RAD KAO OSNOVNI FENOMEN

LJUDSKOG POSTOJANJA;
RAZLIČITA TUMAČENJA RADA I PODJELA RADA;
RAZLIKE IZMEĐU RADA I DRUŠTVENOG DJELOVANJA
 ODNOS ČOVJEKA I PRIRODE
 DA NIJE ČOVJEKA, NE BI BILO NI RADA! DA NIJE RADA, NE BI BILO NI ČOVJEKA!!!

 Čovjek je svojim radom uspostavio poseban odnos prema prirodi, postao je biće prakse.

 On djeluje na prirodu, prilagođava je svojim i društvenim potrebama, mijenja je!

 Mijenjajući prirodu, čovjek mijenja i sebe.

Davne 1854. godine, indijanski poglavica

Sijetl iz plemena Suquamish, na ponudu
predstavnika predsjednika SAD, Franklina Pirsa, da proda
državi zemlju na kojoj živi
njegovo pleme je uputio čuveni odgovor!

Zadatak: pročitajte i analizirajte!

 Određenje pojma rada i podjela rada kao osnovnog fenomena ljudskog postojanja

 Ljudski rad je izuzetno važna sposobnost ljudi, to je svrsishodna i svjesno organizovana djelatnost ljudi, radi postizanja nekog
dobra, kojim se može zadovoljiti određena vrsta ličnih ili kolektivnih potreba.

 Rad je važna sfera čovjekovog života, jer količina i svojstva rada bitno utiču na kvalitet života ljudi u uspostavljanju njihovog
položaja u modernom društvu.Od položaja koji zauzima u sferi rada, vrste posla koji obavlja, njegove stabilnosti, nagrada koje
dobija, ugleda koji nosi određena vrsta posla, zavisi i ukupan čovjekov položaj u društvu.

 Rad je bitan dio našeg života , a danas ga najčešće određujemo kao stalni plaćeni posao, pa se postavlja pitanje čega smo sve
lišeni, ako smo lišeni posla:

 NOVCA,

 DRUŠTVENIH KONTAKATA,

 LIČNOG IDENTITETA,

 SUMNJA U SVOJE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI.

 Rad, kao što čini suštinu života svakog pojedinca, čini i osnovu ekonomije svakog društva!
 Veliki značaj za razvoj čovjeka i ljudskog društva u cjelini ima upravo rad, zato je i predmet proučavanja različitih
nauka:

 sociologije,
 antropologije,
 ekonomije,
 psihologije,
 ergologije,
 medicine,
 demografije i drugih. 

 Unutar pojedinih nauka formirane su i posebne discipline koje se bave proučavanjem rada, kao što su:

 sociologija rada,
 ekonomija rada,
 psihologija rada,
 medicina rada i slično.

Svaka od navedenih disciplina iz specifičnog ugla analizira sferu rada dovodeći ih u vezu sa drugim značajnim
društvenim pojavama.
 Savremena proučavanja rada sve više su interdisciplinarna,  jer se područje rada prepliće sa drugim oblastima
društva.

 Među sociološkom disciplinama, sociologija rada se najdirektnije bavi proučavanjem rada.

 Rad je u modernom društvu, nesumnjivo dobio mnoga svojstva, pogotovu svojstvo visokoproduktivnog rada u
odnosu na rad u pred modernim društvima, zahvaljujući doprinosima posebnih nauka o radu.

 Sociologiju interesuju promjene kroz koje prolazi rad, samim tim i kako te promjene utiču na život pojedinca.
 Pojam rada

 U antropološkom smislu, čovjek se posmatra kao:

homo sapiens - svjesno biće,
homo ludens - biće koje se igra,
homo faber - biće koje radi, što je i jedno od temeljnih određenja čovjeka.

 Čovjek se radom potvrđuje kao ljudsko biće, zato Marks na “prvo mjesto postavlja rad kao suštinsku ljudsku potrebu“ , jer radom
čovjek mijenja svoju okolinu i svoju ljudsku prirodu i nije samo sredstvo za zadovoljavanje drugih potreba, već je sam po sebi
potreba.

 U svakodnevnom jeziku često koristimo riječ rad da bismo označili i pojave koje nijesu rad u pravom smislu. 

 Često kažemo da mašina radi, a umjetničko djelo zovemo umjetnički rad, međutim treba praviti razliku između rada i njemu
sličnih aktivnosti i pojava.

 Rad je uži pojam od pojma društvenog djelovanja. To znači da je svaki rad društvena djelatnost, ali da svaka društvena djelatnost
nije rad.

Društveno djelovanje je društvena akcija (socijalna akcija) ili djelatnost.

Primjer: šetnja gradom je društvena djelatnost ali nije rad.

 Veomaje teško dati potpuno preciznu definiciju rada, zbog toga što postoji veliki broj tumačenja ovog fenomena,
zato ćemo navest sljedeće karakteristike na osnovu kojih se najbolje prepoznaje šta je to rad:

Rad je:

 svjesna i svrsishodna djelatnost ili aktivnost,

 prilagođavanje prirode ljudskim potrebama,
 plaćena i neplaćena aktivnost,
 aktivnost različita od igre,
 aktivnost koja stvara upotrebnu vrijednost,
 društvena djelatnost.
 Karl Marks je rad odredio kao svjesnu i svrsishodnu aktivnost kojom čovjek prilagođava prirodu svojim
potrebama. Međutim ova definicija ne pokazuje koje su sve to aktivnosti i poslovi kojima čovjek ne djeluje na
prirodu. 

