Vjebe II - Odnos uenja i razvoja

Grupna diskusija o analizi eksperimentalnih nalaza o odnosu uenja i razvoja

U savremenoj edukacijskog psihologiji navode se brojna ispitivanja ivotinja i djece kojima
se nastojalo odgovoriti na vie piranja vezanih uz problematiku odnosa maturacije i uenja u
ontogenetskom razvoju.
a) ispitivanja ivotinja
Munn (1951) izvjeuje da je relativno najvie eksperimenata u svezi sa tom problematikom
obavljeno na ivotinjama: punoglavcima dadevnjaka, pticama, takorima itd.
Primjer 1:

Povea skupina dadevnjakovih jajaaca bila je podijeljena na dvije manje

skupine, i to nakon to su se na tim jajcima poele pojavljivati izboine glave i
repa zametaka punoglavaca. Jedna je skupina punoglavaca (eksperimentalna)
stavljena u rastov kloretana koji je sprijeio njihovu pokretljivost, dok je druga
skupina (kontrolna) stavljena u obinu stajau vodu.
Punoglavci koji su se nalazili u vodi slijedili su uoiajenu sekvencu razvoja,
pokretali su glavu i trup, savijali se u obliku slova C i S, opruali se i plivali.
Skupina koja se nalazila u otopini kloretana bila je posve nepokretna. Nakon
odreenog vremena, te su ivotinjce izvaene iz otopine i stavljene u obinu vodu.
???????????????????????????????????????????????????????????????????????????
???????????????????????????????????????????????????????????????????????????
Ve nakon boravka u vodi u trajanju od est minuta neke od njih su se poele kretati, da
bi nakon 30 minuta sve proplivale.
Primjer 2: Kanarinci uzgajani u tihim krletkama u kojima nisu mogli uti pa time ni nauiti
pjev ptica svoje vrste, u odreeno vrijeme propjevaju kao i njihovi vrnjaci koji su
sluali pjev drugih kanarinaca.
Prepoznatljivo pjevanje kanarinaca preteno ovisi o maturaciji a ne o uenju.
Primjer 3: Spalding je u svom ispitivanju najprije odvojio pilie ispod kvoke, i tom im su
svojim kljunom probili jajanu ljusku, a zatim ih podijelio u dvije skupine. Prvu
skupinu pilia drao je u izolaciji od kvoke samo dva dana, a drugu deset dana.
Kad je prvu skupinu vratio kvoki, svi su pilii reagirali na njezino kvocanje i
slijedili je.
?????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????
?????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????
Kad je drugu skupinu doveo kvoki, pilii nisu reagirali na njezino kvocanje, niti
su je slijedili.
Iz toga proizilazi da je optimalno vrijeme za razvoj reakcije odaziva na kvocanje i
praenje kvoke jid pilia druge skupine prolo, pa se ta reakcije nije mogla uspitaviti.
Javio se negativni efekat zakanjelog uenja.

b) ispitivanja djece
Primjer 4: Munn(1951) opisuje eksperiment u kojemu se jo nedovoljno zreloj djeci
onemoguilo svako dohvatanje, sjedenje i stajanje, kao i svaku socijalnu
stimulaciju za takve aktivnosti. Nakon to su djeca ve bila ula u dob kada se
zrelost za takve aktivnosti javlja kod veine njihovih vrnjaka, bila su
osloboena restriktivnih uvjeta.
????????????????????????????????????????????????????????????????
Ve nakon nekoliko dana poticaja, podrke i vjebe ta su djeca uspjeno
dohvatala, stabilno sjedila i uspravno stajala, jednako kao i njihovi
slobodni vrnjaci. Aktivnosti dohvatanja, sjedenja i stajanja oito su im
bile pod znatnim uticajem maturacije.
Primjer 5: Gessel i Thompson su proveli istraivanje sa jednojajanim blizancima. Oni su
blizanku T, staru 46 sedmica, est sedmica vjebali penjajnu uz stepenice, i to
svakoga dana po 10 minuta. Nakon obavljena treninga, blizanka je bila u stanju
popeti se uz stepenice u vremenu od 26 sekundi. Njezinu sestru, blizanku K, za
to su vrijeme uvali od bilo kakve aktivnosti sline penjanju. Tek kad joj je
bilo 52 sedmice, poeli su je vjebati u penjanju uz stepenice.
??????????????????????????????????????????????????????????????????????
Ali, ona je za samo dvije sedmice treninga uspjela popeti se uz stepenice i
to u vremenu od 10 sekundi, pa je time brzinom i uspjenou uenja
nadmaila svoju sestru blizanku T.
Primjer 6: U plemenu Hopi-indijanaca kada se rodi dijete, ono biva sa ispruenim nogama
vrsto omotano u platnene povoje. Tako omotanoga majka ga, takoer
platnenim povojima, privrsti za dasku, kako bi mu sprijeila svako sagibanje
nogu, pa i prinoenje ruke ustima i okretanje tijela.
U prva tri mjeseca nakon roenja, dijete je samo oko jedan sat dnevno
slobodno. Nakon tri mjeseca njegova se sloboda postupno poveava, pa se u
tom vremenu poinju pojavljivati prvi pokreti nogu, zatim primicanje ruke
ustima, dohvatanje predmeta i sl.
?????????????????????????????????????????????????????????????????????
Ali i pored injenice to su noge te djece bile tri mjeseca u prisilnom
poloaju ekstenzije (a ni u kasnijim mjesecima im nisu bile posve
slobodne), ona u dobi od 13 do 15 mjeseci prohodaju kao i njihovi vrnjaci
bijele rase.

