Sveuilite Jurja Dobrile Pula

Fakultet ekonomije i turizma

Dr. Mijo Mirkovi

DALIBOR BELUI
ORGANIZACIJA PODUZEA KRA
SEMINARSKI RAD

Pula, 2016.

Sveuilite Jurja Dobrile Pula

Fakultet ekonomije i turizma
Dr. Mijo Mirkovi

ORGANIZACIJA PODUZEA KRA

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Organizacija
Nositelj kolegija: Prof.dr.sc. D.Kriman Pavlovi
Izvanredni student:Dalibor Belui, 1761-E
Smjer: Ekonomija

Pula, oujak. 2016.

SADRAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................1
1.1. Cilj rada............................................................................................................................1
1.2. Struktura i sadraj seminarskog rada...............................................................................1
2. OSNOVNE ZNAAJKE ORGANIZACIJE..........................................................................2
2.1. Organizacija poduzea.....................................................................................................3
2.2. imbenici oblikovanja organizacije.................................................................................5
2.2.1. Unutarnji imbenici organizacije.............................................................................6
2.2.2. Vanjski imbenici organizacije..................................................................................6
2.3. Organizacijska struktura..................................................................................................7
3. ORGANIZACIJA PODUZEA KRA............................................................................10
3.1. O poduzeu Kra.......................................................................................................10
3.2. Organizacijska struktura poduzea Kra....................................................................10
3.3. Elementi organizacijske strukture..................................................................................11
3.3.1. Organizacija kapitalnih dobara (opreme)....................................................................12
3.3.2. Organizacija ljudskih resursa......................................................................................12
3.3.3. Organizacija ralanjivanja i grupiranja zadataka......................................................13
3.3.4. Organizacija upravljanja i managementa....................................................................15
3.4. Organizacijska dinamika....................................................................................................15
3.4.1. Organizacijske promjene.............................................................................................15
3.4.2. Organizacijska kultura................................................................................................16
4. ZAKLJUAK.......................................................................................................................17
LITERATURA..........................................................................................................................18
POPIS SHEMA.........................................................................................................................19

1. UVOD
Organizacija je pojam koji se koristi u svakodnevnom ivotu, privatnom i poslovnom.
Organizacija pomae u poboljanju ivota, boljoj koordiniranosti poduzea, lakoj i sigurnijoj
izvedbi nekog dogaaja.
Kolika je vanost organizacije u ivotu i na poslovnom planu te kako je poduzee Kra
organizirano da je jedno od znaajnijih poduzea u Republici Hrvatskoj, problem je ovog
istraivanja.
1.1. Cilj rada
Svrha i cilj rada je pojasniti znaenje i vanost organizacije te analizirati istu na primjeru
uspjenog hrvatskog poduzea Kra d.d. Navedeno poduzee odabrano je upravo jer je
veliko i dugi niz godina relativno uspjeno posluje, te se na takvom poduzeu moe najbolje
prikazati initelji dobrog poslovanja i organizacije.
1.2. Struktura i sadraj seminarskog rada
Rad se sastoji od uvoda, glavnog dijela i zakljuka pri emu se tematika rada obrauje u tri
poglavlja.
Nakon uvodnog dijela, drugi dio zavrnog rada obuhvaa pojmovno odreenje organizacije,
definiciju, ulogu i znaaj organizacije.
U treem poglavlju prikazana je organizacijska struktura, organizacija sektora proizvodnje u
poduzeu Kra, elementi organizacijske strukture te organizacijske promjene i dinamika.
Zakljuni dio rada, zakljuak, predstavlja sintezu cjelokupnog rada.

2. OSNOVNE ZNAAJKE ORGANIZACIJE

Rije organizacija grkog je porijekla. Izvedena je iz starogrke rijei organon koja je
znaila orue, alat, naprave, sprave, glazbeni instrument, ali i pravljenje, stvaranje
organizacije. U hrvatskom jeziku od grke rijei organon stvoreno je takoer vie termina
kao to su na primjer organizacija, organiziranje, organizator, organiziranost,
organizirati i dr.
Pod pojmom organizacija podrazumijevaju se

