UTJECAJ LIJEKOVA NA SIGURNOST PROMETA

UVOD
Svakodnevno se dogaaju brojne prometne nesrede i nepotrebno gube i unitavaju ivoti. Kad se analiziraju uzroci prometnih nesreda, u vie od 85 posto sluajeva odgovoran je ovjek, a sve su rjei uzroci loe prometnice, signalizacija ili tehniki nedostaci vozila. Smatra se da do nesrede dolazi prije svega zbog neodgovarajude reakcije vozaa u kritinim situacijama. Voza svojim temperamentom, emocijama, zdravstvenim stanjem, karakternim osobinama i stavovima prema vonji u jednom trenutku moe unititi svoje ili tue zdravlje i ivot. Alkohol je najedi uzrok prometnih nesreda, dok se lijekovi rijetko spominju kao uzrok, iako je jasno da nuspojave odreenih lijekova utjeu na sposobnost upravljanja vozilom. Neki lijekovi potencijalno su veoma opasni, ega mnogi nisu svjesni. Posebno je opasna kombinacija lijekova i alkohola ili lijekova, alkohola i droga. U cestovnom prometu sudjeluje gotovo cijelo stanovnitvo, bilo kao pjeaci, biciklisti, motociklisti, vozai ili putnici u osobnim automobilima, autobusima i tramvajima. Zbog brojnih sudionika u cestovnom prometu i male ljudske pogreke mogu biti fatalne. Upravo iz tih razloga, u mnogim se zemljama, pa tako i u naoj, poduzimaju preventivne mjere i aktivnosti za postizanje vede sigurnosti prometa.

UTJECAJ LIJEKOVA NA VOZAKE SPOSBNOSTI SPOSOBNOSTI

Mnogi ljudi koji obavljaju svoje redovne aktivnosti koriste lijekove. Lijekovi se i koriste zbog toga da bi se uz njih oboljeli osjedao bolje, izlijeio ili to bolje kontrolirao svoju bolest. injenica je da mnogi lijekovi mogu utjecati na obavljanje sloenijih funkcija u to se svakako ubraja upravljanje vozilima i strojevima. Lijekovi mogu: - modificirati ponaanje i doivljavanje - uzrokovati pospanost i sedaciju - gubitak psihomotorne koordinacije - poremedaj panje - vrtoglavicu - slabost miida - neravnoteu senzorija Postoje cijele grupe lijekova koje djelujudi na periferni i sredinji ivani sustav smanjuju sigurnost upravljanja vozilima i strojevima. Veliki je problem to na iste supstance ili njihove kombinacije ljudi reagiraju na razliite naine. Djelovanje lijeka ovisi, izmeu ostalog o:

- dozi lijeka - stanju organizma - ivotnoj dobi, spolu, tjelesnoj teini - kombinacijama i interakcijama s drugim lijekovima - farmaceutskom obliku lijeka - dodatnim fizikim i psihikim stresovima Upravo zbog tih velikih individualnih razlika u djelovanju lijekova,nema jasnog stava osim u manjem broju zemalja (Velika Britanija, Njemaka, zemlje Skandinavije) o lijekovima koji ometaju psihofizike sposobnosti u mjeri da bi same po sebi predstavljale kontraindikaciju za upravljanje vozilima i drugim strojevima. Udio ovjeka u prometnoj nesredi, prema dosadanjim procjenama iznosi 85%. U tih 85% najvedi udio se odnos na: 1. POGRENE ODLUKE I PROCJENE 2. SPOSOBNOSTI: * sposobnost osjetnih organa (vidni, miidni, sluni, koni i osjet ravnotee) * psihomotorne sposobnosti (psihike i miidne reakcije) * sloene mentalne sposobnosti (inteligencija, temperament i sl.) 3. VJETINA (koordinacija pokreta, brzina, procjena udaljenosti, irina i visina prolaza) 4. ZNANJE (poznavanje prometnih znakova, vlastitih sposobnosti i sl.)

Kad pogledamo ovu podjelu, vidimo da u ovih 85% zapravo nema segmenta u kojem se lijek kao faktor nesrede ne bi mogao nadi! Lijek kao uzrok prometne nesrede ne istrauje se onako kako bi to trebalo. Veliki broj prometnih nesreda u protekloj godini okarakterizirano je kao: "bez poznatog psihofizikog stanja" .

