UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

SMJER – MENADŽMENT U SPORTU – I CIKLUS STUDIJA

ANALIZA STILOVA VOĐENJA U SPORTSKIM

ORGANIZACIJAMA NA PODRUČJU KANTONA
SARAJEVO
/Završni rad/

Kandidat: Mentor:
Mirsad Omanović Dr. sci. Eldin Jelešković, van. prof.

Sarajevo, 2018.
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

PREDGOVOR
Suvremene organizacije posluju u dinamičnoj okolini s velikim brojem konkurenata,
stoga je potrebno ulagati u inovacije kako bi se osigurali opstanak i rast na tržištu.
Inovativno poduzeće je otvoreno za promjene i brzo reagira na iste, stoga je potrebno
kvalitetno upravljati inovacijama. Stilovi vodstva predstavljaju specifičan način ponašanja
menadžera u okviru radnog procesa koji utječe na rezultate rada. Glavna podjela je na
autokratske i demokratske stilove vodstva. Postoji međuovisnost između različitih stilova
vodstva i varijabli procesa upravljanja inovacijama, a cilj ovoga rada je utvrditi prirodu i
smjer te veze.

Ovim putem se zahvaljujem:

- mentoru, prof. dr Eldin Jelešković, koji je pratio cijeli proces nastajanja ovog diplomskog
rada i svojim savjetima i entuzijazmom usmjeravao me kako da prevaziđem probleme
koji su se pojavili prilikom izrade diplomskog rada,
- prijateljima, kolegama, Anes Kozić (FK Sarajevo), Ajla Avdagić (OKK Spars), Husnija
Čohadžić (FK Olimpik), Anes Ličina (JK Olimp), koji su pomogli provođenje ankete u
sportskim organizacijama u kojima su zaposleni,
- zahvaljujem se svim svojim prijateljima i prijateljicama koji su vijek bili uz mene i bez
kojih cijeli ovaj tijek mog studiranja ne bi prošao tako lako i zabavno,
- na kraju, najveću zaslugu za ono što sam postigao pripisujem svojoj porodici, koji su
uvijek bili tu, uz mene, bez obzira da li se radilo o teškim ili sretnim trenucima i bez kojih
sve ovo što sam dosad postigao ne bi bilo moguće.

2
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Sadržaj
1. CILJ RADA.........................................................................................................................................5
2. PREDMET I PROBLEM RADA........................................................................................................6
2.1. Predmet rada................................................................................................................................6
2.2. Problem rada................................................................................................................................6
3. METODE RADA................................................................................................................................7
3.1. Sportski menadžment...................................................................................................................7
3.2. Liderstvo i lideri u sportu.............................................................................................................8
3.3. TEORIJE LIDERSTVA............................................................................................................12
3.4. Teorije o stilovima lidera...........................................................................................................13
4.4.1. Autokratski stil vođenja.....................................................................................................16
4.4.2. Demokratski stil vođenja...................................................................................................18
4.4.3. Liberalni stil vođenja.........................................................................................................20
4.5. STILOVI VOĐENJA PREMA LIKERTU................................................................................21
4.5.1. Ekstremno autoritativan stil vođenja (sustav 1).................................................................21
4.5.2. Paternalistički stil vođenja (sustav 2).................................................................................22
4.5.3. Konzultativni stil vođenja (sustav 3)..................................................................................23
4.5.4. Participativni stil vođenja (sustav 4)..................................................................................23
4.6. ANALIZA STILOVA VOĐENJA U SPORTSKIM ORGANIZACIJAMA.................................24
4.6.1. Judo klub Olimp.................................................................................................................24
4.6.1.1. Stilovi upravljanja u JK OLIMP...............................................................................................26
4.6.2. Fudbalski Klub Sarajevo....................................................................................................26
4.6.2.1. Stilovi upravljanja u FK Sarajevo....................................................................................30
4.6.3. FK Olimpik Sarajevo.........................................................................................................31
4.6.3.1. Stilovi upravljanja u FK Olimpik......................................................................................32
4.6.4. OKK SPARS.....................................................................................................................33
4.6.4.1. Stil vođenja u OKK Spars................................................................................................34
5. TEORETSKA I PRAKTIČNA VRIJEDNOST RADA.....................................................................35
6. ZAKLJUČAK....................................................................................................................................36
7. LITERATURA..................................................................................................................................38

3
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

1. UVOD
Vođstvo/ liderstvo predstavlja ličnu sposobnost menadžera/ rukovodioca da uspostavi neprisilnu
moć nad drugima u organizaciji. Ova moć je dijelom rezultat formalnog položaja i autoriteta
menadžera, ali pretežno proističe iz njihove sposobnosti ubeđivanja, pridobijanja i uticaja.
Uspešni menadžeri/ lideri treba da budu u stanju da:
1) predvide opasnosti i šanse sa kojima se organizacija suočava,
2) otkriju i primjene uvid o onome što utiče na sljedbenike/ saradnike, i da slijede smisao za
ispravne pravce aktivnosti (Raič A., Maksimović N., 2011).
Prema Mašala, A. (2017.), sportska organizacija se može definisati kao system za upravljanje jer
se preko njega obezbjeđuje ostvarivanje ciljeva organizacije, sadržane u svrsi postojanja, kao i u
njenoj krajnjoj ciljnoj smislenosti.
Kad je suština vođstva (liderstva) u pitanju, tu nisu u pitanju neke vještine koje bi trebalo da
primjenjujemo s vremena na vrijeme kako bi smo ostvarili kratkoročne ciljeve. Liderstvo je prije
svega fenomen (proces) koji nam omogućava da pronađemo i izrazimo najbolje sposobnosti i
vještine u sebi i drugima. Proces uticaja obično podrazumjeva razvijanje motivacije u drugima,
gdje se lider fokusira na pridobijanje pojedinaca na saradnju zarad dostizanja zajedničkog cilja
(Vroom i Jago, 2007). Sadržina vođstva/ liderstva ogleda se kroz ličnu moć lidera u vidu
pokretanja drugih da traže i da poletno ostvaruju postavljene ciljeve. Jedna od ključnih stvari u
liderstvu predstavlja postojanje vizije, kao svojevrsne slike željene budućnosti. Pored vizije
liderstvo obuhvata/ podrazumjeva i motivisanje, komuniciranje, sposobnost timskog rada,
održavanje i unaprijeđenje međuljudskih odnosa.

