Pojam manino-depresivne psihoze uveo je Kraeplin opisujudi skupinu poremedaja koji imaju bolju
prognozu od progresivnog, trajnog i ozbiljnoga psihopatolokog poremedaja kakav je shizofrenija.
Osnovne i primarne promjene lee u ponaanju.
Raspoloenje moe biti normalno, povieno(euforino ili manino) i snieno(depresivno). Normalna
osoba pokazuje iroku lepezu razliitih raspoloenja. Poremedaji raspoloenja skupina su klinikih
stanja karakterizirana gubitkom osjedaja kontrole i doivljajem velikoga distresa. Tako npr bolesnici s
povienim raspoloenjem pokazuju ekspanzivnost, bijeg ideja, nesanicu, povieno samopotovanje i
grandiozne ideje. Suprotno, bolesnici s depresivnim poremedajem, imamu gubitak interesa i energije,
osjedaj krivnje, tekode u koncentraciji, gubitak apetita,depresivne i suicidalne misli. Znakovi i
simptomi jo ukljuuju promjene u razini aktivnosti, kognitivnim sposobnostima, govoru,
vegetativnim funkcijama spavanje, apetit, seks, bioloki ritmovi promjene dovode do oslabljenog
funkcioniranja (interper, soc, rad).
MKB-X:
1.Manina epizoda sa ili bez psihotinih simptoma, hipomanija
2.Bipolarni afektivni poremedaj - dvije ili vie (hipo)maninih epizoda koje se izmenjuju s epizodama
snienog raspoloenja, aktivnosti i energijom (depresija)
3.Depresivne epizode sa psihotinim simptomima ili bez, razliit intenzitet
4.Povratni depresivni poremedaj ponavljanje epizoda depresije razliite jaina sa psihotinim
simptomima ili bez.
5.Trajni afektivni poremedaj traju niz godina, sadre: ciklotimiju i distimiju. Ciklotimija - trajna
promjenjivost raspoloenja od brojnih depresivnih epizoda do blago povienog raspoloenja.
Distimija kronino snieno raspoloenje koje traje godinama.
6.Ostali afektivni poremedaji
DSM-IV:
(A) Epizode poremedenog raspoloenja: velika depresivna epizoda, manina epizoda, mjeana
epizoda, hipomanina epizoda.
(B) Poremedaji raspoloenja:
1.depresivni poremedaji (unipolarna depresija):veliki depresivni, distimini, neodreeni dep
poremedaj.
a)Veliki depresivni 1 ili vie depresivnih epizoda s najmanje 2 tjedna depresivnog raspoloenja ili
gubitkom zanimanja koji su povezani s najmanje 4 simptoma depresije
b)Distimini poremedaj preteito dep raspoloenje od najmanje 2 godine i dodatni dep simptomi
koji ne zadovoljavaju kriterije za veliki dep poremedaj.
2. Bipolarni poremedaj prisutnost i postojanje (hipo)manine, mjeane epizode s velikom dep
epizodom
a)Bipolarni I.-jedna ili vie maninih ili mijeanih epizoda obino povezanih s velikom dep.epitodom;
b) Bipolarni II. - jedna ili vie vel.dep.ep. povezanih najmanje jednom hipomaninom ep.;
3. Ciklotimini-prisutnost velikog dep.poremedaja i hipomaninih ep)
-2 poremedaja koja se temelje na uzroku : poremedaj raspoloenja zbog opdeg zdravstvenog stanja i
poremedaj raspoloenja uzrokovan psihoakt tvarima- ne nalazimo ih u X.meunarodnoj klasif.
Epidemiologija
WHO 4% svjetske populacije boluje od depresije i stopa toga morbidiliteta u neprekidnom je
porastu. (depresija-bolest dananjice)-imbenici porasta-bolesti ovisnosti, poviena potronja
lijekova s depresivnim djelovanjem, porast kroninih bolesti i sociokulturalni razlozi i opteredenost
suvremenog ovjeka tekodama u ivotu, porast ivotne dobi..)
Veliki depresivni poremedaj ima ivotnu orevalenciju oko 15%, kod ena 25%, najzastupljenije su
unipolarne depresije oko 66%, bipolarni 30%, unipolarna manija 4% ili manje. Bipolarni poremedaj se
jednako pojavljuje u mukaraca i ena, razlike se pripisuju hormonalnim razlikama meu spolovima,
razliitim psihosoc.sresovima u mukaraca i ena itd. Bipolarni poremedaj poinje ranije nego
depresivni, prosjeno se oituje u 30-im, a depresivni u 40-im, iako se moe pojaviti i 20-50.god.
Bipolarni poremedaj I. ima ivotnu prevalenciju oko 1%. Depresivni je poremedaj uestaliji kod
rastavljenih i samaca, dok je bipolarni povezan s niim obrazovanjem.
Uzroci
Nepoznati.
bioloki imbenci
abnormalnosti u biogenim aminima, najede se spominju norepinefrin i serotonin-navodi se njihova
povezanost s depresijom. Postoje pretpostavke o poremedenoj neuroendokrinoj regulaciji u kojoj bi
hipotalamus imao sredinju ulogu. Navodi se poremedaj adrenalne osi, tiroidne osi i hormona rasta.
Neka istraivanja izvjeduju o imunolokim abnormalnostima u depresivnih bolesnika, a
neuroanatomska prouavanja govore o patologiji limbikog sustava hipotalamusa i bazalnih ganglija.
Genetski imbenici
Jaa nasljedna komponenta bipolarnog nego dep poremedaja, ipak, ne treba iskljuiti ni ulogu
psihosocijalnih utjecaja. Rizik oboljevanja djece,brade, sestara kod afektivnih psihoza desetak i vie
puta vedi nego u opdoj populaciji. Opasnost da djeca obaju roditelja, koji boluju od afektivnih psihoza
obole od te bolesti je 40%. Ovaj poremedaj se 3 i pol puta ede pojavljuje kod jednojajanih
blizanaca nego dvojajanih, a jednojajani ede obolijevaju od bipolarnog nego unipolarnog.
Psihosocijalni imbenici
Stersni ivotni dogaaji ede prethode prvoj epizodi, nego kasnijima. Neki kliniari vie,neki manje
istiu vanost uloge ivotnih dogaaja na poetak i vrijeme pojave depresije. Najede se spominje
gubitak roditelja prije 11-te god. Poetak epizode depresije povezuje se i s gubitkom branog
partnera. Takoer znaenje gubitka objekta u depresivnih bolesnika. Klein smatra da sepresivni
bolesnik pati od destruktivnih fantazija koje su posljedica izgubljenog objekta ljubavi, a manija je
obrana od takvih destruktivnih fantazija.
Premorbidna linost
Prema Zerssenu, 2 osnovna premorbidna tipa linosti: melankolini i manini tip.
Melankolini ustrajnost, pedantnost, postojanost, izbjegavanje rizika, potovanje autoriteta,
neoriginalnost, konvencionalnost, nematovitost.
Manini nepostojanost, sklonost riziku, entuzijazam, galantnost, vitalnst, samostalnost,
originalnost, nekonvencionalnost, matovitost, viestrana zainteresiranost.
Kretschmerova teorija konstitucionalne povezanosti sa psihikom boledu upuduje na povezanost
piknike tjelesne grae s ciklotimnom linodu; Ciklotimna linost se dijeli s obzirom na svojstva u
osobe koje su: -drutvene, srdane, ugodne naravi, s pristutnim razumijevanjem za druge -vesele,
ivahne, sa smislom za humor, poduzetne, sklone uivanju u ivotnim radostima ---tihe, mirne, blage i
ustrajne ( to ne treba uit)
Klinike slike
Depresija
Kod psihotine depresije raspoloenje snieno, kao i nagoni inicijativa i interesi, poremedaj spavanja i
apetita, oteana koncentracija, govor usporen i tih, motorika reducirana, misaoni tije usporen ili
koen, sadraj miljenje: depresivne, suicidalne misli, ideje propasti i hipohondrije, izraen je osjedaj
krivnje i samooptuivanje
2/3 bolesnika pokua suicid, a 10-15% ih i poini.
Depresivne epizode mogu sepojaviti i pri velikom depresivnom poremedaju i bipolarnom poremedaju
I. izmeu ovih 2 najedih poremedaja teko je nadi razlike- mogu se razlikovati na temelju
bolesnikove povijesti bolesti, obiteljske povijesti i samog tijeka poremedaja
Kod starijih osoba: edi nego u opdoj populaciji, prevalencija 25-50% (gubitak branog partnera, nii
SES, izolacija, tjelesne bolesti)
Manija
esto se izmjenjuje s hipomaninom epizodom,koja je blaa varijanta ovog poremedaja. Prisutni su
porast raspoloenja, vitalnih nagona, volje, razdraljivost, netolerantnost, jaka psihomotorna
otkoenost. Osobe su u pokretu, sex nagon poremeden, obino povien, poremedeno spavanje,
ubrzan govor, oteana koncentracija, poremedaj misaonog toka ponekad bijeg ideja.
Megalomanske i grandiozne misli, uvjerenost u vlastitu vanost i misiju. Dobar apetit, ali su stalno u
pokretu pa gube na teini. Govor ubrzan(do logoreje) Zbog iritabilnosti i netolerancije moguda i
agresivnost, hostilnost i ispadi bijesa.
Trajne promjene raspoloenja
Distimini poremedaj
Temperamentalna disforija, odnosno uroena sklonost prema depresivnom raspoloenju. Suprotno
tomu, depresivne neuroze pokazuju ponavljajude obrasce loe adaptiranosti u miljenju i ponaanju
koji rezultiraju u depresiji. Naziv distimija uveden je 1980; pod nazivom distiminog poremeaja u
DSM-IV, kao distimija u MKB-X. Prisutan kod 3-5% populacije.
Ciklotimni poremedaj
Veliki depresivni poremedaj sa hipomaninim epizodama, prema DSM-IV, prisutan kod 3-10%
psihijatrijskih bolesnika. U MKB-X naziva se ciklotimijom.
Afektivni poremedaji imaju cijeli niz prijelaza,razliitih epizoda, sve do psihotinih. Moe biti: 1)
bipolarni ako su u istog bolesnika u razliito vrijeme pristne i dep i man epizode, 2) samo manini,
3)unipolarni ako je rije samo o dep epizodama, 4) mijeano afektivno stanje koje postoji ako se
tijekom jedne epizode bolesti pojavljuju i man i dep elementi.
Tijek poremedaja
Dugotrajnan, ali s poboljanjima. Smatra se da su poremedaji raspoloenja blai nego kod
shizofrenije, nije posve tono jer poremedaj moe duboko otetiti pojedine bolesnike. Moe biti blag,
umjeren, teak bez psihotinih obiljeja, teak sa psihotinim obiljejima, pojaviti se djelomino ili
postupno poboljanje (remisija) izmeu epizoda. Brze izmjene prigodom bipolarnih poremedaja- 4 ili
vie epizoda u posljednjih 12 mjeseci, nastupaju u 5 do 15% oboljelih osoba, a povezane su s loijom
prognozom i uestalije kod ena.