viestruka znaenja. Tako se pod

organizacijom razumijeva skup osoba ili drutava od manjih udruenja pa sve do Ujedinjenih
naroda. Zatim, organizacijom se oznaava djelatnost (organiziranje) ili pak stanje koje je
postignuto organiziranjem (poredak, ustroj, sustav, struktura). U ekonomici organizacijom
oznaavamo sustavno i plansko sreivanje odnosa ljudi i predmeta (stvari) sa svrhom da se
ostvari ekonomski (proizvodni) cilj. Ui sadraj pojma organizacije odreen je ovako1:
a) u irem smislu organizacija se protee na itav realan (iskustveni) svijet. Obuhvaa
podruje prirodnih pojava koje nije stvorio ovjek i kulturni svijet kao rezultat
ovjekove aktivnosti;
b) u uem smislu organizacija obuhvaa samo onaj dio realnog podruja koji se odnosi
na ovjeka i njegovu kulturu (socijalno podruje, humano podruje). U ovom su krugu
dvije temeljne znaajke: poredak (red) i svjesno usmjeravanje cilju, i
c) jo ue podruje organizacije vezano je za dio ovjekove kulturne aktivnosti za
gospodarski ivot. Ova organizacija nosi oznake: poredak(red), svjesno usmjeravanje
cilju i tenja prema optimalnom rjeenju, prema gospodarstvenosti (ekonominosti).
Danas se preteno organizacijskom djelatnou oznauje postupak strukturiranja u smislu
radnog diferenciranja pojedinih dijelova u poduzeu i njihovo ciljno orijentirano integriranje.
Govori li se o organizaciji proizvodnje, trgovine, drave, vojske, turistikog putovanja
kazaline predstave itd., svugdje se koristi rije organizacija u pravom smislu. S obzirom na
kvalitetu i uspjenost organiziranja svega navedenog, moe biti rije o boljoj ili slabijoj
organizaciji, tj. o vie ili manje uspjenoj.

1 Sikavica, P. (2011) Organizacija, kolska knjiga d.d., Zagreb, str. 4.

Pojedini autori smatraju2 da postoje dva kljuna pogleda na organizaciju iz kojih proizlaze i
ostale definicije organizacije. To su proces organiziranja i rezultat procesa organiziranja. U
veini sluajeva, organizacija se definira kao sredstvo za ostvarenje ciljeva. U nekim drugim
definicijama organizacije naglasak je na aktivnostima, resursima, ulogama, udruivanju,
odnosno povezivanju ljudi i tome slino. U definiranju organizacije bitni su elementi veliina,
meusobna povezanost i zajedniki cilj. Pod veliinom se misli na to da organizacija ini
najmanje dvoje ili vie ljudi jer bez ljudi nema ni organizacije. Druga je bitna odrednica u
definiranju organizacije meusobna povezanost lanova organizacije. Bez povezanosti
lanova takoer nema organizacije. Izolirani pojedinci nisu organizacija i ne ine ju. Trei je
element u definiranju organizacije zajedniki cilj ili svrha. To znai da meusobno povezani
pojedinci imaju odreeni zajedniki cilj ili svrhu.
Usmjerenost prema ciljevima, odnosno definiranje organizacije kao sredstva za ostvarivanje
ciljeva meu najbrojnijim je definicijama organizacije. Moglo bi se rei da organizacije i
postoje zato da bi postizale odreene ciljeve.
2.1. Organizacija poduzea
Kada bi se analizirala organizacija rada prije industrijske revolucije, tj. obrtnika i
manufakturna, i organizacija poduzea poslije industrijske revolucije, uoila bi se velika
razlika. Naime, vrlo su razliiti udjeli elemenata, tj. predmeta rada, sredstva za rad i ljudi s
radnim iskustvom. U industrijskom poduzeu za razliku od obrtnike i manufakturne
proizvodnje znatno se smanjio broj ljudi i predmeta rada, a poveala su se sredstva za rad.
Nadalje, organizacija poduzea nije uvijek sadrajno ista. U pojedinim vremenskim
razdobljima ona je kvalitativno i kvantitativno razliita. Poduzee je podvrgnuto neprestanim
promjenama, to se ogledaju u promjeni odnosa izmeu pojedinih elemenata, ali i u promjeni
kvalitete svakog pojedinog elementa. O svim tim promjenama treba voditi rauna prilikom
oblikovanja njegove organizacije. Promjene su rezultat napretka u znanosti, tehnologiji i
tehnici. Tako se automatizacijom i robotizacijom poveava udio sredstava za rad, dok se udio
radnika relativno smanjuje. Ove i jo neke druge novine dovode i do drukijeg rasporeivanja
radnika. Sve je manje radnika u neposrednoj proizvodnji. Promjene u vlasnitvu dovode do
razlika u poduzeima, odnosno u njihovoj organizaciji. Sjetimo se tzv. drutvenog vlasnitva,
te dravnog i privatnog vlasnitva. Promjenama iz 1989. godine odnosno donoenjem Zakona
2 Ibidem, str. 12.
3

