PSIHOLOKI ASPEKTI

POLAGANJA VOZAKOG
ISPITA

Prof.dr.Anela Hasanagi

Psiholoki aspekti polaganja vozakog

ispita

Vozaka dozvola je privilegija, a ne

pravo! ta je vonja u
psiholokom smislu i
koje su to vane
psiholoke osobine za
sam proces vonje?
Sposobnosti

Osobine linosti
Emocionalna
kontrola

Psiholoki procesi koji prate ispitnu situaciju

polaganja vozakog ispita

Vonja

Vonja automobila je kompleksna aktivnost u kojoj osoba

odgovara na podraaje u skladu s nekim unutranjim
modelom koji ukljuuje dolazak na odredite potujui, u isto
vrijeme, prometne znakove, prilagoavajui se drugim
sudionicima u prometu i trenutnim vanjskim uvjetima (prema
Groeger, 2003).
Kljuni procesi u vonji jesu percepcija, interpretacija signala i
reakcija na te signale.
Dakle, svaki voza mora imati potrebne psihofizike
sposobnosti da bi mogao sigurno upravljati vozilom jer se od
vozaa zahtjeva sposobnost brzog zapaanja, tone procjene
situacije, predvianje njenog razvoja i shodno tome
adekvatnu reakciju.
Savladavanje vjetine se odvija postepena i svaka vjetina
mora proi odreene faze da bi dosegla automatizam
(pouavanje, demonstriranje, oponaanja i ponavljanje).

Sposobnosti

Sposobnosti predstavljaju preduvjet za uspjeno

obavljanje neke aktivnosti.
Moemo rei da postoje etiri osnovne grupe
sposobnosti (Rot,2004; Mili, 2007):
Tjelesne
Senzorne sposobnosti
Psihomotorne sposobnosti
Mentalne sposobnosti

Sposobnosti
Za vozae su od sposobnosti najznaajnije (prema
Miloevi, 1981): vidne sposobnosti, potom slune i
sposobnosti za pokret i dodir. Od vidnih sposobnosti
najistaknutije su otrina vida, vidno polje, opaanje dubine i
boje, adaptacija na tamu.
Od psihomotornih sposobnosti su vane brzina reakcija,
posebno aspekt budnog ponaanja ili reakcije na vie
signala, odnosno diskriminativne reakcije, zatim
okulomoorne sposobnosti te tanost odgovora na sloene
izborne reakcije.
Miloevi (1981) navodi zakljuke razliitih istraivanja i
sam zakljuuje da je za sigurno upravljanje vonjom nuno
postojanje barem prosjenih intelektualnih sposobnosti.
Takoer navodi da su bitne i razvijene mehanike i prostorne
sposobnosti.

Vonja i osobine linosti

Uloga osobina linosti u ponaanju vozaa je problem koji je

privukao panju brojnih istraivaa, naroito zbog toga to se
ljudski faktor pokazuje kao najznaajniji uzrok saobraajnih
nesrea.

Naime, podaci govore da ponaanje ovjeka uzrokuje nezgode u

preko 90% sluajeva. Od kvaliteta i brzine reagovanja vozaa
zavisie njegova bezbjednost i bezbjednost drugih uesnika u
saobraaju (Vukadinovi, 1979).

Pitanje koje se moe postaviti je da li specifinost situacija u koje

osoba dolazi dok vozi (npr. konflikti sa drugim osobama u
saobraaju od kojih je voza fiziki odvojen i sl.) moe
isprovocirati ponaanja koja inae nisu karakteristina za osobu u
brojnim drugim ivotnim situacijama, ili, kao to smatraju mnogi
autori, ovek vozi kako ivi (Tillman & Hobbs, 1949).

Vonja i osobine linosti

Miloevi (1981) navode listu osobina koje linosti koje

visoko koreliraju sa saobraajnim nezgodama. Osobine
koje imaju najveu povezanost sa nesreama su:
neodgovornost, psihopatske tendencije, nezrelost,
nedostatak samokontrole i samodiscipline, nebriljivost i
impulsivnosti, nedostatak zdravog razuma i samosvjesti,
psihika nestabilnosti, te emocionalna nestabilnost.
Mili (2007) navodi osobine linosti kao to su
agresivnost, netolerantnost, impulsivnost,
psihika nezrelost, neurotinost, psihoticizam i
druge sline i nepoeljne osobine, krajnje su nepogodne
za vozaa i druge uesnike u saobraaju jer uzrokuju
rizine postupke i aktivnosti kao i smanjenje kritinosti i
samokontrole u svakodnevnim, ali posebno u sloenim
situacijama saobraaja.