Slika 1.
http://edukacija.rs/wp-content/uploads/2014/11/stilovilidera2.png

4
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

1. CILJ RADA

Svrha ovog rada je istražiti kako i u kojoj mjeri vođenje te stilovi vođenja utječu na poslovanje i
sportskih organizacija. Pitanja su koji stil vođenja odgovora vođi obzirom na njegov cilj, njegove
osobine, trenutnu stituaciju i slično. Postoje brojna istraživanja koja dokazuju određene uzročno-
posljedične odnose između stila vođenja i uspjeha poduzeća. Cilj je istražiti koje vrste stilova
upravljanja su zastupljene u sportskim organizacijama na području Kantona Sarajevo.

5
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

2. PREDMET I PROBLEM RADA

2.1. Predmet rada

Predmet rada su stilovi vođenja u sportu.

Svakoj je organizaciji, između ostalog, potrebno uspješno i kvalitetno vodstvo,odnsono
kvalitetan stil vodđenja ljudskih resursa, i to ne samo zato da preživi na tržištu, već i da
ostvari ili zadrži konkurentsku prednost. U savremenom dobu postoji mnogo organizacija, ali
nisu sva jednako uspješna niti to mogu biti, o čemu svjedoče mnoga istraživanja eminentnih
stručnjaka iz područja ekonomije i menadžmenta. Jednim od glavnih faktora koji su uzrok
takvom stanju smatra se kvaliteta njihovih vođa, zbog čega će upravo identifikacija stila
vođenja i njegov utjecaj na zaposlenike, biti predmet istraživanja.

2.2. Problem rada

Jedna od tipičnih klasifikacija stilova vođenja polazi od toga da se oni mogu razvrstati prema
korištenju autoriteta. Menadžere kao poduzetnike u svojim poduzetništvima karakterizira
ponašanje koje uvijek želi iskoristiti povoljnu poduzetničku priliku. Stil upravljanja može se
definirati kao poseban način ponašanja menadžera u radnom procesu koji utječe na rezultate rada
u određenoj organizaciji. Jedna od tipičnih klasifikacija stilova vođenja polazi od toga da se oni
mogu razvrstati prema korištenju autoriteta. Prema toj klasifikaciji razlikuju se autokratski,
demokratski i laissez-faire stil vođenja, piše poslovniforum.hr.

6
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

3. METODE RADA
3.1. Sportski menadžment
Sportski menadžment je u postojećem realnom okruženju potpuno nova pojava.

Mašala A. u svjoj knjizi Institucionalni okviri menadžmenta u sportu definiše menadžment kao
skup aktivnosti u sportu, koje obavljaju menadžeri, unutar organizacija u sportu, s ciljem da se
sportske i poslovne funkcije sprovode na što racionalniji, ekonomičniji i efikasniji način u kojem
sportista, trener i tim stručnjaka predstavljaju najvažniji resurs.

Slika 2.
http://savremenisport.com/slike/tekstovi/tekst_(296)_Savremeni_sportski_menadzment2.jpg

Sikavica P. i saradnici u svojoj knjizi Temelji menadžmenta navode da su četiri osnovne funkcije
menadžmenta:

- planiranje (odrediti šta se želi postići i odlučiti kako to ostvariti)

- organizovanje (pripremiti zadatke, ljude i ostale resurse kako bi se obavio posao)

- kontrola ( mjerenje izvršenja i poduzimanje akcije kako bi se postigli željeni rezultati)

- vođenje (potaknuti ljude da puno rade kako bi se postigli što bolji rezultati).

7
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

3.2. Liderstvo i lideri u sportu

Liderstvo, kao fenomen o kome se sve više razmišlja, govori i piše, postao je bitan i
nezaobilazan činilac svih uspješnih sportskih klubova. Nova generacija lidera suočava se sa
izazovom stvaranja i funkcionisanja klubova u kojima će svaka osoba moći da razvija sve svoje
potencijale, kao i da se osjeća vrijednim, korisnim i bitnim dijelom kluba. Za to je potrebno, prije
svega, vizija čiji je inicijator lider, a koju će zajednički donijeti i prihvatiti svi zaposleni, a potom
sa punom posvećenošću pristupiti njenoj realizaciji. Novo vrijeme i novi uslovi zahtijevaju i novi
tip lidera. Čuveni američki konsultant Ken Blanchard, ponudio je potpuno novu filozofiju
liderstva i menadžmenta, koju su sa oduševljenjem prihvatili mnogi autentični lideri u svetu,
najprije u engleskom fudbalu, kolijevci fudbala na planeti uopšte. Blanchard je postavio novi
koncept ''obrnute piramide'', na čijem dnu se nalazi lider i neposredno iznad njega top
menadžment. Na vrhu ovakve piramide nalaze se izvršioci, ljudi koji su u kontaktu sa kupcima,
korisnicima usluga, gledaocima i slično. U odnosu na klasičnu piramidu, ogromna razlika je u
odgovornosti – jer uloge su se promijenile. Izvršioci postaju neposredno odgovorni kupcima,
lider svom top menadžmentu, a novi, osnovni zadatak lidera i menadžmenta je da pomognu
svojim neposredno podređenim da postignu svoje ciljeve.

Slika 3.
http://savremenisport.com/slike/tekstovi/tekst_(302)_liderstvo-u-sportu.jpg

8
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Svako ko pretenduje da bude u ulozi lidera  mora razviti određene kvalitete i atribute. Ljudi   
nose kvalitete u sebi, dok su atributi  vještine i znanja koja se stiču, pri čemu atributi neophodni
za liderstvo po značaju nadmašuju potrebne kvalitete. Lideri moraju posedovati slijedeće
karakteristike:

1. Uživati poverenje,
2. Biti pošteni, jer pravičnost i poverenje idu ruku pod ruku,
3. Ne smiju biti arogantni i egocentrični,
4. Lideri moraju da osluškuju šta drugi kažu, a ne samo da govore i naređuju,
5. Ne smiju imati predrasude i moraju biti rasterećeni sujete, saradnici moraju imati slobodu
da iznesu svoje stavove o performansama kluba i mogućnostima unapređenja,
6. Moraju imati inicijatiivu: inventivnost je jedan od najvažnijih atributa svakog lidera,
može se naučiti primenjujući sljedeće pravilo: razmisli, procjeni i djeluj.

Uzrok neuspjeha mnogih sportskih organizacija je previše menadžmenta, a premalo liderstva.

Jer, menadžeri obavljaju stvari na pravi način, a lideri rade prave stvari. Liderstvo se bavi
efektivnošću, a menadžment efikasnošću. Lideri su ljudi koji kreiraju nove ideje, politike i
metodologije.

