Biblioteka NOVI VIDICI

Knjiga 3
Urednici: Vladimir Jakoli, prof. i Nada Jakoli, prof.
Lie Bourbeau
ISCIJELITE RANE
I BUDITE SVOJI
ITP KORPION, Babonieva 44, 10000 Zagreb
tel./faks: 01/4635-341, 01/4635-342
e-adresa: itp-skorpion@zg.hmet.hr.
Za nakladnika: Ratko Ostoji
Korektorica: Iva Jakoli
Idejno-likovno rjeenje naslovnice: Vladimir Jakoli
Raunalna izvedba naslovnice i slog: Zdeslav Ostoji
Tisak: Grafocentar, Sesvete
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 613.86
BOURBEAU, Lie
Iscijelite rane i budite svoji / Lie Bourbeau; s
engleskog prevela Aleksandra Mihaljevi
Barlovi. - (Biblioteka Novi vidici; knj. 3)
Prijevod djela: Heal your vvounds & find your
true self.
ISBN 953-6405-78-4
1. Psihiko zdravlje Savjetnik
451208177

ISBN 953-6405-78-4

Lisc l^ourhcMi

ISCIJELITE RANE
I BUDITE SVOJI
S engleskoga prevela
Aleksandra Mihaljevi - Barlovi

korpion

Naslov izvornika:
Heal your wounds & find your true self
by Lie Bourbeau
Copvright 2001 Lie Bourbeau
Copyright za hrvatsko izdanje: Itp KORPION 2006.

korpion

izdaje knjige koje e olakati

i poboljati va ivot

ZAHVALE
Od srca zahvaljujem tisuama ljudi s kojima sam radila
tijekom godina i bez kojih ne bih mogla obaviti istraivanja o
ranama i maskama.
Osobito zahvaljujem svima koje sam pouavala u sklopu
svojih strunih seminara usavravanja. Sadraj ove knjige
znatno je obogaen zahvaljujui njihovoj sposobnosti da se
potpuno otkriju. Toplo zahvaljujem lanovima tima "Sluajte
svoje tijelo" koji su sudjelovali u mojim istraivanjima i pruili
mi nekoliko elemenata za ovu knjigu. Moja strast za
istraivanjem i izvoenjem novih zakljuaka i dalje plamti
zahvaljujui svima vama.
Nadalje, velika hvala onima koji su dali izravan doprinos
pisanju ove knjige, poevi s mojim suprugom Jacquesom
koji mi je sate pisanja ove knjige olakao ve svojom prisutnou, zatim Alexandri De La Cruz, Sue Tinkle i Monici
Bourbeau Shields koje su obavile sjajan posao ispravljanja
rukopisa, te naposljetku, ilustratoricama Claudie Ogier i Elisi
Palazzo.

SADRAJ
Predgovor

Prvo poglavlje: Nastanak rana i maski

13

Drugo poglavlje: Odbaenost

23

Tree poglavlje: Naputenost

41

etvrto poglavlje: Ponienost

63

Peto poglavlje: Iznevjerenost

87

esto poglavlje: Nepravednost

113

Sedmo poglavlje: Iscjeljivanje rana i

preoblikovanje maski

135

PREDGOVOR
Ovu knjigu ne bih mogla napisati bez ustrajnosti nekoliko
istraivaa koji, poput mene, nisu oklijevali objaviti plodove
svojih istraivanja i svoje zakljuke usprkos proturjeju i sum
njiavosti koje je njihov rad izazivao. tovie, istraivai znaju
da e, u pravilu, doivjeti kritike, kao i njihova objavljena
djela, pa su spremni suoiti se s time. Motiviraju ih oni koji
prihvaaju njihova otkria, ali i zamisao pomaganja ljudskim
biima u njihovu razvoju. Prvi od istraivaa kojima bih elje
la zahvaliti jest austrijski psihijatar Sigmund Freud, koji je
doao do prevanih otkria o podsvijesti i usudio se ustvrditi
mogunost postojanja veze izmeu tjelesne, emocionalne i
mentalne dimenzije ljudskoga bia.
Potom bih eljela zahvaliti i jednome od njegovih uenika,
Wilhelmu Reichu, kojega osobno smatram najveim pionirom
metafizike. Wilhelm Reich prvi je doista uspostavio vezu izme
u psihologije i fiziologije dokazavi da neuroza utjee i na
mentalno stanje i na fiziko tijelo.
Zatim zahvaljujem Johnu C. Pierrakosu' i Alexanderu
Lowenu, psihijatrima i uenicima Wilhelma Reicha, koji su
otkrili bioenergiju, potvrdu da volja za izljeenjem na fizika
tijela pacijenata utjee jednako kao i njihove emocije te misli.
Sintezu predstavljenu u ovoj knjizi uspjela sam razraditi
ponajvie zahvaljujui radu Johna Pierrakosa i njegove par
tnerice Eve Brooks. Godine 1992. pohaala sam vrlo zanimljiv
teaj koji je vodio Barry Walker, uenik Johna Pierrakosa, i od
tada sam promatrala te opseno istraivala kako bih dovrila
sintezu o pet rana i o prateim maskama. tovie, zahvaljujui
tisuama ljudi koji su pohaali moje radionice te osobnim
iskustvima, sve opisano u ovoj knjizi od tada je nebrojeno
mnogo puta potvreno.
Zamisli iznesene u ovoj knjizi nisu znanstveno potvrene,
ali vas pozivam da izloenu sintezu sami provjerite prije no to
' Autor i utemeljiiel) ORE ENERGETICS, Life Rhytm Publication,

je odbacite, osobito zbog toga to biste mogli ustanoviti da e

blagotvorno djelovati na kvalitetu vaega ivota.
Ako po prvi put itate jednu od mojih knjiga i nisu vam poz
nate pouke knjige Sluajte svoje tijelo, svoga najboljeg prijate
lja na Zemlji, neki bi vas izrazi mogli zbuniti. Primjerice, jasno
razlikujem osjeaj i emociju, intelekt i inteligenciju, ovlada
vanje i nadziranje. Znaenje koje pridajem tim rijeima
podrobno je objanjeno u mojim drugim knjigama i u sklopu
mojih radionica.
Sadraj ove knjige upuen je jednako mukarcima kao i
enama. No, ako je odreeni dio upuen iskljuivo mukarci
ma ili enama, to je izriito navedeno. Osim toga, i dalje kori
stim rije Bog. Podsjeam vas da govorei o Bogu zapravo
govorim o vaem viem jastvu, vaem istinskom jastvu,
jastvu koje zna to mu je doista potrebno da bi ivjelo u lju
bavi, srei, skladu, miru, zdravlju, obilju i radosti. Nadam se
da ete, otkrivajui sebe u sljedeim poglavljima, uivati jed
nako kao to sam i ja uivala dijelei svoja otkria s vama.
S ljubavlju,

Lie Bourbeau

ISClJtUTE RAME
1 BVDITE SVOJI

PRVO POGLAVLJE

Nastanak rana i maski

Prije no to se rodimo, na unutarnji Bog privlai nau duu
okruju i obitelji koji e nam biti potrebni tijekom ovoga
ivota. Ta magnetska privlanost i njezini ciljevi s jedne su stra
ne predodreeni onime to u prijanjim ivotima nismo uspje
li iskusiti s ljubavlju i prihvaanjem, a s druge strane onime to
nai budui roditelji moraju razrijeiti uz nau pomo. Nae
due odabiru roditelje i okolnosti roenja zbog tono odree
nih razloga. 1 to je jo vanije, kad zakoraimo u ovaj ivot,
znamo da moramo proivjeti odreena iskustva, iscijeliti odre
ene rane te da smo odabrali roditelje i okruje koji e nam u
tome pomoi. Zbog toga djeca i roditelji esto imaju iste rane
koje moraju iscijeliti. Znamo i da moramo ostati u dodiru sa
svojim istinskim jastvom dok ivimo i preobraavamo svoja
ivotna iskustva. Svi imamo istu misiju: doivljavati svoja ivot
na iskustva sve dok ih ne prihvatimo te putem njih otkrijemo i
zavolimo sebe.
Na pomo naega unutarnjeg Boga uvijek moemo rauna
ti. On je sveznajui (zna sve), sveprisutan (posvuda je) i sve
mogui (svemoan). Ta je mo uvijek prisutna i djeluje u
nama, vodi nas ljudima i situacijama koje su nam potrebne da
bismo rasli i razvijali se u skladu sa ivotnim putem odabranim
prije roenja. Nakon roenja vie nismo svjesni svoje prolosti
jer smo potpuno usredotoeni na potrebe svoje due u ovom
ivotu. Dua eli da sami sebe prihvatimo s onime to smo ste
kli, sa svojim manama, vrlinama, slabostima, eljama i sa svo'jom osobnou.
Ako ne prihvatimo sebe ili svoja iskustva, odnosno, ako se i
dalje osjeamo krivima, stidimo se, strahujemo, osuujemo se
na bilo koji nain ili iskazujemo bilo koji drugi oblik neprihva
anja, nastavit emo privlaiti okolnosti i ljude s kojima emo
ponovno proivjeti ista iskustva. Neki od nas nee samo vie

13

puta u ivotu proivjeti ista iskustva, ve e se morati nekoliko

puta reinkarnirati da bi dosegnuli potpuno prihvaanje.
Prihvatiti odreeno iskustvo ne znai i da je ono na izbor
ili da se s njime slaemo. To znai dopustiti sebi istraivanje i
uenje putem iskustva. Osobito je vano nauiti prepoznavati
to je za nas dobro, a to nije. Jedini nain da to postignemo
jest razvijanje svijesti o posljedicama svakog pojedinog isku
stva. Posljedice proizlaze iz svega to odluimo ili ne odlui
mo, iz svega to inimo ili ne inimo, iz svega to kaemo ili ne
kaemo pa ak i iz onoga to mislimo i osjeamo.
Kao ljudska bia elimo rasti i inteligentno se razvijati kroz
ivot, a kad uvidimo da bi odreeno iskustvo moglo imati tet
ne posljedice, ne bismo smjeli optuivati sebe ili druge, ve
jednostavno prihvatiti da smo ga odabrali (moda nesvjesno)
kako bismo nauili da to nije "pametno" ili korisno iskustvo te
da ga ne bismo trebali ponavljati. Upamtit emo to iskustvo i
drugi put iz njega izvui korist. To je ono to nazivamo prihva
anjem iskustava koja proivljavamo. Moda ete si morati
dopustiti ponavljati istu pogreku ili nekoliko puta proivjeti
isto neugodno iskustvo. Rado bih vas podsjetila da e se odre
eni doivljaj ponavljati ak i ako kaete: To vie nikada ne
elim proivjeti, sve dok ne steknete iskustvo i mo volje
potrebnu za njegovo preoblikovanje. Zato ne shvatimo od
prve? Zbog toga to nam na put staje ego, poduprt naim
vjerovanjima.
Svi mi njegujemo vjerovanja koja nam onemoguuju da
budemo ono to elimo biti. to nam ti stavovi ili vjerovanja
nanose vie boli, to ih upornije nastojimo iskljuiti. ak uspije
vamo povjerovati da vie nisu dio nas. Zbog toga se moramo
inkarnirati nekoliko puta prije no to ih uspijemo prihvatiti.
Naa e dua biti potpuno sretna tek kada naa mental
na, emocionalna i Hzika tijela posluaju naega unu
tarnjeg Boga.
Sve to doivimo bez prihvaanja, nakuplja se u dui.
Budui da je dua besmrtna, neprestano se vraa u razliitim
ljudskim oblicima i sa sobom donosi prikupljena sjeanja. Prije

roenja odluujemo elimo li se vratiti te to elimo razrijeiti

u svojoj sljedeoj inkarnaciji. Ta odluka, kao i sve prikupljeno
iz prolosti, nije zabiljeena u naem svjesnom pamenju
(pamenju utemeljenom na intelektu). S vremenom tek
postupno postajemo svjesni svojega ivotnog puta i onoga to
moramo razrijeiti.
Pod "nerazrijeenim" podrazumijevam proivljavanje isku
stva bez prihvaanja jastva. Velika je razlika izmeu prihva
anja iskustva i prihvaanja jastva. Uzmimo za primjer djevo
jicu koju je otac odbacio jer je elio sina. Prihvaanje iskustva
u takvom se sluaju sastoji od priznavanja da je otac imao
pravo eljeti sina i odbaciti svoju ker. Da bi prihvatila sebe, ta
djevojica mora sebi priznati pravo da to zamjeri ocu i opro
stiti sebi jer mu je zamjerila. Ne smije osuivati ni sebe ni oca;
potrebno je samo suosjeanje i razumijevanje prema oevim i
svojim patnjama.
Kad i sama bez samooptuivanja odbaci nekoga, znat e da
je to iskustvo potpuno razrijeeno; vlastite e postupke proma
trati suosjeajno i s razumijevanjem.
Ne dopustite da vas ego zavara. Ego e uiniti to god bude
mogao ne bi li vas uvjerio da ste odreenu situaciju razrijeili.
Cesto sami sebi kaemo: Da, shvaam zato se druga osoba
tako ponaa kako ne bismo morali promotriti sebe i oprostiti si.
Ego uvijek nastoji pronai nain da neugodne situacije ostavi
po strani. Katkad prihvaamo odreenu situaciju ili osobu iako
si nismo oprostili ili si ak nismo dopustili optuiti tu osobu. To
se naziva jednostavnim prihvaanjem islcustva. Ponavljam:
' vano je uvidjeti razliku izmeu prihvaanja iskustva i prihva
anja sebe. Takvo je prihvaanje teko dosei jer na ego ne
eli priznati da teka iskustva proivljavamo samo zato da
bismo uvidjeli kako i sami isto inimo drugima.
Jeste li ikada primijetili da vas drugi optuuju upravo za
ono to vi spoitavate njima?
Veoma je vano nauiti upoznavati i prihvaati samoga
sebe to je vie mogue; tako emo smanjiti broj iskustava koja

nam donose patnju. Sami moramo odluiti zavladati vlastitim

ivotom, umjesto da egu dopustimo nadzor nad sobom.
Suoavanje sa svime time iziskuje mnogo hrabrosti jer e se
stare rane neizbjeno ponovno otvoriti, izazivajui patnju osobito ako su posrijedi rane koje imamo ve nekoliko ivota.
to u odreenoj situaciji ili s odreenom osobom vie patimo,
to je problem dublje ukorijenjen.
Svi moramo sami sebe prihvatiti takve kakvi jesmo, sa svim
svojim manama i vrlinama. Meutim, ubrzo nakon roenja
uviamo da iskrenim samoizrazavanjem esto uznemirujemo
odrasle osobe u svojem svijetu i one koji su nam bliski. Stoga
zakljuujemo da biti prirodan nije ni dobro ni ispravno. To je
otkrie bolno, a djeca tu bol esto izraavaju gnjevnim ispadi
ma. Takvi ispadi postaju toliko uestali da ih poinjemo sma
trati normalnima. Nazivamo ih "krizama djetinjstva" ili
"tinejderskim krizama". Ispadi gnjeva su ljudima moda posta
li normalni, ali nipoto nisu prirodni. Djeca koja se ponaaju
prirodno, uravnoteena su i imaju pravo biti to doista jesu, ne
iskazuju takve "ispade". No, naalost, "prirodne" je djece vrlo
malo. Primijetila sam da veina djece prolazi sljedea etiri
stadija:
Nakon to dozive radost iskrenog samoizraavanja, prvi sta
dij svojega postojanja, doivljavaju bol jer im nije doputeno
da budu ono to jesu - drugi stadij. Potom slijedi razdoblje
bijesa i pobune - trei stadij. Da bi ublailo bol, dijete stvara
novu osobnost kako bi postalo ono to odrasli ele od njega etvrti stadij. Neki ljudi cijeloga ivota ostanu u treem stadi
ju; neprestano su uzrujani, gnjevni ili u nevolji.
Tijekom treeg i etvrtog stadija stvaramo nekoliko maski
(novih osobnosti) kojima se titimo od patnje pretrpljene tije
kom drugog stadija. Pet takvih maski vezano je za pet dubokih,
tekih rana nanesenih ljudima. Opaanja tijekom proteklih
nekoliko godina navela su me na zakljuak da se sva ljudska
patnja moe svesti na pet rana. U nastavku su navedene kro
nolokim redom, odnosno, redom pojavljivanja u ivotu.

ODBACENOST
NAPUTENOST
PONIENOST
IZNEVJERENOST
NEPRAVEDNOST
Kada god zbog tih rana patimo ili nekome nanesemo pat
nju, nae cijelo bie osjea se iznevjerenim. Nismo vjerni svo
jemu unutarnjem Bogu, potrebama svojega bia; zbog toga
doputamo da ego, sa svojim vjerovanjima i strahovima, nad
zire na ivot. Stvaramo maske kako bismo od samih sebe i od
drugih sakrili ono to jo nismo eljeli razrijeiti.
Kakve su maske posrijedi? Navedene su zajedno s ranama
koje pokuavaju sakriti.
RANA

MASKA

Odbaenost

Povlaenje

Naputenost

Ovisnost

Ponienost

Mazohizam (emocionalni/mentalni)

Iznevjerenost

Nadziranje

Nepravednost

Krutost

Snaga maske ovisi o dubini rane. Maska predstavlja osobu

odreenog tipa karaktera jer se za svaku pojedinu masku raz
vijaju brojna vjerovanja, koja utjeu na stav i ponaanje
osobe. Sto je rana dublja, to emo vie patiti i nositi svoju
masku.
Masku nosimo samo kada se elimo zatititi. Primjerice, oni
koji smatraju da je neki dogaaj bio nepravedan, koji sebe
osuuju kao nepravedne ili se plae da e ih drugi osuditi kao

[I
nepravedne, nose masku krutosti; drugim rijeima, prihvaaju
ponaanje krute osobe.
Sljedea e vam predodba bolje doarati nain na koji je
rana povezana s odgovarajuom maskom. Unutarnju ranu
moemo usporediti s tjelesnom ranom koju ve dugo imate na
ruci. Na nju nikada niste obraali pozornost i niste se pobrinu
li za nju. tovie, radije ste je omotali zavojem kako je ne biste
vidjeli. Taj je zavoj jednak maski. Smatrali ste kako moete
hiniti da niste povrijeeni. Zar doista mislite da je to rjeenje?
Naravno da nije. Svi to znamo, ali ego to ne zna. I to je jedan
od naina na koji nas zavarava.
Sada zamislimo da vas ruka, iako omotana zavojem, jako
boli kada god je netko dodirne. Netko vas s ljubavlju primi za
ruku, ali vi odgovorite krikom: Jao! To me boli! Moete zami
sliti koliko bi ta osoba bila iznenaena. Je li vas doista eljela
povrijediti? Nije-, ako vas ruka zaboli kada je netko dodirne, to
je zato to se niste pobrinuli za svoju ranu. Druga osoba nije
odgovorna za vau patnju.
Isto vrijedi za sve rane: esto se osjeamo odbaenima,
naputenima, iznevjerenima, ponienima ili smatramo da se s
nama nepravedno postupalo. Zapravo smo povrijeeni zbog
toga to nas ego rado uvjerava da je netko drugi kriv, pa stoga
traimo krivca. Katkad zakljuimo da smo sami krivi, no, to je
jednako tono kao i optuivanje drugoga. Vi znate da krivci ne
postoje; postoje samo ljudi koji pate. Sada znam da to vie
optuujemo (sebe ili druge), to se isto iskustvo vie puta pona
vlja. Optuivanje u ljudima izaziva samo bol, a ako onoga koji
pati promotrimo sa suosjeanjem, dogaaji, situacije i ljudi
poinju se preoblikovati.
Maske koje stvaramo da bismo se zatitili vidljive su u naoj
morfologiji, u naem tjelesnom izgledu. Ljudi me esto pitaju
je li mogue otkriti rane i u male djece. Osobno uivam pro
matrati svoje sedmero unuadi koji su u vrijeme pisanja ovih
redaka stari izmeu sedam mjeseci i devet godina. Kod veine
njih ve opaam prve nagovjetaje rana. Rane koje su lako
vidljive u toj dobi, s vremenom postaju vrlo duboke. S druge

strane, primijetila sam da odrasla tijela dvoje od moje troje

djece ne odraavaju one rane koje sam na njima vidjela dok
su bili mala djeca ili tinejderi.
Tijelo je vrlo inteligentno pa uvijek pronae nain da nam
otkrije to moramo razrijeiti. Zapravo, na unutarnji Bog s
nama komunicira putem naega tijela.
U sljedeim ete poglavljima nauiti prepoznavati svoje
maske i maske drugih ljudi. U zadnjem poglavlju razmotrit u
to je potrebno uiniti da bismo iscijelili do tada zanemariva
ne rane te to moramo poduzeti da bismo prestali patiti.
Maske koje skrivaju te rane spontano e se preobraziti.
Nadalje, vrlo je vano da rijei kojima opisujem rane i
maske ne shvatite doslovno. Netko moe biti odbaen i patiti
zbog nepravednosti; netko drugi moe biti iznevjeren i osjea
ti se odbaeno; trea osoba moe biti naputena i patiti zbog
ponienosti, i tako dalje.
Sve e vam to biti jasnije kada proitate opise svake pojedi
ne rane i prateih znaajki.
Pet tipova opisanih u ovoj knjizi moda e vam se doimati
slinima tipovima opisanim u drugim studijama karaktera.
Svaka je studija drugaija, a ova nije zamiljena kao opovrga
vanje ili zamjenjivanje dosadanjih. Jedna od tih studija, koju
je prije gotovo stotinu godina razradio psiholog Gerard
Heymans, popularna je i danas. Heymansova studija obuhva
a osam tipova karaktera: strastven, gnjevan, ivan, senti
mentalan, nagao, flegmatian, apatian i amorfan tip. injeni
ca da je odreeni tip opisao odreenjem strastvenosti ne znai
da drugi tipovi u svojim ivotima ne mogu doivjeti strast.
Rije koja opisuje tip karaktera, zapravo opisuje najizraeniju
znaajku odreene osobe. Stoga ponavljam da te rijei ne
biste smjeli shvaati doslovno.
Mogue je da ete, itajui opise svake pojedine rane te
ponaanja i stavova odgovarajuih maski, sebe prepoznati u
svakom opisu. Doista moram naglasiti koliko je vano proma
trati fiziko tijelo jer ono vjerno odraava to se dogaa u

nama - mnogo je tee prepoznati se na emocionalnoj i mental

noj razini. Imajte na umu da na ego ne eli da razotkrijemo
svoja vjerovanja jer od njih ivi. U ovoj knjizi neu dodatno
tumaiti ego jer sam ga podrobno objasnila u svojim knjigama
Sluajte svoje tijelo, svoga najboljeg prijatelja na Zemlji i
Sluajte svoje tijelo, drugi dio.
Mogli biste se uzrujati i ak porei kada proitate da ljudi s
odreenom ranom zapravo reagiraju na odreenog roditelja.
Do toga sam zakljuka dola promatrajui tisue ljudi. Rei u
ono to govorim na svim svojim radionicama: najvie nerazri
jeenih pitanja imamo s roditeljem kojemu smo u
tinejderskim godinama bili skloniji. Potpuno je normalno da
nam je teko prihvatiti injenicu da neto zamjeramo roditelju
kojega volimo vie. Prva reakcija na tu tvrdnju u pravilu je
poricanje, a potom slijedi gnjev, nakon kojega smo spremni
suoiti se sa stvarnou - to je poetak procesa iscjeljivanja.
Opise toga ponaanja i stavove vezane za razliite rane
mogli biste smatrati negativnima. Kad prepoznate jednu od
svojih rana, mogli biste opovrgnuti opis maske koju ste stvori
li da biste izbjegli patnju. Takvo je opiranje normalno i ljudsko.
Dajte si vremena. Upamtite: dok je vaa maska na snazi, vi
niste svoji, a isto vrijedi i za sve oko vas. Nije li vam lake kada
znate da je uzrujavanje ili ljutnja zbog neke osobe znak da je
ta osoba navukla masku ne bi li izbjegla patnju? Budete li to
imali na umu, bit ete tolerantniji i bit e vam lake voljeti te
osobe. Uzmimo za primjer tinejdera koji se grubo ponaa.
Ako znate da se tako ponaa kako bi prikrio svoju ranjivost i
strah, va e odnos s njim biti drugaiji jer ete znati da nije ni
grub ni opasan. Ostat ete pribrani i ak ete biti sposobni vid
jeti njegove vrline, umjesto da se plaite i opaate samo njego
ve mane.
Osobno me ohrabruje spoznaja da maske, koje smo stvorili
u svrhu zatite, nisu trajne ak i ako se rane s kojima smo roe
ni redovito otvaraju uslijed naih reakcija na ljude koji nas
okruuju i okolnosti u kojima se nalazimo. Ako primijenite
metode iscjeljivanja predloene u zadnjem poglavlju, opazit-

ete da e vae maske postupno slabjeti pa e se i va stav

naposljetku promijeniti. 1 vae bi se tijelo moglo promijeniti.
No, moglo bi proi i nekoliko godina prije no to rezultati
budu vidljivi na fizikom tijelu jer se tijelo, sastavljeno od opi
pljive tvari, mijenja mnogo sporije.
Naa suptilna tijela (emocionalno i mentalno) mijenjaju se
mnogo bre nakon to odluku doista donesemo iz ljubavi.
Primjerice, vrlo je lako eljeti (emocionalno) i zamiljati (men
talno) putovanje u drugu zemlju. Odluku o putovanju moete
donijeti u nekoliko minuta. No, mnogo vie vremena bit e
vam potrebno da biste sve isplanirali i organizirali, utedjeli
dovoljno novca i zavrili pripreme u fizikom svijetu.
Dobar nain da provjerite svoju tjelesnu preobrazbu jest
fotografiranje svakih godinu dana. Sve dijelove svojega tijela
fotografirajte u krupnom planu kako biste lake opazili pojedi
nosti. Istina je da se neki ljudi mijenjaju bre od drugih. Vano
je nastaviti raditi na unutarnjoj preobrazbi, zbog koje ete
ivjeti sretnije.
Predlaem vam da, itajui sljedeih pet poglavlja, zapiete
sve to bi se moglo odnositi na vas, a zatim ponovno proitaj
te poglavlje ili poglavlja koja najbolje opisuju vae stavove te
napose va tjelesni izgled.

IP

^Ucf/f^

Tijelo osobe koja t r p i bol rane

ODBACENOSTI
TMaska oovlaenia)

Drugo poglavlje

Odbaenost
Razmotrimo rijei "odbaenost" ili "odbaciti". Rjenik nudi
nekoliko definicija:
Izbaciti
Odgurnuti
Odbiti
Nesnoljivost
Poricati
Ostaviti
Mnogi ne uviaju razliku izmeu pojmova "odbaciti" i
"napustiti". Napustiti nekoga znai udaljiti se od njega zbog
nekoga ili neega drugoga, dok odbaciti znai odgurnuti
osobu jer je ne elite u svojoj blizini i u svojem ivotu.
Odbacujui govorimo: Ne elim, a osoba koja naputa kae:
A'e mogu.
Rana odbaenosti vrlo je duboka jer osoba osjea da nije
odbaeno samo njezino cijelo bie, ve i njezino pravo na
postojanje. Od pet rana, rana odbaenosti pojavljuje se prva,
to znai da nastaje u ranom djetinjstvu. Dua koja se vraa na
Zemlju kako bi iscijelila tu ranu doivjet e odbaenost we na
roenju, a u nekim sluajevima ak i prije.
Uzmimo za primjer neeljenu djecu, djecu koja se, navod
no, "sluajno dogaaju". Ako due te djece ve nisu iscijelile
ranu odbaenosti- ako, drugim rijeima, nisu uspjele biti sret
ne i izraavati svoje istinsko jastvo usprkos tome, nedvojbeno
ee u ovom ivotu trpjeti bol rane odbaenosti. Oit primjer
jest dijete neeljenog spola. Postoje, dakako, i drugi razlozi
zbog kojij-i roditelji odbacuju svoju djecu, no, vano je uvidje
ti da e samo due koje moraju proivjeti to iskustvo biti

privuene jednom ili ak dvama roditeljima koji e odbaciti

svoje dijete.
Roditelji esto nemaju namjeru odbaciti svoju djecu, no,
djeca se ipak osjeaju odbaenom i zbog najmanje sitnice
poput neugodne primjedbe, nestrpljivosti ili gnjeva roditelja.
Rana se lako otvara dokle god ne zacijeli. Ljudi koji se osjea
ju odbaenima nisu objektivni. Dogaaje promatraju kroz
prizmu svoje rane i zbog toga se osjeaju odbaenima ak i
ako to nisu.
im se ponu osjeati odbaeno, djeca poinju stvarati
masku povlaenja. Prisustvovala sam mnogim regresijama u
sklopu kojih su se ljudi vraali u fetalni stadij svojega ivota i
opazila da se osobe s ranom odbaenosti vide kao vrlo male
ne u majinoj utrobi, kao da zauzimaju vrlo malo mjesta i
esto kao da su u mraku. To sam shvatila kao potvrdu da se
maska povuenosti moe stvoriti ve i prije roenja.
Izrazom poKt/er?/podrazumijevam ljude koji pate od odba
enosti. Maska povuenoga jest nova osobnost, karakter osmi
ljen u cilju izbjegavanja boli koju izaziva odbaenost.
Nositelje ove maske lako je prepoznati po njihovim povue
nim fizikim tijelima. Doima se kao da njihova tijela, ili dijelo
vi njihovih tijela, ele nestati. Takva su tijela veinom mrava i
zgrena, to im olakava gubljenje ili barem manju upadljivost
u skupini. Takva tijela ne ele zauzimati previe prostora, kao i
povueni, koji cijeli ivot nastoje zauzeti to manje prostora.
Ako se doima da na kostima gotovo i nema mesa, moemo
zakljuiti da je rana vrlo duboka.
Povueni \]Vi<X\ propituju svoje pravo na postojanje i doima
se kao da nisu potpuno inkarnirani. To objanjava zato su nji
hova tijela esto fragmentirana, nepotpuna. Kao da neki dije
lovi nedostaju ili ne odgovaraju jedan drugome. Primjerice,
desna strana tijela ili lica moe se poprilino razlikovati od lije
ve strane. Sve je to lako opaziti. Ne morate mjeriti da biste
ustanovili jesu li dvije strane podjednake. (Sjetite se da su
simetrina tijela vrlo rijetka.)

Govorei o fragmentiranim, nepotpunim tijelima, podrazun^ijevam tijela koja odaju dojam da neto nedostaje, primjeri
ce, stranjica, grudi ili brada; ili tijela vrlo sitnih glenjeva. U
ovu kategoriju ulaze i tijela s udubljenjem na leima, grudima,
trbuhu itd.
Zgreno ti]elo odaje dojam uvijanja prema unutra. Ramena
su povijena prema naprijed, a ruke su esto vrlo blizu trupa.
Doima se i kao da je razvoj tijela ili nekog njegovog dijela one
moguen. Jedan dio tijela mogao bi se doimati mlaim od
ostatka tijela, a ako je cijelo tijelo zgreno, doima se kao da
gledamo odraslu osobu u tijelu djeteta.
Kada opazite osobu deformirana tijela koje izaziva saalje
nje, takoer moete zakljuiti da ta osoba trpi bol rane odbaenosti. tovie, dua je prije roenja izabrala taj oblik tijela
kako bi se nala u pogodnoj situaciji za iscjeljivanje te rane.
Povueni'm\a.]\x sitno lice i sitne oi. Oi se doimaju praz
nim i beivotnim jer su ljudi s ranom odbaenosd%\lon\ povla
iti se u vlastiti svijet ili ivjeti u oblacima (ili doivljavati izvantjelesna iskustva). Oi su im esto ispunjene strahom.
Promatrajui lica povuenih mogli bismo dobiti dojam da pro
matramo masku, osobito ako su oi obrubljene tamnim kolutovima. I oni sami mogu imati osjeaj da gledaju kroz masku.
Neki povueni V]ud[ rekli su mi da taj osjeaj moe potrajati i
cijeli dan, dok kod drugih traje samo nekoliko minuta. No, bez
obzira na duinu trajanja, to je za njih nain izbjegavanja pat
nje putem "odsutnosti" u trenutku dok se neto dogaa.
Rana je mnogo dublja kod onih koji iskazuju sve navedene
znaajke, u odnosu na one koji, primjerice, imaju samo oi ili
samo noge povuene osobe. Ako tijelo obuhvaa 50 posto
znaajki karakteristinih za povuene, moemo zakljuiti da ta
osoba u otprilike 50 posto vremena nosi masku povuenosd.
Primjerice, osoba prilino krupnog tijela ima sitno lice i oi,
kao u povuene osobe, ili su joj glenjevi maleni, iako je tijelo
prilino krupno. Ako samo jedan dio tijela odgovara znaajkanna povuene osobe, rana odbaenosti nije osobito duboka.

Navui masku znai da vie nismo ono to doista jesmo.

Zauzimamo drugaiji stav, koji smo prihvatili u mladosti, jer
vjerujemo da e nas taj stav tititi. Povlaenje je instinktivna
reakcija osobe koja se osjea odbaenom. Mnoga djeca koja,
zbog osjeaja odbaenosti stvaraju masku povuenosti, ive u
zamiljenom svijetu. Zbog toga su to u pravilu posluna, mirna
djeca koja ne stvaraju probleme i ne podiu buku.
Povueno dijete igra se samo u svojem zamiljenom svijetu
i gradi kule u oblacima. Takva su djeca ak sklona povjerova
ti da su njihovim roditeljima u bolnici dali pogreno dijete, da
to nisu njihovi pravi roditelji. Iznalaze razliite naine da pob
jegnu iz doma, a jedan od njih je snana elja za odlaskom u
kolu. Meutim, u koli su "u oblacima" i povlae se u svoj svi
jet, osobito ako se osjeaju odbaenima ili sami sebe odbacu
ju. Jedna mi je gospoa ak rekla da se u koli osjeala poput
"turista". No, ta djeca ele da ih se primijeti iako ne vjeruju da
imaju pravo postojati.
To me podsjea na djevojicu koja se skrivala iza namjeta
ja dok su njezini roditelji imali goste. Kad su primijetili da je
nema, svi su odlazili u potragu za njom, ali ona nije izlazila iz
svojega skrovita iako je znala da su iz trenutka u trenutak sve
vie zabrinuti. Sama je sebi rekla: elim da me pronau. elim
da shvate da postojim. Maloj je djevojici teko povjerovati da
ima pravo postojati pa stvara situacije kojima pokuava doka
zati da posjeduje to pravo.
Tijela takve djece esto su manja od prosjeka pa mnoga
izgledaju poput lutaka; doimaju se krhko. Zbog toga mnoge
majke prema njima zauzimaju pretjerano zatitniki stav. esto
im govore da su premalena za ovo ili ono. Djeca toliko vrsto
vjeruju u ono to uju da im tijela ostaju malena. Ona ljubav
poistovjeuju s "guenjem". Zbog toga kasnije u ivotu odba
cuju osobe koje ih vole ili se povlae od njih jer se plae
guenja. Pretjerano zatiena djeca osjeaju se odbaeno zbog
toga to smatraju da nisu prihvaena onakva kakva doista
jesu. Tako su malena da odrasli nastoje misliti i djelovati umje
sto njih, a umjesto da se osjeaju voljeno, takva djeca osjea
ju da se njihove sposobnosti odbacuju.

Povuenlse ne vole vezati za materijalno, jer im takva veza

nost moe onemoguiti brzo povlaenje. Kao da preziru sve
materijalno. Pitaju se to rade na ovom planetu i teko im je
povjerovati da bi ovdje mogli biti sretni. Mnogo ih vie privlai
sve to je vezano za duh, ukljuujui i intelektualni svijet. U
materijalnome malokad nalaze uitak jer ga smatraju nepotreb
nim. Jedna mi je mlada dama rekla kako ne uiva u kupnji;
kupovati je odlazila samo da bi se osjeala ivom. Povuen/
priznaju da je novac neophodan, ali njih ne usreuje.
Zbog nevezanosti za materijalno nailaze na tekoe u sek
sualnom ivotu. Mogli bi ak zakljuiti da seksualnost onemo
guuje duhovnost. Nekoliko povuenih ena reklo mi je kako
seks ne smatraju duhovnim, osobito nakon to su postale
majke. Mnoge od njih ak privlae partnere koji tijekom cijele
trudnoe s njima ne ele voditi ljubav. Povuen/odh\ia']u pov
jerovati da im je seksualnost potrebna kao i svakom drugom
normalnom ljudskom biu. Zbog toga privlae partnere koji ih
seksualno odbacuju, ili iskljuuju vlastitu seksualnost.
Rana odbaenost/ doivljava se s roditeljem istoga spola.
Ako se prepoznajete u navedenom opisu, to znai da ste odbac/vanje doivjeli od roditelja istoga spola. Taj je roditelj bio
prva osoba koja je otvorila vau ranu. Stoga je posve normal
no i ljudski da mu to zamjerate, da ne prihvaate ili ak mrzi
te tog roditelja.
Rod/telj /stoga spola pouava nas voljet/, voljet/ samoga
sebe 1 pruat/ ljubav. Rod/telj suprotnoga spola pouava nas
, kako da budemo voljen//pr/mamo ljubav.
Ako ne prihvaamo roditelja istoga spola, posve je normal
no odluiti da ga ne elimo uzeti za uzor. Ukoliko trpite bol
rane odbaenost/, takvo neprihvaanje roditelja objanjava
potekoe u prihvaanju i voljenju samoga sebe, jer ste istoga
spola kao i taj roditelj.
/'oi/ae/7/vjeruju da za njih nema nade, da su bezvrijedni.
Zbog toga svim silama nastoje biti savreni kako bi u svojim
oima i u oima drugih imali odreenu vrijednost. Izraz "nema

nade" esto je prisutan u njihovu rjeniku dok govore o sebi i

drugima. Tako e, primjerice, rei:
"ef mi je rekao da za mene nema nade i zato sam otila."
"Moja je majka beznadno nevjesta u kuanskim poslovima."
"Moj je otac uvijek bio beznadno neobazriv prema mojoj
majci, ba kao i moj suprug prema meni.
Ne zamjeram joj to ga je ostavila."
Jedan povueni ovjek mi je u sklopu jedne od mojih
radionica rekao kako je u oima svojega oca bio beznadno
beskoristan. Rekao je: Kad mi se obraa, osjeam kao da me
pritie i gui. Tada samo elim pobjei jer bih pred njim izgu
bio nadzor nad sobom. Osjeam se potlaeno ak i ako sam s
njim u istoj prostoriji. Jedna mi je ena ispriala kako joj je
majka kao esnaestogodinjakinji rekla neka nestane i nikada
se ne vrati; ak joj je rekla i da je njezina smrt ne bi nimalo dir
nula. Ona je u tom trenutku zakljuila da je njezina majka
"bezvrijedna". Da bi pobjegla od nje, toga je dana presjekla
sve veze s njom.
Zanimljivo je da "odbaeno" dijete na bijeg najee potie
roditelj istoga spola. Na um mi pada i primjer djece koja ele
otii od kue, a roditelji im kau: Pametno, idi, olakat e
nam teret. Takva se djeca zbog toga osjeaju jo vie odbae
nom i jo vie zamjeraju roditelju. Ista se situacija dogaa i ako
roditelji trpe bol rane odbaenosti. Bijeg potiu zbog toga to
im je takva situacija poznata, makar nesvjesno.
Povuene osobe esto koriste i rije "nepostojee".
Primjerice, na pitanje Kakav je va seksualni ivot? \\\ Kakav je
va odnos s tom osobom?povueniodgovara]u izrazom nepo
stojei dok e veina ljudi rei da situacija nije najbolja.
Osim toga, koriste i rije "nestati". Tako e, primjerice, rei:
Moj je otac mamu nazivao droljom... a ja sam eljela nestati.
Ili: eljela sam da moji roditelji nestanu.