o poduzeima, te Zakonom o pretvorbi drutvenih poduzea (1991.), a naroito donoenjem

Zakona o trgovakim drutvima (1993.) omogueno je da se u Hrvatskoj prizna funkcija
kapitala, odnosno glavnice. Time je uinjen temeljit preokret u nainu ureenja odnosa u
poduzeu, napose na podruju organizacije i upravljanja.
Organizacija rada i organizacija poduzea ne mogu i ne smiju se izjednaavati, a jo manje
suprotstavljati. Naime, prilikom suprotstavljanja organizacije rada i organizacije poduzea
koriste se samo formalni argumenti koji se obino svode na to da je organizacija rada stara
koliko i sam rad, odnosno drutvo, a organizacija poduzea samo toliko koliko je staro i
poduzee.3 Osim toga, organizacija rada odnosi se na usklaivanje inilaca proizvodnje u
samom procesu rada, dok se organizacija poduzea odnosi na cjelokupno poslovanje
poduzea. To ukazuje na injenicu da je organizacija rada samo dio organizacije poduzea.
Dodue, treba rei da je ona njezin osnovni dio. Organizacija poduzea ne obuhvaa samo
usklaivanje inilaca proizvodnje u procesu rada, nego i ostalih funkcija i organizacijskih
jedinica, odnosno podsustava, kao to su priprema rada, odravanje, nabava, prodaja i sl.
Ciljevi poduzea definiraju se kao jedan izmeu ovih ciljeva4:
a) maksimiranje profita,
b) maksimiranje prodaje,
c) postizanje zadovoljavajue razine profita,
d) postizanje eljenog ciljnog trinog udjela,
e) preivljavanje firme,
f) ouvanje fluktuacije radnika pod odreenom kritinom tokom i
g) stabilnost rada.
Prva etiri cilja su neposredno ili posredno povezana s profitabilnou poduzea. U njih se
ponekad ubraja i rast poduzea kao cilj. Zadnja tri cilja naglaavaju ouvanje poslovnog rizika
na dozvoljavajuoj, prihvatljivoj razini. Obino se radi o kombinaciji ciljeva pri emu
menadement bira s obzirom na te ciljeve izmeu alternativnih investicijskih strategija i
projekata. Ta kominacija tei optimumu izmeu profitne tenje i smanjenja rizika.
2.2. imbenici oblikovanja organizacije
3 Ibidem, str. 8.
4 ugaj, M., Cingula, M., Temelji organizacije, Foing, Varadin, 1992, str. 45.

Na oblikovanje organizacije poduzea, odnosno modeliranje organizacijske strukture