Prema riječima Pejić, D., dipl. politolog i PR menadžer, osobine koje treba da ima jedan lider su
slijedeće:

ENERGIJA   I  UPORNOST -  Uspješni  sportski radnici (treneri..) - lideri su, po pravilu,

izuzetno agilni, aktivni, stalno u pokretu, i obično rade više od drugih.  Vujadin Boškov, koji se
afirmisao kao lider i kao igrač i kao trener i kao menadžer je imao običaj reći: “Najvažnije je
ustati sa stolice i nešto raditi. Ne sutra, ne slijedeće nedelje, već danas!”

Njih karakteriše da radije sami traže i pronalaze probleme – prije nego što se oni sami pojave.
Njihova energija im omogućava da budu uporni kada su drugi neodlučni, i da se čvrsto drže
svojih uverenja – onda kada su drugi spremni da ih promjene.

ZNANJE I KOMPETENTNOST- Istraživanja pokazuju da veliki broj lidera  ima ne samo   

visoko već i široko obrazovanje, i da su stalno u potrazi za novim znanjima i informacijama. Oni

9
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

čitaju, slušaju i posmatraju. Njihova kompetentnost privlači ljude, zbog čega su ljudi sprtemni da
se stave pod njihovo vođstvo. Prihvatanje i njegovanje kulture  stalnog učenja postalo je razmeđe
između stare  i nove  generacije lidera.

INTELIGENCIJA -  Liderstvo i inteligencija su usko vezani. Visoko obrazovanje je pokazatelj 

inteligencije, ali svakako ne i jedini. Inteligentni lider sa lakoćom prihvata i ‘’obrađuje’’ sve
informacije. Inteligencija je takođe povezana sa lakim istraživanjem. Jedna izreka kaže: “Dobar
sportski trener  je  onaj koji lako objasni osobi koja teško razumije, i koji lako razumije osobu
koja teško objasni.”

LIČNI INTEGRITET - Lideri svojom snažnom ličnošću privlače druge ljude, ali je veoma
važno  da povjerenje koje steknu, svojim ponašanjem i zadrže. Takođe je važno da sredstva koja
koriste u ostvarivanju   visokih ciljeva proklamovanih misijom i vizijom budu sa njima u skladu.
Liderstvo zaista jeste karakter!

SAMOPOUZDANJE - Strahujući od neuspjeha i njegovih posljedica, mnogi  treneri su

nespremni da preuzmu rizik. Za razliku od njih, treneri lideri znaju kako da preuzmu vođstvo u
složenim situacijama. Samopouzdanje  lidera zasniva se na   čvrstim uvjerenjima, jasnoj viziji i
dotadašnjim ostvarenjima. Zbog toga  ambiciozni treneri  treba da započnu sa realizacijom
umjerenih i kratkoročnih ciljeva, da bi se vremenom i njihove aspiracije uvećavale.

KREATIVNOST I INICIJATIVA - Nastojanje da se uvijek bude “korak ispred”  je veoma

važna karakteristika lidera. Opredjeljenje da se bude nezavistan od grupe i okruženja i spremnost
da se pokreću inicijative,  naglo promjeni pravac u vrijeme  kada  drugi klubovi idu “uhodanim
stazama”, donijela je mnogim sportskim klubovima stratešku prednost. Najbolje ideje ne moraju
uvijek poteći od samih lidera. Znajući to, oni u svom abijentu maksimalno podržavaju
kreativnost ljudi,  otvorenost i razmjenu ideja.

OBJEKTIVNOST I URAVNOTEŽENOST - Uvažavanje činjenica je jedna od bitnih

komponenti  svakog  trenera lidera. Max De Pree,  jedan od poznatih američkih korporativnih
lidera, potvrdio je to ovim riječima: “Prvi zadatak lidera je da definiše realnost”. Uspješne lidere
ne zovu bez razloga pragmatičnim sanjarima ili praktičnim   idealistima.

10
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

KOMUNIKACIJA -Lideri  su izvanredni u komunikaciji.  U stanju su da pronađu zajednički

jezik sa mnogo različitih tipova ljudi, da smanje tenziju u razgovoru sa konfliktnim ličnostima,
ali isto tako da pronađu zajedničke elemente za kompromis. Iznad svega, veoma vode računa o 
osjećanjima drugih.

ENTUZIJAZAM I OPTIMIZAM - Istraživanja pokazuju da podređeni svoje uspješne lidere

blisko povezuju sa ovim karakteristikama. Entuzijazam i optimizam su očigledan pokazatelj
samopouzdanja. Uostalom, ne kaže se slučajno da su entuzijazam i optimizam “zarazni”.

POSVEĆENOST POSTIZANJA  CILJEVA - Potpuna opredjeljenost ka postizanju ciljeva

snažno karakteriše  sve lidere. Potreba da uspešno obave poslove za njih je veliki motiv i
pokretač, kod većine njih još od rane mladosti. Zbog toga, u svojim klubovima, oni postavljaju 
izazovne ali dostižne ciljeve. Promjene uvode postepeno, “korak po korak”, tempom koji neće
uplašiti podređene, već će oni omogućiti da se na njih   priviknu.

Slika 4.
https://www.lobi-info.rs/wp-content/gallery/2013-04/lider-liderstvo01.jpg

11
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

3.3. TEORIJE LIDERSTVA

Moderni koncepti liderstva su istraživani u 30-tim godinama 20 vijeka, no ono je tada pos
matrano samo kroz funkcionalni aspekt. Recentni aspekti liderstvo posmatraju kroz prizmu
bihejvioralne teorije i kontingencijskog pristupa, gdje se, u značajnoj mjeri pažnja poklanja i
stilovima lidera. Stari vokabular se mijenja, pa se tako planovi zamjenjuju opcijama, savršen
zamjenjuje moguće, umjesto poslušnosti koriste se termini tipa angažiranje, a podređeni se
nazivaju sljedbenicima. Sve se više traži jedan proaktivan stav, to jest liderstvo se veže za akciju,
a ne za poziciju, liderstvo je isto tako direktno povezano za viziju i misiju, odnosno liderstvo je
zaduženo za činjenje pravih stvari -efektivnost, dok se efikasnost ili činjenje stvari na pravi
način, prepušta menadžerima. Preciznije liderstvo je i proces i funkcija koja se prevalentno
odnosi na ljudski faktor (Talović, M. i sur. 2016.).

U nastojanju da što preciznije opišemo savremeno liderstvo ili vođenje, (termini koje koristimo u
sinonimnom značenju) citirat ćemo nekoliko autora.

Prema Cullenu vođenje je process utjecaja na članove određenih grupa, kako bi se postigli
organizacijski ciljevi.