Povueni tee samoi jer ne znaju kako bi se ponaali u

sluaju da privuku mnogo pozornosti. Kao da im je i vlastito
postojanje previe. U obitelji, ili u bilo kojoj drugoj skupini,
ostaju po strani. Vjeruju da moraju trpjeti neugodne situacije,
kao da nemaju pravo odluiti. Ne uviaju to bi drugo mogli
uiniti. Uzmimo za primjer djevojicu koja majku zamoli za
pomo pri pisanju zadae, ali joj majka odgovori: Zar ne vidi
koliko imam posla? Idi pitaj oca, on ionako nema drugog
posla. Budui da se osjea odbaenom, djevojica e samoj
sebi rei: Nisam vrijedna ljubavi i zato mi majka ne eli pomo
i'\ povui e se na mjesto na kojemu e biti sama.
Povueni n pravilu imaju vrlo malo prijatelja u koli ili na
radnom mjestu. Smatra ih se usamljenicima i drugi ih u pravi
lu ostavljaju na miru. to se vie izdvajaju, to vie postaju nevi
dljivi. Tako ulaze u zaarani krug; kad se osjeaju odbaeno,
nose masku povuenostikako ne bi patili, a na taj nain posta
ju toliko nevidljivi da ih drugi ne primjeuju. Stoga su sve
usamljeniji, to potvruje njihov osjeaj odbaenosti.
Na zavretku mojih radionica sudionici govore kako su im
steena saznanja pomogla, pa me je nekoliko puta iznenadila
prisutnost osoba koje nisam vidjela tijekom prethodna dva
dana! Upitala bih se: Pa gdje je ta osoba bila sve ovo vrijeme?
No, zaas bih primijetila njihovu morfologiju povuenosti te
uvidjela da su uspjeli ostati tihi, da nisu postavljali pitanja i da
su sjedili iza drugih, kako ih se ne bi vidjelo. Kada im skrenem
pozornost na to da u velikoj mjeri ostaju po strani, oni neizo
stavno odgovaraju: Nisam imao nita zanimljivo za reci. Zato i
' nisam govorio.
Istina je da povuene osobe u pravilu govore vrlo malo.
Ako i govore mnogo, ine to da bi istaknuli svoje vrline, a
drugi ih mogu doivjeti kao uobraene.
Povueniesio imaju problema s koom kako ih drugi ne bi
dodirivali. Budui da je koa organ dodira s drugima, njezino
stanje moe privlaiti ili odbijati. Problemi s koom zapravo su
podsvjestan nain izbjegavanja dodira, osobito podruja
pogoenog problemom. Povueni mi esto govore: Kad me

dodiruju, osjeam se prisiljenim izai iz svoje ljuture. Oni koji

trpe bol rane odbaenosti smatraju da, ivei u vlastitom svi
jetu, izbjegavaju patnju jer se sami nee odbaciti, niti e to
doivjeti od drugih. Zbog toga u skupini malokad ele sudjelo
vati pa ostaju po strani. Nestaju u svojoj ljuturi.
To je i razlog zbog kojega povueni lako doivljavaju izvantjelesna iskustva. No, toga su, naalost, malokad svjesni. Mogu
ak povjerovati da je ta pojava normalna te da su i drugi, kao
i oni, esto "u snu". Zamisli su im esto rasprene pa ih
moemo uti kako govore: Moram se pribrati. Osjeaju se
nepovezanima, napose oni ije tijela izgledaju kao skup loe
povezanih dijelova. Povuene sam ula da govore: Osjeam
se odvojena od drugiii. Kao da i nisam prisutna. Neki su mi
ljudi ak rekli da osjeaju jasnu razdvojenost gornjih i donjih
dijelova svojih tijela, kao da su oko struka stegnuti icom.
Poznavala sam enu koja je osjeala takvu razdvojenost, ali ju
je ica stezala tik ispod grudi. Po primjeni "tehnike oslobaa
nja", koju pouavam u sklopu svojih radionica, osjetila je da su
se dva dijela njezina tijela spojila i bila je iznimno iznenaena
tim novim osjeajem. Tada je shvatila da u svojem tijelu nije
bila prisutna jo od djetinjstva. Nikada nije shvaala to znai
"vrsto stajati na zemlji'.
U sklopu svojih radionica opazila sam i da mnoge povue
ne ene prekrie noge pod sobom dok sjede na stolcu. One bi,
zapravo, radije sjedile na podu. Noge im nisu vrsto osovljene
na tlu, to znai da mogu lake pobjei. injenica da su plati
le mogunost sudjelovanja u radionici otkriva da dio njih eli
biti ondje, iako se vrlo teko uklapaju. U tom sluaju im kaem
da mogu odluiti hoe li pobjei u svoje svjetove i propustiti
sve to e se dogaati, ili e ostati povezane i prisutne u
onome to se dogaa.
Kao to sam ve rekla, povuene osobe smatraju da ih rodi
telj istoga spola nikada nije uvaavao niti prihvaao. To ne
mora nuno znaiti da ih je taj roditelj odbacio. Oni se samo
tako osjeaju. Da se ista dua vratila kako bi iscijelila ranu
ponizenosti, isti stav istoga roditelja u njoj bi probudio osjeaj

nonienosti. S druge strane, istina je da povueni privlae vie

situacija u kojima e doista biti odbaeni, u odnosu na osobu
koja ne pati od takve rane - primjerice, brata ili sestru.
Oni koji pate zbog odbaenosti neprestano trae ljubav
osoba istoga spola, roditelja ili drugih pripadnika istoga spola.
Osjeaju da ne mogu biti potpuni sve dok ne osvoje ljubav toga
roditelja. Vrlo su osjetljivi na sve njegove primjedbe i lako se
osjeaju odbaenima. Zbog duboke patnje poinju zamjerati ili
ak mrziti. Upamtite da mrnja iziskuje veliku koliinu ljubavi.
Samo se velika ljubav, ako je osujeena, pretvara u mrnju.
Rana odbaenosti loViko je duboka da su, u usporedbi s preo
stala etiri tipa karaktera, povuenir\a\s^ox\\]\ mrnji. Iz osjea
ja duboke ljubavi oni s lakoom prelaze u duboku mrnju. U
tome se oituje intenzivnost njihove unutarnje patnje.
Fovuenisu esto zabrinuti zbog mogunosti da i sami odba
ce roditelja suprotnoga spola. Zbog toga se suzdravaju u rijei
ma i postupcima prema tom roditelju, pa zbog svoje rane prikri
vaju ono to doista jesu. Iznimno paze da ne odbace tog rodite
lja jer ne ele biti optueni za odbacivanje. Osim toga, ele i da
roditelj istoga spola uini sve to moe kako se oni ne bi osjea
li odbaeno. Ponavljam: takve osobe nisu sposobne uvidjeti da
osjeaj odbaenosti proizlazi iz nezacijeljene rane i da roditelj u
tome nema nikakvu ulogu. Ako osjeaju da su od roditelja ili
druge osobe doivjeli odbacivanje, smatraju se odgovornima i
sami sebe odbacuju mislei da je to njihova krivnja.
Ako se prepoznajete u opisu osobe koja pati od rane odba
enosti, vrlo je vano uvidjeti da, ak i ako vas roditelj doista
'Odbacuje, taj osjeaj proizlazi iz nezacijeljene rane, zbog koje
ste i privukli takvog roditelja i takvu situaciju. Ostanete li u
uvjerenju da su drugi krivi za sve to vam se dogaa, vaa rana
nikada nee zacijeliti. Zbog svojega stava prema roditeljima
osjeate i da vas odbacuju drugi ljudi istoga spola, a i plaite
se da biste mogli odbaciti pripadnike suprotnoga spola.
Nastavite li strahovati da ete nekoga odbaciti, vjerojatno ete
to naposljetku i uiniti. Upamtite: to vie hranimo svoj strah,
to su vei izgledi da e se ostvariti.

to je rana odbaenosti dublja, to ee

privlaimo okolnosti u kojima e nas odbaciti
ili okolnosti u kojima emo sami nekoga odbaciti.
to vie odbacuju same sebe, povuene se osobe vie plae
da e biti odbaene. Neprestano se omalovaavaju. Cesto se
usporeuju s boljima pa zakljuuju da nisu dobre poput dru
gih. Ne uviaju da u odreenim podrujima mogu biti bolje
od drugih. ak im je teko povjerovati da bi ih netko elio za
prijatelja ili partnera, ili da bi ih ljudi doista mogli voljeti.
Jedna mi je majka rekla da joj djeca govore kako je vole, ali
ona nikada nije mogla shvatiti zato je vole.
Povueni ive u stanju podvojenosti. Ako su izabrani, ne
mogu u to vjerovati, odbacuju sami sebe i tako katkad onemo
guuju razvoj situacije. Ako nisu izabrani, osjeaju se odbae
no. ovjek iz vrlo velike obitelji rekao mi je da ga otac nikada
ni za to nije izabrao. Zakljuio je da su svi ostali bili bolji od
njega. Stoga i nije udno da je otac birao njih. Takvo razmi
ljanje osobu uvlai u zaarani krug.
Povueni mogu svoje rijei ili postupke smatrati bezvrijed
nima. Ako im se prui mnogo pozornosti, mogli bi postati vrlo
napeti jer se plae da zauzimaju previe prostora. A uvjereni
su da drugima smetaju ako zauzimaju previe prostora. Za njih
smetanje znai da e ih odbaciti oni kojima smetaju. Sve dok
im rana ne zacijeli, ostat e po strani.
Ako povuena osoba progovori, ali je netko prekine,
odmah e pomisliti da je to zato to ona nije vana pa u pravi
lu prestaje govoriti. Oni koji ne pate zbog odbaenosti nee
pomisliti da nisu vani; pomislit e da nije vano ono to govo
re. Osim toga, ako nisu upitane za miljenje, povuene ga
osobe ne iznose jer se plae da e se drugi osjeati napadnuti
ma i odbaciti ih.
Ako moraju neto pitati osobu koja je neim zaposlena, oni
joj nee smetati. Znaju to ele, ali se to ne usude traiti jer sma
traju da je njihova elja previe nevana da bi gnjavili druge."

Nekoliko mi je ena reklo da su se u tinejderskim godina

ma prestale povjeravati majkama jer su smatrale da nee naii
na razumijevanje. One su razumijevanje poistovjetile s ljuba
vlju. Razumijevanje nije ni u kakvoj vezi s ljubavlju. Voljeti
znai prihvaati drugu osobu ak i ako je ne razumijemo.
Zbog tog uvjerenja povueni okoliaju ak i u govoru.
Pokuavaju izbjei temu razgovora i plae se govoriti o drugim
temama. Tako se ponajprije ponaaju u drutvu ena. Imajte
na umu da e se povueni mukarac tako osjeati u drutvu
svojega oca i drugih mukaraca.
Povuenima je svojstvena i tenja savrenstvu u svemu to
ine jer smatraju da e za svaku pogreku biti osueni. A
osuda je za njih jednaka odbacivanju. Budui da ne vjeruju u
savrenstvo svojega bia, to nastoje nadoknaditi teei
savrenstvu u onome to ine. No, "bie" naalost poistovjeu
ju s "djelovanjem". Njihova potreba za savrenstvom moe ak
prerasti u opsesiju. Toliko arko ele sve "uiniti" savreno da
svaki zadatak obavljaju due no to je potrebno. Na taj nain,
dakako, privlae nove situacije u kojima e biti odbaeni.
Povueni se iznad svega plae panike. im pomisle da bi u
nekoj situaciji mogli osjetiti paniku, instinktivno bjee, skrivaju
se ili se povlae. Radije nestaju jer znaju da e se ukoiti ako
ih uhvati panika. Stoga vjeruju da e bijegom izbjei tu nevo
lju. Toliko su uvjereni da nisu sposobni izai nakraj s panikom,
da lako povjeruju u mogunost budue panike, ak i ako to
nije tako. Povuenima je svojstvena elja da nestanu. Tijekom
regresija u fetalni stadij ula sam i kako govore da su se ak i
,u majinoj utrobi pokuavali sakriti. Kao to i sami zakljuuje
te, sve to zapoinje vrlo rano.
Budui da u svoje ivote privlaimo situacije i ljude koji nas
plae, tako i povueni esto privlae situacije koje u njima izaziva
ju paniku. Njihov strah situaciju ini jo dramatinijom. Meutim,
za svoje poK/ace/7/e i bijeg nalaze svakojaka opravdanja.
Paniku i ukoenost ee osjeaju s roditeljem ili s drugim
osobama istoga spola (osobito ako ih te osobe podsjeaju na
i"oditelja). U odnosu s roditeljem ili osobama suprotnog spola

J
ne osjeaju taj strah. S njima se suoavaju mnogo lake.
Primijetila sam i da povueni esto koriste rije panika. Tako,
primjerice, esto kau: Od pomisli na prestanak puenja livata
me panika. Osoba koja ne pati zbog oa'i?5e/705/7'jednostavno
e rei da joj je teko prestati puiti.
Zbog straha od panike povueni u odreenim situacijama
gube pamenje. Smatraju da imaju problema s pamenjem,
iako je zapravo posrijedi problem straha. U sklopu teaja
Postani organizator radionice/predava mnogo sam puta pri
mijetila da osobe sa znaajkama povuene osobe, izaavi
pred ljude kako bi odrale govor, osjete toliko jak strah da pot
puno zanijeme ak i ako su dobro pripremljene te vladaju
temom. Katkad ak pred svima nama napuste svoje tijelo, pot
puno ukoeno, kao da su u snu. Taj se problem, sreom, rjea
va kada povueni\sc\]e\e svoju ranu odbaenosti.
Zanimljivo je da nae rane utjeu i na na nain prehrane.
Ljudska bia svoja fizika tijela hrane jednako kao svoja emo- j
cionalna te mentalna tijela. Povueni su skloniji malim porci
jama i esto gube apetit ako osjeaju strah ili prolaze kroz
teko emocionalno razdoblje. U usporedbi s drugim tipovima,
vjerojatnost anoreksije najvea je kod povuenili. Anoreksina
osoba gotovo potpuno odbacuje hranu jer se smatra predebelom ak i ako je mrava. Na taj nain pokuava nestati. Ako
jedu pohlepno, pokuavaju pobjei kroz hranu. No, povueni
kao nain bijega malokad koriste hranu. U tu svrhu mnogo
ee odabiru alkohol ili droge.
Dok osjeaju strah, potreban im je eer. Budui da straho
vi iscrpljuju nau energiju, mnogi smatraju da e tu energiju
nadoknaditi konzumiranjem eera. No, eer, naalost, prua
samo kratkotrajnu energiju, pa se potreba za eerom zaas
ponovno pojavljuje.
Na ego ini to god moe ne bi li nas sprijeio u prepozna
vanju vlastitih rana. Zato? Zato to smo mu to nesvjesno dopu
stili. Toliko se plaimo ponovno proivjeti bol povezanu
s odreenom ranom, da na sve mogue naine izbjega'
vamo sami sebi priznati da odhaenost doivljavamo

zato to sami sebe odbacujemo. Oni Icoji nas odbacuju, u

naim su ivotima zato da bi nam pokazali u kojoj mjeri sami
sebe odbacujemo.
Nae nam rane onemoguuju da budemo ono to doista
jesmo; to stvara blokadu i s vremenom moe prouzroiti
bolest. Svaka rana, ovisno o naem unutarnjem stajalitu, pri
vlai specifine tegobe i bolesti.
Povueni mogu patiti od sljedeih tegoba ili bolesti:
esto imaju proljev jer hranu odbacuju prije no to je tije
lo stiglo apsorbirati hranjive tvari, jednako kao to prebrzo
odbacuju sebe i situacije koje bi za njih mogle biti korisne.
Neki doivljavaju aritmije, nepravilan rad srca. Kad im srce
pone jako lupati, osjeaju kao da e im iskoiti iz grudi; kao da
eli izai. To je jo jedan od naina bijega iz teke situacije.
Ve sam spomenula da rana odbaenosd bo\\ toliko jako da
je mrnja prema roditelju istoga spola, kojega su u djetinjstvu
optuivali za svoju patnju, kod povuene osobe sasvim nor
malna. Vrlo im je teko sebi oprostiti srdbu prema tom
roditelju pa su skloniji poricati da su je osjeali ili da je jo uvi
jek osjeaju. Ako si ne dopuste mrziti roditelja istoga spola,
mogli bi oboljeti od raka, bolesti povezane sa srdbom ili
mrnjom, izazvanom patnjom pretrpljenom u samoi. Ukoliko
takva osoba uspije samoj sebi priznati da je zamjerala svojem
roditelju, nee oboljeti od raka. Ako su njihove misli o roditelju
proete nasilnou, mogli bi stvoriti teku bolest, ali to nee biti
rak. Od raka uglavnom obolijevaju ljudi koji su mnogo pretrp
jeli
1 za to optuuju sebe. Oni ne ele uvidjeti da su zamjerali
roditelju jer bi priznavanje zamjeranja znailo da su uasne i
bezdune osobe. Osim toga, time bi priznali i da su odbacili
foga roditelja, iako upravo njega optuuju za odbacivanje.
Povueni si nikada ne doputaju biti djeca. Sami sebe prisi
ljavaju na brzo sazrijevanje jer smatraju da e tako biti manje
osjetljivi na odbacivanje. Zbog toga njihova tijela, ili dijelovi
tijela, mogu biti nalik djejima. Rak otkriva da svojem unutari^jem djetetu nisu dopustili patiti. Oni ne mogu prihvatiti da je

posve normalno zamjerati roditelju kojega su smatrali odgov

ornim za svoju patnju.
Tekoe pri disanju takoer se ubrajaju meu tegobe i bolesti
koje pogaaju povuene, osobito u sluajevima panike.
Povueni mogu patiti i od alergija, koje odraavaju njihovo
odbacivanje odreene hrane i odreenih tvari.
Osim toga, povueni mogu namjerno povraati netom
pojedenu hranu kako bi iskazali odbacivanje odreene osobe
ili situacije. ula sam kako mladi govore: Volio bili ispovraati
SVOJU majku (Hi oca). Svoju elju za "povraanjem" odreene
osobe ili situacije povueni mogu izraziti i rijeima: Muka mije
od tebe ili Zlo mi je od toga. Na taj nain izraavaju svoju elju
za odbacivanjem nekoga ili neega.
Nesvjestica ili gubitak svijesti za povuene su takoer
nain bijega iz odreene situacije ili od odreene osobe.
U teim sluajevima povuene osobe kao nain bijega
koriste komu.
Ljudi koji pate od agorafobije taj poremeaj koriste da bi
pobjegli od odreenih ljudi ili situacija koje bi u njima mogle
izazvati paniku. (Definiciju toga poremeaja ponaanja pro
nai ete na 51. i 107. stranici.)
Ako povuene osobe jedu previe eera, mogle bi privui
bolesti guterae kao to su hipoglikemija ili dijabetes.
Ako prema jednom roditelju osjeaju duboku mrnju zbog
boli izazvane odbacivanjem i osjeaju da su dosegnule svoju
emocionalnu i mentalnu granicu, povuene osobe mogu
podlei depresiji ili manino-depresivnom poremeaju.
Ako pomiljaju na samoubojstvo, ne govore o tome, a ako se
odlue ubiti, daju sve od sebe kako bi u tome uspjeli. Oni koji
esto govore o samoubojstvu, ali ne uspijevaju u svojim
pokuajima, pate zbog rane naputenosti. O tome u govoriti
u sljedeem poglavlju.
Budui da povueni u mladosti u sebi teko prepoznaju

"samosvojnu osobu", esto pokuavaju postati netko drugi: potnuno prihvaaju osobnost nekoga kome se dive - primjerice,
mlada djevojka eli postati Madonna. Ta elja nestaje onoga
dana kada djevojka odlui postati netko drugi. Ako se u takvom
ponaanju pretjera, postoji opasnost od pojave psihoze.
Navedene tegobe i bolesti mogu se razviti i kod ljudi koji se
bore s drugim ranama, no, doima se da su mnogo uestalije
kod osoba koje pate zbog odbaenosti.
Ako uviate da trpite bol rane odbaenosti, velika je vjero
jatnost da je va roditelj istoga spola takoer doivio odbaci
vanje u odnosu s roditeljem istoga spola. tovie, vrlo je vjero
jatno da se taj roditelj i u odnosu s vama osjeao odbaenim.
ak i ako ni jedna strana toga nije svjesna, to opaanje pot
vruju tisue povuenih.
Potrebno je upamtiti da je naa nesposobnost opratanja
sebi za ono to inimo sebi ili za ono to inimo drugima
najvaniji razlog prisutnosti bilo koje rane. Teko nam je opro
stiti sebi jer u pravilu nismo ni svjesni da se optuujemo. to je
rana odbaenosti dublja, to vie odbacujete sebe ili druge
ljude, situacije ili projekte.
liru%e optuujemo za sve to i sami inimo, ali to ne
elimo vidjeti.
Zbog toga privlaimo ljude koji nam pokazuju to inimo
drugima i sebi.
Osjeaj stida takoer nam moe otkriti da odbacujemo sebe
in druge. Kada god se poelimo sakriti ili prikriti svoje pona
anje, razlog tomu je osjeaj stida. Posve je normalno stidjeti
se ponaanja koje spoitavamo drugima. Doista ne elimo da
drugi otkriju da se ponaamo kao i oni.
^pamtite da sve to vrijedi samo ako patimo zbog odba^enosti i odluujemo nositi masku povuenosti, vjerujui
da emo na taj nain izbjei patnju iz dubine svoie rane.

Tu masku katkad nosimo samo nekoliko minuta tjedno,

a katkad gotovo bez prestanka.
Ponaanje svojstveno povuenima uvjetovano je strahom
ponovnog doivljavanja boli odbaenosti. No, moda se pre
poznajete u nekim stavovima, ali ne i u svemu navedenom.
Gotovo i nije mogue da jedna osoba prizna sve spomenute
stavove i obrasce ponaanja. Svaka rana ima svoje ponaanje
i stavove. Stoga naini razmiljanja, osjeanja, govora i pona
anja, povezani sa svakom pojedinom ranom, otkrivaju reakci
ju na ono to se osobi dogaa u ivotu. Ljudi koji na taj nain
reagiraju, nisu uravnoteeni, nisu u svojim srcima i ne mogu
biti sretni. Zbog toga je toliko korisno razviti svijest o tome
kada smo doista svoji, a kada reagiramo. Kad postanemo spo
sobni prepoznati tu razliku, ovladat emo svojim ivotom
umjesto da nadzor nad sobom preputamo strahovima.
Ovim vas poglavljem elim upoznati s ranom odbaenosti.
Ako se prepoznajete u opisu maske povuenoga, u zadnjem
ete poglavlju pronai sve upute koje su vam potrebne da
biste iscijelili tu ranu i ponovno postali ono to doista jeste te
se oslobodili uvjerenja da je odbacivanje u ovom svijetu
uobiajena pojava. Ako se u ovom opisu ne prepoznajete, pre
dlaem vam da o tome porazgovarate s osobama koje vas
dobro poznaju kako biste, prije no to odbacite tu mogunost,
ustanovili slau li se s vama. Ve sam spomenula da rana
odbaenosti moe biti relativno mala. U tom sluaju vjerojat
no posjedujete tek nekoliko navedenih znaajki. Upamtite da
je vrlo vano ravnati se najprije prema fizikom opisu jer fizi
ko tijelo, za razliku od nas, nikada ne lae; sami sebi laemo s
lakoom.
Ako uvidite da netko iz vae okoline trpi bol ove rane, ne
smijete ga pokuavati promijeniti. Saznanja steena iz ove
knjige nastojte upotrijebiti za razvijanje dubljeg suosjeanja i
razumijevanja njihova reaktivnog ponaanja. Ako osoba
pokae zanimanje, bolje je da sama proita ovu knjigu nego
Ha \t-,\ \T\ cvoiim riiprima tumaite niezin sadraj.

7naaike rane O D B A E N O S T I
Otvaranje rane: od zaea do prvoga roendana. Ne
vjeruju da imaju pravo postojati. S roditeljem istoga spola.
Maska: povuenost
Tijelo: zgreno, usko, mravo ili fragmentirano.
Oi: sitne, uplaene ili odaju dojam maske oko oiju.
Rjenik: "beznadnost", "nita", "nepostojee", "nestati".
Karakter: nevezan za materijalni svijet. Perfekcionist.
Intelektualac. Iz duboke ljubavi prelazi u duboku mrnju.
Ne vjeruje da ima pravo postojati. Seksualne tekoe.
Smatraju se beznadnima, bezvrijednima. Tei samoi.
Povuen. Sposoban postati "nevidljiv". Iznalazi razliite
naine povlaenja. Lako doivljava izvantjelesna iskustva.
Osjea da ga drugi pogreno shvaaju. Teko mu je dopu
stiti unutarnjem djetetu da ivi.
Najvei strah: panika.
Prehrambene navike: apetit kvare emocije ili strah.
Male porcije. Bijeg u: eer, alkohol, droge. Predispozicija
anoreksiji.
Mogue bolesti: problemi s koom, proljev, aritmija,
rak, tekoe s disanjem, alergije, povraanje, nesvjestice,
koma, hipoglikemija, dijabetes, depresija, suicidalne skloi^osti, psihoza.

.1tv,

Tijelo osobe koja pati od rane

NAPUSTENOSTI
(Maska OVISNOSTI)

Tree poglavlje

Naputenost
Napustiti nekoga znai otii, ostaviti, vie ne eljeti voditi
brigu o toj osobi. Mnogi od nas odbaenost poistovjeuju s
naputenou. Razmotrimo tu razliku na primjeru para.
Odbaciti svojega partnera znai odgurnuti ga jer ga vie ne
elite u svojoj blizini. Napustiti svojega partnera znai otii;
odlazite kako biste se privremeno ili trajno udaljili.
Rana prouzroena naputanjem vie je na razini posjedo
vanja i djelovanja nego na razini bivanja, kao to je sluaj s
ranom odbaenosti. Slijedi nekoliko situacija koje bi u maloga
djeteta mogle otvoriti ranu naputenosth
Mala djeca mogla bi se osjeati naputenom...
... ako su njihove majke odjednom vrlo zaokupljene novo
roenim djetetom. Osjeaj naputenosti bit e jo jai ako
novoroeno dijete, zbog bolesti ili hendikepa, zahtijeva vie
skrbi. Djeca u toj situaciji osjeaju da ih majke neprestano
ostavljaju (naputaju) kako bi se brinule za novoroene, pa
poinju vjerovati da njihov odnos s majkom vie nikada nee
biti kao prije.
... ako njihovi roditelji svakodnevno odlaze na posao pa za
njih imaju vrlo malo vremena.
-. ako moraju ostati u bolnici. Djeca ne shvaaju to im se
dogaa, a ako smatraju da su prije dolaska u bolnicu bila
irnalo neugodna (pa su zakljuila da su roditeljima dojadila),
osjeaj naputenosti mole biti jo jai. U bolnici bi mogla pov
jerovati da su ih roditelji zauvijek napustili. ak i ako ih rodi
telji svakodnevno posjeuju, bol doivljena u trenutku kad su
se osjeali naputenima jaa je od svega. Ta ih bol potie na
stvaranje maske jer vjeruju da e ih ta maska zatititi od
ponovnog doivljavanja boli.
... ako ih roditelji nekoliko dana ostave nekome na uvanje,
iTioda tijekom praznika, ak i ako ih u odsutnosti roditelja uva baka.

... ako je majka uvijek bolesna, a otac je previe zaposlen ili

je odsutan i ne moe biti s njima, pa se moraju snalaziti sama.
Poznavala sam enu koja je bila nevjerojatno uplaena kada
joj je, kao osamnaestogodinjakinji, umro otac. Osjeala je da
ju je napustio. Njegova ju je smrt teko pogodila jer joj je
majka govorila da e morati napustiti roditeljski dom im
navri dvadeset i jednu godinu. Budui da se u odnosu s maj
kom ionako osjeala odbaenom, plaila se jer joj je jedina
misao bila: to e mi se dogoditi kada budem morala otii od
kue, sasvim sama, sada kada vie nema tatice da se brine za
mene?
Mnogi ljudi s ranom naputenosti'YL\^vS!i\ su da njihovi oevi
ili majke (roditelji suprotnoga spola) u njihovoj mladosti nisu
komunicirali s njima. Toga su roditelja smatrali previe
povuenim i esto su mu zamjerali to to su drugom roditelju
doputali da zauzme previe prostora. Mnogi su bili uvjereni
da taj roditelj uope nije bio zainteresiran za njih.
Opazila sam da se rana /7apt/5Ye/?05f7 doivljava s roditeljem
suprotnoga spola. Meutim, primijetila sam da ranu naputenosti esto prati i rana odbaenosti. Takva su djeca u ranom
djetinjstvu osjeala da ih je roditelj istoga spola odbacio te da
ih je napustio roditelj suprotnoga spola koji se, prema njihovu
miljenju, trebao bolje brinuti za njih i, iznad svega, tititi ih od
odbacivanja u odnosu s drugim roditeljem. Primjer ene koja
je kao osamnaestogodinjakinja izgubila oca, jasno predouje
dvostruku ranu odbaenosti \ naputenosti.
Djeca mogu osjeati da ih je roditelj istoga spola napustio,
iako je, zapravo, mnogo vjerojatnije da s tim roditeljem
doivljavaju ranu odbaenosti. Zato? Zato to roditelji djeci
istoga spola ne posveuju dovoljno pozornosti zbog toga to
odbacuju sami sebe, a djeca to osjeaju duboko u dui. Ako
roditelji odbacuju sami sebe i imaju dijete istoga spola, potpu
no je normalno i ljudski da e nesvjesno odbacivati i to dijete,
koje ga neprestano podsjea na vlastita, odbaena jastva.
Ako se udubite u prouavanje karaktera, uvidjet ete da '

veina ljudi ima po nekoliko rana. Meutim, te se rane razliku

ju intenzitetom boli.
Oni koji trpe bol rane naputenosti, osjeaju da ne primaju
dovoljno njenosti. Izostanak tjelesnog izraavanja njenosti
takoer moe otvoriti ranu naputenosti, koja se u pravilu
pojavljuje prije druge godine. Maska koju stvaramo nastojei
prikriti tu ranu jest maska ovisnosti. Stoga u rijeju ovisan
oznaavati osobu koja trpi bol rane naputenosti.
Za ovu je masku karakteristino tijelo kojemu nedostaje
miini tonus. Dugako, vitko tijelo sklono pogibanju otkriva
dublju ranu naputenosti Miini sustav nije potpuno razvijen
i doima se da nije sposoban drati tijelo uspravnim, kao da mu
je pri stajanju potrebna potpora; noge su slabe. Tijelo
odraava upravo ono to se dogaa u toj osobi. Ow577/vjeru
ju da nikada nee biti sposobni uspjeti sami i da im je potre
ban netko na koga e se osloniti. U takvoj osobi lako opaamo
malo dijete kojemu je potrebna pomo.
Velike, tune oi takoer otkrivaju ranu naputenosti, oi
koje kao da ele uvui druge u sebe. esto se doima da su
ruke ovisnici preduge, da su previe priljubljene uz tijelo. Takvi
ljudi naizgled ne znaju to bi s rukama dok stoje, osobito ako
ih netko gleda. Druga znaajka maske ovisnosti\&sx. ovjeenost
ili oputenost odreenih dijelova tijela, primjerice, ramena,
grudi, stranjice, obraza, trbuha, monji kod mukaraca i si.
Neki bi dijelovi tijela mogli biti nii no to je uobiajeno. Lea
takoer mogu biti povijena, kao da ih kraljenica ne podupire
, dovoljno dobro.
Kao to vidite, najuoljivija tjelesna znaajka ovisniti jest
nedostatak tonusa. Ako opazimo da je neki dio tijela ovjeen,
nnoemo pretpostaviti da ta osoba nosi masku ovisnostikaY.o bi
sakrila ranu naputenosti.
Ne zaboravite da veliina maske ovisi o dubini rane. Vrlo
ovisna osoba imat e sve navedene znaajke. Ako opazite
samo nekoliko, rana nije osobito duboka. Vano je znati da
Kod pretile osobe, kod koje odreeni dijelovi tijela iskazuju

nedostatak miinog tonusa, taj nedostatak upuuje na ranu

naputenosti, dok suvina teina upuuje na drugu ranu, koju
emo takoer razmotriti u ovoj knjizi.
Vano je nauiti prepoznavati razlike izmeu maske
povuenosti (rana odbaenosti) i maske ovisnosti. Pred vama
bi mogle biti dvije vrlo mrave osobe; jedna je povuena, a
druga ovisna. Obje mogu imati male glenjeve i zapea.
Razliku ponajvie otkriva njihov tonus. Povueni'iXo\Q, usprav
no usprkos tome to su vitki ili sitni, dok je dranje ovisne
osobe pogrbljenije. Cesto se doima da koa povuenih pria
nja uz kosti, ali da je ispod nje jak miini sustav, dok ovisni
imaju vie koe, ali manje tonusa. Odreene tjelesne znaajke
povuenih i odreene tjelesne znaajke ovisnih moemo opa
ziti i u osobe koja trpi bol rane odbaenosti\ rane naputeno
sti. Oitija rana jest ona koja prouzrokuje najvie patnje.
Budui da tijelo o nama govori sve, sve vie ljudi pokuava
promijeniti svoj tjelesni izgled pribjegavajui plastinoj kirurgi
ji ili pretjeranom jaanju miia putem dizanja utega. Ako
svoje tijelo pokuavamo sakriti od drugih, to znai da pokua
vamo sakriti rane koje odgovaraju izmijenjenim dijelovima.
Intuicija je jedini nain da kod drugih otkrijemo te izmije
njene dijelove. Razgovarajui s jednom enom, primijetila sam
da ima lijepe, vrste grudi; meutim, prvi mi je dojam rekao
da su joj grudi objeene. Bio je to jednostavno "bljesak" intui
cije. Budui da sam nauila vjerovati svojoj intuiciji, rekla sam:
udno, vidim da imate lijepe i vrste grudi, ali, mogla bih se
zakleti da su vam visjele kada sam vas prvi put ugledala. Jeste
li moda bili na operaciji? Potvrdila je da se podvrgnula ope
raciji jer joj se njezine grudi nisu sviale.
Neke je pojedinosti, poput miinog tonusa, kod ena tee
opaziti nego kod mukaraca jer grudnjaci, jastuii za ramena
i drugi dodaci navode na pogrean zakljuak. U svakom slua
ju, pogledate li se u ogledalo, sami sebi ne moete lagati.
Stoga vam savjetujem da posluate svoju intuiciju i u proma
tranju druge osobe slijedite prvi dojam.

Poznajem mukarce koji se godinama bave dizanjem utega,

ali je nedostatak miinog tonusa mogue opaziti usprkos nji
hovim velikim i lijepim miiima. To objanjava zato tijelo tih
mukaraca omlohavi kada prestanu vjebati. To se dogaa
samo kod ovisnih mukaraca. Ranu ne moemo iscijeliti skri
vajui je. Vratimo se primjeru ranjene ruke spomenutom u
prvom poglavlju. Ranu moemo sakriti rukavicom ili zavojem,
no to ne znai da je zacijelila.
Od pet tipova karaktera spomenutih u ovoj knjizi, ovisnisn
najskloniji postati rtve. Velika je vjerojatnost i da su jedan ili
ak oba roditelja takoer rtve. rtve u svojim ivotima esto
stvaraju raznorazne, osobito tjelesne, probleme kako bi privu
kle pozornost. Ovisnim taj nain zadovoljavaju svoju potrebu
za pozornou - koje im nikada nije dovoljno. Kad se doima
da ine sve mogue ne bi li privukli pozornost, oni se zapravo
pokuavaju osjeati dovoljno vanima da bi primili potporu.
Uvjereni su da se nikada nee moi osloniti na odreenu
osobu ako ne privuku njezinu pozornost. Ta se pojava u ovisnili opaa ve u vrlo ranoj dobi. Ovisna djeca imaju potrebu
znati da se mogu osloniti na nekoga tko e ih podii na noge
ako posrnu.

Ovisni esto preuveliavaju; i najmanja tekoa postaje

ogroman problem. Ako je, primjerice, partner ne nazove kako
bi je obavijestio da e kasniti, ovisna e osoba pomiljati na
najgore i nee shvaati zato joj je partner priutio takvu pat
nju, kada je mogao nazvati. Kad opazimo osobu koja se pona
a kao rtva, esto se pitamo kako uspijeva privui toliko pro
blema. Ovisni to ne shvaaju kao probleme jer pomou njih
dobivaju pozornost, a za njih je to velik dar. Tada se ne osje
aju naputenima, a naputenost je za njih bolnija od svih pro
blema koje privlae. To doista mogu razumjeti samo druge
ovisne osobe. to se vie ponaaju poput rtve, to je njihova
rana naputenostidub\]ai.
Primijetila sam da mnoge rtve rado igraju ulogu spasitelja.
nmjerice, ovisna e osoba brai i sestrama igrati ulogu rodi^slja ili e pokuati spasiti voljenu osobu iz teke situacije. To

I
su suptilni naini traenja pozornosti. S druge strane, ako ovi
sna osoba mnogo uini za nekoga, to proizlazi iz elje za poh
valama i osjeajem vanosti. Takve ljude esto mui bol u lei
ma jer nose odgovornosti koje im ne pripadaju.
Ovisnima je najpotrebnija potpora drugih. Bez obzira na to
je li im doista teko donijeti odluku, ovisni u pravilu trae
miljenje ili odobravanje drugih prije no to odlue. Imaju
potrebu osjeati da drugi podupiru njihove odluke. Zbog toga
se esto doima da teko donose odluke, iako do toga dolazi
samo ako osjeaju da ne primaju dovoljno potpore. Njihova
oekivanja ovise o onome to drugi mogu uiniti za njih. No,
pomo koju trae ne mora biti fizika; jednostavno imaju
potrebu osjeati da ih netko podupire u onome to ine ili u
onome to ele uiniti. Kad osjeaju da primaju potporu, osje
aju se voljenima. Istina je da u pravilu ne vole aktivnosti ili
fizike poslove koje moraju obavljati sami; potrebna im je pri
sutnost nekoga na koga e se osloniti.
lako im je potrebna potpora, zanimljivo je primijetiti da ovi
sni teslo koriste izraz Ne mogu podnijeti... To otkriva u kojoj
mjeri drugima nesvjesno inimo ono za to ih optuujemo ili
ono za to se plaimo da e drugi uiniti nama.
Ako ovisna osoba za nekoga uini neto, zauzvrat oekuje'
naklonost. Kad eljenu naklonost primi inei neto ugodno s
tom osobom, ovisna osoba eli da to traje zauvijek. Kad zavri,
rei e: teta to je ve gotovo. Zavretak neega ugodnog,
dakako, doivljavaju kao naputanje.
Ovisne ene u ulozi rtve imaju visok, djeji glasi i posta
vljaju mnogo pitanja. Oito je da vrlo teko prihvaaju odbi-,
janje kada trae pomo, pa su sklone ustrajati u zahtjevima.
to vie pate kada ih netko odbije, to su spremnije upotrijebi
ti sve ime raspolau - manipulaciju, zlovoljnost ili ak ucjenu
- ne bi li dobile ono to ele.
Ovisni esto trae savjete jer se ne osjeaju sposobnima
uspjeti sami (iako ne moraju nuno posluati primljene savje
te). Naposljetku ipak uine ono to ele jer zapravo nisu traili-

pomo, ve samo potporu. Pri hodu esto putaju druge

ispred sebe jer su sretniji ako ih netko vodi. Smatraju da u
budunosti nitko nee voditi brigu o njima ako se sami snau
previe dobro, a to bi moglo dovesti do usamljenosti, koju tako
oajniki ele izbjei.
Ovisne osobe proivljavaju mnoge uspone i padove. Neko
su vrijeme sretni i sve je u redu, a tada odjednom postaju
nesretni i tuni. ak se i pitaju zato je tako jer za takvu prom
jenu raspoloenja esto nema oitog razloga. Da su proniknuli dublje, vjerojatno bi otkrili svoj strah od samoe.
Ovisnise ljudi najvie plae samoe. Uvjereni su da samou
jednostavno ne bi mogli podnijeti. Zbog toga se veu za druge
i ine sve to mogu ne bi li privukli njihovu pozornost.
Spremni su uiniti to god bude potrebno da bi bili voljeni,
kako ne bi bili ostavljeni. Ora/?/strahuju: to u sam samcat?
to e biti sa mnom? to e mi se dogoditi? esio prolaze unu
tarnja previranja jer, s jedne strane, trae mnogo pozornosti, a
s druge se strane plae traiti previe jer bi to drugima moglo
dojaditi pa bi ih mogli ostaviti. Iako to moda nee priznati,
01/75/7/podnose i svojevoljno trpe situacije koje bi drugi sma
trali nepodnoljivima. Uzmimo za primjer enu koja ivi s alko
holiarom ili zlostavljaem. Ona se plai da bi, ostavivi svoje
ga partnera, mogla patiti vie no to pati uz njega. Takva ena
zapravo ivi u nadi, u emocionalnoj nadi. Ne moe priznati
svoju ranu, jer kad bi je priznala, mogla bi pretrpjeti bol koju
ta rana predstavlja.
Ovisnisu ljudi iznimno sposobni ostati slijepi za probleme u
'svojim vezama. Radije vjeruju da je sve u redu jer se plae da
bi mogli biti naputeni. Ako im partneri kau da ele otii, ovi
sne osobe duboko pate jer nisu opaale probleme pa nisu ni
oekivale takvu odluku. Ukoliko se prepoznajete u ovom
opisu, ukoliko opaate da se veete uz druge i inite sve to
n^oete da biste izbjegli naputanje, sami sebi morate pruiti
potporu. Osmislite mentalnu predodbu; zamislite neto na to
se moete osloniti. 1 nipoto nemojte iznevjeriti sami sebe u
trenucima oaja, dok vjerujete da iz vanjskog svijeta nemate

od koga primiti potporu. Moda vjerujete da sami neete

uspjeti, ali za svaki problem postoji rjeenje. Ako sami sebi
pruite podrku, situacija e vam postati jasnija i pronai ete
rjeenje.
<9w5/7/nailaze na prilino velike tekoe s rijeju "ostaviti",
koju povezuju s rijeju "naputanje". Ako je ovisna osoba u
drutvu nekoga tko joj kae: Sada te moram ostaviti, moram
poi, osjea se povrijeenom. Rije ostaviti u njima izaziva bol
ak i ako je uju u telefonskom razgovoru. Da se ovisna osoba
ne bi osjeala naputeno, njezin bi sugovornik svoj razlog za
odlazak trebao objasniti izostavljajui rije ostaviti. Kad se
osjeaju naputeno, smatraju da nisu dovoljno vani i da ne
zasluuju pozornost. U drutvu ovisniti primijetila sam da se
izraz njihovih lica mijenja ak i ako se usudim pogledati na sat
(to, zbog popunjenog rasporeda, esto inim). Osjeam koli
ko ta kretnja snano utjee na njih. Odmah pomisle da je moja
obveza vanija od njih.
Ovisnim je ljudima jednako teko napustiti neku situaciju ili
mjesto. ak i ako odlaze na lijepo mjesto, pomisao na odlazak
ih rastuuje. Uzmimo za primjer odlazak na putovanje u tra
janju od nekoliko tjedana. Ovisnima je teko ostaviti voljene,
posao ili dom. Kada stignu na odredite pa doe vrijeme da
ostave i to mjesto te tamonje ljude, ponovno im je teko.
Najintenzivnija emocija koju oi/iOT/osjeaju jest tuga. Tugu
osjeaju vrlo duboko i nisu sposobni shvatiti niti objasniti oda
kle proizlazi. Stoga trae drutvo kako bi izbjegli taj osjeaj
tuge. No, mogu otii i u drugu krajnost, povui se ili ostaviti
osobu ili situaciju koja u njima budi tugu ili osjeaj usamljeno
sti. Oni ne shvaaju da i sami naputaju svaki put kada ostave
nekoga ili neto. U krizi ak mogu pomisliti na samoubojstvo.
U pravilu samo govore o samoubojstvu ili prijete da e ga
poiniti, ali ne poduzimaju nita jer samo trae potporu. Ako
se i pokuaju ubiti, to im najee ne uspijeva. Meutim, ako
im ni nakon nekoliko pokuaja nitko ne prui potporu, mogli bi
doista poiniti samoubojstvo.