Vonja i osobine linosti - istraivanja

Rezultati do kojih su doli Donovan &

Marlatt, 1982; Nolan, Johnson & Pincus,
(1994) su ukazali na mogunost
izdvajanja pet tipova linosti, od kojih su
dva tipa pokazala crte koje posebno
poveavaju rizik od udesa:
prvi karakterie visok stepen
depresivnosti i ogorenosti i nizak
stepen asertivnosti, emocionalne
prilagoenosti i percipirane kontrole;
za drugi je karakteristian visok nivo

Zakljuno o individualnim
razlikama

Psiholoke osobine kao to su sposobnosti, ali i

osobine linosti imaju veliki utjecaj na kvalitet i
sigurnost vonje.
U tom kontekstu je nuno obuku, kao i ispitne
situacije prilagoditi individualnim
potrebama pojedinca, neprestano ukazujui
na to da sudionici u prometu rukovode ne samo
svojim ivotom, nego i ivotom drugih.
Neke od nepoeljnih osobina za vonju su
prilino permanentne, ali osobina koje je mogue
poticati, a koje u velikoj mjeri utjeu na sigurnost
vonje jeste emocionalna stabilnost.

Emocionalna kontrola
Emocionalna kontrola u vonji (ali i u ivotu) je klju ne
samo za polaganje vozakog ispita, nego i za kasniju
stabilnost i sigurnost u vonji.
Emocionalna kontrola ukljuuje:
1. gledanje u lice svakoj emociji
2. izbjegavanje emocionalno zasienih situacija
3. poveanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija i
emocija
4. reinterpretiranje situacije u kojoj se javljaju jake emocije
5. angairanje aktivnou u toku doivljavanja emocije
6. otkrivanje humora u svakoj ivotnoj situaciji koliko god ona
bila opasna, neprijatna ili ak tragina
7. fizika relaksacija
8. uklanjanje briga

Gubitak emocionalne
kontrole

Danas, u psihologiji saobraaja se govori o terminu bijes

tokom vonje a to se definira kao gubitak emocionalne
kontrole tijekom vonje.

Jedan od uzroka javljanja bijesa tijekom vonje pripisuje se

agresivnoj vonji, tanije prekrajima.

Prekraji se definiraju kao namjerne devijacije u ponaanju

od onih za koje se vjeruje da su nune za odravanje
sigurnosti u prometu (npr. brza vonja, prolasci kroz crveno,
oduzimanje prednosti). Prekraji pojaavaju ljutnju i
frustraciju tokom vonje, to se u jednom trenutku oituje
kao izljev bijesa te se esto usporeuje s kratkotrajnim
ludilom.

Osobe s manjom kontrolom ljutnje, manjom tolerancijom na

napetost, s vie tekoa s autoritetima, veom
hiperaktivnou i tendencijom riskiranja imaju vei broj
prometnih nesrea i incidenata tijekom vonje.

Ko spada u rizinu skupinu

vozaa
Larson i Larson su definirali pet skupina.
1. Vozai koji jure, a njihov cilj je to bre stii do eljenog
odredita. Kada su na bilo koji nain sprijeeni u tom cilju, javlja se
ljutnja.
2. Takmiari pokuavaju poveati svoje samopotovanje stvarajui
natjecanje iz situacija u prometu, a neuspjeh u natjecanjima stvara
ljutnju i poveava agresivno ponaanje.
3. Pasivno agresivni vozai sprjeavaju pokuaje drugih vozaa da
ih zaobiu ili voze bre jer poputanje drugom vozau znai gubitak
njihovog samopotovanja. Sprjeavanje drugih vozaa u postizanju
njihovih ciljeva poveava ljutnju tih vozaa i opasnost na cesti.
4. Narcisoidni vozai sami postavljaju pravila i standarde pravilne
vonje i ljute se kada primijete da drugi kre ta pravila.
5. Osvetnici preuzimaju pravdu u svoje ruke i kanjavaju sve oblike
krenja prometnih pravila (vikanjem na druge ili oteivanjem
vozila).

Kako sprijeiti ove agresivne izljeve?

Ne sjei put i oduzimati drugima prednost. Treba biti

siguran da imate dovoljno mjesta za prebacivanje u
drugu traku, te dati odgovarajue signale. Ako se neko
ubacuje treba usporiti i propustiti ga.
Ne voziti preblizu drugog automobila, neke vozae to
jako ljuti.
Drati ruke na volanu i suzdrati se od bilo kakvog
gestikuliranja koje bi moglo naljutiti druge vozae.
Prilikom susreta sa agresivnim vozaem, drati se na
udaljenosti.
Utrkivanje i mjerenje vremena koliko brzo se moe
negdje stii, nisu poeljni u vonji, lijepo je opustite se.

Psiholoki procesi koji prate ispitnu

situaciju polaganja vozakog ispita

Vrlo esto, uzrok neuspjeha pri polaganju vozakog

ispita jesu unutarnji konflikti koji su u nama
prisutni a koji se moe interpretirati kao elja za
uspjehom naspram straha od neuspjeha.
Svaki kandidat dolazi sa eljom da uspije i poloi
ispit. On(a) pred sebe kandidati postavljaju visoke
ili preniske ciljeve, koji su esto nerealno visoki ili
niski, a to opet ovisi o osobinama linosti
kandidata.
Da bi kandidat uspio na testu kao to je vozaki
ispit, neophodna je emocionalna stabilnost,
odnosno sposobnost kontrole straha i treme.

Negativne reakcije nakon neuspjeha

Agresivna reagovanja
Gubitak volje i samopouzdanja
Manjak motivacije