Prema Sikavici (2002.), vođenje je jedna od najvažnijih funkcija menadžmenta. Vođenje je

proces interakcije između menadžmenta i uposlenih, s ciljem utjecanja na njih, kako bi oni
svojim radom doprinjeli organizaciji i zajedničkim ciljevima.

Robinson ističe da je to sposobnost da se utiče na druge radi ostvarivanja ciljeva.

Slika 5.
http://site.brco.com.br/wp-content/uploads/bfi_thumb/shutterstock_110287379-2yn0a9ohbowiy0bo74ju9s.jpg

12
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

U savremenoj teoriji liderstva postoje četiri dominantna pristupa liderstvu i to:

1) pristup preko teorija karakteristika lidera, (Trait theories of leadership),

2) teorija stilova lidera (Behavioral theories of leadership)
3) teorija kontingencije, odnosno situacijskog pristupa liderstvu (Conting ency theories of
leadership),
4) Kognitivni pristup (Cognitive theories of leadership), te recentni pristupi koje je
formulirao Handy, a koji govore o kontigencijskom pristupu i podijeljenom ili
fleksibilnom liderstvu.

3.4. Teorije o stilovima lidera

Stil je način ponašanja i djelovanja lidera, a to znači njegov odnos prema saradnicima i
podređenima. To je zapravo modus operandi. Prema Zurhausenu (1995.), stil liderstva je
dugoročno-stabilni modus ponašanja jednoga lidera prilikom izvršavanja njegovih zadataka.

Slika 6.
https://www.biznis-akademija.com/cms/mestoZaUploadFajlove/liderski-stilovi.jpg

Za Certo-a, stil lidera predstavlja model ponašanja koje on ustanovljava ili manifestuje, za
vrijeme vođenja članova organizacije u odgovarajućim pravcima.

Prema Oxford dictionary-u, stil lidera predstavlja skup osobina, ponašanja, tendencija i
karakterističnih metodaosobe koja se nalazi u liderskoj poziciji

13
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Talović, M., i sur. (2016.), kao temeljne karakteristike stilova vođenja navode sljedeće:

1. pristup lidera motivisanju podređenih, da li se koristi prinuda ili podsticaj,

2. način na koji lider donosi odluke,
3. izvori moći koj elider koristi da ostvari utjecaj na podređene
4. sposobnost lidera da svoje ponašanje prilagodi raznim situacijama (tj. fleksibilnost).

Stil liderstva je način na koji uspostavljate odnose između Vas i saradnika kao i ostalih
zaposlenih u preduzeću, način na koji usmjeravate ponašanje podređenih i sredstva koja koristite
da ih privolite na željeno ponašanje. Izbor stila vođenja svakako zavisi i od stručnosti i osobina
lidera, kao i od drugih faktora, među kojima su: ciljevi uticaja, jednostavnost zahtjeva i značaj
zahtjeva za ostvarenje ciljeva organizacije. Lideri nikada ne iskorišćavaju svoje saradnike/
sljedbenike (ljude), već gledaju da na najbolji način iskoriste njihove talente. Takođe, uspješni
lideri jasno pokazuju da im je stalo do svih saradnika (zaposlenih) i da su u stanju da budu
ljubazni i puni razumjevanja bez obzira na zauzetost.

Slika 7.
http://atria.rs/wp-content/uploads/2016/08/liderstvo-blog-slicica.png

14
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Svaki vođa ima određeni obrazac ponašanja i način kako utječe na članove grupe,
odnosno organizacije (poduzeća) koje vodi. Vodstvo je važno za uspješnost poduzeća,
posebno ako je došlo do promjena u organizacijskoj strukturi poduzeća. Koji stil će koristiti
ovisi o njegovim vjerovanjima, vrijednostima i preferencijama te o organizacijskoj kulturi i
normama. Vođa može koristiti jedan ili kombinaciju više stilova, ovisno o situaciji u kojoj
se nađe da bi se najefektnije nosio sa situacijom i ponašanjem sljedbenika. Cilj je inspirirati i
motivirati ljude da ostvare performanse koje su iznad očekivanja.

Najviše korištenu podjelu na šest stilova opisuju Goleman, Boyatzis i McKee. Oni su opisali šest
stilova koji različito utječu na emocije sljedbenika vođe. Prema toj podjeli svaki vođa
može koristiti jedan stil ili kombinaciju stilova, koji će biti primjeren u danom trenutku.
Ti stilovi su:

1. Vizionarski vođa
2. Instruktivan vođa
3. Afilijativan vođa
4. Demokratski vođa
5. Predvodnik -vođa koji uspostavlja ton
6. Dominantan vođa-vođa koji zapovijeda

Vizionarski vođa pokreće ljude prema ostvarenju vizije, ukazuje im put ali ne i način
kako tamo ići - motivira ih da se bore za napredak. On otvoreno dijeli informacije, potom
daje moć znanja drugima.

Instruktivan vođa povezuje htijenja s organizacijskim ciljevima, držeći dugu konverzaciju

da dokuči radna mjesta, pomažući ljudima da pronađu snage i slabosti te da ih povežu s
aspiracijama karijere i akcijama.

Afilijativan vođa kreira veze među ljudima i na taj način stvara harmoniju unutar organizacije.
To je veoma kolaborativan stil koji je fokusiran na emocionalne potrebe iznad potreba rada.

15
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Demokratski vođa djeluje na vrijednost inputa i predanost preko participacije, slušanjem loših i
dobrih vijesti.

Vođa koji uspostavlja ton (predvodnik) gradi izazov i uzbudljive ciljeve za ljude, očekujući
izvrsnost često primjerenu sebi. On identificira oskudne performanse i traži više od njih. Ako je
potrebno,sam će zasukati rukave kako bi riješio nastalu situaciju.

Vođa koji zapovijeda (dominantan vođa) olakšava strah i daje jasne direktive, zapovijeda i
očekuje punu suglasnost (sporazum nije potreban). On treba emocionalnu samokontrolu za
uspjeh i može izgledati hladno i distancirano.

Talović, M., (2016.), navodi da, uvažavajući iznesene kriterijume mogu se razlikovati klasični
(izvedeni iz studija: Hawthorne, Iowa i Michigan) i moderni stilovi liderstva (grupna dinamika i
kontingencijski pristup). Odnosno, vremenom su se derivirala tri klasična stila liderstva i to:
autokratski, demokratski i liberalni, a koji su funckionirajući kod oba pristupa stilovima
liderstva.

4.4.1. Autokratski stil vođenja

Autokratsko liderstvo je liderstvo kod kojeg sam lider donosi odluke. Uvijek nastupa sa “pozicije
sile”, često koristi prinudu i formalin autoritet, stil je dosta nefleksibilan. U okviru ovoga stila
liderstva mogu se derivirati dva podstila i to: karizmatični i patanalistički.