11.NEUROTSKI I SOMATIFORMNI POREMEDAJI
MKB-X:
1. Fobini anksiozni poremedaj
2. Ostali anksiozni poremedaji
3. Opsesivno-kompulzivni poremedaji
4. Disocijativni (konverzivni) poremedaji
5. Somatiformni poremedaji
6. Ostali neurostki poremedaji
7. U ovu skupinu se ubrajaju i reakcije na teki stres i poremedaj i prilagodbe
DSM-IV:
- Anksiozni poremedaji
- Panini poremedaji i agorofobija
- Specifina i socijalna fobija
- Opsesivno-kompulzivni poremedaji
- PTSP i akutni stresni poremedaj
- Opdi anksiozni poremedaj
Epidemiologija
Vrlo rasprostranjeno, 10-15%, 2x ede kod ena,obino zapoinje izmeu 20-30 god, dok se
disocijativni poremedaji mogu vidjeti i u mlaih osoba. Predisponirajudi imbenici: trauma, rani
gubitak ili odvajanje od roditelja, gubitak emocionalno bliske osobe, obiteljske sklonosti. Vrlo esto je
poremedaj i kronian i veliki je zdravstveni i ekonomski problem zbog izostanka s posla, a vrlo rijetko
forenzini.
Uzroci
1. Biopsihosocijalna shvadanja nalaze uporite u vedoj zastupljenosti neuroza kod jednojajanih
blizanaca, obiteljskoj sklonosti za nastanak ovih poremedaja te u biokemijskom i endokrinolokom
supstratu emocija(strah i depresija)
2. Psihobioloka shvadanja -2 teorije:
a) psihoanalitika govori o psiholokim nesvjesnim procesima i teorijama koje su vane u
razvoju linosti, kao i o psihobiolokim procesima koji utjeu na njih, obrambenim mehanizmima ega,
razvojnim teorijama, dinamikim snagama koje pokredu linost te o razliitim vrstama strahova
Freud strah je dinamiko sredite- 3 vrste- realni(uvjetovan emocionalnim iskustvom vanjske
opasnosti kojamoe ugroziti egzistenciju ili funkcioniranje osobe, ili je ved ugroava), neurotini
(dolazi iz svjesnog i nagonskog dijela linosti i znai unutarnju opasnost) i moralni strah (osjedaj
krivnje, emocionalno muno iskustvo i unutranji je predstavnik roditeljskog i drutvenog autoriteta)
---prema ovom tumaenju neuroze nastaju kao posljedica odnosa linosti i okoline
b) Bihevioralno-kognitivne teorije- naglasak na proces uenja kao osnovni u oblikovanju
ponaanja ovjeka i prema njima bi ovi poremedaji bili oblik stalnog nauenog neprilagoenog
ponaanja, to se oituje u interpersonalnoj komunikaciji
Vrste poremedaja (MKB-10)
1. Fobini anx poremedaj
Anksioznost se pojavljuje kao glavni simptom u situacijama koje nisu opasne, te ih se izbjegava i boji.
Lupanje srca i osjedaj slabosti, starh od umiranja, ludila i gubitka kontrole. Katkad strah moe izazvati
i predvianje da de se osoba nadi u fobinoj situaciji(strah u oekivanju)
Fobije : agorofobija(od otvorenog prostora-javnog mjesta,guve,naputanja doma,putovanja u
vlaku,avionu..), socijalna fobija(strah koji dovodi do izbjegavanja oreenih socijalnih situacija-
udruene s niskim samopotovanjem, strahom od kritiziranja, pradene crvenjenjem, drhtanjem
ruku,muninama) , specifine fobije ograniene na strogo specifine situacije : ivotinje,visinu,
grmljavinu
2. Ostali anx poremedaji
Anksioznost je glavni simptom, ali nije vezan uz odreene situacije ili okolinu. Mogu biti prisutni
depresivni i agresivni simptomi te neki elementi fobine anksioznosti.
(a) Panini poremedaj napadaj ponavljajude teke ankioznosti(panika) koji su nepredvidivi i nisu
vezani uz odreenu priliku ili skup (lupanje srca, bol u prsima, guenje, vrtoglavica, osjedaj
nestvarnosti (derealizacija i depersonalizacija), strah od smrti, gubitka kontrole ili ludila)
(b) opdi anx poremedaj - opda i ustrajna anksioznost koja nije vezana ni uz okolinu, ni uz situaciju (tzv-
slobodno lebdedi strah) ; simptomi su promjenjivi, ali su prisutni trajna nervoza, drhtanje, miidna
napetost, znojenje, oamidenost, takoer strah od smrti, bolesti,nesreda
(c) mijeana anksioznost i depresivni poremedaj- spoj simptoma anksioznosti i depresije
3. Opsesivno-kompulzivni poremedaji
Prisutnost povratnih prisilnih (opsesivnih misli) ili prisilnih (kompulzivnih) radnji. Prisilne se misli
pojavljuju u stereotipnom obliku to dovodi do nelagode i bezuspjenog spreavanja. Kompulzivne
radnje ili rituali vezani su uz radnju-stereotipna ponaanja koja se ponavljaju, takoer pradeni
anskioznodu i ako je osoba svjesna besmislenosti ponaanja, ne moe mu se oduprijeti.
Obuhvada: (a) preteno prisilne (opsesivne) misli, (b) preteno prisilne (kompulzivne) radnje, (c)
mjeane prisilne misli i radnje i (d) nespecifirane opsesivno-kompulzivne poremedaje

4.Disocijativni (konverzivni) poremedaji
Obiljeeni rascjepom u funkcijama svijesti, pamdenja, identiteta i opaanja okoline. Moe nastupiti
nagalo ili postupno, a moe biti prolazan ili trajan.
a) Disocijativna amnezija nesposobnost pamdenja osobito vanih podataka najede stresne ili
traumatske prirode (nesposobnost prisjedanja veda je od uobiajene zaboravljivosti)
b) Disocijativna fuga iznenadan odlazak od kude ili posla, pradena nesposobnodu prisjedanja
vlastite prolosti, smetnjama vlastitog ili preuzimanjem novog identiteta
c) Disocijativni stupor odsutnost voljnih pokreta i normalnih reakcija na vanjske podraaje koji
mogu biti ak i vrlo jak- uvijek je rije o psihogenoj uzronosti ovog poremedaja koji se pojavljuje
nakon nedavnoga stresnog dogaaja ili problema
d) Stanje transa ili opsjednutosti privremeni gubitak osjedaja vlastitog identiteta i svijesti o
okolini, a odnos se samo na stanje koje nije dobrovoljno ni eljeno i nije povezano uz religijsko-
kulturalne sadraje
e) Disocijativni motorni poremedaji gubitak sposobnosti pokretanja itavog, dijela tijela ili uda,
gubitak glasa
f) Disocijativne konvulzije nalik na epi napad, ali je svijest ouvana, a mogude prisustvo
stupora ili transa i rijetko se via ugriz jezika, ozlijeda zbog pada i inkontinencija mokrade
g) Disocijativna anestezija ili gubitak osjeta gubitak osjeta koji nije uzrokovan neurolokim
otedenjima, rijetko potpuni gubitak vida ili sluha koji su uvjetovani psihogeno
h) Mijeani disocijativni (konverzivne) poremedaji
i) Ostali disocijativni poremedaji Ganserov sindrom i viestruka linost
Prema DSM- u:
a) Disocijativni poremedaj identiteta( viestruki poremedaj linosti) : prisutnost dvaju ili vie
jasno odijeljenih identiteta ili stanja linosti koja se izmjenjuju i preuzimaju nadzor nad ponaanjem
osobe; postoji nesposobnost prisjedanja vanih podataka jaa od uobiajene zaboravljivosti
b) Depersonalizacijski poremedaj: trajni osjedaj odvojenosti od vlastitog tijela ili duevnih
procesa, uz netaknutu sposobnost ispitivanja stvarnosti
-kod disocijativnih poremedaja vaan je kulturoloki utjecaj jer su disocijativna stanja u nekim
kulturolokim i religijkim aktivnostima prihvadeni nain izraavanja (npr.trans)
Somatiformni poremedaji
Tjelesni simptomi koji se ponavljaju i bolesnik trai medicinska ispitivanja. Usprkos negativni
nalazima, trai ponovne preglede i simptomi su i dalje prisutni.
1. Somatizacijski poremedaj brojne, povratne i este promjenje tjelesnih simptoma,u trajanju
najmanje 2 godine, kronian i nepromjeniv poremedaj, udruen sa smetnjama u ponaanju i
funkcioniranju,(somatizaciju su prije nazivali histerijom)
2. Nedefinirani somatiformni poremedaj raznolike tegobe kod kojih se nije razvila slika
somatizacijskog poremedaja
3. Hipohondrijski poremedaj stalne pritube na jedan ili vie progredirajudih simptoma
(tjelesnih), zaokupljenost vlastitim izgledom, esto praden depresijom i tjeskobom
4. Somatiformna autonomna disfunkcija vezani uz sustave ili organe koje inervira u potpunosti
autonomni S ; probavni sustav, kardiovaskularni , dini, urogenitalni sust . bolesnik se ali na
objektivne znakove-lupanje srca, znojenje, drhtanje, crvenjenje
5. Trajni somatiformni bolni poremedaj teka bol bez fizioloke podloge, bolesnik je
psihijatrijski opterden (javlja se zbog emocionalnih konflikata i psihosoc.problema)
6. Nespecificirani somatiformni poremedaj
Ostali neurotski poremedaji
1. Neurastenija prvi tip: umor, smanjeni radni uinak, smanjeni radni uinak. Drugi tip osjedaj
tjelesne slabosti i iscrpljenosti nakon najmanjeg napora, bol u miidima i nemogudnost oputanja.
Kod oba tipa uestale glavobolje, osjedaj nestabilnosti i vrtoglavice, zabrinutost za zdravlje, dep i anx,
poremedaji spavanja
2. Sindrom depersonalizacije derealizacije- rijedak poremedaj, pritube na gubitak emocije,
osjedaja otuenja i odvajanja od svog miljenja, tijela i svijeta. Njegove aktivnosti, tijelo i okolina su
se promijenili postali nestvarni, udaljeni i automatizirani. Mogude u sklopu shizofrenije, OKP-a i
fobinog poremedaja. Svijest je normalna, sposobnost izraavanja osjedaja nepromijenjena.
3. U DSM-u: umiljeni poremedaji hotimina izazivanja psi i tjel znakova i simptoma,
motivacija je preuzimanje uloge bolesnika, bez vanjskog poticaja, razlika naspram simuliranja je da
nema vanjske dobiti.
Forenzikopsihijatrijsko znaenje
Nema osobito znaenje, a neki smatraju ni u kriminalitetu.
12.REAKCIJE NA TEKI STRES I POREMEDAJI PRILAGOAVANJA
Niz psihikih reakcija pojavljuje se kao odgovor na jaki stres ili na poremedeno prilagoavanje nakon
stresa.
Epidemiologija
Prevalencija PTSP 1-3%, u rizinim skupinama vii (5-75 %) 30 % vijetnamskih veterana imalo je
PTSP, subkliniki oblik jo 25%; izbjeglice URH od 25 do 50%. Kod mukaraca je najeda trauma
borbeno iskustvo, kod ena silovanje. ede kod mladih (zbog vulnerabilnilnosti), neudanih,
rastavljenih, udovaca,nizak SES...