Ovisne se osobe plae i svih oblika autoriteta. Uvjerene su

da se osoba, koja izgleda ili zvui autoritativno, ne bi eljela
brinuti za njih. Autoritativne ljude doivljavaju kao ravnodu
ne i hladne. Zbog toga su ovisni\]\xd\ srdani prema drugima,
ak i ako se na to moraju prisiliti. Smatraju da e i drugi zbog
toga biti srdani i susretljivi, a ne hladni i autoritativni.
Ovisni esto koriste rijei odsutan ih sam. Primjerice, govo
rei o svojem djetinjstvu, rei e da su esto bili sami, da su
majka ili otac bili odsutni. Jaka tjeskoba izazvana pomilju na
samou znak je da pate od usamljenosti. Osoba moe biti
sama, ali zbog toga ne mora patiti. Ovisna osoba smatra da bi
sve bilo mnogo bolje kada bi imala nekoga uza sebe. Intenzitet
tjeskobe odreuje intenzitet patnje. Osjeaj usamljenosti kod
takvih ljudi raa i osjeajem opasnosti jer se plae da e ono
to im nedostaje biti uskraeno, nedostupno ili nedosdno u
trenutku kada e im najvie biti potrebno. Osjeaj usamljeno
sti skriva injenicu da se takvi ljudi nesvjesno ograuju od
stvari ili osobe koju toliko ele u svojoj blizini. Oni se ne otva
raju kako bi primili ili prihvatili eljenu stvar ili osobu jer se
plae da nee biti sposobni izai nakraj s njom. Osim toga,
plae se i da bi, primivi svu tu pozornost, mogli doivjed emo
cije koje e za njih biti preteke. Takvo se ponaanje lako moe
opaziti kod svih ljudi koji osujeuju vlastitu sreu. im odnos
postane intenzivniji, oni pronalaze nain da ga okonaju.
Ovisne se osobe lako rasplau, osobito dok govore o svojim
tekoama ili patnjama. Suze otkrivaju da druge optuuju jer
ih iznevjere ba kada se suoe s tekoama ili bolestima. ak i
Boga optuuju da ih je napustio i smatraju da za to imaju
dobar razlog. Ne uviaju da i sami esto iznevjere druge. Nisu
svjesni koliko mnogo projekata naputaju nedovrene. Ego ih
JO jednom uspijeva zavarati (kao i sve nas).
Ovisnima je potrebna pozornost i prisutnost drugih, ali ne
uviaju da drugima mnogo puta uskrate ono to sami od njih
oekuju. Oni bi, primjerice, eljeli biti sami i itati, ali ne ele
da to uini i njihov partner. Na odreena mjesta rado odlaze
sami kada im tako odgovara, ali bi se osjeali naputeno i

ostavljeno kada bi tako postupio njihov partner. Pomislili bi:

Eto, nisam dovoljno vana da bi me poveo sa sobom.
Ovisnima je teko i ako ih se ne pozove na sastanak ili oku
pljanje na kojemu bi, naravno, trebali biti. Tada su vrlo tuni,
osjeaju se naputeno i nevano.
Ovisni fiziki prianjaju uz voljene osobe. Mala djevojica
prianja uz oca, a djeak uz majku. Ovisne se osobe u paru
esto naslanjaju na partnera, dodiruju ga ili ga esto hvataju
za ruku. Stoje oslonjene o zid, vrata ili bilo to drugo.
Uspravan poloaj teko zadravaju ak i dok sjede; naslanjaju
se na rukonaslon ili na naslon. U svakom sluaju, teko im je
stajati uspravno, a leda su im esto pogrbljena.
Ako opazite da netko na javnom okupljanju privlai mnogo
pozornosti, promotrite njegovo tijelo i opazit ete ovisnu
osobu. U sklopu svojih radionica uvijek susreem ljude koji mi
se obraaju u stankama te prije i nakon predavanja, kako bi
me nasamo upitali neto. Ti ljudi, bez iznimke, nose masku
ovisnosti. Najee ih zamolim da svoja pitanja postave u sklo
pu predavanja jer su zanimljiva pa bi odgovori mogli zanima
ti i druge polaznike. Kad ponovno zaponem s predavanjem,
oni esto propuste postaviti pitanje. Njih je zanimala pozor
nost koju sam im mogla pruiti nasamo. Takvim ljudima katkad
savjetujem privatnu terapiju u sklopu koje mogu dobiti pozor
nosti koliko god ele. No, i to rjeenje ima svoje granice jer bi
ranu moglo odravati umjesto da je iscijeli.
Javan poloaj s brojnom publikom takoer je nain privla
enja pozornosti. Mnogi pjevai, glumci, kemiari i drugi
umjetnici s brojnom publikom takoer su ovisne osobe. Oni se
dobro osjeaju u svakoj ulozi koja im omoguuje da budu u
sreditu pozornosti.
U privatnim savjetovanjima za ovisne']e osobe najvea vje
rojatnost da e svoje elje i osjeaje projicirati na terapeuta.
One u terapeutu zapravo trae potporu koju nisu primile od
roditelja ili partnera. Moja prijateljica psihologinja rekla mi je
kako je jedan od njezinih pacijenata imao napadaj ljubomore
kada mu je rekla da sa suprugom odlazi na dvotjedni godinji

odmor i da e je zamijeniti njezin kolega. Tako je shvatila da je

nacijent na nju projicirao svoje elje i osjeaje. Provjerile smo
i uvidjele da je posrijedi ovisna osoba. Ovaj u primjer iskori
stiti da bih sve one koji se bave savjetovanjem upozorila da bi
u radu s osobama koje pate zbog naputenosti irehali biti svje
sni rizika od projiciranja.
Ovisne se osobe vrlo lako veu za druge, zbog ega se osje
aju odgovornima za njihovu sreu i tugu, jednako kao to
smatraju da su i drugi odgovorni za njihovu sreu i tugu. Ljudi
koji imaju potrebu za povezivanjem previe su suosjeajni. Oni
lako osjeaju tue emocije, koje ih lako i svladaju. Njihova
elja za povezivanjem korijen je mnogih strahova koji mogu
dovesti ak do agorafobije. Slijedi definicija agorafobije koju
sam navela u svojoj knjizi Vae tijelo govori: voli samoga sebe!
Ovu fobiju ini patoloki strah od otvorenih prostora i jav
nih mjesta. Od svih fobija, agorafobija je najuestalija. ene su
joj podlone dvostruko vie nego mukarci. Mnogi mukarci
svoju agorafobiju utapaju u alkoholu. Radije e postati alkoho
liari nego priznati svoj duboki strah nad kojim nemaju nika
kav nadzor. Agorafobi se esto ale na tjeskobu i osobito strah
koji moe prerasti u paniku. U stresnim situacijama pojavljuju
se i fizioloke reakcije (palpitacije, zamraenja svijesti, miina
napetost ili slabost, znojenje, oteano disanje, inkontinencija,
munina itd.), to moe dovesti do panike. Kognitivne reakci
je (nelagoda, strah od gubljenja nadzora, od mogunosti da e
poludjeti, da e biti ponieni u javnosti, onesvijestiti se, umri
jeti itd.) i bihevioralne reakcije (bijeg iz situacija koje izazivaju
- tjeskobu, kao i od svih mjesta koja se doimaju udaljenima od
mjesta na kojoj se osoba osjea sigurnom). Veina agorafoba
pati od hipoglikemije.
Strah i nelagoda koje agorafobi osjeaju toliko su jaki da
Izbjegavaju situacije iz kojih nee moi pobjei. Zbog toga
moraju pronai nekoga tko e im biti blizak, uz koga e se
osjeati sigurno kad izau iz kue, te mjesto na kojemu e se
osjeati sigurno, na kojemu e se moi sakriti. Neki ak potpu
no prestanu izlaziti. Za to uvijek pronau dobar razlog. No,

oekivane katastrofe nikada se ne dogode. Veina agorafoba

u djetinjstvu je bila vrlo ovisna o majci i osjeali su se odgo
vornima za njezinu sreu ili su im pomagali kao majke.
Agorafobi sami sebi emocionalno mogu pomoi tako to e
razrijeiti situacije sa svojim majkama.
Agorafobe proganjaju dva velika straha: strah od smrti i
strah od ludila. Budui da sam agorafobe susretala u sklopu
gotovo svih radionica koje sam vodila tijekom godina, dola
sam do zanimljivog zakljuka vezanog za agorafobiju, a taj je
zakljuak pomogao stotinama agorafoba. Njihovi strahovi
imaju korijene u djetinjstvu, a doivjeli su ih u situacijama u
kojima su bili usamljeni. Smrt ili duevne bolesti bliskih osoba
pogoduju razvoju agorafobije. Mogue je i da je agorafob u
djetinjstvu bio nadomak smrti, ili je strah od smrti ili ludila u
obitelj uveden izvana.
Agorafobi na svim razinama osjeaju taj strah od smrti, ak
i ako ga nisu svjesni. Oni se ne osjeaju sposobnima suoiti se
s promjenama na bilo kojoj razini jer promjena za njih simbo
lizira smrt. Zbog toga osjeaju jak strah, a intenzitet agorafobi
je se pojaava dok proivljavaju promjene. Promjene mogu
biti prijelaz iz djetinjstva u adolescenciju, iz adolescencije u
odraslu dob, iz samakog ivota u brak, preseljenje, razdvaja
nje, promjena radnog mjesta, trudnoa, nezgoda, smrt ili
roenje.
Ti strahovi i strepnje nekoliko godina mogu biti nesvjesni i
potisnuti. No, kada agorafob jednoga dana dosegne svoju
mentalnu i emocionalnu granicu, vie se nije sposoban
suzdrati pa njegovi strahovi postaju svjesni i oiti.
Agorafobi takoer imaju neobuzdanu,
bujnu matu.
Zamiljaju krajnje nerealne situacije i osjeaju se nesposobni
ma za suoavanje s tim promjenama. Zbog intenzivne mental- '
ne aktivnosti plae se ludila. O tome se ne usuuju razgovara
ti s drugima jer ne ele da ih igou kao lude. Presudno je
vano uvidjeti da to nije ludilo, ve samo prejaka i nedovoljno
integrirana osjetljivost.
I

Ako se prepoznajete u navedenom opisu, morate uvidjeti

da to to proivlja vate nije ludilo i da od toga ne moete umri
jeti. Jednostavno ste kao dijete bili previe prijemljivi za tue
emocije i osjeali ste se odgovornim za sreu ili nesreu dru
gih ljudi. No, postali ste vrlo jasnovidni i sposobni ste predvid
jeti nesree drugih ljudi. Zbog toga na javnim mjestima prima
te emocije i strahove drugih ljudi. Doista biste trebali nauiti
to zapravo znai odgovornost Znaenje u koje ste do sada
vjerovali za vas nije dobro. Ispravno poimanje odgovornosti
dio je uenja knjige Sluajte svoje tijelo.
Primijetila sam da su agorafobi koje sam do sada upoznala
veinom bili ovisne osobe. Potraite li definiciju agorafobije,
ustanovit ete da obuhvaa strah od ludila i od smrti. Kada
ovisnoj o's,o\i\ umre netko vrlo drag, ona se osjea naputeno.
Sve joj je tee prihvatiti smrt jer svaka otvara njezinu ranu
naputenosti te pojaava intenzitet agorafobije. Ljudi s
dubljom ranom naputenosti v\le se plae smrti, dok se oni s
dubljom ranom iznevjerenosti w\e plae mogunosti da polu
de. Ranu iznevjerenosti rdizmoini emo u petom poglavlju.
Ovisne vc\a]ke imaju potrebu vrsto se povezati s djetetom i
uvelike ovise o ljubavi koju od njega primaju. Dat e sve od
sebe kako bi djeci dale do znanja koliko im znae. Ljubav od
drugih, osobito od bliskih osoba, ovisnima prua mnogo pot
pore. Ona im pomae stajati na vlastitim nogama. Ovisne
cesto ujem govoriti: Ne mogu podnijeti da se nekome ne svi
am ili da me netko ne voli; dat u sve od sebe da to promije
nim. Kada ovisna osoba kae: Molim te, nazovi me da ujem
kako SI, zapravo govori: Kad me nazove, osjeam se vanom.
^rugi su joj potrebni pod svaku cijenu kako bi osjeala da
^'sle na nju i da je smatraju vanom; jednostavno ne mogu
oiti sami.
^ Kada se ovisna osoba suoi s problemima koje je prouzro' ^ njezina ovisnost, poeli neovisnost. Za ovisne je osobe
J o uobiajeno da se smatraju neovisnima pa uivaju govorio tome koliko su neovisne. Meutim, na taj nain samo pri"vaju i produbljuju ranu naputenostiier je ne iscjeljuju.

I
(9w577/mukarci i ene, primjerice, mogu odluiti da ne ele
imati djecu zbog toga to ele zadrati neovisnost. Takva odlu
ka u mukaraca esto skriva strah da od partnerice nee pri
miti svu pozornost ako u njihovu domu bude i dijete. Kod ovisnih je ena vea vjerojatnost osjeaja guenja obvezama koje
dolaze s djetetom. S druge strane, ako ena eli djecu, najdrai
e joj biti trenuci dok su djeca vrlo mala i gotovo potpuno ovi
sna o njoj. Zbog toga se osjea vano. Umjesto neovisnosti,
ovisne bi osobe trebale teiti samosvojnosti. Tu u temu
podrobnije razmotriti u posljednjem poglavlju.
Ovisne se osobe jednako ponaaju i u seksualnom ivotu.
Seks esto koriste za privlaenje drugih. To je osobito oito
kod ena. Ako ovisna osoba osjea da je netko eli, osjea se
vanijom. Od pet tipova karaktera rekla bih da se naputanja ;
najvie plai osoba koja najvie voli seks. Takve osobe esto i
ele seks vie od svojih partnera, a oni koji se ale na nedovolj
no seksa najee su osobe koje trpe bol rane naputenosti i
nose masku ovisnosti.
Ako ovisna ena ne eli voditi ljubav, partneru e to preut
jeti. Radije hini jer ne eli propustiti priliku da se osjea elje
no. Poznavala sam ene koje su ak prihvatile ivot u "trokutu",
znajui da njihov suprug u drugoj sobi vodi ljubav s drugom
enom. S druge strane, ovisni e mukarci hiniti kako ne znaju
da njihova supruga ima ljubavnika. Ow5/7/ljudi radije trpe tako
teke situacije nego da budu naputeni, lako to nije ono to
doista ele, spremni su uiniti sve da bi zadrali partnera.
Po pitanju hrane, ovisne osobe mogu jesti mnogo, ali se
zbog toga nee udebljati. Kako openito smatraju da nikada
ne dobivaju dovoljno, tu poruku pri jelu primaju i njihova tije
la. Tijela stoga reagiraju u skladu s primljenom porukom. Ako
ljudi i pri oskudnim obrocima misle kako ponovno previe
jedu, njihova tijela primaju tu poruku i reagiraju kao da su pri
mila previe hrane. Takvi se ljudi debljaju.
U posljednjem sam poglavlju spomenula da su povueni
skloni anoreksiji, a ovisni vie naginju bulimiji. Zapaanja su,
_i_..i^ A^ ^-,i,i;,,^Vo Ha if3 r<\n<:^n mukarac bulimian ako j

se pokuava nahraniti majkom, zbog toga to mu veoma nedo

staje. Ako je ovisna ena bulimina, nedostaje joj otac. Ukoliko
ne pronau zamjenu za roditelja koji im nedostaje, okreu se
hrani. Rije jesti sveprisutna je u njihovu rjeniku. Tako e,
primjerice, rei: Dijete mi pojede svu energiju ili Posao mi
pojede sve vrijeme.
Ovisne su. osobe sklonije mekoj hrani. U pravilu vole kruh,
Icoji je simbol zemlje hraniteljice. Jedu polako kako bi uitak i
pozornost potrajali, osobito ako su u drutvu. Osim toga, ovi
sne osobe nerado jedu same, osobito izvan vlastitog doma.
Budui da, uza sve to, teko prihvaaju rije ostaviti, na tanju
ru ne ele ostaviti nita. Sve je to, dakako, nesvjesno.
Kad su posrijedi bolesti, ovisne su osobe poznate po tome
da su u mladosti esto pobolijevale, te da su bile neotporne i
slabane. Ovisni su skloni sljedeim bolestima:
Astma je bolest oteanog i iscrpljujueg izdisanja. Na
metafizikoj razini ta bolest otkriva da osoba uzima vie no to
joj je potrebno i vrlo joj je teko uzvratiti.
Ovisni pate i od bronhijalnih problema jer su bronhiji
metafiziki povezani s obitelji. Ako ovisna osoba ima problema
s bronhijima, osjea da od svoje obitelji ne dobiva dovoljno,
odnosno, previe je ovisna o obitelji. Bolje je da vjeruju da u
obitelji imaju svoje mjesto nego da odlaze u krajnosti ne bi li
to sami sebi dokazali.
Ovisne osobe privlae tekoe s guteraom (hipoglikemi
ja i dijabetes) kao i tekoe s nadbubrenim lijezdama jer
se previe lako veu za druge. Njihov je probavni sustav vrlo
osjetljiv jer smatraju da nisu dovoljno nahranjeni. Iako se
pothranjenost ne oituje na tjelesnoj, ve na emocionalnoj
razini, njihovo fiziko tijelo, odraz njihove psihe, prima poruku
o nedostatku.
Kod ovisnih je osoba uestala i kratkovidnost. Krat
kovidnost podrazumijeva slabo razabiranje udaljenih pred'^eta, to se povezuje sa strahom od budunosti, a osobito od
Samostalnog suoavanja s budunou.

 Ovisne rtve mogu patiti od histerije. Psiholozi smatraju da

su histerici nalik djeci koja se plae da e im majino mlijeko
biti uskraeno i da e biti naputena. Zbog toga buno
izraavaju svoje emocije.
Mnoge ovisne osobe podlijeu depresiji kada ih rane pre
vie bole i osjeaju da nikada nee biti voljeni onako kako ele
biti voljeni. Osim toga, na taj nain privlae pozornost.
Ovisne osobe pate od migrena jer same sebi ne doputaju
biti ono to doista jesu; potiskuju svoje "ja jesam". Previe se
trude biti ono to drugi ele od njih ili previe ive u sjeni ljudi
koje vole.
Primijetila sam i da ovisne osobe razvijaju rijetke bolesti ili
takozvane neizljeive bolesti, koje zahtijevaju osobitu
pozornost. (Podsjeam vas da medicinsko odreenje bolesti
neizljeivom znai da medicina jo nije pronala lijek za tu
bolest.)
Navedene tegobe i bolesti mogu se pojaviti i kod osoba
koje trpe bol drugih rana, ali se doima da su mnogo uestalije
kod ljudi koji pate zbog naputenosti.
Ako se prepoznajete u opisu osobe koja trpi bol rane napu
tenosti, podsjeam vas da je tu ranu otvorio va roditelj
suprotnoga spola te da je nastavlja otvarati svaka druga osoba
suprotnoga spola. Stoga je potpuno normalno i ljudski zamje
rati tom roditelju ili tim ljudima. Ponovit u ono to navodim
u veini svojih knjiga:
Dokle god zamjeramo jednom roditelju (ak i
nesvjesno),hit emo u tekim odnosima s
osobama spola toga roditelja.
Predlaem vam da provjerite; otkrit ete da je va roditelj
patio od iste rane u odnosu sa svojim roditeljem suprotnoga
spola, odnosno, s roditeljem vaega spola. Iste se rane preno
se s jednoga narataja na drugi (to objanjava i pojavu naslje
ivanja), a to e potrajati sve dok ne zaustavimo kota karme.
To moemo samo putem istinske ljubavi.

Upamtite da je glavni uzrok rane nesposobnost da si opro

stimo ono to inimo sebi ili drugima. Sebi teko opratamo
zbog toga to u pravilu ak ni ne uviamo da sami sebi neto
zamjeramo. to je rana naputenosti dublja, to vie naputa
mo sami sebe (drugim rijeima: iznevjeravamo sami sebe) ili
naputamo druge ljude, situacije ili projekte. Druge
optuujemo za sve to inimo sebi, ali to ne elimo vidjeti.
Zbog toga privlaimo ljude koji e nam pokazati to inimo
drugima i sebi.
Stid takoer otkriva da naputamo druge ili sami sebe.
Kada god poelimo sakriti svoje ponaanje ili sebe, razlog
tomu je osjeaj stida. Posve je normalno stidjeti se ponaanja
jednakog ponaanju koje osuujemo kod drugih. Doista ne
elimo da drugi otkriju da se ponaamo kao i oni.
Stoga je vano i prijeko potrebno razrijeiti odnose s rodi
teljima jer samo tako moemo zaustaviti ponavljanje istih
situacija. ak su i medicinski strunjaci te psiholozi primijetili i
priznali prenoenje stanovitih destruktivnih ponaanja ili bole
sti s jednoga narataja na drugi. Uvidjeli su da postoje obitelji
dijabetiara, sranih bolesnika, oboljelih od raka, astmatiara,
kao i obitelji nasilnika, incestuoznih osoba, alkoholiara itd.
Ako znaajke ovisne osobe prepoznajete u sebi, ak i ako
ne osjeate da vam je nedostajalo pozornosti roditelja suprot
nog spola ve, naprotiv, smatrate da ste je primili mnogo,
nioda se dogodilo sljedee: pozornost koju ste primili moda
nije bila one vrste koju ste eljeli primiti. Moda ste ak osje
ali da vas roditelj gui pozornou.
Navest u primjer svojega najstarijeg sina ije tijelo u odra
sloj dobi otkriva ranu naputenosti. On je u djetinjstvu primio
Vise pozornosti no moja druga dva sina jer nisam radila izvan
Kue, ve sam neprestano bila uz njega. S druge strane, s njim
sam bila previe kruta i stroga u situacijama koje, prema nje
govu miljenju, nisu opravdavale takav stav. Nikada ga nisam
Ostavljala samoga; nadzirala sam ga u svemu jer sam od njega
eljela nainiti savreno ljudsko bie, u skladu s vlastitim poi'^anjem savrenstva. Danas shvaam da ta pozornost nije bila

ni priblino slina onoj koju je elio. Zbog toga je trpio bol

rane naputenosti \ smatram da je normalno to mi je u mla
dosti to zamjerao. Svjesna sam da je to iskustvo bilo dio njego
va ivotnog puta te da smo to morali nauiti zajedno. Njemu
je bila potrebna majka poput mene da bi proao proces opra
tanja vezan za napustenost, a meni je bio potreban sin poput
njega da bi mi pomogao razrijeiti odnos s ocem. O tome u
podrobnije govoriti u poglavlju o iznevjerenosti.
Upamtite da se znaajke i ponaanja opisani u ovom
poglavlju oituju samo ako osoba, koja pati zbog napu
tenosti, odlui nositi masku ovisnosti, uvjerena da e
takoizbjei bol naputenosti.Ovisno o dubini rane i
intenzitetu boli,tu masku moemo nositi vrlo rijetko
ili vrlo esto.
Ponaanje karakteristino za ovisnu osobu uvjetovano je
strahom od ponovnog proivljavan ja boli rane naputenosti.
Mogue je da ete se prepoznati u nekim stavovima, ali ne i u
svemu. Gotovo nije mogue da osoba prizna sve spomenute
stavove i ponaanja. Svaka rana sa sobom nosi svoja ponaa
nja i stavove. Stoga razmiljanje, osjeaji, govor i ponaanje
povezani sa svakom ranom otkrivaju reakcije na ono to se
dogaa u ivotu. Ljudi koji reagiraju kroz svoje maske nisu
usredotoeni u svojim srcima i ne mogu biti sretni. Zbog toga
je korisno biti svjestan onih trenutaka kada doista jesmo svoji
i trenutaka kada reagiramo. Uz takvu svijest postajete gospo
dar svojega ivota umjesto da vlast nad sobom prepustite svo
jim strahovima.
Ovim sam vas poglavljem eljela upoznati s ranom napute
nosti Ako se prepoznajete u opisu maske ovisnosti, u zadnjem
ete poglavlju pronai sve informacije koje su vam potrebne
da iscijelite tu ranu i ponovno postanete ono to doista jeste,
slobodni od vjerovanja da je naputanje u ovom svijetu
uobiajena pojava. Ako se u ovom opisu ne prepoznajete.

predlaem vam da o tome porazgovarate s osobama koje vas

dobro poznaju kako biste ustanovili slau li se s vama. Ve sam
spomenula da rana napustenosti mole biti relativno mala. U
tom sluaju vjerojatno posjedujete tek nekoliko navedenih
znaajki. Upamtite da je vrlo vano ravnati se najprije prema
fizikom opisu jer sami sebi laemo s lakoom, ali fiziko tijelo
nikada ne lae.
Ako uvidite da netko iz vae okoline trpi bol ove rane, ne
smijete ga pokuavati promijeniti. Saznanja steena iz ove
knjige nastojte upotrijebiti za razvijanje dubljeg suosjeanja i
razumijevanja njihova reaktivnog ponaanja. Ako osoba
pokae zanimanje, bolje je da sama proita ovu knjigu nego
da joj vi svojim rijeima tumaite njezin sadraj.

Znaajke rane NAPUTENOSTI

Otvaranje rane: izmeu prve i tree godine, s rodite
ljem suprotnoga spola. Nedostatak naklonosti ili eljene
vrste naklonosti.
Maska: ovisnost
Tijelo: dugako, mravo, nedostatak tonusa, ovjeenost,
slabe noge, pogrbljena lea, ruke se doimaju preduge i
priljubljene su uz tijelo, ovjeeni ili mlohavi dijelovi tijela.
Oi: velike, tune. Pogled koji upija.
Rjenik: "odsutan", "sam", "ne mogu podnijeti...", "dere
me...".
Karakter: rtva; ima potrebu za vezanjem. Potrebna mu
je prisutnost drugih, pozornost i iznad svega potpora.
Teko radi ili odluuje sam. Trai savjet koji ne mora nuno
i prihvatiti. Djeji glas. Teko prihvaa odbijanje. Tuga.
Lako se rasplae. Privlai saaljenje. Jedan dan je sretan,
a ve sutra je tuan. Tjelesno prianja uz druge.
Jasnovidnost. Zvijezda. Tei neovisnosti. Voli seks.
Najvei strah: samoa.
Prehrambene navike: dobar apetit. Bulimija. Voli meku
hranu. Jede polako.
Mogue bolesti: bol u leima, astma, bronhitis, migre
ne, hipoglikemija, agorafobija, dijabetes, problemi s nad
bubrenim lijezdama, kratkovidnost, histerija, depresija,
rijetke i neizljeive bolesti koje privlae pozornost.

Tijelo osobe koja pati od rane

PONIZENOSTI
(Maska M A Z O H I Z M A )

etvrto poglavlje

Ponienost
Razmotrimo rije "ponienost". Ponienost je definirana kao
gubljenje
ponosa,
dostojanstva
ili
samopotovanja.
Istoznanice su "postienost", "uvrijeenost", "stid", "nedostojnost", "omalovazenost", "osramoenost". Ova se rana moe
otvoriti izmeu prve i tree godine. O otvaranju rane govorim
zbog toga to, kao to sam ve spomenula, smatram da smo
ve prije roenja odluili koju ranu elimo iscijeliti, iako toga
nakon roenja nismo svjesni.
Dua koja dolazi iscijeliti ranu pon/enostJ privui e jedno
ga ili oba roditelja koji e je poniziti. Ova je rana osobito veza
na za materijalni svijet, za svijet posjedovanja i djelovanja.
Otvara se u vrijeme razvoja funkcija fizikog tijela, kada vei
na djece ui samostalno jesti, odravati higijenu, obavljati
nudu, govoriti, sluati i razumijevati to im odrasli govore.
Rana se otvara kada dijete osjeti da ga se jedan od rodite
lja stidi ili se plai da e ga se stidjeti ako bude prljavo, ako
napravi nered (osobito u javnosti ili u obitelji), ako je loe
odjeven itd. Bez obzira na to koje su okolnosti u djetetu izaz
vale osjeaj da je omalovaeno, usporeeno, posramljeno ili
uvrijeeno na tjelesnoj razini, rana se otvara i produbljuje.
Uzmimo za primjer malo dijete koje se igra sa svojom "kakicom" i razmaze je po cijelom krevetu, ili na neki drugi nain
napravi "odvratan" nered. Rana e se otvoriti kada dijete uje
kako majka govori ocu to se dogodilo. ak i vrlo mala djeca
Tiogu kod svojih roditelja osjetiti gaenje, zbog kojega se osje^aju ponieno i posramljeno.
Dobro se sjeam sluaja koji se dogodio dok sam ivjela u
samostanu. Bilo mi je est godina. Svi smo spavali u velikoj
spavaonici, a kad bi se koja djevojica pomokrila u krevet,
^asna bi je sestra natjerala da na svim satovima toga dana na
^ima nosi uprljanu plahtu. asna sestra je vjerovala da e

poniavanjem i posramljivanjem sprijeiti ponavljanje toga

ina. No, svi znamo da takvo poniavanje samo pogorava
situaciju. Takvo e muenje samo produbiti djetetovu ranu
ponienosti.
Podruje seksualnosti takoer nosi poprilian potencijaT
poniavanja. Primjerice, ako majka svojega sinia zatekne pri
masturbaciji i vikne: "Zar te nije stid?Ne smije to initi!", dije
te je ponieno, posramljeno i u kasnijem bi ivotu moglo nai- ]
laziti na potekoe s vlastitom seksualnou. Ako dijete sluaj
no vidi jednoga od roditelja gologa i osjeti njegovu nelagodu
te elju za skrivanjem, zakljuuje da bi se i samo trebalo stid
jeti vlastitoga tijela.
Rana ponienosti stoga moe biti otvorena na razliitim
podrujima, ovisno o tome to se dogodilo izmeu prve i tree i
godine. Dijete se osjea omalovaeno ako ga roditelj dri p o d j
strogim nadzorom, ako se ne osjea slobodnim da se na tjele
snoj razini ponaa i kree onako kako bi eljelo. Primjerice,|
dijete je kanjeno jer se u istoj odjei igralo u blatu netoml
prije dolaska gostiju. Ako roditelji o tome progovore predj
gostima, ponienje e biti jo gore. Djeca zbog toga mogui
zakljuiti da se gade svojim roditeljima. Zbog toga se osjeajul
ponieno i stide se svojega ponaanja. S druge strane, estol
ujemo kako ljudi s tom ranom govore o svemu zabranjenoml
to su inili kao djeca. Kao da su traili situacije u kojima e|
biti posramljeni ili ponieni.
Za razliku od preostale etiri rane, koje se proivljavaju"
odreenim roditeljem ili s osobom koja je imala ulogu toga
roditelja, rana ponienosti najee se doivljava s majkomNo, moe se dogoditi i s ocem ako on dri nadzor, igra ulogu
majke i dijete pouava pravilno jesti, odravati istou itd.
Rana ponienosti s majkom moe biti povezana i na podruju
seksualnosti te istoe, a s ocem na podruju uenja, sluanja
i govora. U tom e sluaju ranu biti potrebno iscijeliti s oba^
roditelja.
Djeca koja dozive ponienje stvorit e masku mazohizmaMazohizam se opisuje kao nalaenje zadovoljstva, i ak uitka,

^ patnji. Mazohisti najee nisu svjesni da tee boli i

ponienju. Uspijevaju se kazniti prije no to to drugi uine.
Iako sam napomenula da ponienost\\\ stid /77zc>/?y5'f; doivlja
vaju uglavnom u podrujima posjedovanja ili djelovanja, oni
mogu davati sve od sebe ne bi li bili ono to drugi od njih oe
kuju. Meutim, njihovu ranu ponizenosti otvara ono to ine
ili ne ine. Primijetila sam i da djelovanje te posjedovanje sivdiri postaju naini za prikrivanje rane.
Od sada u rijeju mazohist podrazumijevati osobu koja
trpi bol rane ponizenosti i nosi masku mazohizma kako bi iz
bjegla patnju i bol povezanu s ponienjem.
Dakako, sramotno ili poniavajue iskustvo moemo
proivjeti i bez otvaranja rane ponizenosti. S druge strane,
mazohist moe proivjeti iskustvo odbacivanja'\ ne osjeati se
odbaeno, ve ponieno. Istina je da svih pet tipova karaktera
ove studije u odreenom trenutku osjete stid. Osobito se stide
kada ih uhvatite u onome to se najvie plae doivjeti od dru
gih. Meutim, doima se da osoba s ranom ponizenosti stid
osjea ee nego drugi.
Zastanimo na trenutak kako bismo razjasnili razliku izmeu
stida i osjeaja krivnje. Krivima se osjeamo kada ono to smo
uinili ili ono to smo propustili uiniti osuujemo kao loe.
Kada 5e^e smatramo loima zbog neega to smo uinili, osje
amo stid. Stidu je suprotan ponos. Ako na sebe nismo pono
sni, stidimo se; optuujemo se i osjeamo elju za skrivanjem.
Krivima se moemo osjeati i bez stida, ali se ne moemo stid
jeti, a da se istodobno ne osjeamo krivima.
Oni koji nose masku mazohizma esto sebe smatraju "svi
njama" - neistim, bezdunim, manje vrijednim biima, pa
cesto stvaraju debelo tijelo kojega se stide. Debelo se tijelo
razlikuje od miiavog tijela. Osoba moe imati i dvadeset kilo
grama vie od svoje "normalne" teine, ali ne mora biti debe
la. Takve su osobe zapravo snano graene. Za razliku od njih,
'Mazohisti su krupni zbog suvinog masnog tkiva. Njihova su
"Mljela zaobljena; doima se da su debeli, od prednje do stranje
strane tijela, koliko su i iroki. Zaobljenost je mogue vidjeti

ak i odostraga. Snano graeni ljudi su miiaviji; njihova su

tijela ira, ali nisu debela, pa se odostraga ne doimaju debelo.
Ovaj se opis odnosi na mukarce i na ene.
S maskom mazohizma povezuju se sljedee znaajke: kra
tak struk, debeo, okrugao vrat te napetost u vratu, grlu, elju
sti i zdjelici. Lice je kod mnogih vrlo okruglo, a oi su irom
otvorene i nevine, poput djejih. Mnogi su dijelovi tijela zao
bljeni i bucmasti: prsti, noge, nadlaktice, itd. Nije potrebno
rei da osoba sa svim tim znaajkama trpi bol vrlo duboke
rane. Ako je samo jedan dio tijela debeo i zaobljen - primjeri
ce, trbuh, stranjica ili grudi - rana ponienosti nije toliko
duboka.
Primijetila sam da je ranu ponienosti najtee prepoznati.
Osobno sam radila sa stotinama mazoiiista, napose ena, koji
su imali oitu ranu ponienosti. Mnogima od njih bilo je
potrebno ak i godinu dana da priznaju iskustva posramljenosti i ponienja. Ako tjelesne znaajke mazotiista prepoznajete
na svojem tijelu, ali ne uviate ranu ponienosti, nemojte biti
zbunjeni. Uzmite si vremena koliko god vam je potrebno za
otkrivanje te rane. Zapravo, jedna od znaajki mazohista jest
nesklonost prebrzom kretanju. Njima je teko ubrzati ak i
kada to moraju i stide se jer nisu sposobni kretati se brzo kao
drugi, primjerice, u hodu. Nauili su doputati sebi kretanje
vlastitom brzinom.
Osim toga, masku mazohizma na nekim je ljudima teko
prepoznati jer svoju tjelesnu teinu uspijevaju drati pod nad
zorom. Ukoliko se lako debljate i vae se tijelo brzo zaokrui
ako ne pazite na prehranu, mogue je da nosite tu ranu, ali je
trenutno prikrivena. Krutost, koja vam to omoguuje, obja
njena je u estom poglavlju ove knjige.
Mazohisti ele ostaviti dojam pouzdanosti i pribranosti pa
postaju vrlo sposobni i esto na sebe preuzimaju vrlo mnogo.
Zato imaju iroka lea kako bi mogli ponijeti vie. Uzmimo za
primjer enu koja, u elji da ugodi suprugu, doputa da se nje
zina svekrva useli k njima. Svekrva se uskoro razboli, a ona se
osjea obveznom brinuti o njoj. Mazohisti se vrlo vjeto

Hovode u situacije u kojima moraju brinuti o drugima; tako

gy jo vie zaboraviti na sebe. to vie tereta preuzimaju, to
se vie debljaju.
elei uiniti neto za druge, mazohist zapravo sebi name
te ogranienja i obveze. Vjeruju da ih se drugi nee stidjeti
ako im budu pomagali, ali se vrlo esto osjeaju ponienima i
doputaju drugima da ih iskoritavaju. Uza sve to, njihov se
trud malokad cijeni. Nekoliko mazohistica reklo mi je da su
site ropstva. ale se, ali nastavljaju ivjeti na isti nain jer ne
uviaju da same sebi nameu ogranienja. ula sam i izjave
poput: "Nakon trideset godina odanog sluenja uprava me je
izbacila kao to se izbacuje smee!!!" Ljudi koji se smatraju
odanima, zapravo osjeaju da ih drugi ne cijene. Osim toga,
zanimljivo je da se ponienost oituje ve i u takvoj izjavi.
Osoba koja ne nosi masku mazohizma jednostavno bi rekla:
"Otpustili su me nakon trideset godina sluenja", te ne bi upo
trijebila rije kao to je "smee".
Mazohistinisn svjesni da, inei sve za druge, u njima bude
osjeaj da sami to nisu sposobni uiniti, ime njih poniavaju.
Neki e se mazohisti ak pobrinuti da ostalim lanovima obi
telji i prijateljima jasno daju do znanja da ta osoba ne moe
nita bez njih, a to e rei i pred tom osobom. Osoba e zbog
toga biti dvostruko poniena.
Mazohisti bi svakako trebali uvidjeti da u ivotu voljenih
osoba ne bi smjeli zauzimati toliko mnogo prostora. S druge
strane, oni nisu svjesni da zauzimaju mnogo prostora jer to
cesto ine na vrlo suptilan nain. Zbog toga njihovo fiziko
tijelo zauzima mnogo prostora. Debljaju se ovisno o prostoru
koji smatraju da moraju zauzeti. Njihovo tijelo odraava njiho
vo vjerovanje. Ako mazohist ns'p\]e duboko u sebi osjetiti koli
bo je osobit i vaan, vie ne osjea potrebu dokazivati to druinia. Kada uvae sami sebe, njihova tijela vie nemaju potre
bu zauzimati toliko mnogo prostora.
Mazohisti iskazuju i veliku potrebu za nadziranjem, ali ta
Potreba zapravo proizlazi iz straha da e biti postieni zbog svoJ'h voljenih ili zbog samih sebe. Njihova potreba za nadziranjem

razlikuje se od nadziranja koje u razmotriti u poglavlju o rani

iznevjerenosd. Primjerice, majka mazohistica e nadzirati nain
odijevanja svoje djece i partnera, njihov izgled i istou. Takva
majka eli da ak i vrlo malo dijete ostane isto, a ako u tome
ne uspije, osjea se posramljenom kao majka.
Budui da mazohisti, i mukarci i ene, nastoje odravati
povezanost s majkom, dat e sve od sebe da ih se njihove
majke ne bi stidjele. Mazohisti %\x pod snanim utjecajem svo
jih majki, iako one toga nisu svjesne i to ne ine namjerno.
Mazohisti svoje majke smatraju velikim teretom, to je jo
jedan dobar razlog za jaanje "vrstih lea". Majin utjecaj
moe se nastaviti ak i nakon njezine smrti. Nakon majine
smrti mazohisti tesio osjeaju olakanje ili osloboenje, jer su
im doputali da ograniavaju njihovu slobodu. No, zbog tog
osjeaja olakanja u njima se raa stid. Majin utjecaj slabi tek
kada rana pc)/7;ze/705/7'zacijeli.
Drugi toliko snano ele zadrati vezu da po majinoj smrti
ne osjeaju osloboenje, ve mogu doivjeti jak napadaj ago
rafobije. No, takvi se ljudi, naalost, vrlo esto lijee od depre
sije. Budui da se ne lijei bolest od koje doista boluju, potreb
no im je mnogo vremena da se oporave. Razliku izmeu
depresije i agorafobije podrobno sam objasnila u knjizi Vae
tijelo govori: voli samoga sebe!
Mazohisti teko izraavaju svoje istinske potrebe i osjeaje
jer se od djetinjstva nisu usudili govoriti zbog straha od toga
da e se osramotiti, ili da e osramotiti drugoga. Roditelji su
im esto govorili da se dogaaji u obitelji ne tiu stranaca i da
o tome ne smiju govoriti. Sve su morali zadrati za sebe.
Sramotne situacije ili lanove obitelji valjalo je drati u tajno
sti. Tako se, primjerice, nije smjelo govoriti o ujaku koji je u
zatvoru, o roaku smjetenom u umobolnicu ili o lanu obite
lji koji je poinio samoubojstvo. Za neke je sramota ak i imati
brata homoseksualca.
Jedan mi je ovjek rekao kako se stidio jer, kao djeak,
majci nanio veliku patnju tako to joj je jednom zgodom uzeo
novac iz torbice. Smatrao je da takvo to nije smio uiniti

majci koja se ionako odricala zbog svoje djece. O tome nika

da nikome nije rekao ni rijei. Zamislite li stotine takvih skrive
nih, "neizrecivih" malih tajni, jasno vam je zato je imao pote
koa s grlom i glasom.
Neki su mi ljudi rekli kako se stide jer su u djetinjstvu
mnogo toga eljeli iako su znali da se njihove majke odriu i
najosnovnijih potreptina. O tim se eljama nikada nisu usudi
li govoriti drugima, osobito majkama. Mazohistin pravilu uspi
jevaju potpuno zaboraviti svoje elje jer se plae da bi njima
mogli uzrujati majku. Toliko arko ele ugoditi majci da su
svjesni samo elja koje bi nju zadovoljile.
Mazohisti su u pravilu preosjetljivi pa ih povrijedi i najma
nja sitnica. Zbog toga iznimno paze da ne povrijede druge.
im osjete da je netko nezadovoljan, osobito ako je posrijedi
osoba do koje im je stalo, osjeaju se odgovornima. Smatraju
da su neto trebali rei ili preutjeti, da su neto trebali uini
ti, ili da su uinili ono to nisu smjeli uiniti. Ne uviaju da
zbog tolike usredotoenosti na potrebe drugih zanemaruju
vlastite potrebe. Od pet tipova karaktera /72zo/2y5/7'najmanje
uvaavaju vlastite potrebe, iako esto znaju to ele. Nanose si
bol jer ne uvaavaju vlastite potrebe, ime produbljuju ranu
ponienostii jaaju masku mazohizma. Daju sve od sebe da bi
bili korisni. Na taj nain skrivaju svoju ranu i uvjeravaju se da
ne pate zbog ponienosti.
Mazohisti su esto omiljeni zbog njihove sposobnosti da
nasmiju druge ismijavajui sebe. Govore vrlo izraajno i nala
ze nain da njihove rijei zvue aljivo. alu esto okreu na
svoj raun. Na taj se nain nesvjesno poniavaju i
omalovaavaju. Tako nitko nee otkriti njihov strah od postienosti, prikriven rijeima koje druge nasmijavaju.
I najblaa kritika u mazohistima budi osjeaj ponienosti i
omalovaenosti. Sebe vide mnogo manjima, manje vanima
^o to zapravo jesu. Ne mogu zamisliti da bi ih drugi mogli
smatrati osobitima ili vanima.
Takvu sam enu upoznala na jednom prijemu. Bila je lijepo
odjevena i nosila je divan nakit. Pohvalila sam njezin izgled, a

ona je odgovorila: Zar vam se ne ini da izgledam kao debe

la, bogata ena?
Rije debeo mazohisti Y.onste da bi sebe omalovaili i poni
zili. Ako se, primjerice, uprljaju pri jelu (to se esto dogaa),
pomisle ili kau: Ba sam svinja!
Rukopis mazohista u pravilu je vrlo sitan; hodaju malim
koracima, skloni su malim automobilima, malim kuama,
malim predmetima, malim zalogajima itd. Primijetila sam da
esto koriste rije malen. Primjerice, rei e: Moe li mi
posvetiti malo vremena? ili moja mala glavica, imam malu
zamisao, malenkost. Ako se prepoznajete u opisu mazohista,
ali smatrate da ne koristite te rijei, predlaem vam da svoje
blinje zamolite da vas pozorno prate i sluaju. Takvo to esto
zadnji primijetimo.
Ljudi koji pate zbog ponienosti cesio sebe optuuju za sve,
pa ak i preuzimaju tuu krivnju. Na taj nain ele biti dobri
prema drugima. Jedan mi je mazohist rekao da se osjea kri
vim im njegova supruga osjeti krivnju zbog neega.
Primjerice, supruga mu je dala popis za kupnju, ali je zabora
vila zapisati namirnicu koju kupuju svaki tjedan. Kad se vratio
iz kupnje, rekla mu je: Zato se nisi sjetio kupiti to? Zna da to
trebamo svaki tjedan! Osjeao se krivim i predbacivao je sebi
jer se nije sjetio kupiti tu namirnicu. Nije uvidio da ga je
optuila jer se i sama osjeala krivom zbog toga to je tu
namirnicu zaboravila staviti na popis. On bi se osjeao krivim
ak i da mu je rekla: Zaboravila sam to zapisati.
ena s istim stavom vozila se u automobilu sa svojim supru
gom. On je vozio i pritom su razgovarali. Pogledao ju je kako
bi joj odgovorio i istodobno zakrenuo volan nadesno. Optuio
ju je da mu je odvratila pozornost i ona se osjeala krivom zbog
toga. Kada se takvo to dogodi, ona smatra da se mora ispria
ti. U razgovoru s njom upitala sam je li on doista bio u pravu,
je li ona to doista namjerno uinila. Uvidjela je da za to nije bila
kriva, ali ako joj on kae da je kriva, ona mu povjeruje.
Navedeni primjeri jasno doaravaju kako mazohisti prihva
aju odgovornost i optuuju se za ono to nije njihova krivnja.

