UNIVERZITET U BIHAU

ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET

SOCIJALNA PEDAGOGIJAI DUHOVNA SKRB
PEDAGOKA PSIHOLOGIJA

WOLFGANG KHLER I UENJE UVIANJEM

( seminarski rad )

SADRAJ:

UVOD.........................................................................................................................................3
KHLER I UENJE UVIANJEM..........................................................................................4
Khler, Sultan i sluaj sa bananama........................................................................................5
Problem sa viestrukim motkama...........................................................................................6
O ISTRAIVANJU.....................................................................................................................7
ZAKLJUAK.............................................................................................................................7
LITERATURA............................................................................................................................8

UVOD
2

Svako od nas kada uvidi da neku situaciju moe rijeiti na ovaj ili onaj nain, toga se dri
cijelog svog ivota, sve dok ne pronae neki novi nain za rijeavanje svakodnevnih ivotnih
situacija. Moemo vidjeti kako bebe pokuavaju sa kratkim ruicama dohvatiti neke igrake,
pa onda shvate da je dovoljno da povuku prekriva na kojima se igrake nalaze i da e one
tako biti sve blie i blie. Sline stvari moemo vidjeti i kod ivotinja kada one uvidom u
neku situaciju rijee zadani problem, kao to emo vidjeti u primjerima koji slijede u
narednom tekstu.
Uvid u situaciju nam daje jasniji pregled i mogunost sagledavanja
problema iz razliitih uglova, te na taj nain uimo kako da rijeimo
problem sa kojim se suoavamo, ali i svaki idui koji bude imao iste ili
jednake karakteristike. U psihologiji obrazovanja, ovo se naziva uenje
uvidom ili uenje uvianjem.

KHLER I UENJE UVIANJEM

Uenje uvianjem spada u kognitivne teorije uenja, odnosno, to je jedna od teorija

Getalt-psihologa. Kao to ve znamo, kognicije su nae spoznaje i misli. To je sve ono to se
dogaa u naem mozgu u obliku miljenja, spoznavanja, razmiljanja, shvatanja i sl. Ba zbog
ovakvih karakteristika, uenje uvianjem spada u ovu kategoriju, jer ono zahtjeva
promiljanje, razmiljanje i zakljuivanje kako bi se na najbolji mogui nain dolo do
rjeenja datog problema, odnosno do cilja.
''Utemeljitelji getaltistike kole u psihologiji Max Wertheimer (1880-1943), Wolfgang
Khler (1887-1967), Kurt Koffka ( 1886-1941) i Kurt Lewin (1890-1947), koji su kao
istraivai djelovali na Berlinskom sveuilitu, oblikovali su posve novu koncepciju uenja
koja po svojim temeljnim znaajkama spada u izrazito kognitivistike teorije uenja. U skladu
sa njihovim konceptom u stvaralakome miljenju uenje shvaaju kao proces rjeavanja
problema. Po njima, subjekt se u uenju susree s neuravnoteenom (problemnom) situacijom
koja je uvijek dio neke ire situacije ili nekog ireg lika ( Getalta). Rjeenjem se problemna
situacija uravnoteuje i time uklapa u taj iri kontekst (lik) '' ( Grgin,1997., str. 40).
Navedeni autori, razumijevajui uenje kao proces rjeavanja problema, naravno, nisu
ostavili ni ovaj dio psihologije neistraen, pa su oni kroz eksperimente koje emo vidjeti u
nastavku teksta, potvrdili svoju teoriju.
Wofgang Khler, za razliku od mnogih drugih istraivaa, svoja istraivanja je vrio nad
impanzama, smatrajui da su one najslinije ljudima, dok su neki drugi istraivai birali
ivotinje poput pasa ili takora, koji se znatno razlikuju od ljudske vrste.

Khler, Sultan i sluaj sa bananama

Wolfgang K. je svoja istraivanja obavljao na Kanarskim otocima, i tamo je imao priliku,

kako navodi autor (Grgin, 1997), da od mnogobrojnih impanzi izabere onu najpametniju i
najbistriju, to je i uspio pa ju je nazvao Sultan.
Njegova hipoteza je bila da ivotinje mogu rjeavati probleme ''uvianjem situacije'', odnosno
da ivotinje mogu uiti uvianjem. Sultan je bio nedresirana impanza koja je dovedena iz
dungle i pred nju su stavljeni razni problemi. Kako bi dokazao svoju teoriju, Khler je
osmislio prvi eksperiment koji je izgledao ovako:
-

Gladni Sultan je smjeten u kavez. Visoko na plafonu kaveza eksperimentator je

objesio bananu. U kavezu su smjetene i tri drvene kutije razliitih veliina i na razliitim
mjestima. Kako bi dohvatio bananu, Sultan mora da ispravnim redoslijedom poreda
drvene kutije kako bi mu one posluile da dobije na visini i dohvati bananu, tako to e
mu najvea i najira kutija posluiti kao temelj za ostale dvije. Ispoetka, banane
pokuava dohvatiti skokovima i raznim akrobacijama ali odustaje ubrzo jer vidi da mu ne
polazi za rukom. On onda prilazi kutijama i poinje da se penje na njih, ali banana je i
dalje ostala previsoko. On onda nasumice stavlja jednu kutiju na drugu, pa one ne stoje u
ravnini, samim tim ga ne dre i konstrukcija se rui jer kutije nisu sloene po pravilu.
Nakon nekoliko neuspjelih pokuaja inilo se da je Sultan odustao jer se povukao u kut
kaveza gdje je miran, ekajui se proveo neko vrijeme. A onda, odjednom, on dolazi i
reda kutije od najvee ka najmanjoj i pri tom konstrukcija ostaje stabilna, penje se do
vrha i uzima bananu.

ta drugo je Khler mogao rei nego da je potvrdio svoju hipotezu da ivotinje zaista mogu
uiti uvianjem, ali Khler je odluio pokuati jo jedan eksperiment kako bi potvrdio ovu
ve potvrenu hipotezu.