Uzroci
Stresor nije dovoljan da se razvije trauma, iako je nudan- vaan je i subjektivni odgovor osobe.
Predisponirajudi imbenici:
- Trauma u djetinjstvu
- Granini, paranoidni, ovisniki ili antisocijalni poremedaj li
- Neadekvatan sustav potpore
- Genetsko-konstitucijska ranjivost na psi bolesti
- Uoavanje vanjske prijetnje
- Sadanje ekscesivno pijenje alk
Psihodinamiki imbenici
Kognitivni model: osoba nesposobna racionalizirati traumu. Ponaajni model: trauma
nekondicionirani stimulans, a instrumentalnim uenjem osoba naui izbjegavati ono to je stimulans
traume. Psihoanalitiki: trauma reaktivira nerazrijeeni psiholoki konflikt.
Bioloki imbenci
Mnogi neurotransmiterski sustavi su hiperaktivni: noradrenergiki i endogeni opijatski sustavi kao i
hipotalamino-pituitarno-adrenalna os.
Klinike slike
1.Akutna reakcija na stres
Prolazni poremedajkoji se pojavljuje kod osoba bez nekog drugog poremedaja. Reakcija na izuzetan
stres, a prolazi nakon nekoliko sati ili dana. Stresor ukljuuje ozbiljnu prijetnju psi/fiz sigurnosti osobe
(ili njoj bliske osobe) ili nagla promjena soc sredine ili poloaja sa problemom prilagodbe. Postoji
neposredna vremenska povezanost izmeu stesora i simptoma. Poetak je zgranutost sa suenjem
panje i dezorijentacijom. Mjeovitost simptoma: depresija, tjeskoba, ljutnja, oaj,
povlaenje...simptomi nestaju unutar nekoliko dana. U ovu skupinu spadaju i akutna krizna reakcija,
krizno stanje, borbeni umor i psihiki ok.
2.PTSP
Odgoeni ili produeni odgovor na stresogeni dogaaj koji inae dovodi do izuzetno jake ugroenosti.
Poremedaj se pojavljuje nakon 6 mjeseci od traumatskog dogaaja. Simptomi:
1. Flashback ponovno proivljavanje traumatskog iskustva u sjedanjima, snovima
2. Emocionalna utrnutost, tupost
3. Povlaenje od ljudi, gubitak zadovoljstva, izbjegavanje situacija koje podsjedaju na traumu,
agresivni ispadi, razdraljivost, konzumacija alk i droga
4. Vegetativni poremedaji i nagle promjene raspoloenja uz abnormalno ponaanje, tjeskoba i
depresija
Tijek samog poremedaja je oscilirajudi i u vedini sluajeva oporavak je mogud, dok je kronini tijek
rijei i dovodi do trajnih promjena linosti.
3.Poremedaji prilagoavanja
Nastaje u razdoblju prilagodbe na znaajne ivotne promjene ili stresne promjene koje remete
svakodnevno funkcioniranje. Emocionalna poremedenost i subjektivna patnja. Znaajna individualna
predispozicija. Stresor obino pogaa iru soc okolinu ili iri sustav socijalnih vrijednosti. Poetak
obino unutar mjesec dana od stresnog dogaaja pa do 6 mjeseci. Simptomi: dep raspoloenje,
tjeskoba, briga, osjedaj nesposobnosti, potekode obavljanja poslova, podlonost dramatinom
ponaanju ili nsilju
4.Trajne promjene linosti nakon katastrofinog iskustva
Povezan sa ekstremnim stresom, osobna ranjivost ima malo znaenje. Konc logori, terorizam,
prijetnje smrdu... za dijagnozu - simptomi traju 2 godine. Promjene linosti nisu postojale prije
katastrofe. Poremedaji svih vidova funkcioniranja. Hostilnost, povlaenje, osjedaj praznine,
bespomodnost, ...
DSM-IV: PTSP ukljuuje iskustvo emocionalnog stresa koje bilo traumatsko za svakoga. Sastoji se od:
- Ponovno doivljavanje traume, izbjegavanje onoga to podsjeda na traumu, stalna
pobuenost, dep, anx, por koncentracije, akutni PTSP traje manje od tri mj, kronini vie. PTSP s kasni
poetkom moe se pojaviti i nakon vie godina.
Kliniki simptomi
Tri sfere:
- Osjedajna: anx, dep, euforija, mrnja, strah, sram, gubitak nade
- Rizino ponaanje: agresivnost, hiperaktivnost, ovisnost, problemi spavanja, hranjenja,
suicidalnost, puenje, alk, droga
- Tjelesna: psihosomatske reakcije hipertenzija, kone bolesti, probavne smetnje, hormonalni
poremedaji
Osobe esto osjedaju krivnju i ponienje, moguda disocijativna stanja i panine atake, mogude i iluizije
i halucinacije, problemi pamdenja i panje.
imbenici koji utjeu na pojavu poremedaja
1.Biopsiholoki imbenici
a) ivotna dob i ranjivost razvojne faze djetinjstvo, pubertet, adolescencija, starija dob.
b) Zdravstveni status psihike bolesti, tjelesne bolesti (posebno osobe koje su ved prije
psihijatrijski lijeene)
c) Osobine linosti osobe sa slabijim adaptivnim i kog sposobnostima, niom tolerancijom na
frustraciju, nisu kadre traiti pomod
d) Ranija iskustva u suoavanju sa stresom i krizama (osobe koje su ranije svladale krizne
situacije i imaju iskustvo pozitivnog rjeavanja, lake se nose i s ratnim traumatskim iskustvima)
e) Oekivanja od sebe i drugih visok stupanj zahtjeva prema sebi i visoka oekivanja drugih
mogu poajaati ili prouzroiti pojavu stresa9
2.imbenici soc sredine odnose se na razdoblje nakon doivljene traume - drut poloaj, soc
potpora, neizvjesna bududnost, socijalna stigmatizacija, siromatvo, ovisnost o drugima
3.imbenici traumatskog iskustva jaina, duljina, broj, politrauma-viestruka trauma
Tijek i prognoza
30% potpuno ozdravi, 40% srednje smetnje, 20% umjerene, 10% se nikad ne oporavlja ili se
pogorava. Nagli nastup i krade trajanje bolja prognoza.
13. PSIHIJATRIJSKI ASPEKTI SEKSUALNOSTI
Seksualnost emo-tjelesni odnos dvoje ljudi, obuhvada anatomske, fizioloke i psiholoke osobine
pojedinca, ima i drutveno znaenje.
Psihoseksualni razvoj- interakcija psihikog, bilolokog i drutvenog razvoja
Bioloki seksualni identitet odreen biolokim seksualnim obiljejima, (nasljedna kormosomska i
hormonalna obiljeja)unutarnji i vanjski spolni organi kao sekundarne spolne oznake)
Psihiki seksualni identitet- oblikuje se tijekom djetetova odgoja i emocionalnog razvoja. Posljedica je
identifikacije s odreenim spolom osjedaj enstvenosti i mukosti.
Seksualna uloga- oblikuje se tijekom psihosocijalnog razvoja, obino je skladna sa seksualnim
identitetom. Seksualno ponaanje, stajalita: bioloko (odranje vrste), medicinsko (normalno-
abnormalno seksualno ponaanje, spolne bolesti),epidemioloko-statistiko (uestalost raznih oblika
seksualnog ponaanja), etiko (seksualnost i sustav vrijednosti pojedinca drutva), pravno (zabrana
nekih oblika ponaanja).
Seksualni poremedaji
MKB-X:
- Poremedaj uloge spola(identiteta): transeksualizam, transvestitizam, poremedaj uloge spola u
djetinjstvu
- Poremedaji seksualne sklonosti: parafilije
- Psihioloki poremedaji i poremedaji ponaanja vezani uz sex razvoj (dok se seks.orijentacija
sama po sebi ne bi trebala smatrati poremedajem)
DSM-IV:
- Poremedaji spolnog identiteta: seksualne smetnje, parafilije, poremedaj spolnog identiteta,
neodreene seksualne smetnje
1.Poremedaji spolnog identiteta (uloge)
Trajno i snano poistovjedivanje sa suprotnim spolom, nelagoda zbog vlastitog spola, kod djece
preodijevanje, kod odraslih homoseksualizam, lezbijstvo, biseksualizam, aseksualnost. Homosex: 1-
10% m i 1-5% .
Psihopatoloki poremedaji koji se mogu pojaviti kod homoseksualaca najede su posljedica konflikta
izmeu socijalnih stavova i homoseksualnog ponaanja (ali se ne razlikuju s obzirom na
psihopatologiju heteroseksualaca)
Broj homoseksualnih promiskuitetnih ponaanja se smanjio zbog pojave AIDS-a
2.Poremedaji seksualne sklonosti (parafilije)
Snana seksualna matanja, sex potreba ili ponaanje koje se odnosi na (a) neljudske objekte, (b)
patnju ili poniavanje partnera, (c) djecu i osbe koje to ne ele. pojavljuju se u razdoblju od najmanje
6 mj. ede kod mukaraca
1. Fetiizam seksualni objekt- feti je neivi objekt (donje rublje, grudnjaci, arape, cipele),
edi je kod mukaraca, zapoinje u adolescenciji, osoba s fetiizmom esto se samozadovoljava dok
dri fetini objekt koji ima simboliko znaenje (moe traiti od partnera da nosi te objekte tijekom
snoaja, a ako se sama osoba preodijeca transvestitski fetiizam).
2. Transvestitizam obino je to homoseksualni mukarac koji se oblai u enska odjela, to je
pradeno jakim sex matanjima, masturbacijom i orgazmom. Linost najede zdrava. Preteno
heteroseksualno orijentiran s povremenim izletima u homosex. aktivnosti.
3. Ekshibicionizam izlaganje spolnog organa pred nepoznatimljudima, katkad uz
samozadovoljavanje, mukarci ele izazvati prepast kod ena (najede pred mladim djevojkama),
mogu biti oenjeni i heteroseksualni, najede od 20 do 30 god, najede nisu agresivni
4. Voajerstvo sex uzbuenje se postie skrivenim promatranjem svlaenja ili promatranjem
sex odnosa drugih ljudi, najede uz masturbaciju, poetak obino prije 15 god, u najteem obliku
mogud iskljuivi oblik sex aktivnosti.
5. Pedofilija usmjerenost odrasle osobe prema djeci mlaoj od 13 godina, mora biti stariji od
16 i najmanje 5 godina stariji od djeteta. Privlae ih i m i djeca, ede su homosex oblika, vedi broj
pedofila ima ozbiljne psihijatrijske poremedaje, borderline ili tee duevne bolesti. Najede se
zadovoljavaju bez snoaja, najede nisu nasilni, mogu imati sex odnose s odraslim enama, a mogu
biti i impotentni, izrazita sklonost recidiviranju i to ede onih koji su usmjereni prema mukoj djeci.