prihvaanje krivnje i ispriavanje ne rjeava nita jer mazohi5/y'optuuju sebe kada god se nau u takvoj situaciji.
Vano je upamtiti da nam drugi ne mogu nametnuti
osjeaj krivnje jer taj osjeaj moe proizai samo iznutra.
S voljenim i bliskim osobama mazohisti se esto osjeaju
bespomono. Ako ih drugi optue (to privlae iako to ne
ele), ostaju bez rijei jer ne znaju to bi rekli u svoju obranu.
Tada se i sami optuuju, a to ih moe toliko zaboljeti da se
povlae. Potom pokuavaju opravdati i objasniti svoje pona
anje ne bi li ponovno uspostavili mir. Ne elim rei da se
samo mazohistios]ea]\i krivima. Svaki od pet tipova osjea se
krivim zbog drugaijih razloga. No, doima se da su mazohisti
mnogo skloniji osjeaju krivnje zbog toga to pate od
ponienosti.
Sloboda je mazohistima vrlo vana. Biti slobodan znai da
nikome ne moramo podnositi raune, da nas nitko ne dri pod
nadzorom te da inimo ono to elimo i kada to elimo.
Mazohisti 'iM se u mladosti malokad osjeali slobodnima, oso
bito u odnosu s roditeljima. Roditelji su im moda zabranjivali
druenje s onima s kojima su se eljeli druiti, izlaske, ili su im
kod kue natovarili mnogo odgovornosti, moda skrb o drugoj
djeci. No, moram napomenuti da su, u najveem broju slua
jeva, sami stvorili te obveze.
Kada se mazohisti osjeaju slobodnima i nitko ih ne poku
ava sputati, zabavljaju se i ive punim pluima - za njih tada
ne postoje granice. U takvim razdobljima slobode mogu odla
ziti u krajnosti na vie podruja svojih ivota. Mogli bi previe
]esti, kupovati previe hrane, kuhati previe, piti previe, initi
previe, previe udjeti za pomaganjem, raditi previe, troiti
previe, osjeati da imaju previe, govoriti previe. Kad se tako
Ponaaju, u njima se raa stid jer se osjeaju ponienima
Pogledima i primjedbama koje im okolina upuuje. Zbog toga
se iznimno plae da bi mogli biti slobodni od svih ogranienja;

uvjereni su da bi se tada ponaali sramotno. tovie, smatraju

da drugima nee biti od koristi ako sebe stave na prvo mjesto.
Tako se otvara rana ponizenosti koju su iskusili kada su bili
mladi i usudili se odbiti skrbiti za druge. Zbog toga je u tijelu
mazoliista mnogo blokirane energije. Kad bi si uspjeli, bez
stida i osjeaja krivnje, dopustiti onoliko slobode koliko im je
potrebno, tijela bi im omravjela uslijed oslobaanja energije.
Stoga se mazohisA najvie plae slobode. Uvjereni su da ne
bi bili sposobni izai nakraj s potpunom slobodom. Zato se
podsvjesno organiziraju tako da ne mogu biti slobodni.
Veinom sami odabiru obveze ili situacije koje ih sputavaju.
Smatraju da ih drugi ne mogu drati pod nadzorom ako sami
donose svoje odluke; no, njihove odluke esto imaju suprotan
uinak, donosei im jo vie ogranienja i obveza. Slijedi
nekoliko primjera:
ovjek koji se osjea slobodnim imati onoliko partnerica
koliko eli, istodobno si stvara mnogo tekoa da bi se viao sa
svima njima i da ni jedna od njih ne bi doznala za druge.
ovjek se kod kue osjea zarobljenim uz svoju suprugu
sklonu nadziranju. Zbog toga nalazi jo dva ili tri honorarna
posla kako bi mogao izlaziti. Smatra se slobodnim iako zapra
vo nema slobodnog vremena za zabavu ili druenje s
djetetom.
ena ivi sama, a da bi bila slobodna, kupuje kuu. Zbog
toga ima manje slobodnog vremena jer je sama sa svim kuan
skim poslovima koje je potrebno obaviti. Ono to mazotiisti
ine da bi se oslobodili u jednom podruju, esto ih zarobi u
drugom podruju. Uza sve to, u svakodnevnom ivotu stvara
ju mnoge situacije u kojima su prisiljeni initi ono to ne odgo
vara njihovim potrebama.
l^azotiistima je svojstveno i da kanjavaju sebe vjerujui da
kanjavaju druge. Jedna mi je ena rekla da se esto svaala
sa suprugom zbog toga to je izlazio s prijateljima pa s njom
nije provodio dovoljno vremena. Takve je svae esto zavra
vala rijeima: Alco nisi zadovoljan, idi! On bi tada urno uzeo

,1

kaput i otiao, a ona je ponovno ostajala sama. lako je bila

uvjerena da kanjava njega, zapravo je kanjavala sebe i svaki
put ostajala sama. A njezin je suprug sa zadovoljstvom odlazio.
Sjajnog li naina za jaanje maske mazohizma\
MazotiistiSM takoer sposobni sami sebe kazniti prije no to
drugi uine. Kao da si sami ele nanijeti prvi udarac, uvjereni
da e ih drugi zbog toga manje boljeti. To se uglavnom doga
a kada se neega stide ili strahuju da e pred nekim biti osra
moeni. Toliko im je teko ugoditi sebi da sami sebi predbacu
ju ako si dopuste uivati u neijem drutvu ili u nekoj aktivno
sti. Mazohisti %v\va silama nastoje izbjei optubu za iskorita
vanje drugih. to se vie optuuju za iskoritavanje, to su nji
hova tijela krupnija.
Jedna mlada majka mi je jednom zgodom rekla: Svjesna
sam da niicada ne uspijevam pronai vremena za uivanje i da
nikada ne uivam u onome to inim. Dodala je kako bi nave
er, kada su njezin suprug i djeca gledali televizor, i sama
zastala te im se nakratko pridruila. Ako bi je emisija zanima
la, odgledala bi je stojei. Nije si doputala ni sjesti jer bi tada
samu sebe smatrala lijenom, a time i loom majkom.
Mazoliistima je osjeaj dunosti vrlo vaan.
Mazoiiistis^ esto posrednici izmeu dvoje ljudi. Budui da
djeluju poput tampon-zone, imaju valjan razlog za stvaranje
dobrog zatitnog sloja. Osim toga, uspijevaju preuzeti i ulogu
"rtvenog janjeta". Primjerice, majka mazohistica uplest e se
u problem izmeu oca ili uiteljice i svoje djece, umjesto da
djecu poui prihvaanju odgovornosti. Na radnom mjestu
odabiru zadatke u sklopu kojih e morati intervenirati i srei
vati situacije na ope zadovoljstvo. U suprotnom bi si predba
civali da nisu poduzeli nita i stidjeli bi se jer se osjeaju odgo
vornima za tuu sreu ili nezadovoljstvo. Uza sve to, ak i
prihvaaju tue odgovornosti i obveze.
injenica da na sebe preuzimaju previe, da na svojim lei
ma nose preteak teret, oituje se u njihovoj pojavi. Ramena
su im sve pogrbljenija kako bi mogli nositi sav teret - ili pate
od bolova u leima.

Ako mazohist doe do toke u kojoj vie ne moe preuzeti,

naprezanje postaje oito na njegovu tijelu. Koa im izgleda
rastegnuto do kraja, kao da ispod nje vie nema mjesta, kao da
im je tijesna. U tom sluaju nose vrlo usku odjeu. Doima se
da e avovi na odjei popucati ako prejako udahnu. Ako se
to dogaa vama, tijelo vam pokuava dati do znanja kako je
krajnje vrijeme da iscijelite svoju ranu ponienosti \ex vie od
toga ne moete podnijeti.
Mazohistima je izgled vaan, iako nain odijevanja nekih
mazohista moe navesti na suprotan zakljuak. Oni zapravo
vole lijepu odjeu i vole izgledati lijepo, ali vjeruju da moraju
patiti pa si ne doputaju taj luksuz. Ako se /T?^^^/?;!?/-/odijevaju
tako da su im nabori sala vidljivi ispod preuske odjee, to je
znak da je njihova rana vrlo duboka. Na taj si nain nanose jo
veu patnju. Kada si dopuste izai i kupovati lijepu, kvalitetnu
odjeu, to je znak da njihova rana zacjeljuje.
Mazohisti su vjeti u privlaenju situacija ili ljudi koji e ih
poniziti. Slijedi nekoliko primjera:
ena privlai mukarca koji je u javnosti osramoti opijanjem.
ena privlai partnera koji pred njom nastavlja oijukati s
drugim enama.
Mukarac privlai enu koja se ponaa vulgarno, osobito
pred njegovim kolegama.
ena koja uprlja odjeu zbog toga to ne moe kontrolirati
mjehur ili zbog toga to joj je menstruacija preobilna.
Osoba koja uprlja odjeu dok jede u javnosti; mukarac bi
mogao uprljati kravatu, a ena dekolte. ena e rei da joj
velike grudi smetaju dok jede. Ona ne eli uvidjeti da poniava
jue ili sramotne situacije privlai kako bi joj skrenule pozornost
na njezinu ranu. Mnogo sam puta ula kako mazohistice\x\ekom
jela govore: Ba sam debela krava, opet sam se uprljala! io su
je vie pokuavale oistiti, to se mrlja doimala veom!
ovjek je otputen zbog vika zaposlenika, a dok eka u redu
za socijalnu pomo, esto via bivega kolegu ili gsobu koju

dobro poznaje i koja bi mogla vidjeti da stoji u redu za socijalj^u pomo. Pokuava se sakriti.
U opisanim situacijama i primjerima nalaze se samo oni
ljudi koji pate zbog ponienosti. Druga bi se osoba u istoj situa
ciji mogla osjeati odbaeno, naputeno, iznevjereno ili bi tu
situaciju mogla procijeniti kao nepravednu, ali se ne bi osjea
la ponieno.
Stoga je vano upamtiti da ne patimo zbog onoga
to doivimo, ve zbog svoje reakcije na to iskustvo,
izazvane nezacijeljenim ranama.
Mazohisti esio osjeaju gaenje. Sami stvaraju situacije u
kojima e osjeati gaenje prema sebi ili prema drugima.
Njihova prva reakcija u takvim situacijama jest odbacivanje
onih prema kojima osjeaju gaenje. Upoznala sam nekoliko
mazohista, mukaraca i ena, koji su gaenje osjeali prema
svojim roditeljima: prljavoj, predebeloj, lijenoj ili vulgarnoj
majci; ocu alkoholiaru koji je puio cigaretu za cigaretom,
neugodno vonjao i izlazio sa sumnjivim prijateljima ili s dru
gim enama. Takvi ljudi ak ni kao djeca nisu eljeli pozivati
prijatelje k sebi, pa zbog toga nisu mogli imati onoliko prijate
lja koliko su ih drugi imali.
i^azohisti rasu. svjesni vlastitih potreba to je oito u tome
da za druge ine ono to za sebe ne bi uinili. Slijedi nekoliko
primjera:
* ovjek koji sinu pomae oliiti stan iako ne nalazi vremena
za lienje vlastite kue.
* ena koja temeljito oisti kuu prije dolaska gostiju, ali je za
sebe ne isti, iako joj je drae ivjeti u istoj i urednoj kui. Ne
Osjea se dovoljno vanom.
* ena koja voli biti lijepo odjevena i lijepo se odijeva dok je
u drutvu, ali kad je sama, nosi svoje "prnje". Ako je netko
neoekivano posjeti, stidi se jer ju je takvu vidio.

Kao i s drugim ranama, ljudska e bia uiniti sve ne bi li

ostala slijepa za svoje patnje jer se previe plae osjeaja boli
koji prati njihovu ranu. Mazolnisti to ine tako to pod svaku
cijenu nastoje biti dostojni. esto koriste izraze biti dostojan i
biti nedostojan. Sebe esto smatraju nedostojnima: primjerice,
nedostojnima ljubavi ili uvaavanja. im se dozive kao nedo
stojne, smatraju da nemaju pravo uivati; zasluuju patnju.
Veina toga odvija se na razini nesvjesnoga.
Zbog osjeaja krivnje mazohisti n pravilu nailaze na teko
e u seksualnom ivotu. Uza sve tabue koji ine seksualni
odgoj djece, logino je da e ljudi, koji se tako lako posramljuju, biti pod utjecajem poimanja seksualnosti kao grene, prlja
ve i odbojne.
Uzmimo za primjer dijete roeno izvan braka. Ako obitelj
smatra da je to dijete roeno u grijehu, rana ponienosti oXvorit e se vrlo rano, zapravo, toliko rano da e s vremenom
postati vrlo duboka. Takva e osoba ve od samog zaea
imati pogrenu predodbu o seksualnom inu. Znam da je sek
sualnost danas slobodnija i otvorenija, ali ne dopustite da vas
to navede na pogrean zakljuak. Sve vie tinejdera pati od
pretilosti, koja im onemoguuje normalan, ugodan seksualni
ivot. Seksualni stid, koji se prenosi s narataja na narataj, bit
e iskorijenjen tek kada rana ponienosti zacijeli. Tijekom
godina primijetila sam da su osobe s ranom ponienosti esio
lanovi obitelji koje u cijelosti moraju razrijeiti neto na sek
sualnoj razini. Sve se te due nisu privukle bez razloga.
Mlade su mazohistice osobito sklone sputavanju vlastite sek
sualnosti kako ih se njihove majke, koje su po tom pitanju u
pravilu vrlo stroge, ne bi stidjele. Takva tinejderica zakljuuje
da je seks odvratan i morat e mnogo raditi na oslobaanju od
tog vjerovanja. Jedna mlada djevojka rekla mi je kako je osje
ala jak stid nakon to ju je, kao etrnaestogodinjakinju, jedan
djeak poljubio i dodirivao. Sljedeeg se dana u koli osjeala
kao da je svi gledaju i da svi znaju to je uinila.
Koliko mladih djevojaka osjea stid kada dobiju prvu menstruaciju i kada im dojke ponu rasti!!! Neke ih ak pokuava-

ju spljotiti ako im se doimaju prevelike.

Tinejderi mazohisti'po seksualnom se pitanju takoer osje
aju sputanima. Veoma se plae da e ih uhvatiti pri masturba
ciji. to se toga vie stide, to vie ele prestati, ali su sve sklo
niji masturbaciji. Osim toga privlae i seksualno poniavajue
te sramotne situacije sa svojim roditeljima i prijateljima.
Ponienost ]e u pravilu jaa u odnosu mladih djevojaka i nji
hovih majki. to je osoba dublje uvjerena da je seks sramotan
i prljav, to e vie privlaiti seksualne nasrtaje i zlostavljanje,
osobito tijekom djetinjstva i tinejderskih godina. Takva se
djeca toliko stide da se o tome ne usude nikome rei ni rijei.
Nekoliko ena mazohistica reklo mi je da su jednom uspjele
smoi hrabrosti i otkriti majkama da su bile rtve seksualnog zlo
stavljanja ili incesta, na to su njihove majke odgovorile: Sama
si kriva, previe si zavodljiva, Ne smije izazivati ljude'\\\ Zacijelo
si to neime izazvala. Takva reakcija samo je pojaala osjeaj
ponienosti, stida i krivnje. Kada se ena zatiti suvinim masnim
tkivom oko bokova, stranjice i trbuha - tonije, oko seksualnog
podruja svojega tijela - moemo pretpostaviti da se plai sek
sualnosti, moda zbog doivljenog zlostavljanja.
Nije udno da se mnoge tinejderice te sve vie tinejdera
poinje debljati u vrijeme kada se u njima ponu buditi sek
sualne udnje. To je dobar nain da budu nepoeljni, da izbje
gnu nasrtaje i da si, na podsvjesnoj razini, uskrate seksualno
zadovoljstvo. Mnogo mi je ena reklo: Da imam lijepo, vitko
tijelo, bila bih previe seksipa bih mogla biti nevjerna svoje
mu suprugu ili Odijevala bih se zavodljivije pa bi moj suprug
bio ljubomoran. Primijetila sam da je veina pretilih ljudi,
mukaraca i ena, vrlo senzualna. Mazohisti nisu samo sen
zualni, ve i seksualni. Meutim, smatraju da ne zasluuju
uivati pa si i na seksualnom podruju uspijevaju uskratiti
uitak. Rado bi esto vodili ljubav kada bi si mogli dopustiti da
budu onakvi kakvi bi eljeli biti, a osobito ako bi se potrudili
otkriti svoje istinske potrebe na tom podruju (zapravo, kao i
na svim drugim podrujima). Stoga je mogue da se ljudi koji
pate zbog ponienosti uputaju u seksualna matanja, ali se

zbog stida o njima ne usude govoriti. Mnoge su mi ene rekle

da imaju elju voditi ljubav, ali se to ne usude rei partneru. Za
njih je nezamislivo smetati partneru radi vlastitog uitka.
Openito govorei, ni mukarci mazohisti n seksu ne uspije
vaju postii ono to bi eljeli. Po pitanju seksa su vrlo stidljivi i l i ;
opsjednuti, pa ga trae gdje god mogu. Postizanje erekcije moe
biti oteano ili je mogua tekoa s preuranjenom ejakulacijom.
Ako si mazohist dopusti uivati u seksu i pronae partnera
s kojim se moe prepustiti, ipak mu je teko potpuno se preda
ti. Previe se stidi otkriti to mu godi, ali i isputati zvukove koji
bi otkrili da u neemu uiva.
U nekim je religijama obvezna ispovijed, koja je takoer
bila izvor stida za neke mlade ljude, napose djevojke koje
svoje intimne doivljaje moraju ispovjediti mukarcu. Obvezne
su ispovjediti ak i "neiste" misli. Lako je zamisliti koliko to
moe biti teko, te osobito, koliko je mladim djevojkama teko
ispovjediti da su prije braka stupile u seksualni odnos.
Najpoboniji vjernici osjeaju jak stid jer ih Bog vidi, a razoa
rati Boga jednostavno nije prihvatljivo. Stoga se osjeaju
ponienima obvezom da sve to povjere sveeniku. Takvo
ponienje ostavlja dubok trag za ije prevladavanje moe biti
potrebno mnogo godina.
I mukarcima i enama mazohistima teko je razodjenuti se
pred novim partnerom. Strahuju da e osjetiti stid kada ih par
tner vidi, iako zapravo, duboko u dui, /77<3^o/?75f/uivaju biti
goli, ako si to uspiju dopustiti. Seks mogu smatrati "prljavim",
ali budui da su vrlo senzualni, mogli bi i sami eljeti biti "prlja
vi" u svojoj seksualnosti. To e teko shvatiti osoba koja nije
mazohist. Ranu je uvijek lake razumjeti kad je i sami
doivimo.
Slijedi nekoliko primjera tegoba i bolesti od kojih bi mazo
histi vaogM patiti:
Bol u leima i osjeaj teine u ramenima uestali su zbog
toga to mazohist na sebe preuzima previe. Bol u leima oso
bito je vezana za injenicu da osjeaju ogranienu slobodu.

Bol u donjem dijelu lea povezana je s materijalnim, a u gor

njem dijelu lea povezana je s emocionalnim tekoama.
Ako drugima dopuste da ih gue, mogu imati tekoe s
disanjem.
problemi s nogama i stopalima, kao to su proirene
vene, uganua i lomovi, vrlo su uestali. Zbog straha od
nepokretnosti privlae tjelesne tegobe koje im doista
onemoguuju kretanje.
esto pate i od problema s jetrom jer se znaju "razboljeti"
od brige za druge.
Bol u grlu, tonzilitis i laringitis kod mazohista se pojavlju
ju zbog toga to se suzdravaju i ne govore ono to imaju za
rei te, iznad svega, ne trae ono to ele.
to im je tee zadrati svijest o vlastitim potrebama i iznositi
zahtjeve, to je vea vjerojatnost problema sa titnjaom.
Zbog nesposobnosti uvaavanja vlastitih potreba esto se
pojavljuje svrbe koe. Svi znamo da izraz: Sve me svrbi od
elje... znai Doista elim..., ali mazohistis\ to ne doputaju;
za njih bi bilo sramotno previe uivati.
Kod mazoliista se opaa i disfunkcija guterae, koja vodi u
hipoglikemiju i dijabetes. Te se bolesti pojavljuju kod ljudi
koji se nagrauju slatkom hranom ili se zbog toga osjeaju
krivima i ponienima.
Mazohisti su skloni i sranim tegobama jer sami sebe ne
vole dovoljno. Sebe ne smatraju dovoljno vanima da bi si pri
utili zadovoljstvo. Podruje srca izravno je povezano sa
sposobnou uivanja "laka srca".
Nadalje, budui da vjeruju u patnju, mazohistih\ mogli imati
nekoliko operacija.
Sve navedene bolesti podrobno su objanjene u mojoj knji
zi Vae tijelo govori: voli samoga sebe!
Ako imate jedan ili vie navedenih tjelesnih problema.

velika je vjerojatnost da su prouzroeni ponaanjem vae

mazohistike maske. Navedene se bolesti mogu pojaviti i kod
ljudi koji pate zbog drugih rana, ali se doima da su mnogo
uestalije kod onih koji pate zbog ponienosti.
Po pitanju prehrane mnogi su mazoliisti%Wo-m krajnostima.
Vole masnu hranu i esto jedu pohlepno, ili jedu male porcije
kako bi se uvjerili da ne jedu mnogo (i kako se ne bi stidjeli).
Meutim, pojest e nekoliko malih porcija koje u konanici
ine mnogo hrane. Prolaze razdoblja bulimije tijekom kojih
jedu potajno i uope ne mare to jedu. Sposobni su, primjeri
ce, jesti stojei. Tako smatraju da su pojeli manje no to bi
pojeli da su si dopustili sjesti za stol.
Mazohiste u pravilu mui jak osjeaj krivnje i stide se jesti
gotovo sve, a osobito hranu od koje bi se mogli udebljati primjerice, okoladu. Sudionica jedne od mojih radionica
rekla mi je kako bi, prilikom kupnje u robnoj kui, na blagajni
promatrala sve slastice u svojoj koarici i stidjela se, zamilja
jui to ljudi oko nje misle. Bila je uvjerena da je smatraju
"debelom svinjom".
lako su uvjereni da previe jedu, mazohistima to uvjerenje
ne pomae pri odravanju tjelesne teine jer, kao to znate,
dogaa nam se ono to vjerujemo da e se dogoditi. to vie
mislimo da jedemo previe i to jau krivnju osjeamo, to
emo se od pojedene hrane vie udebljati. Ako jedemo
mnogo, ali se ne debljamo, razlog tomu je drugaije uvjere
nje. Znanstvenici e rei da ta dva tipa ljudi imaju razliite
metabolizme. Istina je da imamo razliite metabolizme i
razliite sustave lijezda, to moe utjecati na fiziko tijelo, ali
uvjerena sam da na sustav vjerovanja odreuje na metaboli
zam, rad lijezda i probavu, a ne obrnuto.
Mazohisti ^e, naalost, nagrauju hranom. Za njih je hrana
glavno uporite, nain zadovoljenja. Kada se ponu nagrai
vati na druge naine, prestaju osjeati tako jaku potrebu za
hranom. No, to si ne smiju predbacivati jer ih je upravo to do
sada odravalo i pomagalo im ivjeti.

Statistiki pokazatelji otkrivaju da, po prestanku dijete,

kada ponovno zaponu normalno jesti, 98 posto osoba vrati
izgubljene kilograme i jo malo vie. Jeste li primijetili da ljudi
koji ele biti mraviji najee govore da ele izgubiti na teini
ili da su izgubili kilograme? Ljudskoj je prirodi svojstvena
tenja za vraanjem izgubljenoga. Zbog toga je izraz izgubiti
kilograme bolje zamijeniti izrazom smraviti.
Primijetila sam da ljudi nakon nekoliko dijeta sve tee mrave
i sve lake se debljaju. Doima se da taj zahtjevan zadatak iscrplju
je naa tijela. Stoga je mnogo bolje prihvatiti svoju tjelesnu teinu
i usredotoiti se na iscjeljivanje rane ponienostiputem primjene
metoda opisanih u posljednjem poglavlju ove knjige.
Da bi postali svjesniji svoje rane ponienosti, mazohistimoraju priznati koliko se stide samih sebe (i drugih) te u kojoj su se
mijeri drugi stidjeli njih. Osim toga, moraju postati svjesni da
mnogo puta poniavaju i omalovaavaju sebe te se osjeaju
nedostojnima. Budui da su mnogi mazohisti skloni krajnostima,
u poetku ne prepoznaju situacije u kojima su osjeali stid, ali ih
kasnije opaaju mnogo. Kada se to dogodi, njihova prva reakci
ja bit e zaprepatenost svim tim situacijama stida i ponienosti
a zatim slijedi smijeh; tada zapoinje proces iscjeljenja.
Ako na sebi prepoznajete ranu ponienosti upamtite da
morate raditi na svojoj dui kako biste se oslobodili te rane.
Ako radite samo na tjelesnoj razini i neprestano se suzdravate
kako biste odrali tjelesnu teinu ili izgubili kilograme, ne slije
dite svoj ivotni put i morat ete se ponovno inkarnirati u dru
gom tijelu, moda ak jo krupnijem. Dokle god ste ovdje,
mudro je raditi na oslobaanju due.
Vano je uvidjeti da su vaa majka ili otac takoer patili od
rane ponienosti Tu su ranu doivjeli s roditeljem vaega
spola. Ako osjetite suosjeanje prema roditelju, lake ete
osjetiti suosjeanje prema sebi.
Upamtite da je glavni razlog rane naa nesposobnost da
sebi oprostimo ono to inimo sebi ili drugima. Teko nam je
oprostiti sebi zbog toga to najee nismo ni svjesni da se

optuujemo. to je rana dublja, to sami sebe vie poniavamo

tako to se obezvrjeujemo ili usporeujemo s drugima, ili
druge poniavamo stidei ih se ili inei previe za njih. Druge
optuujemo za sve to sami inimo, ali to ne elimo vidjeti.
Zbog toga privlaimo ljude koji e nam pokazati to inimo.
Ve sam spomenula da je masku mazohista najtee prepoz
nati i priznati. Ako na sebi opaate samo tjelesne znaajke ove
maske, predlaem vam da u sljedeih nekoliko mjeseci jo
nekoliko puta proitate ovo poglavlje. S vremenom ete se
poeti prisjeati situacija u kojima ste osjeali stid i ponienost.
Vano je da si uzmete dovoljno vremena za prepoznavanje
ove rane.
Imajte na umu da su znaajke i ponaanja
opisani u ovom poglavlju prisutni samo
dok nosimo masku mazohizma, vjerujui da tako
izbjegavamo bol ponienosti.
Ovisno o dubini rane i intenzitetu boli,
tu masku moemo nositi samo nekoliko minuta
tjedno ili gotovo neprestano.
Ponaanje karakteristino za mazohista uvjetovano je stra
hom od ponovnog preivljavanja boli rane ponienosti.
Meutim, mogue je da ete se prepoznati u nekim stavovima,
ali ne i u svemu. Gotovo nije mogue da osoba prizna sve
spomenute stavove i ponaanja. Svaka rana sa sobom nosi
svoja ponaanja i stavove. Stoga razmiljanje, osjeaji, govor i
ponaanje povezani sa svakom ranom otkrivaju reakcije na
ono to se dogaa u ivotu. Ljudi koji reagiraju kroz svoje
maske, nisu usredotoeni u svojim srcima i ne mogu biti sret
ni. Zbog toga je korisno biti svjestan onih trenutaka kada doi
sta jesmo svoji i trenutaka kada reagiramo. Tada moemo
postati gospodari svojih ivota umjesto da vlast nad sobom
prepustimo svojim strahovima.

Ovim sam vas poglavljem eljela upoznati s ranom

ponizenosti. Ako se prepoznajete u opisu maske mazohizma, u
zadnjem ete poglavlju pronai sve informacije koje su vam
potrebne da iscijelite tu ranu i ponovno postanete ono to doi
sta jeste, slobodni od vjerovanja da je poniavan/e u ovom svi
jetu uobiajena pojava. Ako se u ovom opisu ne prepoznajete,
predlaem vam da o tome porazgovarate s osobama koje vas
dobro poznaju kako biste ustanovili slau li se s vama. Ve sam
spomenula da rana ponizenosti moe biti relativno mala. U
tom sluaju vjerojatno posjedujete tek nekoliko navedenih
znaajki. Upamtite da je vrlo vano ravnati se najprije prema
fizikom opisu jer, za razliku od nas, fiziko tijelo nikada ne
lae; sami sebi laemo s lakoom.
Ako uvidite da netko iz vae okoline trpi bol ove rane, ne
smijete ga pokuavati promijeniti. Saznanja steena iz ove
knjige nastojte upotrijebiti za razvijanje dubljeg suosjeanja i
razumijevanja njihova reaktivnog ponaanja. Ako osoba
pokae zanimanje, bolje je da sama proita ovu knjigu nego
da joj vi svojim rijeima tumaite njezin sadraj.

Znaajke rane P O N I E N O S T I
Otvaranje rane: izmeu prve i tree godine, s rodite
ljem koji je vodio brigu o tjelesnom razvoju, najee s
majkom. Nedostatak slobode. Osjeaj ponienosti zbog
roditeljskog nadzora.
Maska: mazohizam
Tijelo: pretilo, zaobljeno, kratak struk, zaobljen, buc
mast vrat, napetost u vratu, grlu, eljusti i zdjelici.
Okruglo, otvoreno lice. Mnogi dijelovi tijela su zaobljeni i
bucmasti.
Oi: velike, okrugle i nevine poput djejih.
Rjenik: "dostojan", "nedostojan", "malo", "debeo".
Karakter: esto se stide sebe ili drugih, ili strahuju da
e se drugi stidjeti zbog njih. Ne vole se brzo kretati.
Svjesni su svojih potreba, ali ih ne zadovoljavaju.
Preuzimaju mnogo na sebe. Nadziru da bi izbjegli stid.
Smatraju se neistima, bezdunima, svinjama, manje vri
jednima od drugih. Imaju potrebu za vezanjem. Sami sebi
uskrauju slobodu jer "biti slobodan" znai "biti neogra
nien". Ako niime nisu ogranieni, strahuju da bi mogli
otii predaleko. Preuzimaju ulogu majke. Pretjerano osje
tljivi. Kanjavaju se vjerujui da kanjavaju druge. ele
biti dostojni. Osjeaju gaenje. Senzualni, ali stidljivi po
seksualnom pitanju; ne zadovoljavaju svoje potrebe.
Nadoknauju i nagrauju se hranom.
Najvei strah: sloboda.

Prehrambene navike: sklonost masnoj hrani, okoladi.

Bulimija ili nekoliko manjih porcija. Stide se kupovati ili
jesti "slastice". Jedu stojei jer tada smatraju da nisu poje
li pravi obrok (iako vjerojatno pojedu i vie).
Mogue bolesti: problemi s leima, ramenima, grlom,
tonzilitis, laringitis, tekoe s disanjem, noge, stopala, pro
irene vene, uganua, lomovi, jetra, titnjaa, svrbe
koe, hipoglikemija, dijabetes, srane tegobe.

>

Tijelo osobe koja pati od rane

IZNEVJEREVOSTI
(Maska nadziranja)

Peto poglavlje

Iznevjerenost
Mnogo je naina da nekoga iznevjerimo ili se osjetimo
iznevjerenima. U rjeniku pie da iznevjeriti znai prestati biti
odan nelioj osobi ili cilju, napustiti ili se odrei. Najvaniji izraz
vezan za iznevjerenostiest izraz vjernost, znaenjem suprotan
izrazu iznevjerenost. Biti vjeran znai ispunjavati obeanja,
biti odan i posveen. Vjernoj osobi moemo vjerovati. Kad se
to povjerenje prekri, moemo se osjeati iznevjerenima.
Ova se rana otvara izmeu druge i etvrte godine, u vrije
me razvoja seksualne energije. Doivljavamo je s roditeljem
suprotnoga spola. Dua koja eli iscijeliti tu ranu privlai rodi
telja s kojim e ostvariti jaku vezu ljubavi, snanu obostranu
privlanost i stoga snaan Edipov kompleks.
Slijedi kratko objanjenje Edipovog kompleksa upueno
onima koji ele znati vie o teoriji koju je razradio psihoanali
tiar Sigmund Freud. Prema Freudu, taj je kompleks prisutan
u svima nama, ali na razliitim razinama. Sva se djeca izmeu
druge i este godine zaljubljuju u roditelja suprotnoga spola ili
u osobu koja igra tu ulogu - jer se u toj dobi razvija seksualna
energija. Tada dolaze u dodir sa svojom ivotnom energijom,
sa seksualnom energijom, s energijom koja predstavlja njihovu
stvaralaku sposobnost.
Prirodno je da se djeca od samog roenja povezuju sa svo
jim majkama te da im je potrebna njihova pozornost i skrb.
Meutim, majke moraju obavljati i druge svakodnevne zadat
ke te skrbiti za ostale lanove obitelji, kao to su to inile i prije
njihova roenja. Ako majka djetetovim prohtjevima posveu
je previe pozornosti, toliko da ak postaje njegov rob, dijete
poinje vjerovati da moe zamijeniti oca i da samo svojoj
majci moe biti dovoljno. Dr. Freud smatra da dijete u tom
sluaju nee proi kroz Edipovsku fazu, presudno vanu u nji
hovu razvoju. Zbog toga se u odrasloj dobi mogu pojaviti
tekoe na psiholokoj i seksualnoj razini.