Slika 8.
http://elempresario.mx/sites/default/files/imagecache/nota_completa/el-empresario-mx_fin-relacion-laboral.jpg

Karizmatični lider se oslanja na samopouzdanje, inteligenciju, šarm i slično.

16
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Paternalistički lider promatra organizaciju kao familiju, odnosno on je bonus pater familias ili
dobri otac, koji brine o svojim «ukućanima» ili uposlenim.

Autokratsko liderstvo je imanentno manjim i lako preglednim organizacijskim entitetima. Ako se

primjenjuje u većim i velikim organizacijama, onda to može da bude kontraproduktivno. Kao
jedan dobar primjer autokratskoga vođenja možemo navesti prim-jer H.Forda, poznatoga američ
koga magnata. Naime Ford je školski primjer magnata, autokratskoga lidera, vizionara, i
misionara, u auto-industriji.

Slika 9.
http://2.bp.blogspot.com/-S3IWhmRpxrs/Ve1T4yrqM1I/AAAAAAAAAxE/2TnP7opjgbk/s320/HAY%2BQUE
%2BMATAR%2BAL%2BL%25C3%258DDER.jpg

Čovjek koji je već 1905. g. uveo tzv., model T, model koji je bio neka vrsta “modela narodnoga
auta”, uveo je pokretnu traku u proizvodnji i napravio revoluciju u organizaciji. Ipak, iako je
bio fanatik i obožavatelj svoje kompanije, Ford nije gradio timove, gajio je nepovjerenja prema
suradnicima i nije delegirao ovlaštenja. Mnoge saradnike je “otpisao”. Tvrdio je da Amerikanci
mogu da imaju auto bilo koje boje, “samo da je crn”. Međutim “kralj automobila” je
vremenom postao neelastičan. U međuvremenu rivali poput Chryslera i General Motorsa su
ponud ili veći broj modela automobila. On je idalje forsirao model T sa malim preinakama. Sve
je to utjecalo na prodaju i 1927. g. ona je toliko opala da je njegova proizvodnja obustavljena.
Kompanija je 1940 g. imala samo 20% udjela na američkom auto-tržištu, dakle autokratsko
liderstvo je dovelo kompaniju do kolapsa. Tek Fordov unuk Henry Ford II je 1945. g. preuzeo
kompaniju, demokratizirao vođenje, pored ostalog, (primjenio participativni stil), što je
prouzrokovalo oživljavanje i oporavak kompanije (Talović, M., i sur 2016.).

17
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

4.4.2. Demokratski stil vođenja

Demokratski stil liderstva je stil koji je potpuni opozit autokratskom stilu, kojeg karakteriziraju:
partcipacija uposlenih, delegiranje, timski/kolegijalni princip rada, konzultativnost, podjeljenost
suvereniteta, jer ga lider dijeli sa saradnicima i zaposlenima. Suština je u širini, neegoističnosti i
koordiniranosti akcija, uspostavlja se interakcija između lidera i podređenih. Demokratskim
odlučivanjem se zapravo otvara perspektiva boljeg pregleda prilikom rješavanja problema, a
zaposleni postaju rezervoar ideja itd. Kod demokratskog je stila karakteristično da se suradnici
uključuju u proces donošenja odluka. Zaposlenici zapravo nisu podređeni, jer njih rukovodilac
konzultira, oni sudjeluju, odnosno participiraju u donošenju odluka.

Slika 10.
https://sixleadershipessentials.files.wordpress.com/2016/12/figures-at-play-1188577.jpg

U kontekstu demokratskog vođenja interesantni su i Adisezovi, arhetipovi stilova lidera i

to:usamljeni jahač, birokrata, palikuća i supersljedbenik.

Onaj koji bi bio najpogodniji za demokratsko vođenje je Super sljedbenik, pa ćemo dati slikoviti
prikaz njegovih karakteristika, istina skraćeno.

18
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Slika 11. Prikaz karakteristika super sljedbenika

Izvor: Talović, M. i sur. 2016.

Demokratski stil rukovođenja karakterizira rukovoditelja koji većinu aktivnosti planira sa

rukovodećim timom i zajedno donose poslovne odluke. U svom radu demokratski rukovoditelj
potiče kreativnost i inovativnost podređenih radnika i rukovoditelja.

Slika 12.
http://www.metodocc.com/wp-content/uploads/2016/07/coaching-450x270.jpg

4.4.3. Liberalni stil vođenja

19
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Liberalno liderstvo (Laissez - faire) koje zapravo podrazumijeva uključenost zaposlenih u punom
kapacitetu, jer je uspostavljena relacija međusobnog povjerenja, tako da se zaposleni osjećaju
slobodnim da iznose svoje ideje i daju prijedloge. Liberalni stil vođenja se primjenjuje i u
malim, ali i velikim organizacijama, gdje su temeljne organizacijske jedinice timovi ili radne
grupe, u kojima se obavljaju visoko-složeni poslovi, te se od participanata traži ekspertnost i
kreativnost.

Slika 13.
http://theinvestwell.com/wp-content/uploads/2017/12/Employee_Group_Benefits.jpg

Normalno je da takve osobe onda ne trebaju šablonski i rutinsko-birokratski rad i stil vođenja, u
takvim uvjetima lider je samo prvi među jednakima - primusinter pares. Latinska ili rimska
organska struktura vođenja, je struktura kod koje postoji “primus inter pares”, dakle prvi među
jednakima i koji predstavlja koordinacijsku tačku unutar vodećeg organizacijskog gremija
(Talović, M., i sur. 2016.).

4.5. STILOVI VOĐENJA PREMA LIKERTU

20
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Još jedna podjela stilova vođe poznata je kao Likertova četiri stila upravljanja. Oni se temelje na
empirijskim istraživanjima usmjerenim na utvrđivanje karakteristika menadžmenta u
uspješnim i neuspješnim poduzećima. Likert je razvio određene ideje i pristupe značajne za
razumijevanje ponašanja vođa. On vidi uspješnog menadžera kao osobu snažno orijentiranu na
podređene, osobu koja se u održavanju skladnog funkcioniranja svih dijelova cjeline oslanja na
komunikaciju. Svi članovi skupine, uključujući i menadžera ili vođu usvajaju podupirući stav
prema kojemu sudjeluju u zajedničkim uporabama, vrijednostima, aspiracijama, ciljevima i
očekivanjima. S obzirom da se poziva na motivaciju, Likert ovaj pristup smatra
najuspješnijim načinom za vođenje skupine. Kao smjernice za istraživanje i pojašnjenje
svog koncepta Likert predlaže četiri sustava upravljanja (Weihrich, H.,Koontz, H., 1993).