6. Sadomazohizam
- Sadizam- stvarne aktivnosti u kojima osoba doivljava seksualno uzbuenje nanoenjem
tjelesne i psihike patnje rtvi, ukljuujudi i poniavanje, dominacija nad rtvom..pojavljuje se u
djetinjstvu u obliku sadistikih seksualnih matanja, a aktivnosti se pojavljuju u mlaoj odrasloj dobi
(mogu ozlijediti rtvu, a ako je prisutan i antisocijalni poremedaj linosti i ubiti)
- Mazohizam- stvarni postupci u kojima je osoba je osoba poniavana, udarana ili na dr.naine
izvrgnuta patnji. Neke osobe mogu imati matanja prigodom samozadovoljavanja ili spolnog ina koja
mogu ukljuiti i silovanje. Pojavljuje se u ranoj odrasloj dobi, a matanja u djetinjstvu. (vezivanja,
rezanja, ubadanja, puzanja, a najopasnije uzbuivanje deprivacijom kisika)
- U oba- snaga postupka pojaava se s vremenom ili u razdoblju stresa
7. Mnogostruke parafilije razliiti oblici parafilija, a ne samo jedan
8. Ostale parafilije koprofilija (vezana uz stolicu i defekaciju), urolagnia (uz mokradu i
uriniranje), nekrofilija (seks.akt s leevima), prianje seksualnih opscenosti (vezano uz seksualni akt ili
telefon), zoofilija (akt sa ivotinjama)
3.Seksualne smetnje
Obiljeene poremedajem spolne elje, psihofiziolokim promjenama unutar ciklusa spolnog odgovora
ili pojavom boli tijekom splonog odnosa.
Spolni odgovor obuhvada faze: (a) elja sex matanja, (b) uzbuenje subjektivni osjedaj ugode
praden fiziolokim promjenama u podruju spolnih organa, (c) orgazam, (d) smirenje miidno
oputanje i opde dobro osjedanje.
Poremedaji: smanjenje sex elje, averzivni sex poremedaj (odbojnost ili izbjegavanje seksualnih
kontakata), poremedaj spolnog uzbuivanja kod , poremedaj erekcije kod m, poremedaj orgazma
kod ena i m, prijevremena ejakulacija, dispareunija (poremedaj s pojavom boli pri spolnom odnosu),
vaginizam (trajna ili ponavljana nevoljna stezanja miida vanjske tredine vagine, koja smetaju pri
snoaju), sex smetnje zbog opdeg zdravstvenog stanja, prouzroene psi akt tvarima itd.
Forenziko psihijatrijske podjele sex delinkvenata
Pravi sex delinkvent
Osobe dobre ili iznadprosjene inteligencije, visoke naobrazbe, emocionalno labilne, fiziki
neagresivne, socijalno adaptirane, ako svoju anomaliju uspiju socijalizirati, mogu visoko kotirati na
drut ljestvici. Prisutne kvalitativne promjene sex nagona. Delikt rezultira iz uroene inverzije
nagona. Monotropni kriminalci jer ine uglavnom sex delikte. Povedavaju broj sex kontakata, koji vie
ne dovode do zadovoljenja, usporedno dolazi do emocionalnog osiromaenja, gubi se emocionalni
odnos s partnerom. Impotentio satisfactionis kod velikog broja izmjenjenih partnera. U ovu skupinu
ulaze osobe iz sve tri kategorije (poremedaji spolnog identiteta, parafilije, seksualne smetnje).
Nepravi sex delinkvent
Osobe s kvantitativnim poremedajem sex nagona, najede povien. Politropni kriminalci koji uz
ostala KD poine i sex delikt, poremedaji linosti i neurotski poremedaji, sex delikti usput, esto
granine i slabe inteligencije, nezreli, slabo adaptirani, bez duljih emocionalnih veza, sklonost alk i
blae droge, moralni razvoj slab, sex deliktom ventiliraju agresiju.
- Sex motivirana sadistika ubojstva ine osobe s kvalitativno promjenjenim sex nagonom,
spolnost kroz agresiju koja izaziva uitak. (ubojstva nakon silovanja radi prikrivanja KD ne pripadaju
ovoj skupini)
- Sex motivirana KD obljube djece, maloljetnika i nemodnih- postiu spolni uitak kod prisilnog
spolnog akta i fizikog zlostavljanja osoba koje su nesposobne za pruanje otpora)
- Pravi sex delikti su - oni kod kojih se ne oituje primjena fizike agresije ved se oituju
parafilije
- Delikte koji ne proizlaze iz seksualno poremedene motivacije ine osobe s poremedajem
linosti- rodoskvrnude, ide uz alkohol i promjene linosti (u vedini zakonodavstva, ova djela su
svrstana pod kaznena djela protiv obitelji, a ne u seksualne delikte)
Mentalni poremedaji i sex delikti
-Shizofrene osobe
- borderline ubojstva i sadistika ubojstva u fazama psihotine dekompenzacije,
-osobe u maninom stanju povien nagon libida- silovanja
-menatlno retardirane- prije su seks. Delikti mentalno retardiranih bili prenaglaeni, povezani su sa
blaom ment.retardacijom, kvantitativne promjene seksualnog nagona-povedan, sklonost uivanju
alkohola,
- epileptiari s otedenjem inteligencije i kvantitativnom aberacijom sex nagona mogu biti opasni,
- demencija bludne radnje,
-adolescenti esto nasilniji, grupna silovanja i obljube pod utjecajem alkohola, ubojstva radi
prikrivanja silovanja ili ubojstva radi silovanja
-osobe na poetku involucije psiholoka potreba za dokazivanjem s mlaim partnericama
14. POREMEDAJI LINOSTI
Linost relativno stabilno emocionalno obiljeje i ponaanje osobe u svakodnevnom ivotu, a
poremedaji su varijanta tih obiljeja koje odudaraju od prosjeka kakav nalazimo u vedine ljudi. Loa
prilagodljivost, nefleksibilnost, loa prilagodljivost i prema sebi prema okolini. Simptomi su ego-
sintonini, prihvatljivi egu tako da osoba ne osjeda tjeskobu zbog svoje neadaptibilnosti, najede je
nemotivirana za lijeenje.
Poremedaji linosti su duboko ukorijenjeni, maladabtivni obrasci, koji se manifestiraju u irokom
spektru odnosa prema sebi i okolini koji dovode do znaajnih poremedaja socioprofesionalne
funkcije, oituju se nu adolescenciji ili ranije, nastavljaju se kroz odraslost s tendencijom ublaavanja
prema srednjim i kasnijim godinama.
-u klasinoj psihijatrijskoj literaturi- pojam psihopatije (Schneider-psihopat je abnormalna linost koja
zbog svoje abnormalnosti pati ili zbog te abnormalnosti pati drutvo)
-u psihotinom procesu promjene u psihikom ivotu su kvalitativne
-psihoanalitiki orijentirani psihijatri uvode pojam karakterne neuroze, a ameriko psihijatrijsko
drutvo umjesto psihoaptije 1952. uvodi pojam sociopatije
-1950-ih naputen je pojam psihopatske linosti i zamijenjen je pojmom poremedaji linosti (grupa
poremedaja koja ubraja osim psihopatije i granina stanja)
Epidemiologija
Prevlancija u opdoj populaciji- 10-13%. Vie stope prevalencije na odjelima za lijeenje alkoholizma i
drugih ovisnosti, u zatvorima i sudskim procesima.
Uzroci
-neki autori stavljaju naglasak na egzogene, drugi na endogene imbenike, a suvremena gledita
naglaavaju vanost nasljednih biolokih imbenika
Genetski imbenci
Normalne i patoloke crte- nasljednost do 60%
-naslijee ima veliku ulogu kod neuroticizma, sumnjiavosti, introverzije, ekstraverzije, impulzivnosti,
antisocijalnih crta
3 skupine poremedaja linosti:
- skupina A - je eda kod srodnika shizofrenih osoba. Shizotipni poremedaj ede u obit anamnezi.
-skupina B- genetska osnova u prvom redu odnosi se na antisocijalni poremedaj linosti, vezan uz
poremedaje zlouporabe alkohola (kod graninih poremedja- esta depresija u obitelji)
-skupina C- genetska osnova odnosi se na izbjegavajudi poremedaj linosti i OKP
Bioloki imbenici
-ova grpa teroija odnosi se na :Hormonalni poremedaj, poremedaj neurotransmitera, promjene u
elektrinoj modanaoj aktivnosti
-osobe se agresivnim ponaanjem-povien testosteron, serotonin snien kod suicidalnih i depresivnih
osoba.
Biosocijalni model
-Cloninger je formirao ovaj model poremedaja linosti- polazi od genetike, nastavlja se na
biokemijsku pozadinu ponaanja- normalnost i patologija su izraz interakcije bilokih imbenika i
adaptivnog uenja
Tri nasljedne onovne crte linosti: potreba za novim, ovisnost o nagradi i izbjegavanje traume. Te crte
linosti direktno su povezane s modanim sustavima za aktivaciju, odravanje i inhibiciju ponaanja.
(neurotransmiteri tih sustava- dopamin, serotonin, adrenalin). Svaka od ove tri crte linosti u opdoj
populaciji distribuirana je po tipu normale Gaussove krivulje, a poremedaj linosti karakterizira
ekstremna vrijednost jedne, dviju ili svih triju dimenzija
imbenici okoline
Utjecaj roditelja. Trauma u djetinjstvu, neadekvatan roditeljski odnos, kulturna oekivanja.
Psihoanalitiki imbenici
Fiksacija ili regresija na jednom razvojnom stadiju. Paranoidni - projekcija, shizoidni povlaenje.
Maturacijsku imbenici
Zaostajanje u psihobiolokom razvoju, pitanje zrelosti. Granini i antisocijalni poremedja se pojavljuju
znatno rijee u starijoj dobi, te se s godinama ublaava simptomatika svih poremedaja.
Kljuni imbenik u nastanku poremedaja linosti je genetska prdispozicija u interakciji s okolinom.
Podjela poremedaja linosti
MKB-X:
1. Paranoidni jaka sumnjiavost, nezaboravljanje uvreda i pogreno tumaenje neutralnih i
prijateljskih postupaka drugih. Osjedaj vlastite vrijednosti.
2. Shizoidni povlaenje od interpersonalnih kontakata. Introspekcija, smanjena sposobnos
izraavanja osjedaja i doivljavanja zadovoljstva, matanje, izolacija, samake aktivnosti.
3. Disocijalni neobaziranje na drutvene obveze, nepodudarnost izmeu ponaanja i moralnih
normi, niski prag tolerancije na frustraciju, agresija, neobazrivost, teka korekcija kanjavanjem,
optuivanje drugih, konflikti s okolinom, agresivni kriminalitet. Ovoj skupini pripadaju amoralne,
antisocijalne, psihopatske i antisocijane linosti
4. Emocionalno nestabilna linost sklonost impulzivnom ponaanju bez razmiljanja o
posljedicama, nepredvidivo i promjenjivo raspoloenje, provale osjedaja, svadljivost i sukobi s
drugima, borderline poremedaj predodbe o sebi, kronini osjedaj praznine, jaki i nestabilni
meuljudski odnosi, sklonost autodestruktivnom ponaanju, prolazne psihotine epizode (1-2 dana),
sklonost konzumaciji alkohola i droga, kriminalno ponaanje, ovdje ulazi i agresivna i eksplozivna
linost.