Djeca mogu prilino lako proi kroz Edipovsku fazu ako

uvide da bez oca ne bi bilo ni njih. ak i ako otac nije prisu
tan, majke djetetu moraju objasniti da imaju oca koji im je jed
nako vaan kao i one. im djeca shvate da su zaeta uslijed
sjedinjavanja dvaju spolova, poinju osjeati zanimanje za
suprotni spol. U njima se pojavljuje podsvjesna elja da s rodi
teljem suprotnoga spola naprave dijete. Istodobno razvijaju
svoju stvaralaku sposobnost. Zbog toga djevojice pokuava
ju zavesti oeve, a djeaci majke. Svim silama nastoje osvojiti
ljubav roditelja suprotnoga spola. Osim toga, pokuavaju ga i
zatititi ak i ako su razoarani jer ne dobivaju eljenu pozor
nost. Kada roditelj djetetova spola povrijedi roditelja suprot
nog spola, dijete pati. Neka ak poele da taj roditelj umre.
No, Edipov se kompleks, naalost, u veini sluajeva ne
integrira jer je majka previe posesivna prema sinu, a otac
prema keri. Sto majka vie omalovaava ili zanemaruje oca,
to se katkada dogaa, to je Edipov kompleks tee razrijeiti.
Opazila sam da osobe s ranom iznevjerenosti nisu u mladosti
razrijeile Edipov kompleks. To znai da su previe ovisne o
roditelju suprotnoga spola, to utjee na njihove ljubavne i
seksualne odnose. Partnere su skloni usporeivati s roditeljem
suprotnog spola ili od njih oekuju previe, nadajui se da e
od njih dobiti ono to nisu dobili od roditelja. U seksualnom se
odnosu teko potpuno predaju. Suzdravaju se jer se plae da
e biti prevareni.
Dua koja se inkarnira kako bi iscijelila ranu iznevjerenosti
odabire prilino samoive roditelje koji e obmanuti svoju
djecu. Djeca takvih roditelja povjeruju da su roditeljima
potrebna i zbog toga im nastoje ugaati, osobito roditelju
suprotnoga spola. Daju sve od sebe ne bi li tom roditelju
postali osobito vani. Jedan ovjek s ranom iznevjerenosti
rekao mi je da se kao dijete osjeao vrlo vano jer su mu
majka i dvije sestre govorile kako cipele najljepe sjaje kada ih
on oisti i ulati, te da podovi najljepe sjaje kada ih on opere
i ulati. Zbog toga se osjeao osobitim dok je obavljao te
zadatke. Nije uviao da ga obmanjuju i iskoritavaju. To je
primjer nesvjesnog osjeaja iznevjerenosti w djetinjstvu.

u odnosu s roditeljem suprotnoga spola djeca se osjeaju

iznevjerenom kad god roditelj ne ispuni obeanje i kad god
iznevjeri njihovo povjerenje. Osjeaj iznevjerenosti osobito je
jak ako roditelji zlorabe njihovu ljubav ili seksualnost.
Primjerice, incest se u gotovo svim sluajevima doivljava kao
iznevjerenost. Osim toga, djeca se iznevjerenom osjeaju kada
god naslute da se roditelj istoga spola osjea iznevjerenim u
odnosu s drugim roditeljem. Takvu iznevjerenost osjeaju jed
nako jako kao da se dogodila njima. Mala djevojica moe se
osjeati iznevjerenom i ako joj otac, po roenju drugog djete
ta, posveuje manje pozornosti.
Kad djeca iskuse iznevjerenost, stvaraju masku nadziranja
kako bi se zatitila. A/acfeom/c/primjenjuju razliitu vrstu nad
zora od one koju primjenjuju mazoiiisti. Mazoiiisti nadziru
kako bi izbjegli stid ili da se drugi ne bi stidjeli njih. Nadzornici,
s druge strane, nadziru jer ele biti sigurni da e drugi ispuni
ti obeanja, biti vjerni i odgovorni ili ostati posveeni svojim
obvezama.
A'aGfeo/77/c/stvaraju tijelo koje zrai snagom, moi i kao da
govori: Odgovoran sam, meni moete vjerovati. Mukog
nadzornika moemo prepoznati po irokim ramenima, irim
od kukova. (Katkad ramena nisu mnogo ira od kukova, ali,
kao to sam ve napomenula, potrebno je slijediti intuiciju.)
Kada na prvi pogled primijetite da je gornji dio mukareva
tijela snaniji od donjeg, to je znak da pati zbog iznevjerenosti
S druge strane, ako opazite mukarca lijepih, irokih ramena,
razvijenih bicepsa i miiavih grudi, odjevenoga u usku maji
cu koja otkriva miiavost, moete biti sigurni da je njegova
rana iznevjerenosti vx\o duboka. Snaga nadzornica usredoto
ena je oko bokova, stranjice, trbuha i bedara. Tijela ena
koje pate od rane iznevjerenosti cesio su krukolika; donji dio
njihovih tijela u pravilu je iri od ramena. to je iri dio kruke
naglaeniji, to je rana iznevjerenosti d\x\:)\]a..
Meutim, opaa se i suprotno. Bokovi i bedra mukarca
mogu biti iri od ramena, a ena moe imati muko tijelo,
odnosno, iroka ramena te uske bokove i vitka bedra. Nakon

poprilinog promatranja i provjeravanja nekoliko takvih slua

jeva, zakljuila sam da ti nadzornici svoje rane iznevjerenosti
nisu doivjeli u odnosu s roditeljem suprotnoga spola, ve s
roditeljem istoga spola. Stoga svoj Edipov kompleks nisu
proivjeli na uobiajen nain, odnosno, s roditeljem suprotno
ga spola. Te su se osobe snano vezale za roditelja istoga spola,
gotovo do toke zanemarivanja drugog roditelja. No, takvi su
sluajevi malobrojni. Zbog toga ovo poglavlje govori o rani
iznevjerenosti povezane s roditeljem suprotnoga spola. Ako
smatrate da za vas vrijedi suprotno, ranu iznevjerenosti oivorio je roditelj istoga spola.
Meutim, ako je ena enstvena, ali su joj ramena ira od
bokova, njezino tijelo otkriva ranu odbaenosti']ex joj nedosta
je "dio" kukova.
Openito gledano, ljudi s maskom nadzornilca imaju svoje
mjesto u ivotu. Vrlo su usredotoeni na tjelesno i esto oba
vijani aurom koja govori: "Pogledaj me!" Mnogi imaju viak
kilograma, ali ne izgledaju debelo. Prije bismo ih opisali kao
snane ljude. Takva osoba odostraga ne izgleda debelo, ali bi
sprijeda mogao biti vidljiv povei trbuh. Svoju snagu pokazu
ju trbuhom koji govori: Sposoban sam. To se u istonjakim
zemljama naziva hara mo.
Potrebno je napomenuti da je debljanje uvijek povezano s
mentalnom razinom. Debljaju se oni koji vjeruju da nisu pot
puno zauzeli svoje mjesto u ivotu. Stoga pretilost v\\]e iskljui
vo znaajka rane ponienosti, opisane u prethodnom pogla
vlju. Suvina je teina za mazohiste nain poniavanja. Kod
drugih je tipova debljanje vie povezano s vjerovanjem da bi
trebali zauzimati vie prostora. Ustanovili smo da povueni i
ovisni - vrlo vitki, ak mravi - ne ele zauzimati mnogo pro
stora. Zbog manjka teine povueni moe biti nevidljiv, a ovi
sni se moe doimati slabije, to znai da mu je potrebna
pomo.
Upamtite kako postojanje samo nekoliko znaajki govori da
rana nije osobito duboka. Po dijelu tijela koji govori o snazi i
moi moemo ustanoviti na kojem je podruju osoba sklona

nadziranju i strahuje da e biti iznevjerena. Primjerice, mnogi

mukarci i ene sa irokim bokovima i velikim trbuhom osjeaju
gnjev prema suprotnom spolu, osobito na seksualnoj razini. Ti su
ljudi u mladosti moda doivjeli seksualne nasrtaje ili su bili rtve
seksualnog zlostavljanja, pa su zbog toga stvorili seksualnu zati
tu u obliku suvinih kilograma na tim dijelovima tijela.
Ako na svojem fizikom tijelu opaate znaajke nadzornika,
ali se smatrate prilino introvertiranom osobom, vjerojatno je
da na sebi ne opaate druge znaajke. Razlog tomu je injeni
ca da nadzirete na suptilan i prikriven nain, koji je tee pre
poznati. Ako jest tako, ljudi koji vas dobro poznaju moi e
vam, nakon to proitaju sljedeih nekoliko odlomaka, rei
nosite li masku nadzornika. Kod ekstrovertiranih je ljudi nad
ziranje oitije i lake ga je opaziti.
Snaga je zajednika znaajka svih ljudi koji trpe bol rane
iznevjerenosti. Oni teko prihvaaju bilo koji oblik iznevjerenosti, kod sebe ili kod drugih, pa svim silama nastoje biti odgo
vorni, jaki, osobiti i vani. Nadzornici na. taj nain zadovolja
vaju ego koji ne eli uvidjeti koliko puta tjedno iznevjere sami
sebe ili druge. Veinom uope nisu svjesni to ine.
Iznevjerenost]e za njih toliko neprihvatljiva da ne mogu vjero
vati kako su i sami sposobni takav osjeaj izazvati u drugima.
Ako su svjesni da su nekoga iznevjerili, primjerice, krenjem
obeanja, iznalaze raznorazna opravdanja i ak su spremni
lagati ne bi li se izvukli iz te situacije. Ukoliko neto zaborave
uiniti, zaklinjat e se da su se sjetili i imat e (ili izmisliti)
opravdanje zato to nisu uinili.
Upamtite da je svrha svih rana podsjetiti nas da nam drugi
nanose patnju zbog toga to to i sami inimo sebi ili drugima.
Ego to ne moe razumjeti ni prihvatiti. Ako na sebi prepozna
jete masku nadzornika, ali pri itanju ovih redaka osjeate
otpor, ne odupire se vae srce, ve va ego.
Od pet tipova, nadzornici od drugih oekuju najvie jer
vole sve isplanirati te na taj nain odravati nadzor. U jednom
od prethodnih poglavlja spomenula sam da i ovisni od drugih
oekuju mnogo, ali su njihova oekivanja povezana s

potrebom da im se pomogne i prui potporu, a ta potreba

proizlazi iz rane naputenosti. Nadzornici od drugih oekuju
da ine ono to bi trebali initi, da b u d u pouzdani. Osim toga,
vrlo dobro procjenjuju potrebe drugih. esto govore ono to
drugi ele uti, ali p r i t o m nemaju namjeru doista uiniti ono
to su rekli.
Nadzorniciir^o^M snanu osobnost. Govore iz uvjerenja i od
drugih oekuju da se dre svojih uvjerenja. Brzo stvaraju
miljenja o ljudima i situacijama i uvjereni su da su u pravu.
Svoja miljenja izraavaju kategoriki i u njih p o d svaku cijenu
ele uvjeriti druge. esto koriste izraz Slivaaii?kako bi usta
novili je li ih sugovornik dobro shvatio. Ako ih drugi razumiju,
uvjereni su i da se slau s njima; no, to, naalost, nije uvijek
tako. U razgovoru s nekoliko nadzornika pokuala sam ustano
viti jesu li svjesni koliko su me uporno nastojali uvjeriti u svoja
miljenja; odgovorili su nijeno. Svim je maskama zajednika
jedna znaajka: nismo svjesni da je nosimo. No, ljudi iz nae
okoline mnogo lake opaaju masku koju esto nosimo.
Nadzornici osobito paze da se ne nau u konfliktnim situa
cijama koje nee m o i drati p o d nadzorom. U drutvu brzih i
snanih ljudi ostaju po strani jer se plae da im nee biti ravni.
Nadzornici d]e\u]u brzo. Oni shvaaju, ili ele shvaati brzo
i nestrpljivi su kada im drugi neto nairoko objanjavaju ili
govore. esto ih prekidaju i odgovaraju prije no to je sugo
vornik dovrio. No, ako se, s druge strane, netko drzne isto
uiniti njima, strogo e odvratiti: Dopusti da zavrim, nisam
rekao sve to sam elio.
Nadzornici su vrlo daroviti i djeluju brzo. Zbog toga su sa
sporijim ljudima nestrpljivi. Primjerice, vonja iza sporog voza
a esto ih uzrujava i ljuti. Da bi se toga oslobodili, moraju se
doista potruditi. U takvim trenucima esto pokuavaju nadzi
rati druge. Roditelji nadzornici od svoje djece zahtijevaju da
b u d u brza i da brzo ue. Isto zahtijevaju i od sebe. Ako se
neto ne odvija dovoljno brzo te osobito ako ih se gnjavi neime to nisu planirali, naljute se. Rado zavravaju prvi, osobito
ako imaju konkurenciju. Brzina im je ak vanija od kvalitete

obavljenoga posla. Mogli bi ak otii toliko daleko da pravila

igre promijene u svoju korist.
Ako se situacija ne odvija onako kako bi eljeli, nadzornici
mogu postati agresivni, ak i ako sami sebe ne smatraju takvi
ma. Smatraju da su sigurni u sebe, snani i da drugima ne dopu
taju da ih gaze. Od pet tipova karaktera, /?<3a'zc/77/c/doivljava
ju najvie uspona i padova. U jednom su trenutku puni ljubavi,
a u drugom su gnjevni bez ikakvog oitog razloga.
Nadzornici bi trebali poraditi na strpljenju i snoljivosti,
osobito ako nisu u mogunosti raditi ili djelovati na svoj nain.
Primjerice, ako su bolesni, dat e sve od sebe da ozdrave kako
bi nastavili s poslom. Ako se razbole bliske osobe ili oni koji
prema njima imaju obveze, nadzornicipostaiu nestrpljivi.
Nadzornici esto govore u buduem vremenu; drugim rije
ima, budunost nastoje u potpunosti isplanirati. Mentalno su
vrlo aktivni. to je rana dublja, to oni vie predviaju budu
nost i nastoje sve drati pod nadzorom kako bi izbjegli bol
iznevjerenosti. ele da sve bude onako kako su isplanirali i od
budunosti oekuju toliko mnogo da nisu sposobni ivjeti u
sadanjosti. Primjerice, dok rade, bit e zaokupljeni planira
njem godinjeg odmora, a na odmoru planiraju povratak na
posao ili brinu to se kod kue dogaa u njihovoj odsutnosti.
Nadzornici vole stii ranije kako bi imali nadzor nad svime.
Ne vole kasniti i ne podnose da drugi kasne, iako im pokuaji
mijenjanja drugih pruaju priliku za nadzor. Uzrujaju se ako
posao zavre prekasno ili ako netko drugi kasni s obavljanjem
svojega zadatka. Budui da su zahtjevni, esto ni sebi ni drugi
ma ne daju dovoljno vremena za obavljanje odreenog posla.
Na taj problem najee nailaze s osobama suprotnog spola,
koje ih najlake uzrujaju.
Nadzornici teko poklanjaju povjerenje i nisu skloni preda
vati odgovornosti. Neprestano provjeravaju to drugi rade
kako bi bili sigurni da e posao biti obavljen u skladu s njiho
vim oekivanjima. Jednako tako nailaze na tekoe kada u
neki postupak moraju uputiti osobu koja sporo ui. Ako
odlue predati odgovornost, posrijedi su lagani zadaci ili

zadaci za ije ih loe obavljanje nee moi optuiti. Zbog toga

nadzornici moraju biti brzi: gotovo sve obavljaju sami, ali i
troe vrijeme na nadziranje onih koji im pomau. Doima se da
imaju oi i ui posvuda kako bi bili sigurni da drugi ine ono
to bi trebali initi. Nadzornici 06. drugih oekuju vie no to
oekuju od sebe. Meutim, povjerenje lake poklanjaju osoba
ma istoga spola, pa osobe suprotnoga spola mnogo pomnije
nadziru. Podsjeam vas da se rana iznevjerenosti, od koje pate
nadzornici, otvara pri svakom susretu s ljudima koji ne potu
ju svoje obveze.
Nadzornici sebe smatraju marljivima i odgovornima pa
teko prihvaaju lijenost. Smatraju da ovjek moe ljenariti
tek kada obavi sve za to je odgovoran, nipoto prije. Doista ih
uzrujava kada vide da drugi, osobito osobe suprotnoga spola,
ne rade nita. Nazivaju ih Ijeninama i smatraju da takvim lju
dima ne mogu vjerovati. Osim toga, uvijek se pobrinu da svi
budu upoznati sa svime to su oni uinili, koliko su uinili i
kako su to uinili; na taj im nain daju do znanja koliko su
odgovorni i pouzdani. Nadzornici su zgroeni kada im se ne
vjeruje. Smatraju se toliko odgovornima i darovitima da bi im
drugi trebali spontano vjerovati. No, ne uviaju koliko i sami
teko poklanjaju povjerenje.
Onima koji nose masku nadzornika vrlo je vano da pokau
svoju snagu i, nadasve, hrabrost. Od sebe zahtijevaju mnogo
jer drugima ele pokazati za to su sve sposobni. Svaki kuka
viki in, svaki in koji otkriva nedostatak hrabrosti, za njih je
oblik izdaje. Kad bi sami odustali od nekog projekta, kad ne bi
imali hrabrosti dovriti ga, bili bi vrlo ljutiti na sebe.
Kukavitvo ne oprataju ni sebi ni drugima.
Nadzornici nisu skloni povjeravanju jer se plae da bi njiho
ve ispovijedi jednoga dana mogle biti upotrijebljene protiv
njih. Da bi se nekome povjerili, u njega moraju imati potpuno
povjerenje. Meutim, prvi e drugima otkriti ono to im je
povjereno, ali, dakako, za to imaju dobar razlog.
Rado izraavaju svoje primjedbe na ono to drugi govore ili
ine. Primjerice, ako majka kori dijete, otac nadzornik e u

prolazu dobaciti: Jesi li shvatio to ti je majka upravo rekla?

Uplie se iako ga se to uope ne tie. Ako ukor prima ker, a
on se slae s njezinom majkom, vrlo je vjerojatno da e se ker
osjeati iznevjerenom, osobito ako je "tatina djevojica", a tatica nije stao u njezinu obranu dok ju je mama kanjavala.
Nadzornicin pravilu vole imati posljednju rije; zbog toga uvi
jek i svemu imaju neto za dodati... ili gotovo svemu.
Nadzornici se vole mijeati u tue poslove. Budui da brzo
uviaju to se dogaa oko njih i smatraju se jaima od drugih,
rado preuzimaju ulogu osobe koja e se pobrinuti za sve.
Uvjereni su da drugima moraju pomoi da urede svoje ivote.
Nisu svjesni da to ine zbog svoje potrebe za nadziranjem.
Vodei brigu o drugima, imaju mogunost nadzirati to e
drugi uiniti njima, te kako i kada e to uiniti. Nadzornicix\eavaju tue probleme zbog toga to smatraju da su drugi sla
biji. To je prikriveni nain dokazivanja vlastite snage. Dokle
god ne vjerujemo u vlastitu snagu, dat emo sve od sebe da
bismo je dokazali drugima te, primjerice, brinuti za "slabije".
Nadalje, nadzorniciSM vrlo osjetljivi, ali se ta osjetljivost ne
opaa jer su previe zauzeti pokazivanjem snage. U jednom od
prethodnih poglavlja ustanovili smo da oKy5/7/brinu o drugima
kako bi stekli njihovu potporu te da mazoliistihnmi o drugima
kako bi bili dobri prema njima i kako ih se nitko ne bi stidio.
Nadzornicix]ea}jai]Vi tue probleme kako ne bi patili od iznevjerenosti ili kako bi osigurali da e drugi ispuniti njihova oe
kivanja. Ako se prepoznajete u osobi koja se smatra odgovor
nom za sreivanje ivota onih koje voli, predlaem vam da
paljivije ispitate svoje motive.
Nadzornikov ego lako uzima glavnu rije ako ga netko u
neemu ispravi, zbog toga to ne vole biti pod nadzorom, oso
bito drugog nadzornika. Na osobite tekoe nailaze u odnosu s
autoritativnim ljudima jer smatraju da ih oni ele nadzirati.
Opravdavaju se i uvijek imaju dobar razlog zbog kojega su
neto obavili na svoj nain. Teko im je priznati vlastite straho
ve i ne ele govoriti o svojim slabostima. tovie, nadzornici ve
u vrlo mladoj dobi poinju govoriti: "Sposoban sam, dopusti da

to uinim sam". ele raditi na svoj nain i sretni su kada ih drugi

uvaavaju, estitaju im i, nadasve, kada primjeuju to rade.
Ranjivost ne ele pokazati zbog straha da bi ih netko mogao
iskoristiti i nadzirati. Nastoje to ee ostaviti dojam hrabro
sti, odvanosti i snage.
Nadzornici u pravilu postupaju upravo onako kako ele.
Govore ono to drugi ele uti, ali ne stoje iza svojih rijei.
Navest u primjer. Suprug i ja jednoga smo dana zaposlili
osobu tipa nadzornilca da obavi odreene poslove u kui.
Objasnila sam mu to elim i kako da zapone, ali sam odmah
vidjela da se nije sloio i da mu se nije svidjelo to to mu
dajem upute jer je on bio strunjak za popravke. Stoga me je
pokuao uvjeriti da je njegov nain najbolji, ne uzimajui u
obzir nae prioritete. Rekla sam mu da shvaam njegovo staja
lite, ali da bismo suprug i ja eljeli drugaije. Odgovorio je; U
redu. Meutim, dva dana poslije ustanovila sam da je uinio
onako kako je on elio. Kad sam mu rekla koliko sam ljuta jer
nije uinio ono to smo traili od njega, iznio je mnogo razlo
ga kojima je nastojao opravdati svoju odluku. Uspio je imati
posljednju rije zbog toga to je bilo prekasno za ponavljanje
cijeloga posla.
Ve sam spomenula da nadzornici ne vole autoritativne
ljude, ali ne uviaju koliko esto sami nareuju drugima ili
odluuju umjesto njih. Na javnim mjestima kao to su restora
n i , bolnice, prodavaonice i slino, uivam promatrati nadzor
nike u ulozi upravitelja ili voditelja. Oni ele znati sve to se
dogaa, iznose netraena miljenja i doima se da nisu sposob
ni prestati iznositi primjedbe na ono to drugi govore ili ine.
Jednoga sam dana u restoranu promatrala konobara tipa
nadzornika. Napadao je drugog konobara koji je imao sve zna
ajke povuene osobe. Nadzornik\e povuenomu nepresiano
govorio koga bi trebao posluiti i to bi trebao u i n i t i .
Povueni je u oaju podignuo obrve. Suprugu sam ispriala
to se dogaa i rekla da bi se njih dvojica mogla posvaati
kada nam je priao mladi povueni konobar, koji nas je
posluivao, i rekao nam da mu je ta situacija vrlo teka i da
namjerava uskoro otii.

Budui da sam dobro poznavala razliite rane, njegove me

rijei nisu iznenadile jer se povuena osoba radije povlai
nego da se suoi sa situacijom, ako se osjea previe odbae
no. U cijeloj je prii najzanimljivije bilo to to nadzornik nije
bio ef niti njegov nadreeni. Bio je konobar jednako kao i
povueni. Ali, jednostavno je odluio od drugog konobara
nainiti jednako dobrog konobara kao to je i sam bio.
Doimalo se da nadzorniJc vlada situacijom i da se dobro snala
zi s gostima. Ostavljao je dojam da je vrlo ponosan na sebe i
oito nije uviao da nadzire druge. Prema njegovu miljenju,
drugi mu je konobar trebao biti zahvalan na pomoi. Ono to
mi nazivamo nadziranjem, nadzornici nazivaiu pomaganjem.
Budui da suprug i ja na putovanjima esto jedemo u resto
ranima, sposobnost prepoznavanja rana uvelike mi koristi jer mi
otkriva kako da pristupim kojem konobaru. Primjerice, ako
konobaru tipa nadzornika uputim neugodnu primjedbu ili mu
kaem da je pogrijeio, znam da e se odmah poeti opravda
vati te da e moda ak i lagati ne bi li spasio ugled i ast. Ako
mu pristupim "s visoka", neu dobiti ono to elim. On mora
osjeati da mu nita nije nametnuto i da o svemu sam odluuje.
Nala sam se u situacijama u kojima su me konobari namjerno
ostavili ekati samo kako bi mi pokazali da je njihova zadnja.
Kada nadzornike netko pokuava uvjeriti u novu zamisao, u
pravilu su vrlo sumnjiavi. Za njih je najgore kada ih iznenade
pa nemaju dovoljno vremena za pripremu. A ako nisu pri
premljeni, postoji opasnost da nee moi nadzirati situaciju te
da e se stoga nai pod nadzorom drugih.
Budui da nadzornici teko izlaze nakraj s emocijom izne
naenja, njihova prva reakcija je povlaenje i oprez. Tada se
pripremaju za sve mogunosti i zamiljaju sve mogue ishode
kako bi bili spremni. Ne uviaju koliko se esto i 53/77/predomiljaju pa voljene dovode u situacije u kojima neoekivano
moraju odluivati u zadnji as. Sami se lako predomiljaju i
esto si uzimaju to pravo.
ena s ranom iznevjerenosti rekla mi je kako je u mladosti
uvijek nastojala predvidjeti oeve reakcije - reakcije zbog

kojih je patila. Kad je oekivala da e je udariti jer je bila

neposluna, on to nije uinio. Kad je oekivala pohvalu zbog
dobrih ocjena, udario bi je, a ona nije mogla shvatiti zato je
ljut. Taj primjer jasno otkriva da je takvo ponaanje privukla
zbog svoje rane te da se njezin otac tako ponaao zbog svoje
rane iznevjerenosti. Kao da je iznimno uivao kada bi je izne
nadio i kada ne bi zadovoljio njezine potrebe (koje je oito
predviao). To se moe objasniti vezom izmeu oca i keri ili
izmeu majke i sina koji trpe bol rane iznevjerenosti.
Nepredvidljivo ponaanje roditelja u djetetu tipa nadzornika
veinom izaziva osjeaj iznevjerenosti.
Budui da su toliko nepovjerljivi, nadzornici druge bez raz
miljanja nazivaju licemjerima. S druge strane, i njih se esto
smatra licemjerima zbog njihove sklonosti manipuliranju dru
gima. Primjerice, ako im neto nije po volji, naljutit e se i ogo
varati "krivca" pred svima koji ga budu eljeli sluati. Oni nisu
svjesni da se u takvim situacijama i sami ponaaju licemjerno.
Nadzornici ne podnose da im se lae. Oni kau: Radije bili
da me udare nego da mi lau. Sami esto lau, ali smatraju da
to zapravo nisu lai. S lakoom nalaze dobre naine za iskri
vljavanje istine. Smatraju da su im lai, koje su u pravilu sup
tilne, potrebne da bi dobili ono to ele ili se opravdali.
Primjerice, spomenula sam da su sposobni naslutiti oekivan
ja drugih i da esto govore ono to drugi ele uti. No,
naalost, svoju rije ne mogu uvijek odrati jer se obvezuju
iako nisu provjerili hoe li biti sposobni ispuniti obeanja.
Stoga iznalaze svakojaka dobra opravdanja; mogu ak i rei
da se ne sjeaju toga obeanja. Drugi znaju da je to la i osje
aju se iznevjerenima. Nadzornici \x tome uope ne vide la.
Takvo ponaanje mogu, primjerice, protumaiti kao odraz
svoje ogranienosti. Paradoksalno je da su veoma pogoeni
ako im drugi ne vjeruju. Ako im netko ne vjeruje, osjeaju se
iznevjereno. Daju sve od sebe ne bi li zasluili povjerenje i izb
jegli taj neugodan osjeaj iznevjerenosti.
Nekoliko sudionica mojih radionica poalilo mi se da im nji
hovi supruzi lau te na taj nain manipuliraju njima i dre ih

pod nadzorom. Kad su mi opisale svoje supruge, zakljuila

sam da su ti mukarci veinom bili nadzornici. Ne elim rei
da svi nadzornici lau, ali su pripadnici toga tipa ipak najskloniji laganju. Ako na sebi prepoznajete ovu ranu, toplo vam
savjetujem da pripazite jer laljivci esto ne vjeruju da su nji
hove lai doista prave lai, ili ak nisu svjesni da lau. Mogli
biste ak upitati one koji vas dobro poznaju smatraju li da kat
kad laete i jesu li vas moda uli kako laete.
Nadzornici ne podnose varanje. S druge strane, ako, pri
mjerice, varaju pri kartanju, rei e da je to bilo u ali ili da su
eljeli vidjeti hoe li drugi opaziti. Ako varaju pri podnoenju
porezne prijave, rei e da to svi ine.
Nadalje, nadzornici x\e vole situacije u kojima moraju neko
me podnositi raune - primjerice, suradniku na radnom mjestu.
Svjesni su da se osjeaju iznevjereno ako to netko uini njima.
Zbog toga to ne ele initi drugima. U uredu tvrtke Sluajte
svoje tijelo prije nekoliko je godina zaposlena nova djelatnica
koja je trebala klijentima davati informacije putem telefona, no,
ona im je esto davala netone informacije. To je potrajalo
nekoliko tjedana prije no to me je drugi zaposlenik obavijestio
o tome. Stoga sam zaposlenika koji je radio pokraj nje upitala je
li primijetio to se dogaa, a on mi je odgovorio da je od poet
ka znao za to, ali da tuakanje ni\e u opisu njegova radnog mje
sta. Budui da i sama patim zbog rane iznevjerenosti, to me je
razljutilo jer sam se zabrinula za ugled svoje tvrtke.
Dakako, nadzornicima je ugled vrlo vaan. Ako netko kae
ili uini neto to bi moglo naruiti njihov ugled, uvrijeeni su
i gnjevni jer se osjeaju strahovito iznevjerenima. Za svoj su
ugled spremni ak i lagati. Najvanije im je da budu na glasu
kao pouzdane, odgovorne osobe koje savjesno obavljaju svoje
poslove. Dok govore o sebi, ne otkrivaju se u potpunosti.
Govore samo o onome to e koristiti njihovu ugledu.
Teko pristaju ak i jamiti nekome za kredit jer se plae da
e njihov ugled biti ugroen ako ta osoba ne bude plaala.
Ako, nakon dubokog promiljanja, ipak odlue pristati, a ta
osoba zakae pri plaanju, nadzornici se osjeaju strahovito

iznevjerenima. Nadzornicix\e vole ulaziti u dugove, a ako su

u dugu, plaaju im su u mogunosti kako bi sauvali ugled.
Primijetila sam i da roditelji nadzornici esto najprije tite
svoj ugled, a tek tada djeluju za dobrobit svoje djece. Djecu
e pokuati uvjeriti da sve ine za njihovo dobro, ali djeca
nisu toliko naivna. Ona znaju da njihovi roditelji zapravo
misle na sebe. Roditelji nadzornici ele odluivati umjesto
svoje djece, dok roditelji koji doista misle na svoju djecu pro
nalaze vremena da bi razgovarali s njima o onome to bi ih
uinilo sretnima.
Nadzornici se ne vole nai u situacijama u kojima nee
moi odgovoriti na neko pitanje. Zbog toga se veina njih
rado upoznaje s razliitim temama. Ako im se postavi pitanje,
oni pokuavaju odgovoriti ak i ako e morati neto izmisliti
jer im je vrlo teko, ili ak nisu sposobni rei: Ne znam.
Sugovornik bi odmah mogao shvatiti da nadzornik ne zna
odgovor i pomisliti da lae. Kada netko kae: Nisam znao...
nadzornici gotovo uvijek osjeaju potrebu odgovoriti: Ja
jesam. Ne znam odakle mi to, ali znao sam ili To sam doznao
na tom i tom mjestu. No, to, naalost, nije uvijek istina.
Nadzornici esto koriste izraz Znao sam to.
Nadzornici su uvrijeeni ako se netko bez doputenja uplie
u njihove poslove. Primjerice, strahovito e se naljutiti ako
netko proita njihovu potu. Ako se netko u njihovoj prisutno
sti zauzme za njih ili progovori u njihovo ime, nadzornici se
uvrijede jer zakljuuju da ta osoba ne vjeruje u njihovu sposob
nost. Nisu svjesni da se i sami esto upliu i govore u ime dru
gih. Primjerice, nadzornik u braku s ovisnom enom (rana
naputenosti) mogao bi joj neprestano govoriti kako bi i zato
trebala uiniti ovo ili ono. Takva ena, naalost, trpi u tiini.
Moram dodati da je u paru, u kojemu je jedan partner nad
zornik, a drugi ovisan, nadzornik uvijek ovisan o partnerovoj
slabosti ili ovisnosti. Nadzornici se smatraju jakima zbog toga
to nadziru druge, no, to je zapravo drugi oblik ovisnosti. Ako
dva nadzornika ive zajedno, njihov se odnosi temelji na borbi
za prevlast.

Nadzornici sve spomenute primjere doivljavaju kao oblike

iznevjeravanja. Ako vas to iznenauje, vaa je definicija
"iznevjeravanja" vjerojatno previe ograniena. To sam shvati
la tek nakon mnogih godina marljivoga rada. Uviala sam da
moje tijelo iskazuje ranu iznevjerenosti, ali nisam uspijevala
uvidjeti vezu izmeu te rane i onoga to se dogaalo u mojem
ivotu. Osobito mi je teko bilo otkriti vezu s ocem, s kojim
sam imala snaan Edipov kompleks. Toliko sam mu se divila da
nisam shvaala kako sam se u odnosu s njim mogla osjeati
iznevjerenom i nipoto nisam mogla priznati da sam mu to
zamjerila.
Nakon nekoliko godina napokon sam si uspjela priznati da
moj otac nije opravdavao moju definiciju odgovornog
muliarca. U mojoj su obitelji ene donosile odluke, a mukar
ci su im pomagali. Tako je bilo s mojim roditeljima te s mojim
tetama i strievima. Stoga sam zakljuila da su ene jae i spo
sobnije te da zato nose sve odgovornosti. Mukarci su, po
mojem miljenju, bili slabi jer nisu imali nadzor ni nad ime.
No, moja je predodba bila pogrena; to to osoba ne donosi
odluke ne znai i da nije odgovorna. Morala sam ponovno
definirati i pojmove odgovornosti le odanosti.
Kad sam si uzela vremena da razmislim o onome to se
dogodilo tijekom mojeg djetinjstva, uvidjela sam da je moja
majka doista donosila veinu odluka, ali joj je moj otac uvijek
bio odan i prihvaao je svoje odgovornosti. Ako bi se isposta
vilo da moja majka i nije donijela najmudriju odluku, otac je
snosio posljedice jednako kao i ona. Stoga je bio odgovoran
'mukarac.
Da bih lake shvatila pojam odgovornosti, privukla sam
prvoga supruga i dva sina koje sam smatrala neodgovornima i
dugo ih nastojala nadzirati. Tada sam shvatila da je to moje
openito miljenje o svim mukarcima, to je objanjavalo moj
oprez u odnosu s osobama suprotnoga spola. Da bih lake iscijelila svoju ranu iznevjerenosti, privukla sam drugog supruga
koji je takoer patio zbog iznevjerenosti. Zahvaljujui njemu,
svakodnevno uviam svoj napredak, a time i iscjeljivanje svoje

rane. Opaam veliku razliku u svojem ophoenju prema

njemu i prema svojem bivem suprugu.
Nadzornici se plae i obvezivanja, a taj strah proizlazi iz
dubljeg straha: straha da e obveza biti prekrena. Krenje
zadane rijei i obveze za njih su jednaki iznevjerivanju. Stoga
smatraju da moraju odrati svoju rije, a ako se previe
obveu, osjeaju se zarobljeno. Zato radije ne daju obeanja.
Poznajem ovjeka koji od drugih uvijek iznuuje obeanje da
e ga nazvati. Osim toga, eli utanaiti i kojega e dana nazva
ti te u koje vrijeme. Ako ga netko zaboravi nazvati, on nazove
tu osobu da bi joj rekao to misli o njoj. Ne uvida da od dru
gih zahtijeva mnogo, ali sam se ne obvezuje, barem ne u
dovoljnoj mjeri. Promatrajui ga uviam koliko mnogo energi
je troi na pokuaje da sve dri pod nadzorom. Takvim pona
anjem samo produbljuje ranu iznevjerenosti.
M.no0. od onih koji trpe hol rane iznevjerenosti
osjeali su da njihov roditelj suprotnoga spola
nije drao svoja obeanja i da nije opravdao njegova
oekivanja, odnosno, da nije bio savreni roditelj.
Sjeam se primjera ezdesetogodinjeg starca koji je kao
dijete ivio samo s majkom. Ona je izlazila sa svima koji su bili
spremni troiti na nju. Kad mu je bilo petnaest godina, njego
va je majka izlazila s ovjekom koji je na nju bio spreman
potroiti cijelo bogatstvo. Sina je smjestila u internat, zbog
ega se on osjeao naputeno i, nadasve, iznevjereno. Kada je
odrastao, ene je privlaio tako to je na njih troio novac, ali
se ni jednoj nije doista obvezao. Smatrao je da se na taj nain
osveuje majci, no, pati od iste rane od koje su patili i mukar
ci koje je optuivao da su novcem zavodili njegovu majku.
Mnoge sudionice mojih radionica ispriale su mi kako su
zatrudnjele, ali su se budui oevi plaili obveza pa su izriito
zahtijevali da pobace. Ako se to dogodi eni koja pati od rane

iznevjerenostir\]ez\nai se rana produbljuje. Teko im jt

titi da njihovi partneri ne ele preuzeti odgovornost za
neroeno dijete.
,^
Ve sam spomenula da nadzornici teko poklanjanju povje
renje. No, skloniji su vjerovati ako veza nije seksualne prirode.
Vrlo su zavodljivi, ali, dokle god je rana vrlo duboka, s osoba
ma suprotnoga spola skloniji su biti prijatelji. U prijatelje imaju
vie povjerenja. esto se slue armom da bi manipulirali dru
gima i to im uglavnom polazi za rukom. arm ne mora nuno
biti seksualne prirode; armom se mogu posluiti u svim
podrujima svojih ivota. Nadzornik e, primjerice, svojoj
punici biti omiljeni zet jer e je osvojiti slatkorjeivou. S
druge strane, nadzornici su vrlo oprezni u prisutnosti drugog
armera. Oni odmah otkrivaju da ih netko pokuava armirati
i ne nasjedaju na to. Nadzornici se najvie plae disocijacije u
svim oblicima. Njima je najtee prihvatiti razdvajanje jer je i to
oblik disocijacije. Za nadzornike je to teak poraz. Ako sami
ele razdvajanje, brinu o tome da e iznevjeriti partnera i da
e ga partner proglasiti izdajicom. Ako partner eli razdvaja
nje, optuit e ga za izdaju. tovie, razdvajanje e ih podsje
titi da odnos nije bio pod njihovim nadzorom. No, doima se da
/75Gfeor/7/c/doivljavaju razdvajanje i raskide ee od drugih.
Zbog straha od razdvajanja strahuju i od obvezivanja. Zbog
tog straha esto privlae ljubavne veze s osobama koje nisu
slobodne i ne mogu se obvezati. Na taj nain prikrivaju inje
nicu da se sami ne ele obvezati.
Ako dva nadzornika ive zajedno i situacija nije ba najbo
lja, neprestano odgaaju trenutak istine u kojemu e priznati
kako je razdvajanje bolje rjeenje. Kada uspostave vezu, pot
puno se predaju jedno drugome. Ili se potpuno povezu i osje
aju da su dio drugoga, ili se osjeaju nepovezano, osobito
ako smatraju da ih partner ne cijeni. Disocijacija za nadzorni
ke znai udaljenost ili razdvojenost od drugoga. U govoru ak
esto koriste rije nepovezan. Tako e, primjerice, rei:
Osjeam da nisam povezan sa svojim djelom. Jedna mi je ena
rekla kako se osjeala prepolovljenom kada je izmeu nje i

njezinoga supruga dolo do nesporazuma - oajniki se plai

la razdvajanja.
Opazila sam da veina nadzornika iskusi ranu naputenosti
prije no to im se otvori rana iznevjerenosti. Oni koji u mlado
sti ne prihvate svoju ow5/7w stranu (svoju ranu naputenosti),
stjeu snagu potrebnu za skrivanje rane naputenosti; tada
poinju stvarati masku nadzornilca. Ako poblie promotrimo te
ljude, masku ovisnostiv\d]ei emo u njihovim oima (tune ili
umorne), usnama iji su kutevi okrenuti prema dolje, ili u
nekom drugom ovjeenom dijelu njihova tijela kojemu nedo
staje miinog tonusa.
Lako je zamisliti malu djecu koja, osjeajui se naputeno ili
zanemareno, odluuju upotrijebiti sve to im je na raspolaga
nju ne bi li osvojila roditelja suprotnoga spola, privukla pozor
nost i osjetila da od toga roditelja primaju potporu. Ta djeca
sama sebe uvjere da su vrlo draga i umiljata pa e im roditelj
jednostavno morati posvetiti osobitu pozornost. Sto vie
nastoje nadzirati roditelja na taj nain, to su njihova oekiva
nja vea. Ako se nita ne dogodi, ako njihova oekivanja osta
nu neispunjena, osjeaju se iznevjereno. Stoga sve vie nasto
je nadzirati. Stvaraju vrstu ljuturu i smatraju da su u njoj
zatieni, da u budunosti vie nee patiti zbog iznevjerenosti
ili naputenosti. Unutarnji nadzornilc u njihovoj ovisnoj strani
budi elju za neovisnou.
Kod nekih je ljudi rana naputenosti dublja od rane iznev
jerenosti, dok je kod drugih suprotno, pa prevladava maska
nadzornika. U poglavlju o /7<3pw5fe/705/-/spomenula sam prim
jer ovjeka koji dizanjem utega razvija miie, ali mu se tijelo
opusti ako prestane vjebati. To je dobar primjer osobe koja
pati od iznevjerenosti \ od naputenosti.
Na sebi ete moda primijetiti masku nadzornilca, ali ne i
masku ovisne osobe. Meutim, savjetujem vam da ne odbaci
te tu mogunost. Ostanite otvoreni za zamisao da biste mogli
imati i ranu naputenosti Rana ije znaajke prevladavaju na
tijelu jest rana koja se najee otvara u naim svakodnevnim
ivotima.