4.5.1. Ekstremno autoritativan stil vođenja (sustav 1)

Prema ekstremno autoritativnom stilu menadžer je autokratski orijentiran i donosi sve odluke,
ima neograničenu moć, a nema povjerenja u podređene koji su prisiljeni raditi u strahu. Motivira
kaznom, ponekad nagradom, komunikacija je jednosmjerna od vrhovnog menadžmenta prema
nižem menadžmentu. Kontroliranje je centralizirano, provodi se s vrha, a odluke se donose bez
konzultiranja s podređenima.

Slika 14.
http://svisrbisveta.org/wp-content/uploads/2014/05/Corax-karikatura-Vucic-1.jpg

4.5.2. Paternalistički stil vođenja (sustav 2)

21
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Paternalistički stil vođenja karakterizira minimalno povjerenje u podređene, sve se strateške

odluke donose na vrhu, a rutinske odluke na svim razinama menadžmenta. Nagrađivanje je u
službi motiviranja zaposlenih.

Komunikacija je ponekad dopuštena i s nižih razina menadžmenta prema vrhovnom

menadžmentu, ali je kontrola i dalje u rukama strategijskoga vrha, iako se ponekad spušta i na
srednju razinu upravljanja. Zaposleni su slabo integrirani u zadatke i ciljeve poduzeća.

Slika 15.
https://qph.fs.quoracdn.net/main-qimg-6aa2699045ab37a62b816b543aaeaac2

4.5.3. Konzultativni stil vođenja (sustav 3)

22
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Menadžer koji primjenjuje konzultativni stil vođenja, ima prilično povjerenja u podređene, ali ne
potpuno. Odlučivanje se delegira i na niže razine menadž menta. deje i kreativnost podređenih
uvijek su dobrodošli, a kao glavno sredstvo motivacije koristi se nagradom, rijetko kaznom.

Funkcija kontroliranja više nije koncentrirana samo u rukama vrhovnoga menadžera, već se
delegira i na niže razine menadžmenta.

Slika 16.
https://s.moj-posao.org/data/images/preview/article/ef/d33ce2fe-resize-820x0x100.jpg

4.5.4. Participativni stil vođenja (sustav 4)

Prema participativnom stilu menadžer ima potpuno povjerenje u podređene. Odluke se donose na
svim razinama menadžmenta. Komunikacija postoji u svim smjerovima, a motivacija se zasniva
na nagrađivanju i participiranju zaposlenih, a među podređenima i nadređenima razvija se
prijateljski odnos. Taj se stil najbolje koristi ljudskim potencijalima, njihovim idejama i
stavovima.

23
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Slika 17.
https://www.vsc-pro.com/news/velike/povjerenje-kupaca-u-internet-trgovini-2131_1.jpg

4.6. ANALIZA STILOVA VOĐENJA U SPORTSKIM

ORGANIZACIJAMA
U ovom dijelu rada osvrnut ćemo se direktno na stilove vođenja u sportskim organizacijama
koje se nalaze u Sarajevu.

Rezultati koje ćemo predstaviti dobijeni su pomoću anonimne ankete koju su popunili
zaposlenici određene organizacije. Anketa se sastojala od jednog pitanja na koje je bilo moguće
dati jedan ili više odgovora, ovisno od pristupa vođe podređenom.

4.6.1. Judo klub Olimp

Džudo klub “Olimp” Sarajevo osnovan 2011. godine. Judo klub Olimp ima viziju da postane
jedan od vodećih respektabilnih klubova iz BiH u regiji i svijetu, a da u tom kontinituetu razvija
svoje takmicarske i infrastrukturne kapacitete, kako bi kroz svoju masovnost pored Bosansko-
ercegovačkog reprezentativnog Judo – a, na površinu u javnost istako Bosansko-hercegovački
klubski (timski) Judo, a time sticao svoju Europsku i Svijetsku reputaciju, u svijetu Judo – a, i
sporta općenito, i kroz tu reputaciju BH građanstvu isticao kvalitet i važnost Judo – a, kao jednog
olimpijskog i vrhunskog sporta koji kroz svoju veliku masovnost u svijetu a posebno u Europi,
uživa i visok respekt u cijelom Svijetu, ističući se kao prvi među ostalim borilačkim sportovima
koji dolaze iz Azijske  (prije svega Japana) i istočno Europskih zemelja.

24
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Slika 18. Organizaciona shema JK Olimp

25
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

4.6.1.1. Stilovi upravljanja u JK OLIMP

Rezultat ankete, koja je provedena na 15 ljudi unutar organizacije, pokazuje da je najzastupljeniji

demokratski stil vođenja, kojeg je potvrdilo 73,3%, odnosno 11 zaposlenika. Dalje slijedi
slobodni stil sa 20% glasova, dok je najnezastupljeniji autokratski stil.

4.6.2. Fudbalski Klub Sarajevo

Fudbalski klub Sarajevo je nogometni klub iz bosanskohercegovačkog glavnog grada Sarajeva i

jedan od najuspješnijih klubova u državi. Klub je osnovan 24. oktobra 1946. godine i
najuspješniji je klub iz SR Bosne i Hercegovine u ligi bivše SFRJ, osvojivši dvije titule prvaka u
sezonama 1966–67. i 1984–85. U novijoj, poslijeratnoj historiji, FK Sarajevo je jedan od
najistaknutijih članova Premijer lige Bosne i Hercegovine uz osvojenih pet kupova Bosne i
Hercegovine (1997, 1998, 2002, 2005 i 2014.), 3 prvenstva BiH (1998/99, 2006/07, 2014/15) te
su u 6 navrata bili viceprvaci. Jedan je od najpopularnijih klubova u BiH, zajedno sa gradskim
rivalom FK Željezničar, s kojim dijele snažan rivalitet koji se ogleda kroz nadaleko poznati
sarajevski derbi.

26
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Od decembra 2013. godine, malezijski biznismen, investitor i predsjednik Berjaya Groupa,

Vincent Tan, je otkupio dio upravljačkih prava FK Sarajeva.

Misija FK Sarajevo je izgradnja stabilnog, profesionalnog i uspješnog fudbalskog kluba kao

temelja razvoja fudbala u Bosni i Hercegovini. Biti klub predvodnik koji crpi svoju snagu iz
ljubavi svih onih koji ga vole i podržavaju i sa kojima klub čini cjelinu kao da je jedna duša u
dva tijela, poštujući svoju tradiciju i vrijednosti iz prošlosti, a u isto vrijeme primjenjujući najviše
dostignute svjetske standarde u oblasti sporta. Klub se razvija u stalnom dijalogu sa svojim
navijačima, ma gdje oni živjeli, slušajući njihove želje i ulažući napore da ih ostvari, uvijek
vodeći računa o svojoj društvenoj odgovornosti. Fair play kao i osjećaj za pravednost kao životni
stil predstavlja osnovu klupskih vrijednosti.