 Tako na primjer, unosni poslovi kao što su bankarstvo, marketing, trgovina ne bi se mogli svrstati u rad. Isto pitanje se
nameće da li su fudbal, rukomet, košarka, tenis, itd., dobro plaćeni poslovi za koje treba uložiti određeni napor, ili su
samo igra?

 Pokušaj da se rad odredi kao sve ono što nije igra i dokolica, nailazi na teškoće.

 Neki autori rad izjednačavaju sa zaposlenošću, što bi značilo da je rad aktivnost za koju primamo nadoknadu i kojom
obezbjeđujemo sredstva za život.

 Međutim, postoji i rad koji nije plaćen, a to je dobrovoljni ili volonterski rad koji je takođe veoma prisutan i aktuelan
u našim životima, kao i rad u kući koji kao svaki drugi oblik rada može biti naporan i odgovoran.
 Podjela rada

 Podjela rada je značajno uticala na promjene u organizaciji proizvodnje.

 
 Još u antičko doba Platon (427-347 p.n.e.) je uvidio značaj podjele rada, smatrajući da je pravedna ona država u kojoj
svako radi posao za koji je nadaren.

 Adam Smit (1723 – 1790) prije više od dva vijeka, je uočio da je prednost podjele rada u tome što se povećava njegova
produktivnost.

 K. Marks i E. Dirkem takođe u prvi plan ističu značaj podjele rada koja uslovljava šire društvene promjene.

Vrste podjele rada

 Prirodna podjela rada je najstarija podjela rada, odnosi se na podjelu rada po polu i starosti.

 Društvena podjela rada se vrši prema funkcijama koje pojedine grupe imaju u društvu (prema profesiji, zanimanju,
položaju, moći)

 Tehnička podjela (specijalizacija) je usitnjavanje procesa rada na uže jedinice (razmrvljavanje procesa rada). Kao na
primjer, specijalizacije u medicini.

 Istorijska podjela rada vezuje se za izdvajanje oblasti proizvodnje u odredjenim epohama (poljoprivreda, zanatstvo,
trgovina)
VRSTE RADA PREMA SLOBODANU VUKIĆEVIĆU
PROST SLOŽEN RAD
FIZIČKI UMNI RAD
ZANATSKI INDUSTRIJSKI RAD
NEKVALIFIKOVANI KVALIFIKOVANI RAD
STRUČAN NESTRUČAN RAD
STALNI POVREMENI RAD
PLAĆENI NEPLAĆENI RAD
NAJAMNI RAD (VLASNICI SREDSTAVA ZA RAD I VLASNICI RADNE SNAGE)
SAMOSTALNI RAD (VLASNICI SREDSTAVA ZA RAD I SAMI RADE)
IZVRŠNI UPRAVLJAČKI RAD
PRIVREDNI NEPRIVREDNI RAD
PROIZVOĐAČKI USLIŽNI RAD
PROIZVODAN NEPROIZVODAN RAD
 Marks je za razliku od Smita, smatrao da podjelu rada podstiče težnja da se poveća proizvodnja da bi se
zadovoljile potrebe, a ne trgovina. Trgovina se javlja tek nakon što se, zahvaljujući podjeli rada, stvore viškovi
proizvoda. Po njegovom mišljenju, dokaz za to predstavlja prirodna podjela rada, koja predhodi bilo kakvoj
razmjeni.

 Prema marksističkom učenju, najamni rad i podjela rada u kapitalističkom društvu dovode do otuđenja i
degradacije čovjeka. On postaje puki dodatak mašini. Uska specijalizacija odvaja čovjeka od cjeline procesa
rada i zato se rad doživljava kao nužnost.

 S druge strane, Dirkem je smatrao da upravo specijalizacija doprinosi čovjekovom oslobođenju od pritiska
kolektivne svijesti, kao i to da utiče na politiku, kulturu, razvoj ličnosti, razvoj države itd. Ipak, po njegovom
mišljenju najznačajniji uticaj podjela rada je imala na promjenu tipa društva iz društva mehaničke solidarnosti
u društvo organske solidarnosti.
 U modernom društvu veoma važno je imati zaposlenje jer se time održava naše samopoštovanje. Zato Entoni Gidens navodi
da rad koji obavljamo kada smo zaposleni odlikuje nekoliko bitnih karakteristika:

 Materijalna sigurnost,
 Nivo aktivnosti - (Rad nam obezbjeđuje osnovu za sticanje i vježbanje vještina i sposobnosti),
 Raznovrsnost (U radnoj sredini, ljudi rade nešto što je drugačije od kućnih poslova čak i kada su ti poslovi relativno
dosadni),
 Struktura vremena (Stalno zaposlenima dan je obično organizovan prema ritmu njihovog rada koji daje pravac i ostalim
dnevnim aktivnostima, dok onima koji su bez posla stvaraju problem i osjećaju apatiju u odnosu na vrijeme),
 Kontakti sa drugim ljudima i doprinos domaćinstvu.

 Navedene karakteristike rada su pokazale koliko je pojam rada kompleksan i uključuje „šire društvene promjene“.

 Kako je podjela rada značajno uticala na promjene u organizaciji proizvodnje slušaćete na nekom od narednih
časova