Temeljem viegodinjih promatranja zakljuila sam da ranu

naputenosti ne mora nuno pratiti rana iznevjeren os ti, ali ako
patimo od iznevjerenosti, patimo i od naputenosti. Primijetila
sam i da mnogi od onih ija tijela u mladosti iskazuju ranu
naputenosti, u zrelijoj dobi poinju razvijati znaajke rane
iznevjerenosti. Dogaa se i suprotno. Tijelo se neprestano
mijenja; u svakom nam trenutku otkriva to se unutra dogaa.
Moda ste primijetili da osobe koje strahuju od naputanja
i osobe koje strahuju od iznevjerenosti imaju nekoliko zajed
nikih znaajki. Osim spomenutih, i jedni i drugi rado privlae
pozornost. Ovisni to ine da bi dobili pozornost i da bi se
netko pobrinuo za njih, dok nadzornici lo ine da bi nadzirali
situaciju, pokazivali snagu karaktera i zadivili druge. Glumci i
pjevai najee pripadaju ovisnom n^pn, dokkomiari, humo
risti i oni koji vole nasmijavati druge u pravilu pripadaju tipu
nadzornilca. Ta dva tipa vole biti zvijezde, ali zbog razliitih
razloga. Nadzornici su na glasu kao osobe koje zauzimaju
mnogo prostora. U pravilu ne vole da njihov partner bude
istaknut.
Jedna mi je ena rekla da je u njezinu odnosu sa suprugom
sve bilo u redu dokle god su bili poslovni partneri. No, im se
ona odluila osamostaliti i uspjehom nadmaila svojega supru
ga, odnos se pogorao iako je ona zakoraila u drugo poslov
no podruje. Poeli su se natjecati. Suprug se osjeao iznevje
renim, a ona je sebe optuivala da ga je napustila.
Sljedea znaajka karakteristina za nadzornilce jesu velike
tekoe pri suoavanju s izborom, ako osjeaju da bi njime
mogli neto izgubiti. To objanjava zato nadzornici katkad
teko odluuju ili ih optuuju da previe razmiljaju. Kad su
sigurni u sebe, a osobito ako su sigurni da e moi nadzirati
situaciju, odluke donose s lakoom.
Nadzornikov strah od razdvajanja oituje se i na radnom
mjestu. Ako vode vlastitu tvrtku, spremni su otii tako daleko
da se dovedu u teku situaciju - primjerice, u veliki dug - prije
no to priznaju da nisu sposobni nastaviti. Kao zaposlenici,
nadzornici su esto na poloajima upravljanja. Uvijek im je

teko ostaviti tvrtku. Ali, vrijedi i suprotno. Ako pouzdani

zaposlenik odlui otii, nadzornik ga teko puta, a esto je i
gnjevan te agresivan.
Nadzornici sn u pravilu roeni vode i vole biti nadreeni.
Ne ele prestati nadzirati jer smatraju da tada ne bi imali glav
nu rije. No, istina je sasvim suprotna. Kad nadzornici presla
nu nadzirati i zadovolje se upravljanjem, postaju mnogo bolji
efovi. Izmeu nadziranja i upravljanja je velika razlika. Pri
nadziranju primjenjujemo utjecaj straha. Upravljati znai
pokazivati smjer bez nastojanja da sve bude iskljuivo onako
kako mi elimo. Mogue je upravljati i nastaviti uiti od svojih
podreenih.
Zbog priroene sposobnosti za voenje nadzornici esto
postaju direktori, ali im njihova oekivanja i tenja nadziranju
donose mnogo stresa. Nadzornicima ]e teko odustati od nad
zora, iako bi to svakako trebali to prije uiniti.
Sljedei veliki strah koji opsjeda nadzorniice jest da e biti
odbaeni, to je za njih iznevjerivanje. Meutim, nisu svjesni
koliko esto sami odbacuju druge tako to ih uklanjaju iz svojih
ivota. Primjerice, ako izgube povjerenje u nekoga, nee mu
pruiti drugu priliku. esto ak ne ele ni razgovarati s tom oso
bom. Kad su gnjevni, a osobito ako se situacija ne razvija onako
kako su oekivali, u pola razgovora s lakoom sputaju telefon
sku slualicu ili sugovorniku okreu lea. Kao to znamo, oni ne
podnose kukavitvo, lai i licemjerje. Odbacuju sve osobe s tim
znaajkama. Nakon razdvajanja esto odbacuju i partnera od
kojega su se razdvojili. Nadzornilce sam mnogo puta ula kako
govore: Ne elim imati nita s njim/njom.
Budui da su armeri, seksualni ivot nadzornilca esto je
zadovoljavajui samo ako mu prethodi zavoenje. To obja
njava zato se nadzornici vole zaljubljivati; uivaju u strastve
noj strani odnosa. Kada se strast partnera pone gasiti, nalaze
nain da ga potaknu na odlazak. Tako izbjegavaju optubu za
izne vjeri vanje.
Mnoge nadzornice smatraju da ih mukarci iskoritavaju i
zbog toga su vrlo oprezne. Uivaju u voenju ljubavi ako su za

to raspoloene, ako su odluile dopustiti da ih se zavede ili su

raspoloene za zavoenje partnera. Nadzornici takoer vole
da inicijativa potekne od njih. Ako nadzornici {mns^arci i ene)
ele voditi ljubav, a partner ih odbije, osjeaju se iznevjereno.
Ne mogu shvatiti zato se njihov partner, koji ih voli, ne eli
povezati putem voenja ljubavi. Osnovni uzrok njihovih sek
sualnih tekoa jest veza koju su uspostavili s roditeljem suprot
noga spola, kojega su toliko idealizirali da ni jedan partner ne
moe ispuniti njihova oekivanja. Drugim rijeima, Edipov
kompleks nije razrijeen. Primijetila sam da oni koji pate zbog
iznevjerenosti, najvie ele imati seksualnog partnera usprkos
seksualnim tekoama. Nisu svjesni da ta elja, putem misli ili
postupaka, produbljuje njihovu ranu iznevjerenosti.
Stoga nadzornici esto imaju blokadu na seksualnoj razini.
Vjerojatno se sjeate da sam na poetku ovoga poglavlja spo
menula da nadzornici razvijaju jaku seksualnu energiju, ali je
dugogodinji strahovi uvelike sputavaju. Fiziku blokadu
opaamo ako je podruje zdjelice napuhnuto. Nadzornici tak
mogu otii toliko daleko da se potpuno odreknu seksa te nala
ze dobar razlog kojim e opravdati svoju odluku.
Po pitanju prehrane, nadzornici uglavnom jedu brzo jer ne
ele gubiti vrijeme. Ako su zaokupljeni vanim zadatkom,
mogu potpuno zaboraviti na jelo. ak i govore da im jelo nije
vano. S druge strane, kada odlue jesti, pojedu mnogo i u
tome uivaju. Skloni su ak izgubiti nadzor i pojesti mnogo
vie no to je njihovu tijelu potrebno. Od pet tipova, nadzor
nici su osobe koje hrani dodaju zaine i sol prije no to su je
kuale. Tako su sigurni da imaju posljednju rije vezano za
svoju prehranu, jednako kao to i u razgovoru vole imati
posljednju rije.
Slijede bolesti od kojih nadzornici na\ee pate:
Agorafobija, koja, kao i kod ovisniJi osoba, u velikoj mjeri
proizlazi iz njihove potrebe za povezivanjem. Meutim, ago
rafobija je kod nadzorniJca vie uvjetovana strahom da e
poludjeti, dok se agorafobi s maskom ovisnosti uglavnom

plae smrti. Napominjem da lijenici agorafobiju esto dijag

nosticiraju kao spazmofiliju. (Definiciju agorafobije pronai
ete na 51. stranici.)
Nadzornjcj privlae bolesti povezane s nadzorom i krutou,
kao to su svi problemi sa zglobovima, osobito s koljenima.
Najskloniji su bolestima u kojima se gubi nadzor nad
odreenim dijelovima tijela, odnosno, krvarenjima, impo
tenciji, proljevu itd.
Ako se nau u situaciji u kojoj su potpuno bespomoni,
mogua je oduzetost.
esto imaju problema s probavnim sustavom, osobito s
jetrom i elucem.
U usporedbi s drugima, nadzornici su i skloniji bolestima
koje zavravaju na "itis". Vie pojedinosti pronai ete u knjizi
Vae tijelo govori: Voli samoga sebe!, u kojoj sam objasnila da
od tih bolesti najee obolijevaju nestrpljive, gnjevne i frustri
rane osobe, zbog toga to su njihova oekivanja vrlo velika.
Nadzornici esto pate i od upale usne upljine, koja se
pojavljuje kada, svjesno ili podsvjesno, suprotan spol osude
kao odvratan. Ta bolest znai i nadzor, izbjegavanje poljubaca.
Navedene tegobe i bolesti mogu se pojaviti i kod osoba
koje trpe bol drugih rana, ali se doima da su mnogo uestalije
kod ljudi koji pate zbog iznevjerenosti.
Vano je uvidjeti da je va roditelj suprotnoga spola, s kojim
ste doivjeli ovu ranu, takoer patio i vjerojatno jo uvijek pati
od iste rane, doivljene s roditeljem suprotnoga spola. Ako su
vam roditelji ivi, nita vas ne sprjeava da s njima porazgova
rate o tome. Sluajui roditelje kako govore o svojim ivotima
sa svojim roditeljima dok su bili mladi, moemo mnogo otkriti.
Upamtite da je glavni razlog svake rane naa nesposobnost
da sebi oprostimo ono to inimo sebi ili drugima. Teko nam
je oprostiti sebi zbog toga to najee nismo ni svjesni da se
optuujemo. to je rana iznevjerenosti dublja, to vie

iznevjeravamo druge ili sami sebe tako to si ne vjerujemo ili

krimo ono to smo sebi obeali. Druge optuujemo za sve to
sami inimo, ali to ne elimo uvidjeti. Zbog toga privlaimo
ljude koji e nam pokazati to inimo.
Stid takoer otkriva da iznevjeravamo druge ili sami sebe.
Kada god poelimo sakriti svoje ponaanje (ili sebe), razlog
tomu je osjeaj stida. Posve je normalno stidjeti se ponaanja
jednakog ponaanju koje osuujemo kod drugih. Doista ne
elimo da drugi otkriju da se ponaamo kao i oni.
Upamtite da se znaajke i ponaanja
opisani u ovom poglavlju oituju samo ako
odluimo nositi masku nadziranja, vjerujui da emo
tako izbjei bol iznevjerenosti.
Ovisno o dubini rane, tu masku moemo nositi
vrlo rijetko ili gotovo neprestano.
Ponaanje karakteristino za nadzornike uvjetovano je stra
hom od ponovnog proivljavanja boli rane iznevjerenosti.
Svaka rana sa sobom nosi svoja ponaanja i stavove.
Razmiljanje, osjeaji, govor i ponaanje povezani sa svakom
ranom otkrivaju reakcije na ono to se dogaa u ivotu. Ako
reagiramo, nismo usredotoeni, nismo u svojim srcima i ne
moemo biti sretni. Zbog toga je korisno biti svjestan onih tre
nutaka kada doista jesmo svoji i trenutaka kada reagiramo. Uz
takvu svijest postajemo gospodari svojih ivota umjesto da
vlast nad sobom preputamo svojim strahovima.
Ovim sam vas poglavljem eljela upoznati s ranom iznevjere
nosti. Ako se prepoznajete u opisu maske nadzornilca, u zad
njem ete poglavlju pronai sve informacije koje su vam potreb
ne da iscijelite tu ranu i ponovno postanete ono to doista jeste,
slobodni od vjerovanja da je iznevjerenost u ovom svijetu
uobiajena pojava. Ako se u ovom opisu ne prepoznajete.

predlaem vam da o tome porazgovarate s osobama koje vas

dobro poznaju kako biste ustanovili slau li se s vama prije no
to odbacite tu mogunost. Ve sam spomenula da rana iznevjerenosti moe biti relativno mala, a tom sluaju vjerojatno
posjedujete tek nekoliko navedenih znaajki. Mogue je da ete
se prepoznati u nekim obrascima ponaanja, ali ne i u svemu
opisanom. Gotovo nije mogue da osoba prizna sve spomenu
te stavove i ponaanja. Upamtite da je vrlo vano ravnati se naj
prije prema fizikom opisu jer sami sebi laemo s lakoom, ali
fiziko tijelo nikada ne lae.
Ako uvidite da netko iz vae okoline trpi bol ove rane, ne
smijete ga pokuavati promijeniti. Saznanja steena iz ove
knjige nastojte upotrijebiti za razvijanje dubljeg suosjeanja i
razumijevanja njihova reaktivnog ponaanja. Ako osoba
pokae zanimanje, bolje je da sama proita ovu knjigu nego
da joj vi svojim rijeima tumaite njezin sadraj.

Znaajke rane I Z N E V J E R E N O S T I
Otvaranje rane: izmeu druge i etvrte godine, s rodi
teljem, suprotnoga spola. Iznevjerivanje povjerenja ili nei
spunjena oekivanja u ljubavnim/seksualnim vezama.
Manipulacija.
Maska: nadziranje
Tijelo: zrai snagom i moi. Kod mukaraca su ramena
ira od bokova. Kod ena su bokovi iri od ramena.
Isturene grudi. Isturen trbuh.
Oi: intenzivan, zavodljiv pogled. Oi koje sve brzo
opaaju
Rjenik: "nepovezan", "sposoban sam", "dopusti da ja
to uinim", "znao sam", "vjeruj mi", "ne vjerujem mu",
"shvaa li?".
Karakter: smatraju se odgovornima i jakima. ele biti
osobiti i vani. Ne dre obeanja i obveze ili se na to pri
siljavaju. Lau s lakoom. Manipuliraju. armeri. Mnogo
oekuju. udljivi. Uvjereni su da su u pravu i u to nastoje
uvjeriti druge. Nestrpljivi. Nesnoljivi. Brzo shvaaju i dje
luju. Djeluju kako bi bili primijeeni. Saljivci. Neskloni
povjeravanju. Ne otkrivaju svoju ranjivost. Sumnjiavi.
Strahuju od krenja obeanja.
Najvei strah: disocijacija, razdvajanje, odbaenost.
Prehrambene navike: dobar apetit. Jedu brzo. Dodaju
zaine i sol. Suzdravaju se dok su zaposleni, ali potom
gube nadzor nad sobom.
Mogue bolesti: bolesti povezane s nadzorom i gubit
kom nadzora, agorafobija, spazmofilija, probavne tegobe,
bolesti koje zavravaju na "itis", upala usne upljine.

Tijelo osobe koja pati od rane

NEPRAVEDNOSTI
(Maska krutosti)

esto poglavlje

Nepravednost
Pravednost se definira kao prihvaanje, uvaavanje te
potovanje prava i zasluga svakog pojedinca. Meu istoznani
cama rijei "pravedan" jesu: ispravan, pravian, nepristran,
estit. Nepravednost je, kao to znate, suprotna pravednosti.
Stoga od nepravednosti patimo kada smatramo da drugi ne
cijene nau pravu vrijednost, kad osjeamo da nas ne potuju
ili smatramo da ne dobivamo ono to zasluujemo. Od nepra
vednosti moemo patiti i ako dobijemo vie no to smatramo
da zasluujemo. Ranu nepravednosti stoga moemo iskusiti i
ako smatramo da imamo vie materijalnoga no to zasluujemo
ili, s druge strane, ako smatramo da nemamo dovoljno.
Ova se rana otvara u vrijeme razvoja osobnosti, odnosno,
okvirno izmeu tree i pete godine, kada postajemo svjesni da
smo ljudska bia, potpuni entiteti, s pojedinanim razlikama.
Kao djeca osjeamo nepravednost zbog toga to ne
moemo integrirati svoju osobnost; ne moemo se izraziti i ne
moemo Z?///'svoji. Ovu ranu doivljavamo ponajprije s rodite
ljem istoga spola. Ako taj roditelj nije sposoban osjetiti i izrazi
ti svoje osjeaje, patimo zbog njegove hladnoe. Time ne
elim rei da su hladni svi roditelji osoba koje pate zbog nepra
vednosti, ali ih kao djeca tako doivljavamo. Patimo i zbog
autoritativnog stava svojih roditelja, uestalih kritika, strogosti,
, nesnoljivosti ili njihovog konformizma. U veini sluajeva taj
roditelj takoer pati zbog rane nepravednosti. Moda je nije
doivio na isti nain ili u istim okolnostima, ali postoji i dijete
je osjea.
Mnogi ljudi s ranom nepravednosti veW\ su mi da je njihov
odnos s roditeljem istoga spola bio dobar dok su bili tinejderi
te da su s tim roditeljem ak bili prijatelji. No, takav je odnos
bio povran jer ni roditelj ni dijete nisu govorili o svojim istin
skim osjeajima.

Due koje na Zemlju dolaze iscijeliti ranu nepravednosti

odabiru roditelje koji e im pomoi doi u dodir s tom ranom.
Jedan, ili ak oba roditelja pate od iste rane. Kad dozive
nepravdu, ljudi se ograuju od svojih osjeaja, uvjereni da su
se tako zatitili. No, ograivanje od vlastitih osjeaja ne znai
da ne osjeamo nita. Da bi se zatitili od boli te rane, stvara
mo masku krutosti.
Kruti su ljudi vrlo osjetljivi, ali razvijaju sposobnost potiski
vanja i skrivanja te osjetljivosti. Ponaaju se kao da ih nita ne
moe dirnuti. Zbog toga se pod maskom krutosti esto doima
mo hladnima i neosjetljivima. Od pet tipova karaktera, krutisu
ljudi najskloniji prekriiti ruke. Na taj nain blokiraju podruje
solarnog pleksusa kako ne bi osjeali. Osjeaje izbjegavaju i
tako to se odijevaju u crno, jer ta boja ne proputa gotovo
nita. Spomenula sam da se i povuene osobe rado odijevaju
u crno, ali zbog drugog razloga; oni ele nestati. Oni koji pate
zbog odbaenosti'\ nepravednosti u pravilu nose samo crnu ili
vrlo tamne boje.
Krud\]ud\ iznad svega tee pravednosti i potenju. esto su
perfekcionisti jer vjeruju da su poteni ako su njihove rijei i
postupci savreni. Vrlo im je teko shvatiti da se ponaaju u
skladu sa svojom definicijom savrenstva i da ipak mogu biti
nepoteni.
Osobe koje pate zbog nepravednost sklone su zavidjeti
onima koji imaju vie i koji to, prema njihovu miljenju, ne
zasluuju. Mogli bi vjerovati i da drugi zavide njima ako oni
imaju vie. Ovisne osobe i nadzornici skloniji su ljubomori,
koja se razlikuje od zavisti. Ovisnisu ljubomorni jer se plae da
e biti naputeni, dok su nadzornici ljubomorni jer strahuju od
iznevjerenosti
Maska krutosti oituje se u uspravnom, ukoenom tijelu
koje mora biti to blie savrenstvu. Tijelo je skladno, a usprav
na su ramena irinom jednaka bokovima. Kruti se ljudi mogu
udebljati, ali e njihova tijela i dalje ostati skladna. Razlog nji
hova debljanja objanjen je u prethodnom poglavlju.

Meutim, moram napomenuti da se kruti \\udi, najvie od

svih tipova, plae debljanja. Dat e sve od sebe da se ne ude
bljaju, a osobito ne ele imati veliki trbuh. Dok stoje, esto
uvlae trbuh. Krutoj hi eni bilo mnogo lake kada bi prihvati
la da savreno ravan trbuh za ene nije prirodan. ensko je
tijelo prirodno zaobljeno; to je dio enstvenosti.
Kruti mukarci i ene esto imaju lijepu, zaobljenu
stranjicu. ene imaju uzak struk; vole odjeu koja naglaava
struk i esto nose pojaseve. Nesvjesno vjeruju da e manje
osjeati ako je struk (podruje solarnog pleksusa - podruje
emocija) vrsto stegnut.
Kruti su ljudi ivahni i dinamini. Koa im je ista i svijetla,
a oi ivahne. Meutim, pokreti su im kruti, a nedostatak gip
kosti otkriva da su prilino zatvoreni. Primjeri su ljudi koji ruke
ne odmiu od tijela. eljusti su im esto stisnute, a vrat uko
en, ponosno uspravan, pa se nerijetko vide i ispupene vene.
Ako posjedujete sve navedene tjelesne znaajke, to je znak
da trpite bol duboke rane nepravednosti Tek nekoliko znaaj
ki govori da vaa rana nije toliko duboka.
Kruti ljudi ve u mladosti uviaju da ih drugi vie cijene
zbog onoga to ine nego zbog onoga to jesu. Uvjereni su u
to ak i ako nije tako. Zbog toga postaju vrlo sposobni i brzo
se osamostaljuju. Svim silama nastoje izbjegavati probleme, a
ak i ako se suoe s problemom, radije e rei da je sve u
redu, kako ne bi osjeali patnju povezanu s tim problemom.
Kruti su ljudi vrlo optimistini, esto previe. Vjeruju da e
problemi nestati ako budu redovito govorili: Nema problema.
Osjeaje vrlo dobro skrivaju i od sebe i od drugih pa se doima
ju kao da ih nita ne moe uznemiriti.
Krutim \]ud\u\ai, kao i nadzornicima, esto nedostaje vreme
na, ali zbog drugog razloga. Krud \]ud\ nemaju dovoljno vre
mena zbog toga to ele da sve bude savreno, dok nadzornici
nemaju dovoljno vremena zbog toga to su previe zaokuplje
ni voenjem tuih poslova. Ni krunY]\xd\ ne vole kasniti, iako
im se to esto dogaa zbog toga to se predugo spremaju.

Ako se kruta osoba, uvjerena da je u pravu, suoi s autori

tetom ili s osobom koja se smatra autoritetom za odreeno
podruje, svoj e stav zagovarati sve dok se "autoritet" ne sloi
s njom. Kruti se ljudi plae autoriteta jer su ih u djetinjstvu
pouavali da su autoriteti uvijek u pravu. Ako drugi sumnjaju
u njih i postavljaju mnogo pitanja, kruti \]nd\ smatraju da su
podvrgnuti nepravednom ispitivanju jer su uvjereni da su bili
iskreni i poteni.
Budui da uvijek tee pravednosti, kruti ljudi paze da
zaslue ono to dobivaju. Zaslunost im je vrlo vana.
Zaslunost za njih znai primiti nagradu za dobru izvedbu. Ako
dobiju neto to nisu zasluili svojim trudom, smatraju da to ne
zasluuju i na kraju mogu izgubiti ono to su dobili. Iznimno
krute osobe ak uspijevaju ne dobiti nita jer smatraju da
moraju biti iznimni kako bi zasluili nagradu.
Pri objanjavanju ele da sve pojedinosti budu tone, ali se,
zbog sklonosti preuveliavanju, slue neodreenim izrazima.
Redovito koriste rijei uvijek, nikada i vrlo. Primjerice, kruta
ena koja suprugu kae: Nikada nisi ovdje, uvijek si odsutan!,
ne uvia da pritom nije potena jer su, dakako, rijetke one
situacije koje se dogaaju uvijek ili nikada. Za krute je ljude
sve najee vrlo dobro, odlino, vrlo osobito itd. Meutim,
ne vole kada drugi koriste te izraze. Tada ih optuuju za preu
veliavanje.
Religija na krute ljude utjee jae nego na osobe koje pate
od drugih rana. Razlika izmeu dobra i zla, ispravnoga i
pogrenoga, za njih je vrlo vana. To su smjernice koje upra
vljaju njihovim ivotom. Takav je stav oit u njihovu govoru.
Reenice esto zapoinju izrazima u redu ili dobro kako bi bili
sigurni da e njihove rijei biti ispravne i potene. Reenice
zavravaju izrazom slae li se?, kako bi provjerili njihovu to
nost. Uestalo koriste i izraze upravo tako, zacijelo, vjerojatno
itd. Cesto govore i: Nije mi jasno. Oni vole jasna, precizna
objanjenja.
Ako su ganuti ili ih svladaju emocije, kruti ljudi ne ele
pokazati svoje osjeaje, ali ih izdaje glas, koji postaje suh, a

govor odsjeen. Svoju osjetljivost i emocije mogli bi prikrivati

i smijehom. Lako se nasmiju bez razloga, neemu to drugi ne
smatraju smijenim.
Kada krute ljude upitate kako su, oni automatski odgovara
ju: "Odlino!" Odgovaraju brzo zbog toga to si ne ele dopu
stiti vrijeme za osjeaje. Zatim tijekom razgovora govore o
svemu to ba i nije najbolje u njihovim ivotima. Ako ih upi
tate: Nisi li rekao da je sve u redu?, odgovorit e da to nisu
pravi problemi.
Kruti se ljudi strahovito plae mogunosti da pogrijee.
Samo me kruti ljudi u sklopu radionica pitaju: Jesam li ovu
vjebu ispravno izveo? V\se ih zanima jesu li vjebu pravilno
izveli umjesto da se usredotoe na ono to putem nje mogu
otkriti o sebi. Primijetila sam i da kruti \]\x.\ moje opise pona
anja ili stavova shvaaju kao nove nedostatke, drugim rijei
ma, smatraju da takvo ponaanje nije ispravno pa me prekida
ju i prije no to zavrim te pitaju: to bismo trebali poduzeti u
vezi toga?Trae smjernice kako da postanu savreni, to prije.
Ako nisu savreni, moraju se nadzirati kako drugi ne bi opazi
li netom otkrivene nedostatke. Ne uviaju da i na taj nain od
sebe trae previe. Kruti ljudi sve ele rijeiti odmah pa ne sti
gnu ustanoviti kako se u odreenoj situaciji osjeaju, ne dopu
taju si biti ljudska bia koja neprestano rjeavaju probleme.
Primijetila sam i da ljudi s maskom krutosti lako porumene
dok mi se obraaju te da su skloni zakljuiti kako nisu upravu.
Tako, primjerice, porumene dok mi govore koliko im je teko
oprostiti onome tko ih je povrijedio, ili dok o nekome govore
loe jer njegov stav smatraju nepotenim. Rumenilo otkriva da
se stide onoga to ine ili ne ine. Meutim, oni ne znaju da je
to razlog zbog kojega porumene, a katkad ak nisu ni svjesni
da su porumenjeli. Zapravo, povuene osobe i kruti ljudi
imaju najvie problema s koom.
Budui da se plae mogunosti pogreke, kruti se ljudi esto
nau u situacijama u kojima su prisiljeni izabrati. to vie stra
hujemo, to vie privlaimo situacije koje odgovaraju naem
strahu. Primjerice, ako elimo neto kupiti, ali nemamo

dovoljno novca, prisiljeni smo izabrati. Pitamo se trebamo li to

kupiti i moramo odluiti. Kruti ljudi esto odluuju ugoditi
sebi, ali tada osjeaju da su propustili neto drugo. Uzmimo za
primjer ovjeka koji si odluuje priutiti ugodan godinji
odmor. Kasnije zakljuuje da je taj novac trebao potroiti na
obnavljanje kue. Zbog straha od donoenja pogrene odluke
kruti\]Vi.\ esto sumnjaju u sebe nakon to odlue. Neprestano
se pitaju jesu li donijeli "ispravnu" odluku, je li njihova odluka
bila najpotenija mogua.
Ako neto elite ravnopravno podijeliti na nekoliko ljudi,
primjerice, tortu, bocu vina, raun u restoranu i slino, budite
uvjereni da je taj zadatak najbolje povjeriti krutoj osohi. Dok
sa skupinom jedem u restoranu, uivam promatrati to se
dogaa kada stigne raun. Nadzornici preuzimaju situaciju u
svoje ruke i govore: to kaete na to da podijelimo trokove?
To e biti mnogo bre i jednostavnije. Nastupe toliko samouv
jereno i zapovjedniki da drugi pristojno pristanu. Ukupan
iznos podijele s brojem prisutnih te zaas izraunaju i objave
koliko svatko mora platiti. Tada se upletu /TW/-/ljudi. Oni nisu
zadovoljni. Oni koji moraju platiti vie no to su pojeli smatra
ju da to nije poteno, a oni koji su naruili skuplja jela, kako bi
se poastili, smatraju kako nije potrebno da drugi to plaaju.
U takvoj situaciji ponavljamo raunanje.
Kruti ljudi na veini ivotnih podruja od sebe zahtijevaju
mnogo. Vrlo su sposobni preuzimati zadatke i biti disciplinira
ni. U prethodnom smo poglavlju ustanovili da nadzornici vole
nadzirati to se dogaa oko njih. Od sebe trae toliko mnogo
da i drugi od njih oekuju mnogo. Mnogo sam puta ula kako
kruta ena govori svojima blinjima: Prestanite me skivaati
kao svemoguu superenu! Te se ene zapravo obraaju sebi.
Drugi tek odraavaju koliko same od sebe oekuju.
Jedan sudionik moje radionice rekao mi je kako mu je otac
obiavao govoriti: Ti nema prava, ve samo obveze. Ta mu se
reenica jo u djetinjstvu urezala u pamenje pa priznaje da se
teko oputa. Ne doputa si stati, zabaviti se i odmoriti. Smatra
da neprestano mora biti koristan. Mora obavljati svoju

dunost. Budui da se u svakodnevnom ivotu neto uvijek

ima za obaviti, kruti si ljudi malokad doputaju odmor bez
grinje savjesti. Stoga e, primjerice, odmor i zabavu opravda
ti govorei da su to zasluili nakon svega to su uinili. tovi
e, krutise ljudi osobito osjeaju krivima ako ne ine nita dok
netko drugi radi. To smatraju nepotenim. Zbog toga su im
tijela, napose noge i ruke, napeta ak i dok se odmaraju.
Moraju se svjesno potruditi osloboditi gra i opustiti noge. I
sama sam to primijetila prije nekoliko godina. Sjedei kod fri
zera ili itajui, odjednom uviam koliko su mi noge napete
iako sam oputena. Moram se svjesno potruditi opustiti noge,
ramena i ruke.
Osim toga, kruti\]ud\ ne samo to ne potuju svoje granice,
ve ni ne znaju kada su ih dosegli. Budui da ne stignu osjeti
ti jesu li njihovi postupci u skladu s njihovim potrebama, esto
rade previe i staju tek kada se nau na rubu sloma. Uza sve
to, vrlo im je teko traiti pomo. Radije sve obave sami kako
bi bilo savreno. Zbog toga su kruti \]Vi.\ mnogo skloniji sago
rijevanju r\ego drugi.
Vjerojatno uviate da kruti \]n6.\ najveu nepravdu nanose
upravo sebi. Skloni su, primjerice, osjeati krivnju ako su kupi
li ono to im, prema njihovom miljenju, zapravo nije potreb
no, te ako istodobno i svojima voljenima nisu neto kupili. Da
bi si dopustili kupiti neto, za to moraju pronai opravdanje;
moraju pronai razlog zato to zasluuju. U suprotnom se
optuuju za nepotenje.
Rana nepravednosti druga je rana koju moram iscijeliti u
'Ovom ivotu. Mnogo sam puta izgubila neto sasvim novo ili pri
prvoj uporabi potrgala netom kupljenu stvar ako sam smatrala
da to zapravo i nisam zasluila. Tako sam ustanovila da sam se
osjeala krivom, jer sam na svjesnoj razini bila uvjerena da sam
dovrila proces prihvaanja i da vie ne osjeam krivnju.
Otkrila sam da mentalni razgovor sa sobom i uvjeravanje
samoga sebe da neto zasluujemo zapravo nije potpuno prih
vaanje. U tom nam sluaju nedostaje sposobnost osjeanja
da neto zasluujemo. Iako mislimo da neto zasluujemo,

moramo to biti sposobni i osjet/ti kako bismo si dopustili kupi

ti ono to smo odabrali te kako bismo to smatrali potenim.
Mnogima sam rekla kako je za mene najvea nagrada obii
prodavaonice i kupiti neto lijepo, osobito ako mi to zapravo i
nije potrebno. Danas znam da mi je to potrebno kako bih se
oslobodila uvjerenja da sve moram zasluiti prije no to dobi
jem, te da bih si bez osjeaja krivnje dopustila imati ono to
me veseli.
Mnogo sam puta primijetila i da kruti polaznici mojih radio
nica svojima blinjima jasno daju do znanja da pohaaju teaj,
da nisu na odmoru, ve da rade na sebi. Oni koji dolaze izda
leka i moraju odsjesti u hotelu, odabiru najjeftiniji kako se ne
bi osjeali krivima. Neki ak svojima blinjima preuuju da su
odsjeli u hotelu, jer bi oni to mogli smatrati nepotenim. Ako
krutj ljudi skrivaju svoje postupke ili ono to su kupili, to ne
ine samo zbog osjeaja krivnje, ve i zbog stida.
Kruti ljudi vole da svi oko njih znaju to su oni uinili i to
jo moraju uiniti. Isto vrijedi i za nadzornike, ali je njihov
razlog drugaiji. Nadzornici ele pokazati koliko su odgovorni,
dok kruti ljudi ele pokazati da zasluuju nagradu. Tako se
nee osjeati krivim ako se poaste neim osobitim ili ako
pou na odmor. Nadaju se da e i njihovima blinjima biti
prihvatljivo to to su sami sebe "razmazili". Kao to vidite, kru
tima je zaslunost iznimno vana. Ne vole da ih se naziva sret
nima jer za njih nije poteno imati sreu. Oni ele zasluiti sve
to im se dogodi. Ako ih netko nazove srekoviem, odvratit
e: To nije srea; itekako sam se namuio da bili to postigao.
Ukoliko zakljue da su doista imali sree i da ne zasluuju ono
to dobivaju, bit e im vrlo neugodno i osjeat e se
zaduenima. Pobrinut e se da sve dobiveno ne zadre za
sebe.
Jedna od znaajki krutili ljudi, koju drugi teko shvaaju,
jest injenica da esto smatraju nepravednim ako su povlate
ni u odnosu na druge. Neki se krutil]nd.i zbog toga podsvjesno
ponaaju tako da izgube ono to su dobili, ili pronalaze nain
da prestanu dobivati vie od drugih. Neki nalaze razloge za

pritube, za skrivanje injenice da imaju vie. Drugi smatraju

da moraju davati. Budui da i sama pripadam krutom tipu,
mogu to potvrditi jer sam jo od djetinjstva iskazivala veliku
darovitost i spretnost u nekoliko podruja. esto sam bila mi
ljenica uiteljice. Od vrlo rane dobi poela sam pomagati dru
gima kako bi sve to bilo poteno, jer sam smatrala kako nije
poteno da imam vie od njih. Zapravo, upravo je to najei
razlog zbog kojega kruti \]ui\ ele pomagati drugima.
Stoga ne iznenauje da kruti\]u6.\ teko primaju darove, jer
se zbog njih osjeaju zaduenima. Kako bi izbjegli osjeaj da
darovatelju moraju darovati neto jednako vrijedno (da bi bili
poteni), radije ne primaju darove i odbijaju ih. Primjerice,
ako netko ponudi da e platiti njihov obrok, odbijaju kako ne
bi morali pamtiti da sljedei put oni moraju platiti. Ako prihva
te, obeaju sami sebi da sljedei put plaaju, kako bi sve bilo
poteno.
Logino je da osobe koje pate zbog nepravednosti, ee
od drugih privlae situacije koje su, prema njihovom milje
nju, nepravedne. Meutim, oni koji ne pate od te rane, druga
ije tumae situacije koje kruti ljudi doivljavaju kao nepra
vedne. Primjerice, nedavno sam razgovarala sa enom koja je
u svojoj obitelji bila najstarije dijete. Uvijek je smatrala kako
nije poteno biti najstariji jer se morala brinuti za drugu djecu
i, to je najvanije, morala im je biti primjer. Meutim, druge
su mi ene rekle kako su smatrale da je nepoteno biti drugo
ili tree dijete, jer su malokad dobivale novu odjeu (nosile su
odjeu koju su najstarija djeca prerasla) i jer su starija braa i
' sestre esto manipulirali njima.
Mnogo sam puta ula da /raf/mukarci i ene govore kako
je nepravedno to to se moraju brinuti o svojim starim, bole
snim roditeljima. Najvea nepravda za njih je bila u tome to
njihova braa i sestre iznalaze opravdanja da se ne brinu o
njima, to je znailo da oni po tom pitanju nemaju izbora.
Takva se situacija ne dogaa sluajno. Naa rana nepravedno
sti privlai takve situacije, u kojima emo se prestati nalaziti
tek kada rana zacijeli.

Spomenula sam da su kruti ljudi sposobni nadzirati sami

sebe i stvarati si obveze. Naa nas krutost prisiljava na dranje
dijete. Ljudi koji ne pate od rane nepravednosti, koji nisu
nimalo kruti, nee uspjeti ostati na dijeti jer se nisu sposobni
disciplinirati poput krutiii ljudi. Kruti ljudi ne shvaaju zbog
ega mazo/listi ne zaponu s dijetom. Oni to ne mogu shvati
ti. Uvjereni su da bi se i drugi mogli disciplinirati jednako kao
i oni, samo kada bi to eljeli. Upamtite da je elja za savren
stvom, za njihovom predodbom savrenstva, ono to krute
ljude potie na stvaranje obveza.
Ljudi koji nisu kruti skloni su se optuivati za slabost volje;
meutim, vano je uvidjeti razliku izmeu snage volje i nadzo
ra. Ljudi koji se nadziru, nameu si mnogo toga, pa ak i ono
to nije u skladu s njihovim potrebama. Nije potrebno napo
minjati da se iza nadzora skriva strah. Ljudi snane volje znaju
to ele i odluni su u postizanju toga cilja. Oni uspijevaju zbog
toga to se organiziraju, zbog toga to svoj cilj nikada ne gube
iz vida, ali istodobno potuju svoje potrebe i granice. Ako im
neto osujeti planove, prilagodljivi su i sposobni nainiti nove
planove za ostvarenje svojih ciljeva. Krutiliudi ne stiu ak ni
uvidjeti jesu li njihove elje doista u skladu s njihovim potreba
ma. Oni si ne uzimaju vremena da se okrenu sebi i upitaju: to
osjeam o ovoj elji i o sredstvima koje sam odabrao za njezi
no ostvarenje?
Krutim je ljudima takoer vrlo teko uvidjeti razliku izmeu
krutosti i discipline. Moja omiljena definicija krutosti glasi:
jfcrwf/ljudi zaboravljaju svoju polaznu potrebu i vie su usredo
toeni na sredstva koja su odabrali za zadovoljenje te potrebe.
Disciplinirani ljudi nalaze sredstva za ostvarenje svoje potrebe,
ali potrebu pritom ne gube iz vida. Primjer: osoba odlui
hodati jedan sat dnevno kako bi poboljala zdravlje i tjelesnu
kondiciju. Sredstvo je, dakle, hodanje. Krutise ljudi prisiljava
ju hodati svakoga dana, bez obzira na vrijeme ili na to kako se
osjeaju. Ako jedan dan propuste hodati, predbacuju si.
Disciplinirani ljudi ne zaboravljaju zato svakodnevno hodaju.
Katkad odlue izostaviti hodanje jer znaju da je to bolje za

njihovo zdravlje. Prisiljavanje bi im donijelo vie tete nego

koristi. Oni se ne osjeaju krivima; sljedeega dana iste sav
jesti ponovno odlaze hodati. Disciplinirani ljudi ne odbacuju
projekt zato to su propustili jedan ili dva dana ili zbog toga to
je dolo do promjene u njihovu rasporedu.
Kruti se ljudi katkad mogu uplesti u odreenu situaciju, ali
razlog tomu nije potreba za nadziranjem, privlaenjem pozor
nosti ili dokazivanjem snage, kao u sluaju nadzornika. Kruti
se ljudi upliu ako procjene da je izreena nepravda. Oni
ispravljaju reeno, dok nadzornici dodaju svoje miljenje.
Kruti\]u.\ mogu ukoriti druge ako iskreno vjeruju da su ti ljudi,
uz svoju sposobnost i darovitost, zadatke mogli obaviti bolje.
No, nadzornici prekoravaju druge ako zadaci nisu obavljeni
na njihov nain, ako nisu u skladu s njihovim ukusima ili oe
kivanjima.
Druga razlika izmeu naina na koji nadziru kruti ljudi i
nadzorniciiesi u tome to kruti l]ud\ nadziru i sebe kako ne bi
bili nepravedni prema drugima. Nadzornici s druge strane,
nadziru sebe kako bi mogli bolje nadzirati situacije ili druge
ljude te dokazati da su najjai.
Kruti ljudi vole da sve bude uredno. Ne vole kada neto
moraju traiti. Neki ak postaju opsjednuti potrebom da sve
bude savreno uredno.
Kruti su ljudi i vrlo podloni stresu jer sve to ine mora biti
savreno. Nadzornici su takoer podloni stresu, ali zbog dru
gaijeg razloga: oni ele uspjeti. Pod svaku cijenu nastoje izb
jegavati neuspjehe jer brinu za svoje dostojanstvo i ne ele da
im ugled bude okaljan.
Ljudi s maskom krutosti rijetko pobolijevaju. U svakom
sluaju, ak i ako pate od neega, tegobe poinju osjeati tek
kada stanje postane ozbiljno. Vrlo su nemilosrdni prema svo
jim tijelima. Mogu se udariti, imati veliku modricu i ne osjetiti
nita. Ako pri ozljeivanju i osjete blagu bol, odmah se
ukljuuje njihov mehanizam nadzora, koji im prua veliku mo
iskljuivanja osjeaja boli. U filmovima i trilerima u kojima se

prikazuje muenje, odabrani glumci uvijek imaju tjelesne zna

ajke krudh ljudi.
Policajca se, u filmovima ili u stvarnom ivotu, uvijek pre
poznaje po ukoenosti tijela. Policajci mogu imati i druge
rane, ali ih njihova krutost potie na odabir karijere u kojoj
smatraju da na Zemlju donose pravdu. Meutim, ako se doima
da policajac ili pijun uivaju u iskazivanju moi i snage, na
odabir tih zanimanja potaknula ih je maska nadzornika.
Mnogo sam puta primijetila kako se kruti \]\id\ hvale inje
nicom da nikada ne trebaju lijek niti lijenika. Mnogi od njih
ak ni nemaju odabranog lijenika pa u hitnom sluaju ne
znaju kome bi se obratili. Kad odlue zatraiti pomo, moete
biti sigurni da trpe ve dugo i da su dosegli granicu samokontrole. Nisu uspjeli osjetiti onaj dio sebe koji je odluio: Ne
elim osjeati. Stoga im je potrebno vie vremena da ustano
ve kako su dosegnuli svoju granicu patnje.
Vano je uvidjeti da se ne moemo nadzirati cijeloga ivota.
Svi imamo svoje tjelesne, emocionalne i mentalne granice.
Stoga esto ujemo kako se za krute\]u(\e govori: Ne shvaam
to mu se dogodilo. Nikada nije bio bolestan, a sada se bolesti
redaju jedna za drugom. To se dogaa kada kruti ljudi vie
nisu sposobni nadzirati sami sebe.