Vizija Fudbalskog kluba Sarajevo je da bude najbolji i najorganiziraniji sportski klub u Bosni i
Hercegovini, te da se dostojno reprezentuje u međunarodnim klupskim takmičenjima, a time da
dostojno reprezentuje i bosanskohercegovački fudbal.

27
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Slika 19. Organizaciona shema FK Sarajevo

28
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Slika 20. Organizaciona shema Akademije FK Sarajevo

29
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

4.6.2.1. Stilovi upravljanja u FK Sarajevo

Anketa provedena među zaposlenima u FK Sarajevo pokazuje da je u 100% situacija prisutan

demokratski stil vođenja, gdje menadžer nastoji iskoristiti ideje i mišljenja. Komunikacija se
vrši dvosmjerno, odnosno u uzlazno - silaznom i silazno - uzlaznom smjeru. Kao sredstvo
motivacije naviše se koristi sistem nagrađivanja, a u iznimno rijetkim situacijama
se primjenjuju kazne.

30
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

4.6.3. FK Olimpik Sarajevo

FK Olimpik je bosanskohercegovački nogometni klub iz glavnoga grada Sarajeva. Klub je

osnovan 1993. godine, pod imenom Olimpik koje nosi i danas. To ime kluba, dolazi od činjenice
da su u Sarajevu održane XIV. Zimske olimpijske igre, dok ime navijača Vukovi, potječe od
maskote tih Zimskih olimpijskih igara, Vučka. U sezoni 2016./17. klub se zvao Olimpic. U
sezoni 2014./15. ostvaren je najveći uspjeh u klupskoj povijesti kada je osvojen Nogometni kup
BiH pobjedom nad Širokim Brijegom (1:1, 1:1, nakon jedanesteraca 5:4). Time je ostvaren i prvi
izlazak kluba u europska natjecanja. Fudbalski klub Olimpik domaće utakmice igra na stadionu
Otoka koji je izgrađen 1993. godine. Nalazi se u sarajevskom naselju Otoka, uz rijeku Miljacku.
Kapacitet stadiona je 5.000 sjedećih mjesta. Pored Olimpica stadion koristi i ženski nogometni
klub SFK 2000 Sarajevo.

Slika 21. Organizaciona shema FK Olimpik

31
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

4.6.3.1. Stilovi upravljanja u FK Olimpik

Iz ankete sprovedene u FK Olimpiku došli smo do zaključka da je najzastupljeniji demokratski

stil vođenja jer vođa konzultira podređene i traži mišljenje o predloženim akcijama. Osim
demokratskog stila, na temelju ankete vidimo da je prisutan i slobodni stil gdje vođa
upotpunosti daje slobodu podređenima. Jedan od ispitanika je imao susret sa autokratskim stilom
vođenja do strane vođe.

32
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

4.6.4. OKK SPARS

Košarkaški klub „SPARS“ osnovan je u ljeto 2005. godine u Sarajevu sa primarnim ciljem
popularizacije svih onih moralnih vrijednosti koje se mogu steći kroz sport uopće, a posebno
košarku. Vizija je vršiti višestran kontinuiran uticaj na mladog čovjeka kroz razvijanje ličnih, a
zatim i društvenih vrijednosti. Jedan od bitnih uslova, a samim tim i zadataka koji je postavljen
pred klub, na samom početku funkcionisanja kluba jeste izbor trenera, odnosno ljudi koji će moći
sprovesti zacrtani cilj u djelo. Prvenstveni cilj u radu sa djecom jeste sticanje povjerenja djeteta,
a zatim i roditelja, posebno danas u vremenu u kojem živimo, na šta ne treba posebno trošiti
riječi.

Slika 22. Organizaciona shema OKK Spars

Uspjeli su selekcionisati osam takmičarskih selekcija: seniori, juniori, kadeti, mlađi kadeti,
pioniri, mlađi pioniri i minibasket. Seniori se takmiče u najvišem rangu košarke, Prvenstvo BiH

33
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Liga 12, a mlade selekcije sa ponosom nose grb kluba na svim takmičarskim susretima u okviru
lige Kantona Sarajevo, završnicama Federalnih i Državnih takmičenja. Takmičarske selekcije
redovni su učesnici košarkaških turnira koji se održavaju u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.
Kao redovni osvajači prvih mjesta na svim takmičenjima i turnirima, košarkaški klub „SPARS“ s
ponosom predstavlja grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, te je naširoko poznat u svijetu
košarke.

4.6.4.1. Stil vođenja u OKK Spars

Iz ankete provedene u OKK Spars došli smo do zaključka da je najzastupljeniji demokratski stil
vođenja, ali i da nekada zna doći do primjesa autokratskog stila vođenja koji se odnosi na neke
veoma ozbiljne poslovne situacije. S obzirom da se u više od 90% slučajeva praktikuje
demokratski stil, kod većine zaposlenika osjeća se zadovoljstvo, oni se osjećaju opuštenima.
Prema njihovom mišljenju, vođa razumije i pokušava uvažiti njihove želje i interese.
Demokratski stil vodstva ne spriječava napetost među zaposlenima, ali on vodi najčešće do
rješenja tih napetosti kroz diskusiju, dogovor i kompromise. Takav stil vođenja zahtjeva više

34
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

vremena, količina naučenog ostaje često manja nego kod autokratskog vođenja, ali ovdje
su utjecaji većinom trajni, jer se turadi o promišljenom usvajanju stavova.

5. TEORETSKA I PRAKTIČNA VRIJEDNOST RADA

Teorijska vrijednost rada ogleda se u velikom broju istražene literature, kako domaćih tako i
stranih autora. U radu su predstavljeni i precizno objašnjeni svi poznati stilovi upravljanja,
kojima se služe današnje vođe, i kod nas i u svijetu.

Praktična vrijednost rada ogleda se u tome da rad sadrži informacije o stilovima upravljanja u
sportskim organizacijama sa našeg područja Kantona Sarajevo, a koje su dobijene direktno od
ljudi koji su zaposleni u tim istim organizacijama.

35
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

6. ZAKLJUČAK

Iz provedene ankete u sportskim organizacijama na području Kantona Sarajevo vidimo da je

najzastupljeniji demokratski stil vođenja.