Obaveza je lijenika i ljekarnika upozoriti bolesnika o svim svojstvima lijeka pa naravno i na mogudi uinak lijeka na smanjivanje psihofizikih sposobnosti. esto to ne ine ni lijenici niti ljekarnici raunajudi na to da sve pie u uputi o lijeku. Koliko nai pacijenti itaju te upute, a koliko ih i razumije to one tono znae, znamo svi iz prakse. Nedovoljno! Gotovo svaka etvrta automobilska nesreda je posredno ili neposredno vezana uz uporabu lijekova. Prema podacima odjela za odnose s javnodu ravnateljstva policije 2007. godine zabiljeeno je 61.020 prometnih nesreda. U 25 sluajeva vozilom je upravljala osoba koja je uzimala lijekove koji utjeu na vozake sposobnosti. isti lijek ne djeluje jednako na svakog ovjeka. Djelovanje lijeka ovisi o osobinama pojedinca (ivotna dob, tjelesna masa, spol), o osobinama lijeka (doza, oblik, vrijeme uzimanja, kombiniranje s drugim lijekovima, dodacima prehrani, hranom ili alkoholom) i o nuspojavama koje lijek izaziva. Lijekovi koje lijenici propisuju na recept i lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta mogu utjecati na ovjekov razum i ponaanje (psihofizike sposobnosti) i stoga imaju odreeni uinak i na vozake sposobnosti Farmakoterapijski prirunik 4 donosi popis lijekova koji imaju utjecaj na psihofizike sposobnosti te su u njemu ti lijekovi razvrstani u tri kategorije: Kategorija 1 - lijekovi koji pod odreenim okolnostima mogu utjecati na psihofizike sposobnosti: aciklovir (Aciklovir, Virolex) baklofen (Lioresal) ciprofloksacin (Cipromed, Ciprinol, Ciprobay) glibenklamid (Euglucon, Glibenklamid) indometacin (Indometacin) inzulini svi metronidazol (Medazol, Efloran) nitrofurantoin (Ninur) Kategorija 2 - lijekovi koji imaju manji do umjeren utjecaj na psihofizike sposobnosti (povedava se ukoliko se koristi vie razliitih lijekova ili alkohol): alprazolam (Xanax, Helex) cinarizin (Cinarizin forte, Stugeron, Cinedil) etosuksimid (Asamid) famotidin (Ulfamid, Famosan) fluoksetin (Fluval, Prozac, Portal) flufenazin (Lyogen, Moditen) fluvoksamin (Fevarin) haloperidol (Haldol) karbamazepin (Tegretol) ketotifen (Dihalar) kloropiramin (Synopen) klomipramin (Anafranil) klonazepam (Rivotril) kodein (Caffetin,Codeini phosphatis, Plivadon)

Kategorija 3 - lijekovi koji lijekovi koji jako utjeu na psihofizike sposobnosti: amitriptilin (Amyzol,Tryptizol) bromazepam (Lekotam, Lexaurin, Lexilium) diazepam (Apaurin, Normabel, Diazepam, Valium) dimenhidrinat (Dramina) fenobarbiton (Phenobarbiton) fenitoin (Difetoin) fentanil (Durogesic) flurazepam (Fluzepam) levopromazin (Nozinan) lorazepam (Lorsilan) meprobamat (Meprobamat) metadon (Heptanon) midazolam (Dormicum) morfin-klorid morfin-sulfat (MST continus, MST uno) pentazocin (Fortral) primidon (Primidon) promazin (Prazine) tioridazin (Melleril) triprolidin (Actifed)

ZA PLANIRANJE SIGURNOG PUTOVANJA I SMANJENJE RIZIKA OD NESREDE, ZAPAMTITE: ukoliko vam je lijenik propisao lijek koji prije niste uzimali, provjerite, prije sjedanja za upravlja, kako taj lijek djeluje na psihofizike sposbnosti; ne vozite, ukoliko znate, da lijekovi koje uzimate mogu utjecati na vae vozake sposobnosti; pazite da ne vozite, ako ste uzeli lijek i pili alkohol; imajte uz sebe neto novaca kako biste se mogli vratiti javnim prijevozom ili taksijem; kada idete na put, ponesite telefon kako biste mogli javiti i nekoga zamoliti da vas poveze u sluaju da se vae fizike sposobnosti smanje; pazite na svoje suvozae i razmiljajte da ih dovezete sigurno na odredite; vozite se samo s osobom koja vam ulijeva povjerenje da je sposobna za upravljanje vozilom.

ZAKLJUAK
Lijekovi sasvim sigurno imaju veliki utjecaj na psihofizike sposobnosti, to je iznimno vano za upravljanje vozilima i radu na strojevima. Potrebno je poraditi i na ovom aspektu kao jednom od mogudih uzroka saobradajnih nesreda te nesreda na radu. Bolja edukacija lijenika, ljekarnika te naravno pacijenata svakako bi pridonijela da se nesrede uzrokovane lijekovima smanje. Kategorizirati lijekove sigurno nede biti lako no unato tome o ovoj temi je potrebno govoriti i uiniti to je vie mogude u razvijanju svijesti o opasnostima koje odreeni lijekovi po sigurnost upravljanja vozilima i strojevima imaju. Bilo bi neophodno da se kod izdavanja Uvjerenja o sposobnosti upravljanja vozilima uvaava, prije svega, miljenje obiteljskog lijenika koji ima najpotpuniji uvid u zdravstveno stanje kandidata.