5. Histrionini pogrena, labilna afektivnost, prenaglaeno i teatralno izraavanje osjedaja,
sugestibilnost, egocentrinost, manjak obzira prema drugima, laka ranjivost osjedaja i stalno traenje
priznanja, uzbuenja i panje. Ovdje spadaju i histerina i psihoinfantilna linost.
6. Anankastiki osjedaj sumnje, perfekcionizam, pretjerana savjesnost, provjeravanje i
preokupacija s detaljima, tvrdoglavost, opreznost i krutost. Ponekad neugodne misli ili impulsi koji ne
doseu teinu OKP-a.
7. Anksiozni izbjegavajudi poremedaj li osjedaj napetosti i straha, nesigurnost i inferiornost,
stalna enja da se bude voljen, preosjetljivost na odbijanje i kritiziranje, preuveliavanje
potencijalnih opasnosti ili rizika, izbjegavanje pojedinih aktivnosti.
8. Ovisna linost pasivno pouzdavanje u druge ljude, bez donoenja malih ili velikih ivotnih
odluka, strah od naputanja, osjedaj bespomodnosti i nesposobnosti, pasivno udovoiljavanje eljama
drugih, slab odgovor na ivotne zahtjeve.
9. Ostali poremedaji linosti ekscentrine, neobuzdane, pasivno-agresivne nezrele, narcistine
i psihoneurotske linosti.
10. Poremedaj linosti, neoznaen poremedaji linosti bez posebnih obiljeja.
DSM-IV:
(A) Paranoidni, shizoidni, shizotipni udne, ekscentrine osobe
(B) Antisocijalni, granini, narcistini - dramatine, naglaeno osjedajne, hirovite osobe
(C) Izbjegavajudi, ovisni, OKP por li anx, prestraene osobe
Prevencija
Primarna: drutvene mjere, zdravstvo, kolstvo, odgoj
Sekundarna: rano otkrivanje i dijagnosticiranje, lijeenje, zbog kriminala
Tercijarna prevencija: ukljuivanje bolesnika u drutvo nakon lijeenja, zaposlenje, integracija
Poremedaji linosti i kriminalitet
Osobe s poremedajem linosti este tunjave i krae.
est je recidivizam jer malo ue iz iskustva, dodatni problem- ovisnosti o alk, drogama i igrama na
sredu
KD eda kod antisocijalnog poremedaja linosti i borderline
KD koja ine osobe s graninim poremedajem linosti- pojavljuju se impulzivno i u vrijeme psihotine
faze. Napetost i tjeskobu rastereduju pijenjem alkohola, zlouporabom drugih sredstva, kraama u
dudanima. Ukljueni su u patoloke seksualne aktivnosti, perverzije i silovanja, autodestruktivna
ponaanja, samoubojstva..
Disocijalni poremedaj drutveno neprihvatljiva i kriminalna ponaanja, nisu rijetki sadistiki napadi,
umorstva bez grinje savjesti, patoloka egocentrinost, gubitak uvida u vlastito stanje, nesposobnost
za ljubav- agresivni ispadi, stalne tunjave, est recidivizam
15. DUEVNA ZAOSTALOST I MENTALNA RETARDACIJA
Laka: IQ 50-55 do 70
Umjerena: 35-40 do 50-55
Teka: 20-25 do 35-40
Duboka: ispod 20-25
Stanje zaostalog ili nepotpunog razvoja uma, otedenje sposobnosti za vrijeme razvoja. Otedeni
miljenje, govor, motorika, sposobnost ostvarivanja kontakta. Poinje prije 18 godina.
Uzroci
Genetski, biopsihosocijalni imbenici. Nasljednost, rane alteracije u embrionalnom razvoju
(kromosomski embrionalnoi poremedaji) zdravstvena stanja u djetinjstvu (infekcije, hipoksija,
pothranjenost), socijalni razlozi i deprivacije.
Prevalencija oko 1%.
Tijek
-ovisi o teini, ali i o uzroku MR koja mora zapoeti prije 18. Steene MR ede pokazuju naglije
intelektualno otedenje. Okolinski imbenici utjeu na tijek (vana potpora, odgovarajudi postupci i
stimulacije), moe biti i prolazna
Klinike slike
Laka MR
85% osoba s tim poremedajem. Razina osnovne kole, problemi funkcioniranja, sugestibilnsot, za
jednostavne poslove, potreban nadzor. (zavravaju do 6 razreda)
Umjerena MR
10% osoba s ovim poremedajem. Zavravaju do 2 razreda. Uz specijalno obrazovanje mogu se
osposobiti za odreeno soc funkcioniranje, jo su sugestibilniji.
Teka MR
3-4%. Mogu nauiti govoriti i vjebati osnovnu brigu o sebi, mogu obavljati jednostavne zadatke uz
stalni nadzor.
Duboka MR
1-2%. Osim intelektualnog deficita su prisutne i neuroloke smetnje, trajni nadzor i pomod.
MR i drugi poremedaji
Komorbiditet u 1-2/3 osoba. to tei MR, veda vjerojatnost drugih poremedaja. Stopa sch 2-3%.
Hiperaktivnost, samoozlijeivanje, stereotipije.
Rizini imbenici
-Neuroloka otedenja- riznost za psihopatologiju povedava se sa neurolokim otedenjima, ali i s
teinom MR
-genetski sindromi- kao to je sindrom lomljivog X, udrueni su sa specifinim manifestacijama
ponaanja- imaju povedanu stopu hiperaktivnosti i poremedaja panje
- psihosocijalni imbenici- kod blage i umjerene MR- negativna slika o sebi, slabo amopouzdanje,
frustracije zbog neispunjavanja oekivanja okoline
- tekode u komuniciranju pojaavaju njihovo povlaenje u sebe i socijalnu izolaciju
-s umjerenom MR povezani su nespecifini prenatalni i perinatalni tetni imbenici- kao to je fetalni
alkoholni sindrom (pa postoji mogudnost prevencije umjerene MR)
Tjelesni poremedaji
- Poremedaji osjetila (vid, sluh)- kod petine mentalno retardiranih
- motorni poremedaji- esti, obuhvadaju ataksiju (gubitak koordinacije miidnih pokreta),
spastinost (grenje miida) i atetozu
- epilepsija osobito etsa u tee MR osoba (tipovi epilepsije jednaki kao i kod ljudi normalne
inteligencije). Iznimka su djeji spazmi
Psihiki poremedaji
- mogu se pojaviti razliiti psihijatrijski poremedaji , ali su znatno modificirani niom
inteligencijom (sumanuti poremedaji, halucinacije i opsesivnost- izraavanje tih simptoma je
ogranieno jezinim razvojem)
- o zakljuuje se o poremedaju na temelju njihova ponaanja, a rjee na temelju verbalizacije
a)shizofrenija- siromano miljenje, rjee se mogu utvrditi sumanute ideje; halucinacije imaju
jednostavan i ponavljajud karakter. Teko je postaviti dijagnozu shizofrenije ako je IQ ispod 45, ali je
najvejrojatnije rije o tome ako postoji jasno pogoranje intelektualnog i socijalnog funkcioniranja
bez organskog uzroka, postavlja se dijagnoza ako se poboljava stanje uvoenjem antipsihotinih
lijekova)
b)poremedaji raspoloenja- depresivni premedaj (alost i nemir ili usporenost, mogud pokuaj suicida,
oskudno planiran)
c)neuroza- kod blae MR (lijeenje se usmjerava na pomod osobi u njenoj prilagodbi na okolinu)
d) poremedaji linosti (dosta esti)- uzrokuje vede probleme nego sama MR, potrebno je osobu
usmjeriti u okolinu u kojoj moe adekvatnije funkcionirati
e)Organski psihijatrijski poremedaji - Vrlo esti kod osoba s MR-om, bilo kao akutni ili kronini
organski psihijatrijski sindrom. Poremedeno ponaanje- prva indikacija akutnog, a progresivno
propadanje u funkcioniranju moe biti prva indikacija kroninog sindroma.
f)Autizam i hiperaktivni sindrom - Uobiajeni kod osoba s MR-om. Hiperaktivni sindrom ekstremni
nemir, nekontrolirana aktivnost, impulzivnost. Autizam nesposobnost uspostavljanja emocionalnog
odnosa s ljudima. MR bez autizma ima manje oteden govor.
g)Poremedaji ponaanja - Stereotipna, besmislena ponaanja: manirizmi, ljuljanje, udaranje glavom,
ede u mlao dobi. Djeca s teom MR su hiperaktivna, impulzivna, rastresena, samoozljeujuda.
h)Seksualni poremedaji - Javna masturbacija, znatielja o ljudskom tijelu ponekad se krivo tumai kao
seksualna.
i)Alk i druge ovisnosti - ede je konzumiranje alkohola nego drugih sredstava ovisnosti moe
dovesti do agresivnog, impulzivnog i suicidalnog ponaanja. Mentalno retardirane osobe koje
pokazuju nasilniko ponaanje esto imaju i drugu psihopatologiju, konzumiraju vie psihotropnih
tvari.
Dijagnostika
-dijagnoza MR temelji se na kombinaciji deficita inteligencije i socijalnog funkcioniranja
-uporaba razliitih testova inteligenicije
Inteligenicija i socijalna sposobnost
-razina soc. funkcioniranja ovisi o dubini mentalne retardacije
-osobe s tekom MR nesposobne za samosatlan ivot, potrebna skrb
-s umjrenom MR- u odreenoj mjeri su nesposobne i zahtijevaju trajnu pomod iako su neke od njih
sposobne za odreeno konstruktivno zanimanje
- vedina osoba s blagom MR zahtijeva pomod tijekom kolovanja, u kolama sa specijalnim
obrazovanjem ili po posebnom programu, ali mogu samostalno funkcionirati uz potporu socijalne
slube
16. PSIHIKI POREMEDAJI I POREMEDAJI PONAANJA U DJETINJSTVU I ADOLESCENCIJI
Imaju osobitosti u simptomatici i izraaju, dijagnostici i terapiji. To je razdoblje rasta i razvoja na svim
razinama(biopsihosoc). Potrebna je procjena je li neki poremedaj jo uvijek prihvatljiv otklon od
uobiajenog i oekivanog ponaanja ili je ipak prolazni poremedaj.
Nudan je timski rad strunjaka raznih profila.
Psihiki poremedaji mogu biti povezani s delinkvencijom, uzronik promjena ponaanja.
Adolescencija: razdoblje izmeu djetinjstva i odraslosti (izmeu 11 do 20 godine). Postoje intenzivni
psi, bio, soc i emocionalni razvoj i promjene. Poinje i zavrava neto ranije kod ena. Pubertet:
bioloki proces, a adolescencija se odnosi na psiholoke promjene. Ova dva procesa trebaju biti
usporedna, sinkronizirana. Kod raskoraka nastaje stres za adolescenta. Izraena je neusklaenost
izmeu tjelesnog, spoznajnog, nagonskog i socijalnog sazrijevanja burne reakcije, nezadovoljstvo,
stres....javlja se izrazitija kreativnost, poezija, ples, sport, glazba, rasprave humanitarne
aktivnosti...emocionalna nestabilnost, nemotivirana promjena raspoloenja, negativizam...razvoj
spolnog identiteta i uloge, planovi...put od ovisnosti o okolini (roditeljima) do neovisnosti...dovodi u
pitanje dotadanje vrijednosti generacijski sukobi (ubrzava se proces psiholokog, ali jo uvijek ne i
fizikog odvajanja od roditelja).