Dinamično okruženje savremenog poslovanja zahtijeva upornost, organiziranost i predanost kako

bi ono bilo uspješno, ali za uspješno poslovanje nije potrebno samo to. Potreban je vođa koji će
upravljati samom organizacijom i usmjeravati njene članove. Takvu odgovornost nije lako
prihvatiti zato što zahtijeva određena znanja i vještine, a određene predispozicije koje pojedinac
posjeduje mogu biti od velike pomoći.

Samo osviješteni menadžeri mogu postati pravi vođe, a samo pojedinci mogu postati pravim
liderima. Taj put od običnog menadžera do uspješnog vođe ili pak lidera je trnovit i zahtijeva
puno rada, učenja i truda.

Ovisno o stilu koji odabere, menadžer, odnosno vođa se može iskazati kao dobar ili loš. Manje
su popularni oni koji se koriste autokratskim stilom, koji je vrlo rigidan, zbog moći koja je u
rukama jednog pojedinca koji pak upravlja drugima bez ikakvog osjećaja zajedništva.
Jednosmjerna komunikacija stvara osjećaj robovlasništva jer je menadžer taj koji sve planira i
organizira sam, a zaposlenicimazadaje samo zadatke i kontrolira njihovo izvršenje. Umjesto
pozitivne motivacije, koristi se kaznama i nagradama što od strane zaposlenika stvara osjećaj
straha. S druge strane postoje menadžeri koji sa svojim djelatnicima komuniciraju na svim
razinama poslovanja Smatra da je izražavanje mišljenja i ideja jako bitno za uspješno poslovanje
organizacije i potiče zaposlenike na kreativno razmišljanje i razvoj. U posebnu skupinu spadaju
menadžeri u velikim ili malim organizacijama u kojima su članovi okupljeni po odjelima zbog
svoje stručnosti vezane uz određeno područje. Takvi menadžeri prepuštaju sve u ruke svojih
zaposlenika koji sami smišljaju ciljeve i određuju resurse potrebne za njihovo ostvarenje.
Njihova je primarna uloga pronalaženje informacija potrebnih za poslovanje organizacije i
povezivanje sa vanjskim okruženjem i suradnicima. Posebnu kombinaciju stilova osmislio je i
profesor Rensis Likert koji stilove razlikuje prema tome na koji način menadžeri

36
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

komuniciraju sa svojim zaposlenicima, imaju li povjerenja u njih i uvažavaju li njihova

mišljenja i ideje te u kojoj mjeri dopuštaju da sudjeluju u planiranju poslovanja i aktivnosti.

S obzirom na primjenu u praksi, a uzimajući u obzir sportske organizacije, menadžer bi trebao

znati izbalansirati različite stilove vođenja kako bi ustanova imala čvrst oslonac i pozitivno
okruženje koje napreduje u svome radu.

37
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

7. LITERATURA

1. Bahtijarević, Š. F., Sikavica P., (2002.), Leksikon menadžmenta, Mas Media, Zagreb
2. Bošnjak, M., (2016.), Stilovi vođenja u menadžmentu, Filozofski fakultet, Osijek.
3. Certo, S. C., Certo S. T., (2008.), Moderni menadžment, deseto izdanje, Mate, Zagreb.
4. Certo, S. C., (1997.), Modern management, Prentice- Hall International Inc., Upper
Saddle River, N. Jersey.
5. Cullen, J.B., (2002.), Multinational Management, A strategic approach, South – Western,
Thomson Learning.
6. Goleman, D., Boyatzis, R., McKee., A. (2004): PrimalLeadship, Harvard Business Press,
Boston, Massachusetts.

7. Malacko J., Rađo I. (2006.), Menadžment ljudskih resursa u sportu, FASTO & OKBiH,
Svjetlost Fojnica.
8. Mašala, A., (2018.), Osnove marketinga u sportu, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
UNSA, Sarajevo.
9. Mašala, A., Rađo, I., (2017.), Institucionalni okviri menadžmenta u sportu, Fakultet
sporta i tjelesnog odgoja UNSA, Sarajevo.
10. Nebojša Maksimović, Aleksandar Raič, 2011., Sportski menadžment, Univezitet u
Novom Sadu, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja.
11. Oxford Dictionary od Bussines and Management, (2006.), Oxfor University Press, 4.-th ed.
12. Protić, M., (2016.), Stilovi vođenja na primjeru Altria media, Ekonomski fakultet, Split.
13. Radmanović M., Talović M., Manić G., Mašala A., Jelešković E., Menadžment u sportu
– Upravljanje promjenama; Sarajevo 2010.; FASTO, Svjetlost Fojnica
14. Rađo, I., Sadžak, M., (2009.), Globalno liderstvo, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja,
Sarajevo
15. Raič A., Maksimović N., 2011, Sportski menadžment, Univezitet u Novom Sadu,
Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja.
16. Sadžak, M., Rađo I., Sadžak D., (2015.), Humani resursi u globalnom – internacionalnom
menadžmentu, Sarajevo, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja.

38
Mirsad Omanović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

17. Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N., (2008.) Temelji menadžmenta,
Zagreb, Školska knjiga.
18. Talović, M., Rađo, I., Požega Ž., Jelešković, E., Mahmutović, I., Sporiš, G., Alić, H.,
Dogan M., (2016.), Organizacija i vještine upravljanja u nogometu, Sarajevo, Fakultet
sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu.
19. Vroom, V. H., & Jago, A. G. (2007). The Role of the Situation in Leadership. American
Psychologist.
20. Weihrich, H.,Koontz, H. (1993): Menadžment, MATE d.o.o.,Zagreb.
21. Zurhausen, S. M., (1995.), Organisation, Verlag Franz Va- hlen, Munchen.

Internet izvori:

1. Oficijelna stranica FK Olimpik, dostupno na: www.olimpik.ba

2. Oficijelna stranica FK Sarajevo, dostupno na: https://www.fksarajevo.ba/bs/
3. Oficijelna stranica OKK Spars, dostupno na: http://kkspars.com/new/index.php
4. Web portal Blogger, Sabina Mehmedović, dostupno na:
http://samehmedovic.blogspot.com/p/klasicni-stilovi-liderstva.html.
5. Web portal Poslovni dnevnik, dostupno na:
http://www.poslovni.hr/poduzetnik/rukovoditelji-mogu-biti-ili-autokrati-ili-demokrati-
253925.
6. Web portal Savremeni sport, dostupno na:
http://savremenisport.com/teorija-sporta/sportski-menadzment/10/302/liderstvo-u-sportu.

39
Mirsad Omanović