Problem sa viestrukim motkama

5

U drugom eksperimentu impanza je u kavezu u kojem se nalazi kratka motka ( tap ), a

van kaveza se nalazi jo jedna kraa i dua motka a poslije njih voka. impanza kratkom
motkom koja se nalazila unutar kaveza pokuava dohvatiti duu motku koju e iskoristiti
kako bi dohvatila voe. Nakon to dohvati jo jednu motku, ona stavlja jednu u drugu i
tako dobija jednu dugaku uz iju pomo dovlai komad voa. Kako je impanza
savladala ovaj problem ? Razumjevajui odnos izmeu motke i voke, odnosno
shvatajui da je motka alat pomou kojeg moe da ostvari svoj cilj.

''Postignue ovih impanzi razlikuje se u nekoliko aspekata od reakcije Thorndikeovih

maaka ili Skinnerovih takora i golubova. Kao prvo, do rjeenja dolazi naglo, a ne nakon
procesa postupnih pokuaja i pogreaka. Druga je razlika da kada je impanza jednom rijeila
problem, ona e ga kasnije svaki put rijeiti uz mali broj nepotrebnih pokreta.''
( Atkinson/Hilgard, 2007., str. 253).
Posmatrajui Sultanovo ponaanje i prouavajui ga u ovim navedenim ali i drugim
sluajevima, Khler je dao zakljuiti da je Sultan proao kroz odreene faze koje prate uenje
uvidom ili uvianjem a one su, kako autor (Grgin, 1997) navodi, sljedee:
FAZA PREPARACIJE- Trajala je dok je Sultan bezuspjeno pokuavao rijeiti problem, i
onda je shvatio da se nalazi pred tekoom.
FAZA INKUBACIJE- Nastala je u onom momentu kada se Sultan povukao u kut kaveza i
poeo da miruje, odnosno da pokazuje znakove stereotipnog ponaanja. Neki autori misle da
pokuavanje nije ni tad prestalo, nego samo da je ostalo na unutarnjem planu, odnosno, Sultan
je u mislima i dalje pokuavao pronai rijeenje.
FAZA ILUMINACIJE- Odnosno faza uvida, ili poznati ''aha-doivljaj'' jeste trenutak kada
se rijeenje odjednom javi. Tada svi dijelovi ''slagalice'' staju na svoje mjesto, i gleda se
cjelokupna situacija, ili problem, razmilja se logiki, a istovremeno se zahvaaju dijelovi i
cjelina.
FAZA VERIFIKACIJE- Uovoj zavrnoj fazi, kao to i sam naziv kae, naeno rijeenje se
verifikuje, odnosno provjerava se njegova tanost.

O ISTRAIVANJU
6

Kao to smo ve rekli u prethodnom tekstu, istraivanje je raeno na Kanarskim otocima, ali
bez obzira na to, istraivanje nije raeno u prirodnim uslovima, nego laboratorijskim, tako da
je Khler mogao kontrolisati uvijete. Ova istraivanja izvrena su 20-tih godina devetnaestog
stoljea i danas su najee navoena u strunoj literaturi kada se govori o uenju putem
uvida u problem ili uenje uvianjem situacije. Istraiva je svakako uspio potvrditi svoju
postavljenu hipotezu koju je ostvario na ovom uzorku impanzi. Sultan se pokazao kao
inteligentna impanza, ali istraivanje se pokazalo pouzdanim jer je i Harlow nakon svojih
eksperimenata sa impanzama dobio iste rezultate (Grgin, 1997).
Za razliku od nekih drugih eksperimenata koji su se provodili u psihologiji i radi psihologije,
ovakav nain eksperimentiranja je prilino human prema ivotinjama. U sluaju Watsona i
klasinog uvjetovanja sa malim Albertom je manje humanosti nego u sluaju Wofganga K. i
impanzi, a tek onda u Zimbardovom eksperimentu koji je sproveden na ljudima.
Ono to je jo bitno spomenuti, kada se govori o fazama, neke od njih mogu potpuno izostati
ukoliko je rijeenje pred subjekta jasno postavljeno, pa je njegov zadatak da ga pronae i
verifikuje. Ili ako se pred subjekta postavi vie rijeenja a on mora da putem svog kritikog
razmiljanja odabere samo jedno, takoer e izostati odreene faze, ali ona koja nikada nee
izostati jeste faza verifikacije ili provjere (Grgin, 1997).

ZAKLJUAK
U prethodnom tekstu vidjeli smo ta je uenje uvidom ili uvianjem, vidjeli smo kakva
istraivanja su psiholozi sproveli po toj temi i ta su nam ona otkrila. Ne samo da ljudi
rjeavaju probleme uvidom u situaciju, nego to rade i ivotinje, i to toliko dobro da nam mogu
stajati rame uz rame. U Sultanovom sluaju vidjeli smo kako on rijeava dva problema, i koje
su to faze koje prate uenje uvidom.
ovjek je bie i kreacija koja je konstantno u procesu uenja, a tih procesa i naina je mnogo.
Ukoliko smo vie upoznati s njima, lake emo uiti i vie emo uiti.

LITERATURA
7

1. Atkinson/Hilgard, Uvod u psihologiju, Jastrebarsko, Naklada Slap, 2007.

2. Grgin T., Edukacijska psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap, 1997.

Internet ( youtube link) :

https://www.youtube.com/watch?v=FwDhYUlbxiQ
https://www.youtube.com/watch?v=FcBGAWNCipI