Rizina ponaanja su sastavni dio adolescencije: alkohol, cigarete, sklonost promiskuitetnom
ponaanju, opasnost, ekstremni sportovi...pritisak skupine, strah od nepopularnosti...
Glaser opisuje inicijalni delikt nemotiviran delikt protiv ivota i tijela kao moogudi prvi simptom
psihijatrijske bolesti.
Oko 15% adolescenata pokazuje psihike poremedaje simptomima kao buntovnitvo, antisocijalno
ponaanje, kultne skupine...
Psihiki poremedaji u adolescenciji
Kategorije:
1. Prolazni aktualni stres
2. Konfliktna patologija, iskazivanj intrapsihikih konflikata koji su vezani uz proces sazrijevanja
3. Patologija u razvoju (anorexia, kompulzije prisilna potreba da se neto napravi uz osjedaj da
nema mogudnosti kontrole takvog ponaanja- droga, bijeg od kude; odreene sekusalne smetnje ;
delinkvencija, fobije, konverzije, depresija)
Depresija ne mora biti klasina simpotomatika nego se moe oitovati u smetnajma ponaanja-
bijeg od kude, nagli i teki neuspjeh u koli, antisocijalno ponaanje, poinjeno KD). Mnogi
adolescenti vjeruju da su njihovi problemi nerjeivi i mogu pokuati samoubojstvo, prikrivaju
depresiju agresijom, KD, antisoc ponaanjem, suicidalno je ponaanje u porastu kod adolescenata.
Manino-depresivni poremedaj- takoer zapoinje u postpubertetu- impulzivne epizode, iritabilnost,
gubitak kontrole, izmjenjujudi se s razdobljima povlaenja i prekomjernog spavanja.
DSM-IV: poremedaji koji se prvi puta dijagnosticiraju u dojenakoj dobi, djetinjstvu i adolescenciji, oni
koji mogu uzrokovati delinkventno ponaanje
- Poremedaj uenja mogu uzrokovati frustraciju i utjecati na samopouzdanje (dyslexia)
- ADHD
- Poremedaji ophoenja
- Poremedaj sa prkoenjem i suprotstavljanjem
- Poremedaj s nasilnikim ponaanjem
Ovo su ustaljeni obrasci ponaanja kojima se kre temeljna prava drugih i dobi primjerene drutvene
norme i pravila. Kasnije ovo postaju poremedaji linosti.
Agresivnost- esto je sastavni dio poremedaja ponaanja; mogudi uzronik delinkvencije
MKB-X: poremedaji u ponaanju i osjedanju koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji, vani za
delinkvenciju:
- Poremedaj ponaanja ponavljano, trajno nedrutveno, agresivno i prkosno ponaanje,
tunjave, nasilnitvo, okrutnost prema ljudima i ivotinjama, unitavanje imovine, podmetanje
poara, kraa, laganje, markiranje, bjeanje iz kude i kole, neposlunost

- Poremedaji ponaanja ogranieni na obitelj nedrutveno i agresivno ponaanje koje je
ogranieno na kudu i odnose unutar obitelji
- Nedrutvenost kao poremedaj ponaanja zajedno s agresivnim ponaanjem koji proimaju
odnose s drugom djecom
- Socijalizirani poremedaj ponaanja stalno nedrutveno i agresivno ponaanje kakvo se
pojavljuje u pojedinaca koji su opdenito dobro uklopljeni u drutvo vrnjaka (skupna delinkvencija)
- Mjeoviti poremedaj ponaanja agresivnost, nedrutvenost, prkos s oitim simptomima
depresivna raspoloenja, straha i emocionalnog uzbuenja
- Poremedaji depresivnoga tipa kombinacija poremedaja ponaanja sa stalnim izraenim
depresivnim raspoloenjem (osjedaj bijede, samookrivljavanje, poremedaj sna, gubitak teka)
Mlt delinkvencija
-ponaanja mladih koja imaju sva obiljeja kaznenog djela, tj. ponaanja koja su u postojedim
kaznenim kodeksima odreena kao KD
-kriminalitet mlt. dio je odeg kriminaliteta-ima niz obiljeja zajednikih s kriminalitetom punoljetnih,
ali i specifinosti vezanih uz maloljetniku dob (nedovoljna razvijenost strukture linosti,pomanjkanje
drutvenog iskustva, podlonost utjecajima, naglaeni osjedaj nesigurnosti)
-katkad se mlt. delinkvencija povezuje i s promjenama ponaanja koje su uzrokovane psihikim
poremedajima (zbog toga postoji interes sudske psihijatrije za mlt.delinkvenciju)
-Suvremeno kazneno zakonodavstvo regulira poloaj mlt.poinitelja KD odredbama kojima se
odreuje poseban status ove dobne skupine. Odredbe su:
- precizno odreivanje donje i gornje granice pojma kaznenopravne odgovornosti malodobnosti (14-
18)
- propisivanje posebnog sustava sankcija ije je izricanje vezano uz posebne uvjete i koje su sadrajno
i ciljno razliite od sankcija za punoljetne (odgojne mjere, sankcije odgojno-pedagokog sadraja i
preventivnog djelovanja, usmjerenih na uklanjanje uzroka mlt. delinkvenicije, za zatitu mlt.)
- KZ skupine mladih osoba: 1. djeca- osobe mlae od 14.god. (nisu ubrojive, nisu kaznenopravno
odgovorne, ne mogu biti kanjene)
2. Maloljetnici- osobe izmeu 14. i 18. a) mlai mlt. osobe od 14.-16. godine (ne moe im se izredi
zatvorksa kazna, mogu se izredi odgojne mjere- disciplinske, mjere pojaanog nadzora i zavodske
mjere)
b) stariji mlt. osobe od 16.-18. (uz odgojne mjere, predviena je i mogudnost izricanja kazne
mlt.zatvora)
Uzroci mlt delinkvencije
- Bioloki imbenici - Osobine adolescentskog razvoja, psihijatrijski poremedaji i drugi bioloki
imbenici (otedenje i poremedaji funkcije modanog tkiva, posljedice fizike traume glave, upalnog
procesa mozga i modanih ovojnica, epilepsije
- Genetski imbenici nije dovoljno istraeno pa zasad nema posebno znaenje
- Vanjski utjecaji u obitelji:poremeden odgoj, zanemarivanje i zlostavljanje, negativan model
identifikacije s jednim ili oba roditelja, stvaranje negativnog odnosa prema zakonskim normama
- Blai oblik mentalne retardacije- smanjuje se mogudnost shvadanja o nedoputenosti nekih
postupaka i nedolinosti pobuda koje ih na to navode
- Fizike potekode- invalidnost; imaju manje znaenje, kad su udruene s nepovoljnim
socijalnim i ekonomskim okruenjem, mogu utjecati

-Eysenck- kriminalno ponaanje je posljedica bilokog naslijea i psihologije linosti uz nezaobilazno
znaenje socijalnog okruenja
-Jenkins tri tpa linosti:
1. Socijalizirani ili supkulturni delinkvent loe drutvo, gang, krae, bijeg od kude, kole
2. Prekomjerno anx adolescent - apatija, preosjetljivost, submisivan, povodljiv; nema
impulzivnih i agresivnih tendencija
3. Nesocijalizirani, agresivni delinkvent svae, tunjave, problem s autoritetima, bez osjedaja
krivnje, kasnije se svrtstavaju u kategoriju - sociopata
esto je i zaostajanje emocionalnog sazrijevanja, okolinski imbenici: siromatvo, nasilje u obitelji,
loe obrazovanje, alkoholizam u obitelji , broken home (dugotrajnja separacija od roditelja-posebno
majke), otac delinkvent,
-kulturalna devijacija uredno funkcionira unutar svoje supkulture i pravilima ponaanja koja ona
propisuje, ali problemi sa irom drutvenom zajednicom i zakonskim normama.
18. EPILEPSIJA
Epilepsija je sloena bolest sa brojnim klinikim manifestacijama koje su posljedica patolokih
izbijanja ivanih stanica u odreenim djelovima mozga. To je skupina bolesti obiljeena
ponavljanjem odreene vrste napadaja s epizodijskim, no esto i kroninim psihikim promjenama i
patoloki promijenjenim EEG-om.
Prevalencija- 0,5 do 1 %
Psihike promjene vezane uz epilepsiju znatno utjeu na socijalno i radno funkcioniranje osobe, a
mogu dovesti i do delinkventnog ponaanja.
Njome se bave i neurolozi i psihijatri, a esto je potrebno i ukljuivanje drugih strunjaka.
Uzroci - S obzirom na uzroke epilepsija se dijeli na dvije skupine:
1. Genuine
Genuine ili idiopatske epilepsije kod kojih nije mogude ustanoviti organski uzrok.u njezinu razvoju
vani su genetski imbenici i konstitucijska sklonost. Ako jedan roditelj ima genuinu epilepsiju,
vjerojatnost da je ima dijete je 4 %. U 75% sluajeva javlja seprije 20 godina ivota.
2. Simptomatske
Poznat uzrok: akutne i kronine bolesti mozga, stanje organskog otedenja mozga. Uzronici:
kongenitalni ili perinatalni, infektivne bolesti, toksini imbenici, trauma ili fizikalni agensi,
poremedaji cirkulacije, metaboliki poremedaji, psihogeni poticatelji akutni i kronini stres.
Ako se epileptini napadaj pojavi prvi put nakon 25. godine potrebno je sumnju postaviti na
simptomatsku epilepsiju. Oblik epilepsije ovisit de o mjestu lezije unutar mozga i o koliini zahvadenih
ganglijskih stanica u okolini lezije (o opsegu modanog otedenja).