Najuestalija emocija krutih ljudi jest gnjev, osobito prema

sebi. No, kad su gnjevni, njihova prva reakcija jest napad na
drugoga. Na sebe su, zapravo, gnjevni kada ne uine ono to
je ispravno. Uzmimo za primjer krutu osobu koja prijatelju
pozajmi novac iako zna da je esto u financijskoj nevolji.
Posudi mu novac jer joj je obeao da e ga vratiti za dva tjed
na, kada oekuje isplatu. No, prijatelj ne odri obeanje. Kruta
e se osoba ljutiti na sebe jer je donijela pogrenu odluku
pruivi mu drugu priliku. Kruti\]\xi\ drugima esto daju prili
ku jer smatraju da je to poteno. Ako su vrlo kruti, velika je
vjerojatnost da svoj gnjev ne ele ni vidjeti pa situaciju poku
avaju izgladiti opravdavajui drugoga.
Da je novac pozajmio nadzornik, u toj bi se situaciji

smatrao iznevjerenim. No, on se, za razliku od Icrute osobe,

nee ljutiti na sebe. Ljutit e se na prijatelja kojemu je vjero
vao, koji nije odrao svoju rije i vratio mu novac.
Kruti\]\id\ teko iskazuju i primaju ljubav. esto se prekasno
sjete to su trebali rei ili na koji su nain voljenoj osobi mogli
iskazati ljubav. esto si obeaju da e to uiniti im vide volje
nu osobu, ali kada taj trenutak doe, zaboravljaju ili to nisu
sposobni uiniti. Zbog toga ih esto smatraju hladnima i bezo
sjeajnima. Moe se doimati da su nepoteni prema drugima,
ali su najvie nepoteni prema sebi jer si uskrauju izraava
nje istinskih osjeaja.
Budui da su vrlo osjetljivi, Icruti \]\x.\ drugima izbjegavaju
dopustiti da ih psiholoki dimu. Strah od dodirivanja ili potpadanja pod utjecaj tuih emocija moe biti toliko jak da se poja
vljuju koni problemi. Budui da je koa organ dodira, omo
guuje nam da nas dodiruju i da dodirujemo. Ako je koa
odbojna, druge e drati na udaljenosti. Ljudi s konim proble
mima u pravilu se stide onoga to bi drugi mogli pomisliti o
njima.
Strah od dodirivanja oit je u zatvorenom dranju Icrutili
ljudi. Ruke su priljubljene uz tijelo, osobito od ramena do laktova; ake i stopala su spojeni, a noge priljubljene - sve su to
pokazatelji njihove zatvorenosti.
Kruti ljudi pribjegavaju usporeivanju kako bi bili nepra
vedni prema sebi. esto se usporeuju s onima koje smatraju
boljima i savrenijima od sebe. Takvo je omalovaavanje teak
oblik nepravednosti te odbacivanja vlastitoga bia. Za Jcrute']e
ljude uobiajeno da se u mladosti smatraju usporeenima s
braom i sestrama ili s drugim vrnjacima. U to su vrijeme
roditelje optuivali za nepravednost jer nisu znali da im rodi
telji zapravo pokazuju to sami sebi ine.
Ako uviate da patite bol rane nepravednosti i nosite
masku krutosti najprije biste trebali priznati koliko ste esto u
jednom danu nepoteni prema drugima i, nadasve, prema
sebi. Najtee je priznati, no to je poetak procesa iscjeljivanja.

u sljedeem emo poglavlju razmotriti naine za iscjeljivanje

ove rane.
Sjeam se dogaaja s jednim od svojih sinova, tada sedamnaestogodinjakom, koji je zadro duboko u moju ranu nepra
vednosti, ranu koju iscjeljujem u ovom ivotu. Jednoga smo
dana bili sami pa sam ga upitala: Reci mi koji ti je od mojiti
majinskili stavova u djetinjstvu nanio najvie boli? Odvratio
je: Tvoja nepravednost! Bila sam uasnuta. Bila sam toliko
zapanjena da nisam mogla izustiti ni rije. Prisjetila sam se svih
situacija u kojima sam nastojala biti potena majka. Kad se
danas zamislim u njihovoj ulozi, shvaam kako su neke od
mojih postupaka ili stavova mogli smatrati nepotenima.
Meutim, tjelesne znaajke mojega sina otkrivaju da je isku
stvo nepravednosti, doivljeno sa mnom, otvorilo njegovu
ranu iznevjerenosti. Istina je da je oevu ravnodunost prema
mojoj nepravednosti mogao smatrati nepravednom. Na njego
vu tijelu opaam dvije rane: ranu nepravednosti i ranu izne
vjerenosti To je prilino uobiajeno. To znai da osoba s oba
roditelja ima nerazrijeena pitanja: ranu iznevjerenostis rodi
teljem suprotnoga spola i ranu nepravednostis roditeljem isto
ga spola.
Najvei strah krutili ljudi jest hladnoa. Vlastitu hladnou
prihvaaju jednako teko kao i tuu. Svim silama nastoje iska
zivati srdanost. tovie, vjeruju da jesu srdani, nisu svjesni
da ih drugi doivljavaju kao hladne i bezosjeajne. Nisu svje
sni da izbjegavaju osjetiti vlastitu osjetljivost jer ne ele poka
zati ranjivost. Ne mogu priznati da su hladni jer bi to znailo
da su bezduni, a time i nepravedni. Zbog toga je krutim ljudi
ma toliko vano uti da su dobri, tonije, dobri u onome to
ine i dobri ljudi. U prvom se sluaju smatraju savrenima, a u
drugom se smatraju srdanima. Hladnoa drugih ljudi takoer
im teko pada. Ako je netko prema njima hladan, srce ih zabo
li i odmah se pitaju to su to pogreno rekli i uinili da su u toj
osobi izazvali takvo ponaanje.
Krute ljude privlai sve to je plemenito. Jednako su im
vani potovanje i ast. Lako ih zadive ljudi s vanim titulama.

Ako smatraju da bi mogli zaraditi kakvu titulu, postaju jo bolji

u onome to ine pa su spremni uloiti najvei napor i rtvo
vati se ne bi li u tome uspjeli, iako oni to, dakako, ne smatraju
rtvovanjem.
Krutim je ljudima u pravilu teko opustiti se i osjetiti zado
voljstvo u seksualnom ivotu. Teko im je izraziti svu njenost
koju osjeaju. No, tjelesno su najzavodljiviji od pet tipova.
Kruti ljudi rado nose usku, seksi odjeu i uivaju biti tjelesno
privlani. Mnoge su Icrute ene izazivaice, uivaju privlaiti
mukarce, ali ih hladnokrvno odbacuju ako zakljue da je
situacija otila predaleko. Krute se osobe u tinejderskim godi
nama najdue suzdravaju, najvie se nadziru te ele ostati
nevine i savrene za svojega partnera iz snova. Od seksualnih
odnosa lako stvaraju nerealan ideal. Kada se napokon odlue
predati nekome, najee su razoarani jer iskustvo ne odgo
vara zamiljenom idealu. Nisu skloni obvezivanju jer se plae
da e pogrijeiti u izboru partnera. Njihov strah od obveziva
nja razlikuje se od straha nadzornilca, koji se obvezivanja plae
zbog straha od razdvajanja; oni strahuju da e biti prisiljeni
prekriti obvezu.
Na podruju seksualnih odnosa za Icrute ljude postoji neko
liko tabua jer smjernice ispravnoga i pogrenoga upravljaju i
njihovim seksualnim ivotom. Krute ene osobito vjeto glume
orgazme. to je rana dublja, to je osoba Icrua, to joj je tee
postii orgazam. Ovisno o openitoj sposobnosti uivanja u
ivotu, jtrwf/mukarci mogli bi patiti od preuranjene ejakulacije ili ak od impotencije.
' Primijetila sam i da mnoge prostitutke imaju tjelesne zna
ajke krutih ena. One su sposobne uputati se u seksualne
odnose iskljuivo zbog novca zbog toga to osjeaje iskljuuju
mnogo lake nego drugi.
Po pitanju prehrane, Icruti sn ljudi skloniji slanoj nego slat
koj hrani. Osobito vole hrskavu hranu. Poznajem neke koji
uivaju grickati kocke leda. U pravilu se nastoje hraniti urav
noteeno. Od pet tipova karaktera, za krute ie osobe najvea
vjerojatnost da e postati vegetarijanci. To ne mora znaiti da

vegetarijanska prehrana odgovara potrebama njihovih tijela.

Sjetite se da kruti ljudi odluke esto donose ravnajui se
prema osjeaju potenja. Ako se, primjerice, vegetarijanski
hrane zbog toga to smatraju da nije poteno ubijati ivotinje,
njihovi bi organizmi mogli trpjeti zbog nedostatka bjelanevi
na. S druge strane, ako se na to odlue zbog toga to ne vole
meso, a osim toga, drago im je da na taj nain mogu pridoni
jeti spaavanju ivotinja, motiv je drugaiji. U tom se sluaju
njihova tijela osjeaju bolje.
Ako previe ograniavaju svoju prehranu, s vremena na vri
jeme mogu izgubiti nadzor te pretjerati sa slatkom hranom ili s
alkoholom. Ako to uine pred drugima, odmah e svima obja
sniti da im se to inae nikada ne dogaa, da je taj sluaj doi
sta iznimka. Kad se nau u situaciji koja ih duboko dirne, prim
jerice, na roendanskoj proslavi ili osobitom okupljanju, teko
se suzdravaju. U takvim su trenucima skloni jesti ono to si
inae ne doputaju, osobito hranu od koje se debljaju. U tom
se sluaju opravdavaju rijeima: Ovo nikada ne jedem, ali
danas vam elim praviti drutvo. Potpuno su zaboravili da su
nedavno rekli isto. Osjeaju se krivima, zamjeraju si i obeaju
da e se sutra ponovno poeti suzdravati.
Slijedi nekoliko tegoba i bolesti koje privlae ljudi s maskom
krutosti:
Krutost svojih tijela osjeaju u obliku ukoenosti ili
napetosti gornjeg dijela lea i vrata, te u pokretljivim
dijelovima tijela (glenjevi, koljena, kukovi, laktovi, zapea
itd.). Kruti ljudi vole pucketati prstima kako bi ih opustili.
Stoga mogu osjeati ljuturu koja titi njihovo tijelo, ali nisu
sposobni osjetiti to je ispod te ljuture.
Potpuna iscrpljenost, koju sam ve spomenula.
Bolesti koje zavravaju na "itis", kao to su tendinitis, bursitis i artritis. Svaka bolest koja zavrava na "itis" upuuje
na zatomljeni gnjev, koji je u krutili ljudi vrlo esta pojava.
Kruti ljudi mogu patiti i od tortikolisa (kontrakcija vratne
muskulature) zbog toga to ne uviaju sve aspekte situacije

koju smatranu nepravednom.

Konstipacija i hemoroidi vrlo su uestale tegobe
povezane s nesposobnou oputanja i suzdranou.
Kruti liudi mogu patiti i od greva, koji se pojavljuju ako se
neega grevito dre ili se suspreu zbog straha.
Budui da si teko doputaju uivati u ivotu, mogui su
problemi s krvotokom i proirene vene.
Krute osobe esto imaju suhu kou ili druge kone prob
leme: lice im moe biti prekriveno mrljama ili pritiima ako
strahuju da e pogrijeiti, izgubiti obraz ili da nee ispuniti
vlastita oekivanja. Psorijaza je takoer uestala meu larutim
ljudima. Tu bolest privlae kako se ne bi osjeali previe dobro
i kako ne bi bili previe sretni (to bi moglo biti nepravedno
prema drugima). Zanimljivo je da se psorijaza esto pojavljuje
dok su na godinjem odmoru ili im ivot tee sasvim glatko.
Problemi s jetrom uestali su zbog potisnutog gnjeva.
ivana napetost je uobiajena, iako se jtrwf/ljudi uglavnom
uspijevaju suzdravati pa napetost na njima nije vidljiva.
KrutiX]w<X\ esto pate od nesanice, osobito oni koji se dobro
osjeaju samo kad je sve zavreno i savreno. Toliko mnogo
razmiljaju o svemu to jo moraju uiniti da se probude i vie
ne mogu zaspati.
Mogui su i problemi s vidom jer im je teko uvidjeti da su
donijeli lou odluku ili da su neku situaciju loe procijenili. Oni
radije ne ele vidjeti ono to smatraju nesavrenim; tako
pokuavaju izbjei bol. esto koriste izraz: Nije mi jasno, to
ne pomae ispravljanju njihova vida.
Bolesti od kojih pate li.ruti ljudi u pravilu nisu dovoljno
ozbiljne da bi posjetili lijenika. Zbog toga ekaju da problemi
nestanu sami od sebe ili se sami pokuavaju izlijeiti, ne govo
rei drugima jer im je teko priznati da bi im mogla biti potreb
na pomo. Kada odlue potraiti pomo, vrlo je vjerojatno da
je problem postao ozbiljan.

Navedene tegobe i bolesti mogu se pojaviti i kod osoba

koje trpe bol drugih rana, ali doima se da su mnogo uestalije
kod ljudi koji pate zbog nepravednosti.
U prethodnom sam poglavlju spomenula da maska nadzor
nika (rana iznevjerenosti) skriva ranu naputenosd. Isto vrijedi
i za masku Icrutosd, koja skriva ranu odbaenosti. Proitate li
poglavlje o odbaenosd, uvidjet ete da se ta rana otvara u
prvih nekoliko mjeseci ivota, dok se rana nepravednostio\Sd.ra izmeu tree i pete godine. Dijete koje se iz ovog ili onog
razloga osjea odbaeno, nastoji biti to savrenije kako se to
ne bi ponovilo. Nakon nekoliko godina osjea da ga roditelji,
usprkos njegovim nastojanjima, vie ne vole, i to smatraju
nepravednim. Stoga odluuju jo pomnije nadzirati sebe te
postati toliko savreni da ih nitko nikada nee odbaciti. Tako
stvaraju masku krutosti. Iskljuuju osjeaje kako ne bi osjeali
bol odbaenosti. Ako je rana nepravednostiV]e\e%r\Q izraenija
od rane odbaenosti, rana nepravednosti dublja je od rane
odbaenosti. Za druge ljude moglo bi vrijediti suprotno.
Mogue je da osoba pati od odbaenosti, ali ne i od nepra
vednosti, ali sam osobno opazila da svi ljudi s ranom nepra
vednosti s\inva]\i ranu odbaenosti. To objanjava zato se tije
la krutiti mukaraca i ena starenjem smanjuju. Njihova tijela
postupno poprimaju znaajke maske povuene osobe.
Medicina tu pojavu naziva osteoporozom.
Ako na sebi prepoznate ranu nepravednosti, vano je uvid
jeti da je va roditelj istoga spola patio i vjerojatno jo uvijek
pati od iste rane, koju je i njemu otvorio roditelj istoga spola.
U sljedeem u poglavlju objasniti to biste trebali uiniti u
odnosu s tim roditeljem da biste iscijelili svoju ranu.
Upamtite da je glavni razlog rane naa nesposobnost
da sebi oprostimo ono to inimo sebi ili drugima. Teko
nam je oprostiti sebi zbog toga to najee nismo ni svjesni da
se optuujemo. to je rana nepravednostid\xh\]ai, to smo i sami
vie nepravedni prema sebi i drugima. Od sebe traimo previ
e jer ne potujemo svoje granice i ne doputamo si uivati u
ivotu. Druge optuujemo za sve to sami inimo, ali to ne

elimo vidjeti. Zbog toga privlaimo ljude koji e nam pokaza

ti to inimo.
Stid takoer otkriva da patimo zbog nepravednosti. Kada
god poelimo sakriti svoje ponaanje ili sebe, razlog tomu je
osjeaj stida. Posve je normalno stidjeti se ponaanja jednakog
ponaanju koje osuujemo kod drugih. Doista ne elimo da
drugi otkriju da se ponaamo kao i oni.
Upamtite da se znaajke i ponaanja
opisani u ovom poglavlju oituju samo ako odluimo
nositi masku krutosti, vjerujui da emo tako
izbjei bol nepravednosti.
Ovisno o dubini rane i intenzitetu boli,
tu masku moemo nositi vrlo rijetko ili
gotovo neprestano.
Ponaanje karakteristino za krute ljude uvjetovano je stra
hom od ponovnog proivljavanja boli rane nepravednosti
Svaka rana opisana u ovoj knjizi sa sobom nosi svoja ponaa
nja i stavove. Stoga razmiljanje, osjeaji, govor i ponaanje
povezani sa svakom ranom otkrivaju reakcije na ono to se
dogaa u ivotu. Ako reagiramo, nismo uravnoteeni, nismo u
svojim srcima i ne moemo biti sretni. Zbog toga je korisno biti
svjestan onih trenutaka kada doista jesmo svoji i trenutaka
'kada reagiramo. Kad prepoznamo tu razliku, postajemo
gospodari svojega ivota umjesto da vlast nad sobom prepusti
mo svojim strahovima.
Ovim sam vas poglavljem eljela upoznati s ranom nepraved
nosti. Ako se prepoznajete u opisu maske Icrutosti, u posljednjem
ete poglavlju pronai sve informacije koje su vam potrebne da
iscijelite tu ranu i ponovno postanete ono to doista jeste, slo
bodni od vjerovanja da je nepravednost \x ovom svijetu uobia
jena pojava. Ako se u ovom opisu ne prepoznajete, predlaem

vam da o tome porazgovarate s osobama koje vas dobro pozna

ju kako biste ustanovili slau li se s vama. Mogue je da je vaa
rana nepravednosti mala; u tom sluaju vjerojatno posjedujete
tek nekoliko navedenih znaajki. S druge strane, mogue je da
ete se prepoznati u nekim stavovima, ali ne i u svemu opisa
nom. Gotovo nije mogue da se osoba prepozna u svemu nave
denom. Upamtite da je vrlo vano ravnati se najprije prema fizi
kom opisu jer sami sebi laemo s lakoom, ali fiziko tijelo nika
da ne lae.
Ako uvidite da netko iz vae okoline trpi bol ove rane, ne
smijete ga pokuavati promijeniti. Saznanja steena iz ove
knjige nastojte upotrijebiti za razvijanje dubljeg suosjeanja i
razumijevanja njihova reaktivnog ponaanja. Ako osoba
pokae zanimanje, bolje je da sama proita ovu knjigu nego
da joj vi svojim rijeima tumaite njezin sadraj.

Znaajke rane NEPRAVEDNOSTI

Otvaranje rane: izmeu tree i pete godine, s rodite
ljem istoga spola. Osoba osjea da mora obavljati zadat
ke i biti savrena. Potiskuje svoju individualnost.
Maska: krutost
Tijelo: uspravno, ukoeno i to blie savrenstvu.
Skladno. Zaobljena stranjica. Uzak struk naglaen uskom
odjeom ili pojasevima.
Oi: svijetle i ivahne. Bistre.
Rjenik: "nema problema", "uvijek/nikada", "vrlo
dobro/odlino", "vrlo osobito", "upravo tako", "tono",
"zacijelo", "slae li se?"
Karakter: perfekcionist. Zavidan. Iskljuuje osjeaje.
Ruke esto dri prekriene. Zadatke nastoji obavljati
savreno. Pretjerano optimistian. ivahan, dinamian.
Opravdava se. Nesklon traiti pomo. Katkad se smije
bez razloga, kako bi prikrio osjetljivost. Glas suh, a govor
odsjeen. Ne priznaje probleme. Sumnja u svoje odluke.
Usporeuje se - bolji/gori. Openito teko prima. Smatra
da je nepravedno ako primi manje od drugih, ali da je
jo nepravednije ako primi vie. Ne moe uivati bez
osjeaja krivnje. Ne potuje svoje granice, trai mnogo
od sebe. Strogo se nadzire. Voli urednost. Rijetko je
bolestan i nemilosrdan je prema svojem tijelu. Nagle
naravi. Hladan, teko pokazuje osjeaje. Voli izgledati
primamljivo.
Najvei strah: hladnoa.

Prehrambene navike: vie voli slanu nego slatku hranu.

Voli svu hrskavu hranu. Pazi na tjelesnu teinu.
Opravdava se i osjea stid kad izgubi nadzor nad sobom.
Mogue bolesti: iscrpljenost. Nesposobnost postizanja
orgazma (ene). Preuranjena ejakulacija ili impotencija
(mukarci). Bolesti koje zavravaju na "itis", kao to su tendinitis, bursitis, artritis itd. Tortikolis, konstipacija, hemoroidi, grevi, problemi s krvotokom, problemi s jetrom,
proirene vene, problemi s koom, ivana napetost,
nesanica, slabovidnost.

Sedmo poglavlje

Iscjeljivanje rana i
preobraavanje maski
Prije no to prijeem na opise koraka prema iscjeljenju
svake pojedine rane i maske, voljela bih iznijeti svoja opaanja
o nainu na koji pripadnici pojedinih tipova govore, sjede,
pleu i slino. Te pojedinosti otkrivaju razlike u ponaanjima
povezanim s pojedinim maskama.
Nai glasovi i nain govora razlikuju se ovisno o maski koju
nosimo.
Povuene osobe imaju nejasan, mukao glas.
Ovisne osobe govore djejim glasiem i plaljivim tonom.
Mazohisti u govoru esto naglaavaju pojedine rijei kako bi
zvuali zanimljivo.
Kruti\]n6.\ govore mehaniki, suzdrano.
Nadzornici imaju snaan glas koji odjekuje.
Evo kako pripadnici pojedinih tipova pleu:
Povuene osobe ne vole plesati. Ako ipak pleu, diskretni su
i neznatno se pomiu kako ne bi bili primijeeni. Time kao da
govore: Nemojte me previe gledati.
Ovisne osobe vole plesove koji obuhvaaju tjelesni kontakt
jer tako imaju priliku prionuti uz partnera. Katkad se doima da
su doslovce prilijepili za partnera. Na taj nain govore:
Pogledajte koliko me moj partner voli!
Mazohisti vole plesati, a tu prigodu koriste za izraavanje
svoje senzualnosti. Pleu radi uitka. Time govore: Pogledajte
koliko mogu biti senzualan.
A'a'zo/77/c/zauzimaju mnogo prostora. Vole plesati, a pritom
i zavoditi. Za njih je to osobita prigoda da ih se promatra.
Njihovo tijelo govori: Pogledajte me.

 Are//-/ljudi vrlo dobro pleu i imaju osjeaj za ritam, usprkos

ukoenim nogama. Paze da ne pogrijee. esto odlaze na
teajeve plesa. Vrlo krut/\iudi su ozbiljni, dre se uspravno i
doima se da pri plesu broje korake. Poruka: Pogledajte kako
dobro pleem!
Kakve automobile volite? U nastavku otkrijte koja od vaih
osobnosti odreuje va izbor:
Povuene osobe vole automobile tamnih boja koji prolaze
neopaeno.
Ovisne osobe vole udobne, neuobiajene automobile.
Mazohist/ odabiru male automobile u kojima im je tijesno.
Nadzornicikupu]u jake automobile koji e biti primijeeni.
Kruti ljudi vole klasine, kvalitetne automobile jer za svoj
novac ele dobiti pravu vrijednost.
Navedene znaajke moete primijeniti i na druge osobne
sklonosti kao to je odjea.
Nain na koji sjedimo otkriva to se u nama dogaa dok
govorimo ili sluamo.
Povuene bi osobe najradije nestale u stolcu, a stopala vole
skrivati ispod nogu. Ako nisu povezani sa Zemljom, mnogo se
lake povlae.
Ovisne osobe sjede zavaljene u naslonjaima ili se naslanja
ju, primjerice, na rukonaslon. Gornji dio leda pognut je prema
naprijed.
Mazo/listiS]ede rairenih nogu. Budui da vrlo esto odabiru
stolac koji nije po njihovoj mjeri, doima se da im nije udobno.
Nadzornici su pri sluanju naslonjeni, a ruke su im
prekriene. Dok govore, naginju se naprijed kako bi bili
uvjerljiviji.
Kruti \iudi sjede uspravno. Mogu ak stisnuti noge jednu uz
drugu i drati ih u ravnini s tijelom, to naglaava njihovu kru
tost. Ruke i noge prekrie kad ne ele osjetiti to se dogaa.

Primijetila sam da ljudi tijekom razgovora nekoliko puta

mijenjaju poloaj sjedenja, ovisno o tome to se u njima doga
a. Primjerice, ena s ranama napustenosti i nepravednosti
govorila mi je o svojim problemima. Dok je govorila, tijelo joj
je bilo mlohavo, a gornji dio lea pogrbljen; doivljavala je bol
rane napustenosti. Kad sam joj za nekoliko minuta postavila
pitanje o neemu u to nije eljela ulaziti, uspravila se, ukoi
la i porekla da u tom podruju nailazi na tekoe. Tijekom jed
noga razgovora moemo i nekoliko puta promijeniti nain
govora.
Mogla bih navesti mnogo primjera, no, uvjerena sam da
ete u nadolazeim mjesecima promatrati tjelesne i psiholo
ke stavove te poeti uviati kada netko nosi masku i kada je
sami nosite. Tada ete znati koji je strah u pozadini takvoga
ponaanja.
Opazila sam i vrlo zanimljivu injenicu vezanu za strah. ita
jui ovu knjigu, primijetili ste da sam spomenula najvee straho
ve pojedinih tipova karaktera. Uvidjela sam da ljudi pod maska
ma ne prepoznaju svoje strahove, dok oni koji ih okruuju lako
uviaju to maskirani ele izbjei po svaku cijenu.
Povuene se osobe najvie plae panike. Oni toga nisu svjes
ni jer esto nestaju prije no to osjete paniku. S druge strane,
njihovi blinji opaaju njihovu paniku jer ih u veini sluajeva
izdaje u oima.
Ovisni se najvie plae samoe. Oni toga nisu svjesni jer paze
da to rjee ostaju sami. Ako jesu sami, uvjeravaju se da su
-sretni i ne uviaju da grozniavo trae ime e se baviti kako
bi im vrijeme to bre prolo. Ako su fiziki sami, drutvo im
prave televizori i telefoni. Njihovi blinji lake opaaju njihov
veliki strah od samoe, koji ih ne naputa ak ni dok su
okrueni drugima; odaje ih tuga u oima.
Mazohisti se najvie plae slobode. Ne smatraju se slobodni
ma i ne osjeaju se slobodno zbog svih ogranienja i obveza
koje su si sami nametnuli. S druge strane, njihovi blinji sma
traju ih iznimno slobodnima jer u pravilu nalaze naine i

vrijeme da ine ono to ele. Pri donoenju odluka ne ekaju

pristanak drugih. ak i ako si svojim odlukama uskrate slobo
du, drugi smatraju da su mogli donijeti drugaiju odluku, da
su to eljeli. Njihove velike i irom otvorene oi otkrivaju
veliko zanimanje za sve i elju za iskuavanjem razliitosti.
Nadzornici se najvie plae disocijacije i odbaenosti. Nisu
svjesni u kojoj mjeri stvaraju sukobe ili probleme koji im
pruaju razlog da s nekim prestanu razgovarati, lako privlae
razdvajanje ili situacije u kojima e odbacivati druge, ne
uviaju da se i sami toga plae. tovie, druge nastoje uvjeriti
kako je razdvajanje za njih bolje. Vjeruju da na taj nain vie
nee biti neije vlasnitvo. Vrlo su drueljubivi i lako sklapaju
nova poznanstva pa ne uviaju koliko su ljudi odbacili. To
lake opaaju ljudi iz njihove okoline. Izdaju ih i oi. Kad su
gnjevni, pogled im postaje strog i ak zastrauju do te mjere
da odbija ljude.
Kruti se ljudi najvie plae hladnoe. Vlastitu hladnou
uglavnom nisu sposobni uvidjeti jer se smatraju srdanim
ljudima koji se svim silama trude da sve oko njih bude praved
no i skladno. U pravilu su odani svojim prijateljima. S druge
strane, njihovi blinji esto opaaju njihovu hladnou, ne
samo u njihovim oima, ve i u ravnodunom, ukoenom
stavu koji je osobito vidljiv ako se osjeaju nepravedno
optuenima.

Prvi korak prema iscjeljivanju rane jest njezino prepozna

vanje i prihvaanje, iako se pritom ne moramo nuno sloiti
s time da ona postoji. Prihvatiti znai gledati, promatrati, biti
svjestan da je rjeavanje tekoa sastavni dio ljudskog ivota.
To to nas neto i dalje moe povrijediti ne znai da smo loi
ljudi.
Stvaranje maske u svrhu zatite bilo je junaki in, in lju
bavi prema sebi. Ta vam je maska pomogla preivjeti i prilago
diti se obiteljskom okruju koje ste odabrali za ovaj ivot.

Istinski razlog zbog kojega se raamo u obitelj koja pati od

iste rane, ili privlaimo druge osobe s istim ranama, jest inje
nica da u poetku osjeamo da su isti kao i mi, pa se ne osje
amo toliko loe. No, kad nakon nekog vremena uvidimo nji
hove nedostatke, prestajemo ih prihvaati onakve kakvi jesu.
Tada ih pokuavamo promijeniti, ne uviajui da u njima
nastojimo promijeniti ono to u sebi ne elimo vidjeti zbog
straha da emo se morati promijeniti. Smatramo da se mora
mo promijeniti, iako zapravo moramo zacijeliti. Zbog toga je
toliko vano prepoznati svoje rane jer samo tako moemo
zacijeliti, umjesto da budemo prisiljeni mijenjati se.
Upamtite da svaka rana proizlazi iz iskustava koja smo pri
kupili tijekom vie prolih ivota. Stoga je potpuno normalno
da nam je teko suoiti se s njima i u ovom ivotu. Budui da
se sa svojim ranama nismo uspjeli suoiti u prolim ivotima,
ne moemo oekivati da emo ih u ovom ivotu jednostavno
iscijeliti izjavom: elim iscijelitirane. S druge strane, odluka o
iscjeljivanju rana prvi je korak prema suosjeanju, strpljivosti i
snoljivosti u odnosu sa samim sobom. Takav emo stav isto
dobno zauzimati i prema drugima.
Te su vrline darovi koje vam donosi vaa tenja iscjeljenju.
Uvjerena sam da ste, itajui prethodna poglavlja, otkrili rane
svojih voljenih. To vam moe pomoi razumjeti njihovo pona
anje i osjetiti veu snoljivost prema njima.
Kao to sam rekla, vrlo je vano da odreenja rana i maski
ne shvatite doslovno. U ivotu, primjerice, moemo biti odba
eni, ali osjeamo da smo iznevjereni, naputeni, ponieni ili
'da nam je uinjena nepravda. Ako je netko nepravedan
prema nama, mogli bismo se osjeati odbaeno, ponieno,
iznevjereno ili naputeno. Uviate da nije vano islcustvo, ve
ono to osjeamo dole prolazimo to iskustvo. Zbog toga je vrlo
vano ravnati se prema opisu tjelesnih znaajki rana, a tek
tada prema opisu ponaanja, kako bismo prepoznali svoje
rane. Tijelo nikada ne lae. Ono uvijek odraava to se doga
a na emocionalnoj i mentalnoj razini. Predlaem vam da opis
tjelesnih znaajki svake pojedine rane proitate nekoliko puta,
kako biste shvatili razlike meu njima.

Svjesna sam da sve vie ljudi pribjegava plastinoj kirurgi

ji u cilju ispravljanja pojedinih tjelesnih znaajki. Osobno
smatram da se takvi ljudi zavaravaju. Oni na svojem tijelu
vie ne vide znaajke rane, ali to ne znai da je rana zacijeli
la. Nekoliko ljudi, koji su se podvrgnuli plastinoj operaciji,
reklo mi je kako su bili razoarani jer se ono to su eljeli
sakriti ili ukloniti ponovno pojavilo nakon dvije do tri godine.
Zbog toga plastini kirurzi nikada ne jame da e rezultati
trajati doivotno. S druge strane, ako iz ljubavi prema sebi
odluite popraviti svoje tijelo pomou plastine kirurgije, ali
ostanete svjesni svojih rana i nastavite raditi na sebi na emo
cionalnoj, mentalnoj i duhovnoj razini, velika je vjerojatnost
da e plastina operacija biti zadovoljavajua i da e je vae
tijelo prihvatiti.
Neki se ljudi pokuavaju zavarati na tjelesnoj razini, no,
mnogo je vie onih koji se zavaravaju na bihevioralnoj razini;
drugim rijeima, na razini njihovih unutarnjih stavova. To se
esto dogaa u sklopu radionice Karalcteri i rane, kada
podrobno objanjavam svaku pojedinu ranu. Neki se sudioni
ci potpuno prepoznaju u obrascu ponaanja odreenoga tipa,
iako njihovo tijelo iskazuje pripadnost drugom tipu.
Sjeam se mladia u ranim tridesetim godinama koji mi je
rekao kako odbacivanje doivljava jo otkako je bio mali dje
ak. Nije uspijevao uspostaviti vrstu vezu. Razlog za to nalazio
je u brojnim situacijama u kojima je bio odbaen. Nakon
nekog vremena rekla sam mu: Jeste li sigurni da se doista osje
ate odbaeno, ili bi posrijedi mogla biti teka nepravda?
Potom sam mu objasnila da njegovo tijelo iskazuje znaajke
rane nepravednost. Bio je vrlo iznenaen. Predloila sam mu
da razmisli o tome. Kad sam ga sljedei tjedan vidjela, bio je
vrlo uzbuen i rekao kako je tijekom proteklog tjedna mnogo
toga shvatio i rasvijetlio. Napokon je doao u dodir sa svojom
ranom nepravednosti.
Takvo ponaanje ne iznenauje. Ego nam svim silama
nastoji onemoguiti uvianje vlastitih rana; uvjeren je
da, otkrivi svoje rane, ne bismo mogli izdrati njihovu

bol. Ego nas je uvjerio da moramo stvoriti masku kako bismo

izbjegli patnju.
Ego uvijek vjeruje da na taj nain odabire najlaki put, iako
nam zapravo otea ivot. Ako inteligencija upravlja naim
ivotom, isprva nam je teko jer se moramo truditi, no napo
sljetku nam ivot postane mnogo laki.
to due odgaamo iscjeljivanje svojih rana, to se one vie
produbljuju. Produbljujemo je kada god doivimo situaciju
koja je otvori ili dirne u nju. Takva je rana nalik tjelesnoj rani
koja se iri. to je vea, to se vie plaimo dodirnuti je. 1 tako
ulazimo u zaarani krug. To moe postati oblik opsesije; dru
gim rijeima, naposljetku moemo povjerovati da je naa pat
nja najvia svrha ovoga svijeta. Primjerice, vrlo kruta osoba
posvuda e opaati nepravdu i postati opsesivni perfekcionist.
Povuene e osobe osjeati da ih svi odbacuju i uvjerit e se
da ih nitko nikada ne moe voljeti.
Prednost otkrivanja rana jest u tome to napokon poinje
mo gledati u pravom smjeru. Sve do tada nalik smo sranom
bolesniku kojemu lijenik lijei bolest jetre. Takva situacija
moe potrajati godinama, kao u sluaju mladia koji je traio
rjeenje za osjeaj odbaenosti od koje je, po svojem uvjere
nju, patio, i na taj nain nije nita razrijeio. Kad je otkrio to
ga doista boli, mogao je poeti iscjeljivati svoju ranu.
Moram napomenuti da noenje maske ovisnostix\\]e isto to
i emocionalna ovisnost. Od nedostatka osjeaja ne pate samo
oni koji trpe bol rane naputenosti 0 koji stoga nose masku
ovisnosti). Svi mi, neovisno o ranama, moemo biti ovisni na
emocionalnoj razini. Zato? Zato to postajemo emocionalno
ovisni ako ne primamo dovoljno osjeaja, a osjeaji nam
nedostaju ako sebe ne volimo dovoljno. Stoga ljubav traimo
od drugih, kako bismo se uvjerili da smo vrijedni ljubavi.
Svaka maska sprjeava izraavanje istinske osobnosti, zbog
toga to sami sebe ne volimo dovoljno. Upamtite da su svi
obrasci ponaanja, proizali iz maski, zapravo reakcije, a ne
obrasci ponaanja utemeljeni na ljubavi prema sebi. S druge
strane, ovisna osoba trai vie pozornosti. Ona nikada nema
onoliko koliko bi eljela imati.

Prije no to nastavim, u cilju iscjeljenja vano je shvatiti

objanjenja, vezana za roditelja s kojim se odreena rana u
pravilu proivljava, iznesena u proteklih pet poglavlja.
Ponovimo:
Odbaenost se doivljava s roditeljem istoga spola.
Povuene se osobe stoga osjeaju odbaenima u odnosima s
osobama istoga spola. Optuuju ih za odbacivanje i prema
drugima osjeaju vie gnjeva nego prema sebi. S druge strane,
ako osjeaju da ih je odbacila osoba suprotnog spola, vie
gnjeva osjeaju prema sebi i stoga odbacuju sebe. Osim toga,
vrlo je vjerojatno da naputanje u odnosu s osobom suprotno
ga spola dozive kao odbacivanje.
Naputenost se doivljava s roditeljem suprotnoga
spola. Ovisne se osobe u odnosu s osobama suprotnoga spola
esto osjeaju naputeno, ali ne optuuju sebe, ve njih. Ako
naputanje dozive u odnosu s osobom istoga spola, optuuju
sebe vjerujui da drugoj osobi nisu pruile dovoljno pozornos
ti ili onu vrstu pozornosti koja joj je bila potrebna. Ono to u
odnosu s osobom istoga spola dozive kao naputanje, esto je
odbacivanje.
Ponienost se esto doivljava s majkom, kako kod
mukaraca, tako i kod ena. Mazohisti se zbog toga esto
osjeaju ponienima u odnosu s osobama enskog spola. Njih
su skloni optuivati. Ako ponienost dozive u odnosu s
mukarcem, optuuju sebe i stide se svojega ponaanja ili svo
jih misli o toj osobi. Ova se rana moe doivjeti s ocem, ako se
on brinuo za tjelesne potrebe djeteta, ako ga je pouavao higi
jeni, samostalnom hranjenju, odijevanju itd. Ako je to va
sluaj, za vas, po pitanju spolova, vrijedi suprotno od nave
denoga.
Iznevjerenost se doivljava s roditeljem suprotnoga
spola. Nadzornici se stoga esto osjeaju iznevjerenima u
odnosima s osobama suprotnoga spola te njih optuuju za
svoju bol i svoje osjeaje. Ako iznevjerenost dozive s osobom
istoga spola, optuivat e sebe i zamjerati si to to nisu na vri-

jeme predvidjeli i sprijeili. Mogue je da ono to u odnosu s

osobom istoga spola doivljavaju kao iznevjerenost, zapravo
otvara njihovu ranu nepravednosti.
Nepravednost se doivljava s roditeljem istoga spola.
Kruti\]u.\ stoga pate zbog nepravednosti u odnosu s osobama
istoga spola i optuuju ih da su prema njima bile nepotene.
Ako u odnosu s osobom suprotnoga spola dozive nepraved
nost, nee optuivati tu osobu, ve e sebe optuivati za
nepravednost ili e smatrati da su pogrijeili. Velika je vjerojat
nost da je nepravednost, doivljena u odnosu s osobama
suprotnoga spola, zapravo iznevjerenost.
Ako nas rane jako bole, sasvim je normalno i ljudski zamje
rati roditelju kojega smatramo odgovornim za svoju patnju.
Kasnije tu srdbu ili mrnju usmjeravamo prema drugim oso
bama spola roditelja kojega optuujemo za povredu.
Primjerice, posve je normalno da djeak mrzi oca koji ga je,
prema njegovu miljenju, uvijek odbacivao. Kasnije u ivotu tu
e mrnju usmjeriti prema drugim mukarcima i prema svoje
mu sinu, uz kojega e se takoer osjeati odbaenim.
Svojim roditeljima podsvjesno zamjeramo i to to pate od
istih rana od kojih i sami patimo. Oni stoga postaju primjeri
osobe koja pati od iste rane, a to nas prisiljava da promotrimo
sebe. Podsvjesno bismo radije imali neki drugi primjer. To
objanjava zato se silno trudimo ne nalikovati svojim rodite
ljima; ne svia nam se ono to nam odraavaju. Rane mogu
biti iscijeljene samo putem opratanja sebi i svojim
roditeljima.
S druge strane, ako se bilo koja rana doivi s osobom spola
suprotnog roditelju kojega smatramo odgovornim za svoju
ranu, optuujemo sebe. U takvim smo situacijama skloni kaz
niti se nezgodom ili neime to e naem tijelu nanijeti bol.
Ljudska bia vjeruju u kaznu kao sredstvo za ublaavanje osje
aja krivnje. No, duhovni zakon ljubavi govori upravo suprot
no. to se vie osjeamo krivima, to se vie kanjavamo i pri
vlaimo iste situacije. Drugim rijeima, to vie optuujemo

sebe, to vie stvaramo iste tekoe. Osjeaj krivnje znatno

oteava opratanje samome sebi, to je vaan korak u procesu
iscjeljivanja.
Osim krivnje esto osjeamo i stid ako sebe optuujemo da
smo nekoga povrijedili ili ako nas drugi optuuju za otvaranje
rane ili rana koje jo nismo prihvatili. Stid sam podrobnije raz
motrila u poglavlju o ponienosti, jer stid najlake opaamo
kod mazohista. No, imajte na umu da svi mi katkad osjeamo
stid. Taj je osjeaj jo jai ako ne elimo priznati da drugima
inimo ono to sami ne elimo doivjeti od drugih.
Teko zlostavljanje ili nasilje otkriva da oni koji su za njega
odgovorni pate od toliko dubokih rana da gube nadzor nad
sobom. Zbog toga esto kaem: na ovom svijetu ne posto
je loi ljudi, ve samo ljudi koji pate. Time ih ne opravda
vamo, ali prema njima moemo osjetiti suosjeanje ak i ako
se ne slaemo s njihovim postupcima. Neemo im pomoi
time to emo ih osuditi ili optuiti. Sposobnost suosjeanja
jedna je od prednosti svijesti o vlastitim ranama i o ranama
drugih.
Primijetila sam da je malo onih koji imaju samo jednu ranu.
Ve sam spomenula da u ovom ivotu moram iscijeliti dvije
velike rane: nepravednost i iznevjerenost. Nepravednost
doivljavam u odnosu s osobama istoga spola, a iznevjerenost
u odnosu s osobama suprotnoga spola. Budui da se nepra
vednost doivljava s roditeljem istoga spola, uvidjela sam da
ako tu emociju doivim u odnosu s osobom enskog spola, nju
optuujem za nepravednost. Ako nepravednost doivim od
osobe suprotnoga spola, sklonija sam sebe optuiti za nepra
vednost i ljutiti se na sebe. Katkad ak osjeam i stid. Osim
toga, nepravednost iOz\v\]er\x\. u odnosu s mukarcima shva
am kao iznevjerenost.
Stoga na tijelima osoba koje, poput mene, pate zbog rana
nepravednosti \ iznevjerenosti moemo opaziti i masku nadzornilca i masku krutosti
Primijetila sam i da mnogi ljudi istodobno pate od rane
odbaenosti i od rane naputenosti. Oni stoga nose masku

povuenosti i masku ovisnosti. Katkad gornji dio tijela

odraava jednu, a donji dio tijela drugu ranu. Kod nekih se
ljudi razlikuju desna i lijeva strana tijela. S vremenom i
vjebom postaje sve lake opaziti masku ve na prvi pogled.
Ako vjerujemo svojoj intuiciji, nae ih "unutarnje oko" brzo
opaa.
Ako je tijelo tipa nadzornilca istodobno mekano i mlohavo,
ili oi otkrivaju masku ovisnosti, moete zakljuiti da ta osoba
pati od rana iznevjerenosti \ naputenosti.
Mogue su, naravno, i druge kombinacije. Osoba moe
imati pretilo tijelo mazoliista te istodobno biti vrlo uspravna,
vrlo icruta. Tako otkrivamo da pati od rana ponienosti i
nepra vednosti.
Ljudi ija su tijela krupna kao u mazohista, a noge i
glenjevi maleni, kao u povuene o^ohe, pate zbog ponieno
sti \ odbaenosti.
Mogue je imati tri, etiri, ili ak pet rana. Jedna od tih
rana moe prevladavati, dok druge mogu biti manje oite.
Takve rane mogu biti i male. Ako odreena maska dominira,
to je znak da je koristimo ee nego druge kako bismo se
zatitili. Ako odreena maska zauzima vrlo mali dio naega
tijela, pripadajuu ranu ne osjeamo esto. Meutim, domi
nantnost maske ne znai i da je vano najprije iscijeliti pripa
dajuu ranu. Upravo suprotno, najvie skrivamo najbolnije
rane.
U prethodnim sam poglavljima spomenula da masku kruto
sti {nepravednost) i masku nadzornika {iznevjerenost), maske
hadzora i snage, stvaramo kako bismo sakrili rane odbaeno
sti, naputenosti ili ponienosti. Snaga tih maski koristi se za
skrivanje onoga to najvie boli. Zbog toga esto opaamo da
se jedna od tih maski razvija s vremenom; nadzor ima svoje
granice. Zbog velike sposobnosti nadzora, maska krutosti
najee skriva neku drugu ranu. Primjerice, ljudi koji su isto
dobno mazoJiisti'\ krute osobe, svoju e tjelesnu teinu neko
vrijeme uspijevati drati pod nadzorom. Kad izgube nadzor
nad sobom, ponu se debljati.

