Kognitivna psihologija

Ko je prvi izveo eksperiment iz kognitivne psihologije ?

Franciscus Donders (1868.god) testirajui sloeno i jednostavno vrijeme reakcije.
Kognitivnu znanost ine:
1. Antropologija 2. Raunarska nauka
3. Neuroznanost 4. Lingvistika
5. Psihologija
6. Filozofija
Dva osnovna pristupa u istraivanju kognitivne psihologije:
-fizioloki
-bihevioralni
Udeavanje(priming) - Proces kojim je procesiranje odreenih podraaja
olakano prijanjim izlaganjem istim ili slinim podraajima.
Automatski procesi - Procesi koji ne zahtjevaju svjesnu kontrolu, iako nad njima
moemo biti svjesni. Relativno su brzi i omoguavaju odvijanje vie operacija od
jednom.
Kontrolirani procesi - Procesi kji se mogu vriti iskljuivo pod svjesnom
kontrolom. Odvijaju se korak po korak i zahtjevaju vie vremena od automatskih.
Svjesnost - ukljuuje osjeaj svjesnosti i sadraj svijesti koji dijelom moe biti u
fokusu panje.
Habituacija podraaja - Proces kojim se navikavamo na neki podraaj, kao
rezult toga taj podraaj sve manje opaamo i usmjeravamo panju na njega.
Pobuenost (arousal) - mjerimo fizioloku pobuenost u prisutnosti nekog
podraaja.
Tri glavne funkcije svjesne panje:
-detekcija signala
-selektivna panja
-distribucija panje
Detekcija signala - ukljuenje vigilencije ili traenja kada moramo detektirati
prisutnost odreenog podraaja.
Selektivna panja - Svjesno usmjeravnje panje na jedan podraaj, te
zanemarivanje ostalih podraaja.
Distribucija panje - rasporeivanje raspoloivih resursa panje tako da
koordiniraju nae istovremeno obavljanje vie od jednog zadatka.

Prema teoriji detekcija signala (TDS) imaju 4 mogua ishoda pri

pokuaju detekcije:
1. Detekcija - ispravno identificiramo prisutnost ciljanog signala.
2. lana uzbuna - kada pogreno identificiramo prisutnost ciljanog signala kojeg
nema.
3. Propust - kada pogreno identificiramo odsutnost ciljanog signala koji je
prisutan.
4. Ispravno odbacivanje - kada ispravno identificiramo odsutnost ciljanog
signala.
Pozornost(vigilencija) - sposobnost da se usmjeri panja na polje podraaja
rijekom dueg vremenskog perioda , tijekom kojeg se nastoji detektirati ciljani
podraaj.
Traenje - Za razliku od vigilencije gdje pasivno promatramo kako bi
identifikovali podraaj, traenje je proces u kojem aktivno tragamo za
podraajem.
Distraktori - podraaji koji nisu ciljni a odvlae panju s ciljnog podraaja.
Anne Treisman - Teorija integracije obiljeja tumai relativnu lakou traenja
obiljeja i relativnu teinu obavljanja objedinjenog traenja.
Cocktail party efekt (problem domjenka) - proces u kojem pratimo jedan
razgovor unato ometajuim drugim razgovorima.
Stroopov efekat - potekoa selektivnog usmjeravanje panje na boju kojom su
rijei napisane i pokuaja zanemarivanja smisla rijei napisane tom bojom.
Psihofarmakoloki pristup - Procjenjuje promjene panje i svijesti povezane s
utjecajem raznih hemijskih tvari. (ukljuujui neurotransmitere)
Konstantnost percepcija - fenomen kad isto doivljava objekat koji se zapravo
mjenja jarane.
Binokularni znakovi dubine :
- Binokularna disparatnost
- Binokularna konvergencija
Binokularna disparatnost - razlika u slikama na dvjema retinama.
Binokularna konvergencija - binokularni znak za dubinu kod kojeg se oci
tananan
Getaltistiki pristup percepciji oblika - osnovan na pretpostavci da se
cjelina razlikuje od zbroja svojih pojedinanih dijelova.
po Getaltskom zakonu pregnanosti -neki odreeni vidni niz percipiramo na
nain koji najjednostavnije organizira pojedinane elemente u smislenu cijelinu a

ne obrnuto(percepcija odozdo prema gore nasuprot percepciji odozgo prema

dolje)
lik-pozadina - tendencija da prvo percipiramo lik, a zatim pozadinu.
Teorije odozdo prema gore - teorijska objanjenja percepcije u kojoj
percepcije poinju razmatrajui fizikalne podraaje, lik ili strukturu koji se
opaaju, i onda razmatraju kognitivne procese vieg reda.
Teorije odzogo prema dolje - teorijska objanjenja percepcija usmjerena na
kognitivne procese vieg reda, postojee znanje i prijanja oekivanja koji djeluju
na percepciju , a zatim idu prema dolje razmatrajui senzorne podatke.
etiri glavne teorije " odozdo prema gore percepcije oblika i struktura":
teorija predloaka , teorije obiljeja . teorije prototipa , teorije strukturalnog
opisa.
Teorije predloaka - teorija koja se zasniva na pretpostavci da imamo
pohranjen neogranien broj "predloaka" koji su detaljni modeli struktura koje
moemo prepoznati. Te da strukture prepoznajemo uporeujui je s naim
skupom predloaka, te biramo onaj koji odgovara.

Teorije prototipa - na isti fazon kao predloci samo fleksibilnije. Imamo prototip
koji odrava najtipinije karakteristike kategorije, te uporeivanjem objekta sa
prototipom ga svrstavamo u odreenu kategoriju.

Prototip - najbolji mogui primjer kategorije srodnih objekata ili struktura koji
integrira najtipinija obiljeja, ali nije identian sa svim strukturama.
Percepcija je skup procesa kojima prepoznajemo, organiziramo i dajemo
smisao osjetima koje pobuuju podraaji iz okoline.

*vidi i gore u skripti