Patofiziologija epilepsije
1. Patoloka podraljivost ivanih stanica mozga kod genuine epilepsije uzrokovana je
poremedenim staninim metabolizmom. Drugi imbenici koji mogu izazvati napadaj- povedanje vode
u stanici, nedostatak kisika, manjak glukoze, hormonalne promjene u predmenstrualnoj fazi)
2. Nedostatak inhibicije koji bi zaustavio patoloku aktivnost da se proiri u susjedne dijelove
mozga
Ponekad neki osjetilni podraaj moe izazvati epilepsiju. Fotogeno, muzikogeno (bljeskanje svijetla,
glazbeni podraaj)
Simptomatika, klinike slike
-klasifikacija iz Heideiberga:
1. Mali, primarno generalizirani napadaji
Djeja i mlaa ivotna dob.
a) Westov sindrom oko 6 mjeseca ivota, nagla kretnja prema naprijed, pomicanje nogu,
nelijeenje moe dovesti duevnog zaostajanja, kasnije do demencije
b) Mioklonijsko-astatini napadaji u 4 godini ivota, nagli gubitak tonusa i dijete se srui na tlo,
uz mogude trzajeve ruku, mimike muskulature i automatizme
c) Piknolepsija izmeu 4.-14. god, koristi se naziv absence (petit mal- mali napadaji), napadaji
se pojavljuju i do sto puta na dan (traju nekoliko sekundi)- dijete problijedi, dobiva ukoen pogled i
zastane u aktivnostibez reakcije na poziv i bez padanja. Uz lijeenje ima dobru prognozu (bez
lijeenja- kod oko 1/3 spontano nestaje tijekom puberteta, kod 1/3 dalje ima iste napdaje, kod 1/3
poinju veliki napdaji)
d) Imulzivni petit mal 14-17 god, mioklonijski trzajevi preteno u ramenu i rukama,svijest
lagano pomudena, traju nekoliko sekundi
2.arini napadaji
Uglavnom iz skupine simptomatske epilepsije, najede ogranieno org otedenje mozga (tumor,
ozlijeda), svijest ouvana i lagano pomudena. U svakoj ivotnoj dobi.
a) Jackson napadaji toniko-kloniki trzajevi (motoriki Jackson napadaji) ili osjetni poremedaji
na odreenom djelu tijela (osjetni Jackson)
b) Adverzivni napadaji naglo okretanje onih jabuica uz okretanje glave na istu stranu, svijest
ouvana
c) Psihomotoriki napadaji ili Temporalna epilepsija est oblik napadaja, mnogobrojni
simptomi: a) psihiki simptomi deja vu, jamais vu, halucinacije; b) automatizmi: nekontrolirane i
nesvrsishodne radnje, svijest lagano suena, osoba zbunjena; c) vegetativne smetnje: teina u elucu,
promjena boje koe, bol u trbuhu, lupanje srca, znojenje, pomudenje svijesti, moe potrajati i do 1
minurtte, psihomotorni status: moe trajati danima.
3.Generalizirani napadaji
Najuoljivija manifestacija epilepsije. Moe prethoditi aura (inicijalni krik), osoba se srui na tlo,
toniko-kloniki grevi, ritmini kloniki trzajevi, one jabuice okrenute prema gore ili u stranu, oi
obino otvorene, zjenice na reagiraju na svjetlost, zaustavljeno disanje, krvava pjena (ugriz za jezik),
inkontinencija urina, traje 1-2 min, nakon napadaja osoba osjeda umor, moguda smetenost, amnezija
za cijeli napadaj.
Psihike promjene
Psihike promjene su raznolike, prolaznog ili trajnog karaktera- mogu biti povezane uz napadaj ili se
pojavljuju izvan njega.
Hiposeksualnost, tvrdoglavost, ekstremni stavovi, precjenjeno (religijski) obojeno ponaanje,
hipergrafija, OKP linosti s agresivnom simptomatikom, sklonost filozofiranju, ljepljivost, bezvoljnost,
paranoidnost...
1.Prolazna psihotina stanja- mogu se pojaviti s poremedajem svijesti ili bez njega
a) Psihotina stanja s poremedajem svijesti (sumrana stanja) izravno povezana uz epi
napadaj, suenje svijesti, primitivne reakcije, poremedaji miljenja, opsesivne i prisilne radnje,
poremedaji u afektivnom ivotu
b) Psihotina stanja bez poremedaja svijesti epizodine psihoze (traju nekoliko dana do
nekoliko mjeseci) i dugotrajne ili kronine psihoze (nekoliko mjeseci do nekoliko godina, nakon ega
mogu u potpunosti nestati ili ostane odreene rezidualna simptomatika). Simptomatika
arolika:paranoidna, manino depresivne promjene..- diferencijalno-dijagnostiki i terapijski
problem)
2.Trajne psihike promjene
a) Promjene linosti usporenost, preopirnost u radnjama i miljenju, okolianje u govoru,
servilno dranje, labilno raspoloenje, postupno intelektualno propadanje. Urazvoju poremedaja
linosti vani su nasljedne osobine, mjesto patolokog procesa u mozgu, dob poetka bolesti,
uestalost napadaja, neprimjereno lijeenje, psihike reakcije na bolest).
b) Epileptina demencija slabljenje intelektualnih funkcija (shvadanja, rasuivanja, pamedenja,
kritinosti, gubljenje etikih normi) te promjene- sumnjiavost, paranoidnost i druge ved nabrojane.
Na razvoj epileptine demencije utjee:modano otedenje, dob prve pojave,tip epi napadaja,
uestalost napadaja, dugotrajnost napdaja, socijalni i emocionalni imbenici)
Dijagnostika
- Na temelju opisa epi napadaja, te na temelju laboratorijskih i neurolokih metoda pretrags
- Uz laboratorijske krvne pretrage najznaajnija je EEG ( elektroencefalografsko snimanje-
snimanje modanih elektrinih potencijala), ako se ne nau promjene mogu se primijeniti i razliite
metode provokacije tijekom snimanja (npr. hiperventilacija, neprospavana nod..)- uredan EEG nalaz
ne iskljuuje epilepsiju
- CT (kompjuterizirana tomografija ), NMR (nuklearna magnetna rezonancija), ultrazvune
cerebrovaskularne pretrage i lumbalna punkcija
Lijeenje
Antiepileptici.
-propisivanje i voenje terapije te pradenje uinka pod strogom lijenikom kontrolom
-odravanje idealne terapije traje najmanje 2 godine, optimalno 3-5
-kod simptomatske epilepsije- odstranjivanje uzroka epilepsije
-potrebno je izbjegavanje rizinih imbenika-alkohol, nikotin, stres; pravilno profesionalno
usmjeravanje, psihoterapija i potpora oboljelom i njegovoj obitelji
19. SIMULIRANJE
Dijagnostika
Simuliranje
To je dobrovoljna prezentacija i iznoenje lanih ili uvelianih fizikih ili psihikih simptoma pod
utjecajem vanjske motivacije ( DSM-IV).
Namjerno stvaranje ili hinjenje, bilo tjelesnih ili psiholokih simptoma ili nesposobnosti potaknuto
vanjskim stresom ili pobudom (MKB-10).
Pozadina je nezrela i poremedena linost bez osjedaja krivice ili stida s crtama psihopatske osobnosti.
Na simuliranje se moe posumnjati ako :
postoji nesklad izmeu objektivnih nalaza i bolesnikovih tvrdnji; bolesnik ne surauje i izbjegava
preglede; bolesnik pokazuje pretjeranu zabrinutost; prenaglaava svoje simptome; bolesnik iznosi
neuobiajene i bizarne simptome za navedenu bolest; dramatinost i teatralnost u nastupu
bolesnika; razliito ponaanje pred vjetakom i u situacijama kad misli da ga nitko ne vidi; ne reagira
na pokuaje lijeenja ili pozitivno reagira na placebo
- Tada je potrebno prilagoditi intervju, provoditi ga u vie navrata
Osoba koji nastoji simulirati prikazat de se kao (osobine):
-marginalan lan drutva; oskudna povijest zaposlenja; ranije inkapacitirajude ozljede; odsutnost s
posla; superlativni izrazi za opisivanje sebe i svog funkcioniranja; iznosi kontraindikcije u klinikoj
prezentaciji (nesposoban za rad, ali ima kapacitet za rekreaciju; nespreman donijeti konane
zakljuke o povratku na posao; odbija dati imena roaka i prijatelja za potrebe heteroanamneze
Osoba koja simulira ima vanjsku motivaciju:
Izbjegavanje kazne; izbjegavanje vojske ili borbe; traenje materijalnih i socijalnih kompenzacija;
zatvorenici (za dobivanje lijeka ili premjetanja u bolnicu); izbjegavanje uhidenja
Umiljeni poremedaj
Namjerno stvaranje ili hinjenje simptoma ili nesposobnosti kojima je motivacija nepoznata (MKB-
10).Hotimino izazivanje ili hinjenje tjelesnih ili psiholokih znakova ili simptoma s motivacijom
preuzimanja uloge bolesnika, a vanjski poticaji za to ponaanje nisu prisutni (DSM-IV).
Otkrivanje simuliranja (klinike metode)
- strukturirani intervju + psihijatrijski pregled + psihometrijski i psihodijagnostiki postupci +
multimetodska procjena ponaanja (bihevioralne, kognitivne, psihofizioloke mjere)
SIMULIRANI POREMEDAJI
1. AFEKTIVNI POREMEDAJI
- Najznaajnije razlikovanje izmeu simuliranja i depresije su vegetativni simptomi depresije
(terminalna nesanica, promjene u apetitu, umor), gubitak zadovoljstva u aktivnostima, suicidalne
misli, pozitivna obiteljska anamneza za depresiju.
Za razliku od depresivnog poremedaja pri kojem je stanje loije ujutro, kod simulatora postoji
razlika izmeu izraza lica i dranja tijela i sadraja koji iznose.
- Simuliranje manije nije uobiajeno jer je teko iskazivati takve simptome koji se pojavljuju u maniji.
2. SIMULIRANE PSIHOZE
- Osobe koje simuliraju psihozu ponaaju se u skladu s vlastitim razumijevanjem psihotinog
poremedaja te je to ponaanje bizarno te svojom boledu privlae panju. Tee im je imitirati oblik
nego sadraj shizofrenog miljenja pa pokazuju kognitivni deficit. Daju uopdene odgovore kad ih se
pita da detaljno opiu svoje halucinacije i iluzije.
- Opis simuliranih slunih halucinacija sadrava bombastine izraze
-kliniar treba detaljno ispitati o sadraju halucinacija, koliko su slikovite I to osoba ini da se
odmakne od halucinacija
-shizofrene halucinacije se umanje na radon-okupacionim aktivnostima, to se ne dogaa kod
simuliranih
3. KONVERZIVNI POREMEDAJ
- pravi bolesnici nesvjesno obmanjuju sebe i druge, a simulatori svjesno
Simuliranje Konverzivni poremedaj
Sumnjiavi, nekooperativni, neprijateljski Kooperativni, ovisni, naslanjajudi
Izbjegavaju pregled Vole preglede
Izbjegavaju dijagnostike i terapijske procedure Trae organsko objanjenje svojih smetnji i zabrinuti
su hode li biti izlijeeni
Odbijaju zaposlenje Mogu prihvatiti zaposlenje
Daju sve detaljne sekvele traumatskog dogaaja Uopdeno prikazivanje traumatskog dogaaja
4. SIMULIRANI PTSP
- pri sumnji na simulirani ptsp (prenaglaavanje simptoma, upadno ponaanje, nekonzistentne
simptomatike, nepotovanje kudnog reda, izbjegavanje aktivnosti i obrada) potrebno je dobiti na uvid
prijanju medicinsku, socijalno-radnu, psiholoku i ratnu dokumentaciju.