c) divlja djeca
Primjer 7. U umama u blizini Aveyrona u junoj Francuskoj naen je 1799.godine
potpuno gol dvanaestogodinji djeak koji se neobino spretno verao po
drveu. Odveden je u Nacionalni institut za gluhonijeme kojim je u to vrijeme
rukovodio H. Pinel. Nakon smjetaja u institutu djeak je pokazivao neobine
oblike ponaanja: reao je i ujedao svakoga ko bi mu se pribliio. Inae je
mirno sjedio i pokazivao nezainteresiranost. Oi su mu bile nemirne i
bezizraajne. U vidnom polju nije mogao razlikovati reljef od slike. Sluno nije
bio osjetljiv na niske tonove, ali je zato pokazivao izuzetnu osjetljivost na tihe
umove. Nije bio u stanju hodati, ve samo etveronoke puzati i obavljati
nagle galopirajue skokove. Pri hranjenju se nije sluio rukama, vee je hranu
uzimao usnama i zubima. Njegovo raspoloenje se naglo mijenjalo pa je iz
smijeha lako zapadao u stanje potitenosti i obrnuto. Pinel je bio miljenja da
je djeak slabouman te ga je uputio na edukaciju.
Itard ga je uzeo sebi i dao mu ime Viktor. Strpljivim radom uspio je Viktora
nauiti da razlikuje toplo i hladno, hrapavo glatko, meko tvrdo. Njegov
emocionalni ivot uenjem je postao bogatiji i raznolikiji, pa je poeo
manifestovati ne samo elementarni strah i srdbu, nego i ljubav, privrenost i
njenost prema medicinskoj sestri koja ga je poduavala i njegovala. Ali, uza
svu Itardovu dugogodinju poduku, Viktor nije uspijevao nauiti govoriti.
Nauio je jedino sluiti se gestama u izraavanju nekih svojih elja. Na rijei
koje bi mu bile upuene reagirao je kao na neto to je povezano s odreenim
predmetom, a ne kao na njegov simbol.
Primjer 8: 1920 godine u vuijem blogu, nedaleko od Kalkute u Indiji, naene su dvije
djevojice, jedna (Amala) je imala neto iznad dvije godine, a druga (Kamala) izmeu
osam i devet godina. Obje djevojice dobile su za poduavanja najbolje odgajatelje kako
bih ih se to je prije mogue humaniziralo.
Kad su dovedene u zavod, ponaale su se kao vukovi. Danju su preteno drijemale, a nou
bi ivnule i postale motoriki nemirne. Imale su dobro razvijen sluh i njuh. Osjeti topline i
hladnoe su im bili slabo razvijeni. Mokrenje i defekaciju nisu kontrolirale. Hranile su se
poput ivotinja hvatajui hranu usnama i zubima, a kosti su glodale na zemlji. Hodale su
etvernonoke i nisu se znale oblaiti.
Mlaa, Amala, relativnos e brzo humanizirala. Ve nakon dvomjesene obuke nauila je
nekoliko rijei, zatim je nauila uspravan hod, pa oblaiti se i nositi haljinu. Ali nakon
dvije godine umrla je od bolesti.
Starija, Kamala, ivjela je do sedamnaeste godine. Trebalo joj je dugo da naui uspravan
hod i da pone nositi haljinu. I tada je znala napadati u ujedati drugu djecu, zatim hvatati i
klati koko u dvoritu. Za dvije godine jedva je nauila nekoliko rijei, a u est godina
svega trideset. Pri kraju svog ivota nije bila u stanju sastaviti prostu reenicu.

Odnos uenja i razvoja

Pokuaji humanizacije pokazuju da uinci zakanjela uenja, daju ograniene
rezultate koje nije mogue unaprijediti ni vrsnim edukacijskim radom. Kad su ti
poticaji na uenje bili blii maturacijskoj spremnosti organizma ili se zbili u
pravo vrijeme, rezultati su bili izrazito bolji, odnosno gotovo optimalni.
Da bi se u razvoju djece moglo to valjanije suditi o tome koji su oblici
njihovog reagiranja vie posljedice maturacije, a koji uenja, razvojni su
psiholozi predloili ova mjerila:
1.

ponaanja koja su rezultat maturacije zajednika su svim

individuama iste vrste, dok su oblici ponaanja steeni uenjem
karakteristini za pojedinca, pa se stoga individualno razlikuju.

2.

svi oblici ponaanja koji su posljedica maturacije, javljaju se

nenadano, a ona koja se stjeu uenjem oituju se postepeno.

3.

maturacijom uvjetovana ponaanja zakonito slijede jedno za drugim

(nema preskakanja), dok kod uenja takve pravilnosti nema.

Pouzdan znak da je odreeni organ ili sistem ili organizam u cjelini

maturacijom dostigao potrebnu zrelost i spremnost jest pojava odgovarajue
reakcije koja je uspjena i pozitivna. U sluaju kad takva spremnost nije
dostignuta, a dijete je izloeno poticaju i vjebi, ne dostiu se zadovoljavajui
uinci. Uz to, takvo preuranjeno poticanje moe obeshrabriti dijete i uzrokovati
da ono izgubi samopouzdanje, pa ak i da se pone bojati te aktivnosti.