Due koje na Zemlju dolaze iscijeliti ranu iznevjerenostJ trae

vrstog, pouzdanog partnera suprotnoga spola, koji e znati
zauzeti svoje mjesto, koji nee gubiti nadzor nad sobom i nee
biti previe osjeajan. No, nadzornici ele da njihovi roditelji
imaju razumijevanja, da im vjeruju te da ispunjavaju sva njiho
va oekivanja i zadovoljavaju njihovu potrebu za pozornou,
kako se ne bi osjeali naputeno i iznevjereno. Ako taj roditelj
pokae ravnodunost, osjeaju se naputeno, ali ako pokae
bilo koju slabost ili nepovjerenje, osjeaju se iznevjereno. Ako je
roditelj suprotnoga spola previe autoritativan, agresivan ili
nasilan, u adolescentskoj dobi djeteta doi e do borbe za pre
vlast, koja e u njima produbiti ranu iznevjerenosd.
Svi mi vjeto nalazimo kojekakve razloge i objanjenja za
promjene svojih tijela. Uviamo da nismo spremni promotriti
samoga sebe, a osobito nam je teko povjerovati da ljudsko
tijelo moe biti tako inteligentno. Ne elimo priznati da nas i
najmanja promjena u naem fizikom tijelu potie da pozor
nost usmjerimo neemu to duboko u sebi osjeamo, ali to jo
uvijek ne elimo uvidjeti. Kad bismo samo uvidjeli da nam, u
sluajevima kad nam tijelo privue pozornost na jedan od svo
jih unutarnjih obrazaca ponaanja, na unutarnji Bog putem
fizikog tijela daje do znanja da posjedujemo sve to nam je u
tom trenutku potrebno za suoavanje s onim to se plaimo
uvidjeti. Nastavljamo skrivati svoje rane i nositi stvorene
maske jer vjerujemo da e rane nestati ako budu skrivene.
Upamtite da maske nosimo samo dok se plaimo boli, dok
se plaimo zadiranja u ranu koju bi maska trebala tititi.
Obrascima ponaanja opisanim u prethodnim poglavljima
pribjegavamo samo dok nosimo maske. im navuemo
masku, vie nismo svoji; preuzimamo ponaanje povezano s
maskom koju nosimo. Bilo bi najbolje kada bismo, bez osuivanja ili kritiziranja, mogli odmah prepoznati koju smo masku
navukli, prepoznati ranu koju pokuavamo sakriti. Maske
moemo mijenjati jednom ili nekoliko puta dnevno, ili istu
masku moemo nositi nekoliko mjeseci ili ak nekoliko godina
prije no to druga rana izroni na povrinu.

Kad uvidimo to inimo, trebali bismo biti sretni zbog svoje

svjesnosti te zahvaliti dogaaju ili osobi koja nam je dirnula u
ranu jer nam je otkrila da je jo nismo iscijelili. Barem smo
svjesni. Osim toga, moramo si dopustiti biti ljudi. Osobito je
vano uzeti si dovoljno vremena za iscjeljenje. Ako sami sebi
redovito uspijevamo rei: Tako sam reagirao zato to sam
navukao tu masku, ostvarili smo poprilian napredak.
Podsjeam vas da samo malobrojni ljudi imaju sve znaajke
karakteristine za odreenu ranu. Tipove karaktera opisala
sam kako biste se lake prepoznali u odreenim obrascima
ponaanja povezanima s vaom ranom.
Ponovit u kako moete prepoznati trenutak u kojemu ste vi
ili netko drugi navukli zatitnu masku:
Ako je otvorena rana odhaenosti, nosimo masku
povuene osobe. Ta maska u nama budi elju da pobjegnemo
od situacije ili osobe za koju smatramo da nas je odbacila, jer
se plaimo da emo osjetiti paniku i bespomonost. Maska
povuene osobe moe nas potaknuti da postanemo nevidljivi
tako to emo se zatvoriti, tako to neemo initi ili govoriti
ono zbog ega bismo ponovno mogli biti odbaeni. Pod tom
maskom vjerujemo kako nismo dovoljno vani da bismo
zauzeli svoje mjesto u svijetu, da, za razliku od drugih,
nemamo pravo postojati.
Ako je otvorena rana naputenosti, nosimo masku ovisnos
ti. Zbog toga postajemo nalik djeci koja pozornost privlae
plaem, jadikovanjem ili pokornou, jer vjerujemo da sami
ne bismo uspjeli. Ta nas maska potie da svim silama izbje
gavamo situacije u kojima bismo mogli biti naputeni ili da
privlaimo to vie pozornosti. Moe nas ak potaknuti da
odemo toliko daleko da se razbolimo ili si natovarimo razne
tekoe, kako bismo dobili eljenu potporu.
Ako je otvorena rana ponizenosti, nosimo masku mazohiz
ma. Pod tom maskom zaboravljamo svoje potrebe i mislimo
samo na potrebe drugih te postajemo dobri, velikoduni ljudi
koji su uvijek spremni pomoi, ak i ako moraju prekoraiti

vlastite granice. Uspijevamo preuzeti i mnogo tuih odgov

ornosti i obveza, ak i ako se to ne trai od nas. inimo sve to
moemo da bismo bili korisni, sve u elji da ne budemo
ponieni ili omalovaeni. Vano nam je i pobrinuti se da ne
budemo slobodni. Kad god nai stavovi ili postupci proizlaze iz
straha od stida ili ponienosti, to je znak da nosimo masku
mazohizma.
Ako patimo od rane iznevjerenosti, nosimo masku nad
zornika pod kojom, zbog svojih oekivanja, postajemo nepov
jerljivi, skeptini, oprezni, autoritativni i nesnoljivi. Cinimo
sve kako bismo pokazali da smo jaki i da nas se ne moe samo
tako iskoristiti. Osobito volimo odluivati umjesto drugih. Ova
nas maska potie da na sve mogue naine izbjegavamo
naruavanje svojega ugleda; za to smo spremni ak i lagati.
Zaboravljamo svoje potrebe i inimo to god moemo da bi
nas drugi vidjeli kao pouzdane osobe od povjerenja. Maska
nadzornika potie nas stvarati predodbu samopouzdanja iako
ne vjerujemo sami sebi pa zbog toga esto propitujemo svoje
odluke ili postupke.
Ako je otvorena rana nepravednosti, nosimo masku kru
tosti zbog koje se doimamo hladnima, pokreti su nam kruti i
nagli, glas suh, a govor odsjean. Tijela nam postaju kruta, kao
i stavovi. Ova nas maska potie na perfekcionizam, a pod
njom osjeamo i veliki gnjev, nestrpljivost te nesnoljivost
prema sebi. Osim toga, mnogo kritiziramo sami sebe; vrlo smo
zahtjevni i ne potujemo svoje granice. Kad god se na taj
nain nadziremo, kad god se suzdravamo i kad god smo
nemilosrdni prema sebi, to je znak da nosimo masku krutosti
Masku ne nosimo samo u sluajevima kada se plaimo da
e netko dirnuti u nae rane, ve i kada se plaimo uvidjeti da
i sami otvaramo tue rane. Stoga neprestano nosimo masku
kako bismo bili voljeni. Preuzimamo obrasce ponaanja koji
nisu u skladu s naom osobnou. Postajemo netko drugi.
Budui da ponaanje svojstveno odreenoj maski iziskuje veli
ki trud, i od drugih zauzvrat oekujemo mnogo.

Izvor naeg zadovoljstva ne bi trebale biti pohvale,

zahvalnost, potovanje i potpora koju primamo od
drugih, ve ono to jesmo i ono to moramo biti.
Meutim, nemojte zaboraviti koliko nas ego moe vjeto
zavarati kako ne bismo postali svjesni svojih rana. Ego je uvje
ren da ne bismo bili zatieni i da bismo patili kada bismo otkri
li svoje rane i oslobodili ih se. U nastavku u objasniti kako bi
ego mogao zavaravati pripadnike svakog pojedinog tipa.
Povuene se osobe uvjeravaju da dobro skrbe za sebe i za
druge kako ne bi osjeale svu odbaenostko]u su pretrpjele.
Ovisne osobe sklone su vjerovati da su neovisne te svima
govore kako se dobro osjeaju kada su same te kako im nitko
nije potreban.
Mazohisti se uvjeravaju da uivaju u svemu to ine za druge
te da na taj nain doista ispunjavaju svoje potrebe.
Neprestano govore i misle kako je sve u redu i vjeto nalaze
opravdanja za situacije ili ljude koji su ih ponizili.
Nadzornici su uvjereni da nikada ne lau, da uvijek odre
svoju rije i da se nikoga ne plae.
Kruti ljudi uivaju svima govoriti koliko su poteni, kako
nemaju problema i uvjereni su da imaju mnogo prijatelja koji
ih vole onakve kakvi jesu.
Unutarnje rane iscjeljujemo jednako kao i rane na tijelu.
Jeste li ikada bili toliko nestrpljivi ekajui da priti s vaega
lica nestane da ste neprestano "akali" po njemu? to se
dogodilo? Priti se vjerojatno zadrao mnogo due. To se
dogaa i ako ne vjerujemo u iscjeljujuu mo svojih tijela. Da
bi problem (koji god bio) nestao, morate ga prihvatiti i pristu
piti mu s bezuvjetnom ljubavlju, umjesto da ga nastojite uklo
niti. Svoje duboke rane biste takoer trebali prepoznati, pristu
piti im s ljubavlju i prihvatiti.

Podsjeam vas da bezuvjetna ljubav podrazumijeva

prihvaanje ak i ako se ne slaete
ili ne shvaate razloge odreenih situacija.
Kad prihvatimo ranu ili s ljubavlju pristupimo pritiima na
svojem licu, priznajemo da ih stvaramo zbog tono odreenog
razloga i, to je jo vanije, zato da bi nam pomogli. Umjesto da
se usredotoimo na elju da pristii nestanu, trebali bismo
pomou njih postati svjesni onoga aspekta svoje osobnosti koji
ne elimo vidjeti. tovie, pristii privlae nau pozornost kako
bismo, izmeu ostaloga, uvidjeli kako se moda plaimo da
emo u odreenoj situaciji izgubiti obraz, a taj nam strah one
moguuje da budemo ono to doista jesmo. Ako prihvatimo
takav mentalni stav, "pristii" e nedvojbeno nestati mnogo bre
jer ete prepoznati njihovu korisnost i zavoljeti ih zbog nje.
to moramo prihvatiti? Da drugima i nadasve sebi inimo
ono to se plaimo da e drugi uiniti nama ili ono to drugi
ma prigovaramo.
Sljedei primjeri otkrivaju u kojoj mjeri katkad moemo
sami sebi nanijeti bol.
Ako patimo od odbaenosti, svoju ranu produbljujemo svaki
put kada se proglasimo bezvrijednima, beskorisnima, svaki put
kada pomislimo da u ivotima drugih ljudi nemamo nikakvu
vanost i svaki put kada pobjegnemo iz odreene situacije.
Ako patimo od naputenosti, ranu produbljujemo svaki put
kada napustimo vaan projekt, svaki put kada propustimo
pobrinuti se za sebe i kada si ne pruimo potrebnu pozornost.
Druge plaimo svojom ovisnou i zbog toga ih gubimo pa
ponovno ostajemo sami. Svojim tijelima nanosimo veliku pat
nju te stvaramo bolesti kojima emo privui pozornost.
Ako patimo od ponienosti, ranu produbljujemo kad god
sami sebe omalovaavamo, kad god se usporeujemo s drugi
ma, kad god se ponizimo i predbacujemo si da smo debeli,
beskorisni, slabe volje i da iskoritavamo druge. Sami sebe

ponizavamo nosei odjeu koja nam ne pristaje ili prljajui

odjeu koju imamo na sebi. Svojim tijelima nanosimo patnju
tako to ga natrpavamo prevelikom koliinom hrane koju
mora probaviti i apsorbirati. Bol si nanosimo preuzimajui
tue odgovornosti, ime si uskraujemo slobodu i slobodno
vrijeme.
Ako patimo od iznevjerenosti, ranu produbljujemo tako to
sami sebi laemo, uvjeravamo se u ono to nije tono te ne
potujemo ono to smo sami sebi obeali. Kanjavamo se tako
to sve obavljamo sami zbog toga to drugima ne vjerujemo i
nismo spremni predavati odgovornosti. Ako ipak predamo
odgovornosti drugima, sve vrijeme i energiju troimo provjer
avajui to drugi ine.
Oni koji pate zbog nepravednosti, svoju ranu produbljuju
tako to sebi postavljaju prevelike zahtjeve. Ne potujemo
svoje granice i tako sami sebi stvaramo jak stres. Kritiziramo se
i nismo poteni prema sebi. Ne uviamo vlastite vrline i dobro
obavljene poslove. Patimo zbog toga to vidimo samo ono to
jo nismo obavili ili pogreke koje smo poinili. Patnju si
nanosimo i tako to si ne doputamo uivati.
Ve sam spomenula koliko je vano bezuvjetno prihvatiti
svoje rane. Osim toga, vano je prihvatiti i maske koje smo egu
dopustili stvoriti kako bi nas zatitio od tih rana. Voljeti i prih
vaati ranu znai priznati je, znajui da smo se na Zemlju vra
tili kako bismo iscijelili tu vrstu rane, vjerujui da nas ego
nastoji zatititi stvorenom maskom. Tada si moemo zahvaliti
za hrabrost pri stvaranju i odravanju maske koja nam je
pomogla preivjeti.
Meutim, danas nam ta maska vie teti nego to nam kori
sti. Vrijeme je da zakljuimo kako smo sposobni preivjeti ak
i ako osjeamo bol. Vie nismo djeca; kao odrasle osobe, sa
svojim smo se ranama sposobni suoiti s vie iskustva, zrelosti
i s drugaijim svjetonazorom. Ovoga trenutka moemo odlui
ti voljeti sebe.

u prvom sam poglavlju spomenula etiri stadija nastanka

rane. U prvom smo stadiju ono to doista jesmo. U drugom
stadiju doivljavamo bol jer otkrivamo da ne moemo biti ono
to jesmo, budui da to ne odgovara odraslim osobama koje
nas okruuju. (Naalost, odrasli ne uviaju da njihova djeca
pokuavaju otkriti tko su i, umjesto da im dopuste biti ono to
jesu, govore im to bi trebala biti.) U treem se stadiju pobuni
mo protiv tolike boli. U tom se razdoblju djeca preputaju ispa
dima gnjeva i suprotstavljaju se roditeljima. etvrti i posljednji
stadij donosi pomirenje. U tom razdoblju odluujemo stvoriti
masku kako ne bismo razoarali druge i, to je najvanije, kako
bismo se zatitili od boli koju osjeamo zbog toga to nas ne
prihvaaju onakve kakvi jesmo.
Proces iscjeljenja bit e dovren kada ponovno prijeemo
sva etiri stadija, od etvrtoga do prvoga, u kojemu emo
ponovno postati ono to doista jesmo. Prvi stadij toga procesa
jest svjesnost o maski (ili o maskama) koje nosite. Ravnajte se
prema smjernicama prethodnih pet poglavlja koja opisuju
svaku pojedinu ranu.
Drugi ete stadij dosei kada ponete osjeati otpor itajui
ova poglavlja ili kada odbijete prihvatiti odgovornost te za
svoju patnju optuite druge. Imajte na umu da je za sva ljudska
bia normalno osjetiti otpor pri otkrivanju onih aspekata vlasti
te osobnosti koji im se ne sviaju. Ljudi u tom stadiju reagiraju
na razliite naine. Neki se odupiru vie od drugih.
Intenzivnost vaega otpora ovisit e o vaoj razini prihvaanja,
o dubini vae rane u vrijeme kada postajete svjesni to se u
vama dogaa te o vaoj spremnosti za promjenu i iscjeljenje.
U treem stadiju morate priznati da ste imali pravo patiti i
zamjerati jednome ili obama roditeljima. Ako ste sposobni
osjetiti koliko je dijete u vama duboko patilo, prema njemu
ete osjetiti dublje suosjeanje. to je vae suosjeanje dublje,
to e taj stadij biti vaniji. U ovom se stadiju moete i oslobo
diti onoga to ste osjeali prema roditeljima tako to ete osje
titi suosjeanje i za njihovu patnju.

I naposljetku, u etvrtom stadiju ponovno postajete ono to

doista jeste; oslobaate se vjerovanja da i dalje morate nositi
masku kako biste se zatitili. Uviate da je ivot prepun iskusta
va koja e vam pomoi otkriti to je za vas blagotvorno i
mudro. To se naziva ljubavlju prema sebi. Budui da ljubav
ima veliku iscjeljujuu i okrjepljujuu mo, pripremite se za
opaanje nekoliko preobrazbi u vlastitom ivotu: bolesti bi
mogle nestati ili bi se vae fiziko tijelo moglo promijeniti, a
nedvojbeno e se preobraziti i vai odnosi s drugima.
Upamtite da ljubav nije ni u kakvoj vezi s onime to posje
dujemo ili inimo. Voljeti sebe znai dopustiti sebi biti ono to
u tom trenutku jesmo; prihvatiti ak i ako drugima inimo ono
to njima zamjeramo.
Istinska ljubav jest iskustvo izraavanja svoje
istinske osobnosti.
Voljeti sebe stoga znai prihvatiti da emo druge katkad
nenamjerno povrijediti tako to emo ih odbaciti, povrijediti,
poniziti, iznevjeriti i biti nepravedni prema njima. To je prvi i
najvaniji korak prema iscjeljivanju rana.
Da biste lake dosegnuli taj stadij, predlaem vam da na
kraju svakoga dana zapiete sve to vam se toga dana dogodi
lo. Upitajte se koja vas je maska svladala tako to vas je potak
nula da u odreenoj situaciji reagirate ili je odredila vae
ponaanje prema drugima i prema sebi. Potom odvojite vrije
me za zapisivanje svojih opaanja i ne zaboravite se osvrnuti
na svoje osjeaje. Tada sami sebi oprostite i potvrdite da ste
imali pravo upotrijebiti tu masku jer ste u tom trenutku doista
mislili kako je to jedini nain da se zatitite. Podsjeam vas da
osjeajui krivnju i kritizirajui samoga sebe u slinim situaci
jama nastavljate reagirati na isti nain.
Preobrazba nije mogua bez prihvaanja.

Kako moemo znati jesmo li doista dosegnuli prihvaanje?

Po tome to smo svjesni da je nae ponaanje svojstveno ljud
skosti i to prihvaamo posljedice, kakve god bile. Takvo je
poimanje odgovornosti presudno vano ako doista elimo
prihvatiti sami sebe. Budui da smo ljudska bia, ne moemo
ugoditi svima i imamo pravo na odreene ljudske reakcije koje
se drugima moda nee svidjeti.
Prihvaanje je stoga otponac koji pokree
proces iscjeljivanja.
tovie, bit ete prilino iznenaeni spoznavi da, to si vie
doputate iznevjeriti druge, odbaciti ih, napustiti, poniziti ili
biti nepravedni prema njima, to ete manje postupati na taj
nain. Iznenaujue, zar ne? No, ako ve neko vrijeme slijedi
te moja uenja, neete biti iznenaeni. Ne traim od vas da mi
vjerujete ili da shvatite, jer to nije mogue shvatiti intelektom.
To morate doivjeti.
Taj vaan duhovni zakon ljubavi ponavljam u svim svojim
knjigama, u sklopu svih radionica i na svim konferencijama,
jer ga je potrebno uti nekoliko puta da bismo ga usvojili.
Kada si dopustite initi drugima ono to se plaite da e oni
uiniti vama (pa ste stvorili jednu ili nekoliko maski da biste se
zatitili), bit e vam mnogo lake dopustiti drugima da svojim
postupcima s vremena na vrijeme otvore vae rane.
Recimo, primjerice, da otac odlui razbatiniti jednu od
svojih keri zbog toga to se usprotivila njegovim eljama. Nije
eljela uiti i postati "vrijedna osoba", to je on oekivao od
nje jer je bila vrlo darovita. Ker tu odluku moe doivjeti kao
jznevjera van/e, naputanje, odbacivanje, ponienje ili nepra
vednost, ovisno o tome to je njezina dua eljela razrijeiti
svojim roenjem na Zemlji. Poznavala sam enu koju je otac
razbatinio i koja se zbog toga osjeala iznevjerenom; nikada
ne bi mogla ni pomisliti da bi njezin otac mogao otii tako
daleko. Nadala se da e prihvatiti njezin izbor i naposljetku

priznati da je imala pravo sa svojim ivotom uiniti to eli. Da

bi iscijelila tu ranu i prestala privlaiti situacije u kojima e je
mukarci iznevjeriti, morala je najprije uvidjeti kako je i njezin
otac smatrao da je ona njega iznevjerila. injenica da njegova
ker nije ispunila njegova oekivanja za njega je bila oblik
iznevjerenosti. Mogao je rei da je ona, nakon svega to je ui
nio za nju, trebala biti zahvalna te postati odgovornija ena i
osvjetlati mu obraz. Nadao se i da e se ona jednoga dana vra
titi, priznati da je bio u pravu i ispriati se.
Ono to se dogodilo izmeu toga oca i njegove keri otkri
va nam i da se on u odnosu sa svojom majkom osjeao iznev
jereno (a njegova je majka osjeala da je on iznevjerio nju).
Kada otkrijemo to su nai roditelji u mladosti proivjeli sa svo
jim roditeljima, uviamo da se povijest ponavlja iz narataja u
narataj te da e se nastaviti ponavljati sve dok se ne dogodi
istinsko opratanje. Osim toga, takva nam spoznaja pomae i
da prema svojim roditeljima osjetimo dublje suosjeanje te da
ih bolje shvatimo. Kada otkrijete svoje rane, toplo vam prepo
ruujem da provjerite pate li i vai roditelji zbog istih rana.
Imajte na umu da njihova iskustva ne moraju biti jednaka vai
ma, ali da su ipak patili od istih rana te svoje roditelje
optuivali za iste pogreke za koje vi optuujete njih.
Sve to postaje lake kada se prestanemo optuivati za obra
sce uvjetovane naim ranama i kada prihvatimo da je sve to
sastavni dio ljudskosti. Tada nam je o tome mnogo lake raz
govarati s roditeljima, bez straha da e se osjeati optuenima.
I nai e roditelji na taj nain bolje upoznati sebe jer se nee
osjeati osueno. Razgovarajui s njima o svemu tome,
pomaete im da i sami oproste svojim roditeljima. Na taj im
nain doputate da budu ljudska bia, da trpe rane zbog kojih
katkad reagiraju i ponaaju se suprotno svojim htijenjima.
Predlaem vam da u razgovoru s roditeljem koji je otvorio
vau ranu provjerite i je li i on patio na isti nain kao i vi.
Primjerice, ako ste ena i svojoj majci kaete da ste se u odno
su s njom jo od tinejderskih godina osjeali odbaeno, upi
tajte je li i ona osjeala da je vi odbacujete. Tako ete joj

omoguiti da oslobodi emocije koje je dugo potiskivala i koje

su moda ak skrivene u podsvijesti. Zahvaljujui vama, vaa
bi majka mogla osvijestiti svoje osjeaje. Tada biste je mogli
zamoliti da vam kae to je proivjela sa svojom majkom.
(Ovaj primjer vrijedi i za mukarce te za njihove oeve.) Da
biste o istinskom opratanju doznali vie, predlaem vam da
proitate moje knjige u kojima sam podrobnije objasnila taj
proces'.
Ako ste idealizirali roditelja s kojim ste doivjeli svoju ranu,
te osobito ako ste ga smatrali svecem, podsjeam vas da je
potpuno normalno priznati da ste tom roditelju neto zamjeri
l i . Ako ste toga roditelja smatrali svecem, vjerojatno je patio
od rane nepravednosti \ uspijevao se suzdravati dovoljno da
drugi ne otkriju to osjea. Zbog svoje duboke posveenosti,
mazohist/ takoer esto ostavljaju dojam svetosti.
Evo kako ete prepoznati da vaa rana zacjeljuje.
Vaa rana odbaenosti zacjeljuje ako sve vie zauzimate
svoje "mjesto", ako se usudite zauzeti za sebe. Osim toga, uspi
jevate zadrati dobro raspoloenje ak i ako je netko naizgled
zaboravio da postojite. Sve je manje situacija u kojima se
plaite panike.
Vaa rana naputenosti zacjeljuje ako se osjeate dobro ak
i kad ste sami te ako vam vie nije potrebno toliko mnogo
pozornosti drugih. ivot vam vie nije toliko dramatian. Sve
ste vie skloniji zapoinjati nove projekte i sposobni ste nas
taviti ak i ako vas drugi ne podupiru.
Vaa rana ponienosti zacjeljuje ako razmislite o svojim
potrebama prije no to se na neto obveete. Na sebe preuzi
mate manje i osjeate se slobodnije. Prestajete se ogrania
vati. Sposobni ste traiti neto bez osjeaja da druge optereu
jete ili, jo gore, da ih strahovito gnjavite.
Vaa rana iznevjerenosti zacjeljuje ako se mnogo manje
uzrujate kada vam neto ili netko poremeti planove. Oputate
' Sluajte svoje djelo, svoga najboljeg prijatelja na Zemlji, drugi dio i Vae
tijelo govori: voli samoga sebe!

se mnogo lake. Napominjem da oputanje znai nevezanost

za rezultate, odustajanje od elje da sve bude onako kako ste
zamislili. Vie nemate elju biti u sreditu pozornosti. Ako ste
vrlo ponosni zbog odreenog postignua, osjeate se dobro
ak i ako vas drugi ne pohvale.
Vaa rana nepravednosti zacjeljuje ako si doputate biti
manje savreni te grijeiti bez gnjeva ili samokritike. Doputate
si pokazati vlastitu osjetljivost, plakati pred drugima bez
gubljenja nadzora i bez straha da e vas osuditi.
Druga divna prednost zacjeljivanja rana jest injenica da
prestajemo biti emocionalno ovisni i postajemo samodostatni.
Samodostatnost je sposobnost uvianja vlastitih elja i koraka
koje moramo prijei da bismo ih ostvarili. Ako nam je potreb
na pomo, znamo kako emo je zatraiti ne oekujui da e
nam pomoi odreena osoba. Ako netko nestane iz naeg
ivota, neemo rei: to e biti sa mnom sada Icada sam pot
puno sam? Os]eai emo tugu, ali emo duboko u sebi znati
da smo sposobni preivjeti sami.
Nadam se da e vam otkrivanje vlastitih rana omoguiti da
osjetite suosjeanje prema sebi i donijeti vam dublji unutarnji
mir, kako vama vie ne bi upravljali gnjev, stid ili ogorenost.
Svjesna sam da nije lako suoiti se s onime to nas boli. Kao
ljudska bia, iznali smo toliko mnogo naina za potiskivanje
bolnih sjeanja da dolazimo u veliko iskuenje upotrijebiti
jedan od njih.
S druge strane, to vie potiskujemo svoja bolna sjeanja, to
ih zakopavamo dublje u podsvijest. No, jednoga ih dana vie
ne moemo potiskivati i doseemo svoju granicu samokontrole pa ta sjeanja izranjaju na povrinu, a bol je jo tee izdrati.
Ako se suoimo sa svojim ranama i iscijelimo ih, napokon
emo osloboditi svu energiju koju smo koristili za potiskivanje
i skrivanje boli, a tu emo energiju biti sposobni upotrijebiti
mnogo konstruktivnije; drugim rijeima, ako ostanemo svoji,
sposobni smo stvoriti ivot kakvim elimo ivjeti.

Kad vae rane zacijele, a maske nestanu, s radou ete

otkriti svoje istinsko jastvo. Slijede pozitivni aspekti, vrline
povezane s pojedinim tipovima karaktera. Te su vrline uvijek
prisutne, skrivene u svakome od nas. No, kao to sam ve spo
menula, preesto ih zanemarujemo ili koristimo na pogrean
nain jer svojim maskama pridajemo veliku vanost, sve u cilju
izbjegavanja otkrivanja ili osjeanja svojih rana. Drugim rijei
ma, kada nae rane zacijele, kada ne strahujemo biti ono to
doista jesmo, na povrinu bi mogle izroniti sljedee znaajke:
Iza maske povlaenja (rana odbacenosti) skrivaju se vrlo
postojani ljudi spremni preuzeti mnogo na sebe.
... Snalaljivi, vrlo daroviti po pitanju stvaranja, inventivno
sti i mate;
... osobito sposobni raditi sami;
... uinkoviti; misle na mnoge pojedinosti;
... sposobni reagirati, u kritinim situacijama poduzeti prijeko
potrebne korake;
... drugi im nisu potrebni pod svaku cijenu. Sposobni su se
povui te biti sretni i kada su sami.
Iza maske ovisnosti (rana naputenosti) skrivaju se vjeti
ljudi koji znaju traiti ono to ele.
... Znaju to ele. Uporni, ustraju u svojim zahtjevima;
... ne odustaju kada odlue neto postii;
... dobri glumci. Znaju privui pozornost;
... prirodno veseli, razigrani i drueljubivi, zrae radou;
... pomau drugima zbog toga to im je stalo do njih i razumi
ju kako se osjeaju;
... kad svladaju strahove, svoje psihike darove koriste na
pozitivan nain;

.|
H

... esto iskazuju dar za umjetnost;

... iako su drueljubivi, trenuci samoe potrebni su im za
obnavljanje energije.
Iza maske mazohizma (rana ponizenosti) skrivaju se
odvani, pustolovni, sposobni ljudi.
... Poznaju i potuju svoje potrebe;
... osjetljivi za tue potrebe, znaju potovati tuu slobodu;
... vjeti posrednici, miritelji. Sposobni objektivno sagledati
situaciju;
,. dobroduni, tee uicima i rado ohrabruju druge;
,. spontano velikoduni, susretljivi, altruistini;
,. sposobni organizatori. Svjesni svojih darovitosti;
,. senzualni, znaju uivati u ljubavi;
,. vrlo dostojanstveni i vrlo ponosni.
Iza maske nadziranja (rana iznevjerenosti) skrivaju se
vjeti voe.
... Ohrabruju i tite svojom snagom;
... vrlo daroviti. Drueljubivi i dobri glumci;
... sposobni govorid u javnosti;
..."opaaju i otkrivaju darovitosd drugih tako to im pomau
razviti samopouzdanje;
... sposobni predati odgovornosti, to drugima pomae da se
osjeaju sposobnije;
... zaas otkrivaju kako se drugi osjeaju i nasmijavaju ih kako
bi im pomogli da objektivno sagledaju situaciju;
... brzo prelaze s jedne aktivnosd na drugu i uspijevaju isto
dobno obaviti vie poslova.

... brzo donose odluke. Pronalaze ono to im je potrebno i

okruuju se ljudima koji su im potrebni da bi obavili zadatke;
... sposobni za vrhunska postignua na vie razina;
... pouzdaju se u Univerzum i u svoju unutarnju snagu.
Sposobni su potpuno se prepustiti.
Iza maske krutosti (rana nepravednosti) skrivaju se kreativ
ni ljudi s mnogo energije i s velikom radnom sposobnou.
... metodini, izvrsni u poslovima koji zahtijevaju veliku pre
ciznost;
... predani, sposobni brinuti o pojedinostima i provjeravati ih;
... sposobni pojednostavniti, jasno tumaiti i pouavati;
... vrlo osjetljivi, s lakoom otkrivaju to drugi osjeaju;
... znaju to moraju znati u trenutku u kojemu im je to znanje
potrebno:
... znaju pronai odgovarajuu osobu za odreeni posao te to
je u odreenom trenutku potrebno rei;
... entuzijasti, ivahni i dinamini;
... drugi im nisu potrebni da bi se osjeali dobro;
... kao i povuene osobe, u kritinim situacijama znaju to je
potrebno uiniti i sami to uine;
... sposobni suoiti se s tekim situacijama.
Kao to opaate, neke se vrline pojavljuju kod vie rana, to
ih deseterostruko pojaava. Zbog toga postaju iznimne vrijed
nosti pomou kojih moete pokazati to elite. Kad prepozna
te svoju jedinstvenu osobnost, neizbjeno ete postati izvor
poticajnog nadahnua.
Ne zaboravite da smo na ovaj planet doli kako bismo se
sjetili tko smo: svi smo mi Bog i proivljavamo ivot na Zemlji.

No, to smo, naalost, zaboravili ivei svoje brojne inkarnaci

je od poetka vremena.
Da bismo se sjetili tko smo, moramo postati svjesni onoga
to nismo. Primjerice, mi nismo nae rane. Kada god osjetimo
bol, razlog tomu je vjerovanje da jesmo ono to nismo. Ako je
nae tijelo bolesno, mi nismo ta bolest, mi smo osoba koja
proivljava blokadu energije u odreenom dijelu tijela, a to
iskustvo nazivamo "boleu". Ako osjeamo krivnju jer smo
nekoga odbacili ili smo bili nepravedni, poistovjeujemo se s
odbacivanjem ili s nepravednou. Mi nismo to iskustvo; mi
smo Bog koji proivljava ivot na materijalnom planetu.
IVOT JE UDESAN I SAVREN.
Neprekinut prirodni tijek dovodi nas do jedinog razloga
bivanja, a to je
PRISJETITI SE DA MI JESMO BOG.
Stvaranje maski odraz je najvee izdaje: zaboravili smo da
jesmo Bog.
Ovu u knjigu zavriti pjesmom vedskog pjesnika Hjalmara
Soderberga.
Svi elimo da nas vole,
ili barem da nam se dive,
ili barem da nas se plae,
ili barem da nas mrze i preziru.
U drugima

elimo probuditi
bilo koju.

emociju,

Dua drhti pred nitavilom

i tei povezivanju pod svaku cijenu.

Dragi itatelju/itateljice
Jeste li uivali itajui ovu knjigu? Smatrate li da ste
neto korisno nauili?
Ako jeste, tada knjigu preporuite prijateljima, znanci
ma, roacima, svakome tko ima neke probleme koje bi
mu ova knjiga pomogla rijeiti ili barem olakati.
Preporuamo da ovu knjigu trajno zadrite u kunoj
biblioteci kako bi vam uvijek bila pri ruci.
Dobro je pomagati drugima!
Pomognite savjetom, ili poklonite knjigu.

Biblioteka ZNATI VISE

Dr. Marilyn Glenville: PRIRODNO LIJEENJE PMS-a
Jean Carper: SAUVAJTE SVOJ UDESNI MOZAK
Jan Yager: TKO TO SJEDI ZA MOJIM STOLOM?
Donald Trump: PUT K VRHU
X X X : KAKO BITI OMILJEN U DRUTVU
Uskoro izlazi:
Isabelle Nazar Aga: MANIPULATORl SU MEU NAMA
Florence Rollot: RECITE ZBOGOM STRESU
Isabelle Nazar Aga: MANIPULATORl I LJUBAV
Richard VViseman: FAKTOR SREE
Hal Urban: NAJVEE IVOTNE POUKE
Harv T Eker: TAJNE UMA MILIJUNAA
John W Jacobs: SVE TO NAM TREBA JE LJUBAV - 1 DRUGE LAI O BRAKU
Barbara de Angelis: KAKO SAM SE SAMO NALA OVDJE?
Chris Thurman: LAI U KOJE SE UVJERAVAMO
Biblioteka PITANJA???
Prof. dn Milan Mesari: CIVILIZACIJA, DANAS I SUTRA
Bruce Feiler: PUTOVANJE BIBLIJSKIM ZEMLJAMA
Gary Greenberg: 101 BIBLIJSKI MIT
Biblioteka NOVI VIDICI
Lise Bourbeau: SLUAJTE SVOJE TIJELO, SVOGA NAJBOLJEG
PRIJATELJA NA ZEMLJI
Mary T Browne: MO KARME
Lise Bourbeau: ISCIJELITE RANE I BUDITE SVOJI
Usl<oro izlazi:
Mathew Kelly: RITAM IVOTA
Elizabeth Lesser: (BROKEN OPEN)
Zabavna biblioteka
Elizabeth Gaskell: SJEVER I JUG (radni naslov)

Ponovno steknite povjerenje u sebe i

ponite uivati u ivotu!
Dinamine i snane pouke radionice SLUAJ SVOJE TIJELO namijenjen
je svim osobama zainteresiranima za osobni rast.
Tijekom petnaest godina, ova radionica prua ljudima po ivot vana
znanja, kao i solidnu osnovu da ive u skladu sa samima sobom.
Godinu za godinom, zauujui rezultati i pozitivne promjene kod
20 000 osoba koje su pohaale ovu radionicu zaista su velianstveni i
zapanjujui.
Zahvaljujui ovaj radionici tisue ljudi vie se ne mire sa svojim ivotom;
oni poinju ivjeti! Ti su ljudi ponovno ovladali svojim ivotima koristei
obilje osobne snage koja je u njima, da bi ostvarili ivote kakve zaista ele.
Zadovoljstvo je mnogo vee no to ga moete i zamisliti!
Radionica SLUAJTE SVOJE TIJELO prua vam jedinstveno i sveobu
hvatno uenje koje daje opipljive rezultate na svim poljima: fizikom, emo
cionalnom, mentalnom i duhovnom.
Na osnovi postignua dosadanjih polaznika, moemo ustvrditi da su
koristi od ove radionice sljedee:
^ vee povjerenje u samu sebe
^ bolja komunikacija s drugima
y bolja prosudba u odabiru izmeu ljubavi i straha
y sposobnost da se opusti i zaboravi prolost
.' direktni kontakt s vaom osobnom snagom i kreativnou
/ spoznaja revolucionarne ali jednostavne tehnike da se otkriju stvarni
uzroci zdravstvenih problema
y vea fizika vitalnost
y i jo mnogo toga, zavisno od vae osobnosti...
Ako elite organizirati
informacije kontaktirajte:

radionicu u vaem mjestu ili gradu za daljnje

Itp KORPION, Babonieva 44, 10 000 Zagreb, tel: 46 35 342 ili

itp-.korpipn@zg.hmg.t,hr

ili
PERSONAL G R O W T H SCHOOL LISTEN TO YOUR BODY
36, rue de la Gare, local l O I , Saint Sauveur des Monts (Quebec),
Canada JOR IRO

Tijekom 2005. godine. Lie Bourbeau posjetit e Hrvatsku i tom prilikom

odrati predavanja i seminare.
elite li uestvovati u nekoj od tih manifestacija, molimo vas da kriiem
u okviriu oznaite to vas zanima. Moete oznaiti i vie opcija:
Da, elim posjetiti predavanje Lie Bourbeau
Da, elim posjetiti promociju knjige Lie Bourbeau
Da, elim pohaati seminar SLUAJTE SVOJE TIJELO - poaljite mi
informacije
Da, molim poaljite mi informaciju o novim knjigama Lie Bourbeau
Da, elim primiti informacije o slinim knjigama drugih autora
Moja adresa:
Ime i prezime:
Ulica i kbr.:
Post. Broj i mjesto:
Telefon (s predbrojem):
Faks (s predbrojem):
E-adresa:

Ovaj listi (ili fotokopiju ) poaljite na adresu:

Itp KORPION
Babonieva 44,
10 000 ZAGREB
Informacije na tel: 01/46 35 342

BUjekc

Bi^eke.

BiCjeke.

Ako patimo od rane

iznevjerenosti, nosimo
masku nadzornika pod
kojom, zbog svojih
oekivanja, postajemo
nepovjerljivi, skeptini,
oprezni, autoritativni i
nesnoljivi.
Ako je otvorena rana
nepravednosti, nosimo
masku krutosti, zbog koje
se doimamo hladnima,
pokreti su nam kruti i
nagli, glas suh, a govor
odsjean.
Izvor naeg zadovoljstva ne
bi trebale b i t i pohvale,
zahvalnost, potovanje i
potpora koju primamo od
drugih, ve ono to jesmo i
ono to moramo b i t i .
Podsjeam vas da
bezuvjetna ljubav
podrazumijeva prihvaanje
ak i ako se ne slaete i l i
ne shvaate razloge
odreenih situacija.
Prihvaanje je stoga
otponac koji pokree
proces iscjeljivanja.