-kod PTSP-a pacijenti okrivljuju sebe, protive se iskazivanju ratnih sjedanja, a kod simuliranog PTSP-a
okrivljavaju druge, uivaju kad govore o ratnim sjedanjima
5. ANKSIOZNI POREMEDAJI
- prava bolest : palpitacije, znojenje, drhtanje, nedostatak zraka i guenje, bol u prsima, munina i
eluane tegobe, vrtoglavica, strah od smrti i gubitka kontrole
6. ANTISOCIJALNI POREMEDAJ LINOSTI
- esto ide uz PTSP
- izljevi ljutnje, agresivnost, nasilje i eksplozivno ponaanje, laganje, kraa, zakonski prekraji,
unitavanje imovine...
PSIHOMETRIJSKI TESTOVI ZA SIMULIRANJE
- MMPI-2 otkrivaju se psihopatoloka odstupanja u doivljavanju, miljenju i ponaanju
- Rorschachov test za simuliranje PTSPa
- strukturirani kliniki intervjui bolji od nestrukturiranih
20. LIJEENJE MENTALNIH POREMEDAJA
BIOLOKE TERAPIJE nain lijeenja koji djeluje na biokemijske i strukturne promjene u ss
koje dovode do izmene psihopatolokih somptoma tako da bolesnik moe sudjelovati i u drugim
vrstama terapije. Korekcija patologije kemijskim putem uz individualan pristup bolesniku, dobro
poznavanje simptoma, znaenja lijeka i lijeenja za bolesnika te njegovog okruenja.
1. Psihofarmakoterapija
- poetak lijeenja zasniva se na bolesnikovoj povijesti bolesti, sadanjem klinikom stanju i planu
lijeenja.
- potrebno je znati cilj terapije, duinu lijeenja, pristupe za smanjenje nuspojava, alternativne
strategije, objasniti bolesniku i obitelji plan lijeenja, razmotriti ideje o predloenom lijeenju i
bolesnikove reakcije.
- osnovni zahtjevi za lijek su da nije toksian te da je specifian za bolest ili poremedaj.
Razliiti psihofarmaci djeluju razliito na pojedine neurotransmitere. Neurotransmiteri su modane
supstance koje imaju ulogu u prijenosu ivanog impulsa. Nakon elektrine stimulacije iz ivane
stanice impuls se iri do njenog zavretka i prelazi u kem signal nakon to se izlui u sinapsu.
Transmitori: acetilholin (stimulira susjedni neuron) ; dopamin; nortriptilin, adrenalin; serotonin;
histamin; GABA (svi inhibiraju)
Psihofarmaci se dijele na:
A) Neuroleptici u lijeenju shizofrenije, maninih sindroma, psihotinih stanja u okviru demencije,
paranoidnih poremedaja i dr. Dovode do psihomotorne smirenosti, oputenosti i afektivne
nezainteresiranosti.
Podjela na bazalne (djeluju na psihomotornu agitaciju, agresivnost, anksioznost) i specifine
neuroleptike (djeluju ciljano na pojedine simptome i dijele se na antideficitarne i antiproduktivne).
Anksiolitici smanjuju unutranju napetost, a da ne oteduju percepciju i spoznajne procese, koriste
se u lijeenju neurotskih poremedaja, simptoma sustezanja kod alkoholizma, epilepsije, uvoenja u
anesteziju i miidnih spazama. Ublaavaju patoloku anksioznost ili tjeskobu i smanjuju napetost.
Podiu konvulzivni prag.
Opasnost od stvaranja navike i ovisnosti.
C) Antidepresivi u lijeenju depresivnih stanja razliitih uzroka. Soli litija koriste se u lijeenju manije
i prevenciji depresije. Najede kemijske, farmakoloke i klinike podjele.
Podjela prema kemijskom sastavu : cikliki i inhibitori monoaminooksidaze.
Tricikliki antidepresivi pripadaju prvoj genereciji antidepresiva, sastoje se od 3 prstena, najbrojniji
su, a nuspojave su suhoda usta, zadravanje mokrade, uestalo mokrenje, tahikardija, drhtanje ruku,
epileptini napadaji, parestezije, hladnoda ruku i stopala, oscilacija tlaka...
2.generaciju ine noviji tricikliki antidepresivi, a 3. prekursori tj. re-uptake inhibitori
Opasno je trovanje antidepresivima.
D) Psihostimulansi poboljavaju psiholoke i fizioloke funkcije. Djeluju na otklanjanje umora,
pospanosti, mlitavosti, povedavaju motornu aktivnost, motivaciju i panju, utjeu na bistrinu svijesti i
sposobnost psihikog rada.
Primjer je amfetamin brza tolerancija i navika. Ekscesivnim uzimanjem moguda pojava psihoze s
paranoidnim idejama, halucinacijama uz ouvanu svijest.
Tu spadaju i nootropici daju se kod demencija i poboljavaju djelotvornost modanih stanica.
E) Psihodisleptici ( narkotine droge) rijetka upotreba u medicini, izazivaju halucinacije
2. Konvulzivno lijeenje
- razliitim sredstvima se izazivaju grevi (lijekovima ili elektrookovima)
Elektrook u lijeenju depresivnih psihotinih stanja i u katatonom tipu shizofrenije.
- Komplikacije: Neposredne (glavobolje, pospanost, gubitak apetita, zbunjenost, poremedaj rada
crijeva, pad krvnog tlaka)
Psihike (poremedaji pamdenja, zbunjeno-smeteno stanje)
Tjelesne (smrt, otedenje ss, prijelomi, endokrini i vegetativni poremedaji)
ZZODS ovaj tip lijeenja moe samo uz pisani pristanak osobe s du smetnjama ili zakonskog
zastupnika te uz pozitivno miljenje drugog psihijatra o toj vrsti terapije ili etiko povjerenstvo u
bolnici ukoliko ne postoji prva opcija.
3. Inzulinske kome
- primjenjivale su se prije psihofarmakoterapije u lijeenju shizofrenije.
- komplikacije: poremedaj svijesti, smetnje pamdenja, produene kome, otedenje ss, alergijske
reakcije, kardiovaskularne komplikacije.
4. Psihokirurgija
-kirurki zahvati na mozgu bez organskih bolesti (unitavanje neuronskih putova) nije doputeno!
PSIHOTERAPIJA oblik lijeenja bolesti i poremedaja ponaanja u kojem psihoterapeut
uspostavlja profesionalni kontakt s bolesnikom i terapijskom komunikacijom pokuava ublaiti
emocion. poremedaj, promijeniti ili usmjeriti ponaanje i razvoj linosti.
*Psihoanalitika kola u lijeenju neurotinih bolesti; istrauje se bolesnikova prolost i nesvjesni
psihiki procesi
*Bihevioralna kola iroka skupina bolesti (fobije, depresije, opsesivno ponaanje); to dovodi do
simptoma, bavi se sadanjodu
*Humanistiko-egzistencijalna kola psihiki bolesnici, poremedaji linosti, neuroze; kombinacija
sadanjosti, prolosti i bududnosti te je usmjerenost na to kako izazvati promjenu.
FORENZIKA PSIHOTERAPIJA
- plod forenzike i psihoanalitike psihijatrije (cilj je psihodinamiko razumijevanje emoc. ivota
poinitelja i preporuka odgovarajudeg lijeenja)
- razumijevanje nesvjesne motivacijekriminalnog ponaanja koje je dovelo do zloina
- trijadna odnosna situacija : poinitelj (pacijent)-vjetak(terapeut)- drutvo
- drutvo u principu ne podrava taj nain lijeenja poinitelja
SOCIOTERAPIJA - vrsta lijeenja psihikih poremedaja koja se zasniva na iskoritavanju
terapijskih znaajki grupe.
-gregarni tj. afilijacijski nagon tenja ovjeka da pripada grupi (bitan jer slui zadovoljenju potrebe
za zatitom, elje za priznanjem, ugledom, utjecaje...)
Socioterapija u uem smislu
1) GRUPNA SOCIOTERAPIJA
- terapijsko sredstvo je grupa
- lijeenje dubinskopsiholoki, interakcijski ili se koristi svjesnim osjedajima i nakanama
- bolesnik razvija osjedaj grupne pripadnosti i ima potporu, ali je i ogledalo njegovih postupaka
2) TERAPIJSKA ZAJEDNICA
- nema klasine autoritarne piramide osoblja i pacijenata ved vlada terapijska atmosfera
- odgovornost je podijeljena na sve lanove pa postoji dvostruka komunikacija
- sastanci terapijske zajednice analiza svih dogaaja
3) PODUAVANJE SOC. SPOSOBNOSTI
- poboljanje i razvijanje bolesnikovih sposobnosti u svladavanju zadataka i ivotnih situacija
4) OKUPACIJSKA TERAPIJA
- iri pojam od radne terapije; potovanje bolesnikovih individualnih sklonosti
5) REKREACIJSKA TERAPIJA
- sportske i kulturno zabavne aktivnosti
Socioterapija u irem smislu
1) DNEVNA, NODNA, VIKEND-BOLNICA
- institucijski oblici unutar kojih su organizirane razne aktivnosti
2) SOCIOTERAPIJSKI KLUB
- uz lijeenje ima i terapijski uinak ; bolesnik ima potpunu odgovornost
- razmjenjuju se iskustva, miljenje, savjeti o ivotu, razne sporstke,kulturne i zabavne aktivnosti
Lijeenje bolesnika u vlastitoj obitelji
- razvija se u posljednje vrijeme, ali sudjeluje cijeli tim strunjaka u lijeenju
21. PSIHIJATRIJSKA EKSPERTIZA
- sastavni dio vjetaenja
- provodi se ambulantski, bolniki ili na sudu (rijetko)
- vano je da obuhvada sve elemente da bi se to kvalitetnije predoilo duevno stanje osobe,
psiholoka motivacija poinjenog djela, utjecaj akcidentogenih imbenika ako su bili prisutni te
objasnilopsihiko stanje ispitanika, njegova ubrojivost i preporuile sigurnosne mjere ili lijeenje
Dijelovi ekspertize:
1) UVODNI DIO
- osnovni podaci (o osobi, o sudu koji je uputio na vjetaenje, imena vjetaka, institucija gdje je
vjetaenje provedeno i vrijeme kad je provedeno) + izvod iz sudskog spisa (broj predmeta, naslov
suda, razlozi upudivanja na vjetaenje, nalazi raznih pregleda, iskazi svjedoka)
2) VLASTITO ISPITIVANJE
- pregledi i pretrage koji obuhvadaju detaljnu anamnezu, tjelesni, neuroloki i psihijatrijski pregled,
psihologijsko ispitivanje te nalaze i preglede drugih medicinskih specijalnosti
3) MILJENJE
- temelji se na cjelokupnoj obradi i postupku tijekom vjetaenja
- objektivizacija stanja utvrenog tijekom vjetaenja
- potrebno veliko iskustvo i znanje za vjetaenje jer vjetak daje vlastito struno miljenje o procjeni
ispitanikova stanja
- treba biti saeto, logiki i argumentirano oblikovano te razmotriti eventualne kontradiktornosti
dobivene tijekom obrade
- miljenje zavrava ZAKLJUKOM koji na saet i jasan nain povezuje psihiko stanje i forenziku
procjenu psihikog stanja promatrane osobe. U zakljuku je potrebno navesti i preporuke u vezi sa
sigurnosnim mjerama, lijeenjem osobe i prevencije njegova kriminalnog ponaanja.