poduzea, djeluju mnogobrojni imbenici. Oni utjeu na izbor organizacijske strukture, a
ipak utjecaj svih imbenika nije isti. Onaj imbenik, odnosno oni imbenici iji e utjecaj biti
dominantan za konkretno poduzee, odrediti e i izbor odreene vrste organizacijske
strukture tog poduzea5. Veina autora koji se bave izuavanjem organizacije klasificiraju
imbenike organizacije na dvije osnovne skupine. Prvu skupinu ine unutarnji imbenici
organizacije, a drugu vanjski imbenici organizacije. Sa stajalita poduzea je sasvim
svejedno djeluju li na njegovu organizaciju unutarnji ili vanjski imbenici jer je primamo
njihovo djelovanje, a ne klasifikacija na prvu ili drugu skupinu. Meutim, ipak je podjela na
unutarnje ili vanjske imbenike vana sa stajalita mogunosti utjecaja poduzea na njih. Dok
su unutarnji imbenici pod kontrolom poduzea, dotle vanjski imbenici organizacije, koji
djeluju nenajavljeno, trae obrnuto da se poduzee prilagoava njima. Ba zbog tog fokusa,
koji je razliit kod svake od ovih grupacija imbenika organizacije, ini se korisnim da se
imbenici organizacije i na ovaj nain klasificiraju. I dok su u poetku sredinje mjesto
zauzimali unutarnji imbenici organizacije, s vremenom se, kako su se mijenjale okolnosti u
kojima su poslovala poduzea, sa sve veom sloenou i turbulentnou okoline, sve vea
panja pridaje vanjskim imbenicima organizacije, odnosno imbenicima okoline 6. Iako
postoji velik broj imbenika koji utjeu na izbor organizacijske strukture poduzea, ipak
vanost svih imbenika za oblikovanje organizacije poduzea nije ista. To potvruju i
mnogobrojna istraivanja kojima se pokuao utvrditi utjecaj i vanost pojedinog imbenika
na oblikovanje organizacije poduzea. Neosporno je to da je organizacijska struktura
poduzea determinirana i unutarnjim i vanjskim imbenicima organizacije. Zbog razliitog
utjecaja imbenika organizacije na izgradnju i modeliranje organizacijske strukture poduzea
razlikuju se organizacijske strukture, ne samo od jednog do drugog poduzea, nego i
organizacijska struktura jednog te istog poduzea koja se promatra u razliitim vremenskim
intervalima. Zbog toga je imbenicima organizacije potrebno posvetiti veliku panju, budui
da njihov utjecaj na organizacijsku strukturu nije jednokratan ve kontinuiran i stalan.
imbenike organizacije je potrebno detaljno izuavati u svakom poduzeu, u prvom redu
zato to oni u najveoj mjeri opredijeljuju organizaciju poduzea. Na neke od njih poduzee
moe utjecati, kao to je to sluaj s najveim brojem unutarnjih imbenika, za razliku od
vanjskih imbenika kojima se poduzee u najveoj mjeri mora prilagoavati.

5 Sikavica, P., Novak, M. (1999) Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, str. 13.
6 Ibidem, str. 67-68.
5

2.2.1. Unutarnji imbenici organizacije

Svaki se imbenik mora analizirati zasebno, ali u sprezi svi imbenici zajedno rezultiraju
sinergijski. U kreiranju nove organizacijske strukture menaderi moraju poi od sljedeih
pretpostavki7:
a) svi imbenici u organizaciji uzajamno djeluju jedan na drugoga i meusobno su
povezani;
b) utjecaj barem jednog imbenika moe odreivati izbor organizacijske strukture, ali
potpuna promjena jednog ili vie imbenika moe postojeu strukturu promijeniti ili
ak ponititi.
U izboru organizacijske strukture menadment mora poi od imbenika iji je zbroj pozitivnih
rezultata najvei. Unutarnje imbenike koji djeluju na organizacijsku strukturu poduzea
moe se sintetizirati u sljedee:
a) ciljevi i strategija poduzea,
b) zadaci poduzea i tehnologija poduzea,
c) veliina poduzea,
d) kadrovi poduzea,
e) struktura proizvoda i usluga te
f) lokacija poduzea.
Svi navedeni imbenici utjeu na odluku o izboru lokacije neke organizacije. Za neke
organizacije su vaniji jedni, a za druge neki drugi imbenici.
2.2.2. Vanjski imbenici organizacije
Vanjski imbenici organizacije (ili kako se jo nazivaju imbenici okoline), za razliku od
unutarnjih imbenika, su takvi da na njih poduzee moe samo u manjoj mjeri utjecati, ali im
se zato mora prilagoavati ako eli opstanak i razvoj. Dok bi se za unutarnje imbenike moglo
rei da poduzee njima upravlja, za vanjske imbenike organizacije vrijedi obrnuti zakljuak,
tj. oni upravljaju organizacijom odnosno poduzeem. Uobiajeno je da se vanjski imbenici
organizacije nazivaju jednim zajednikim imenom - imbenici okoline organizacije. Pod

7 www.vus.hr/.../Osnove%20menadzmenta/osnove%20skripta/...
6

okolinom organizacije, podrazumijeva se dio vanjskog svijeta organizacije s kojim ona dolazi
u kontakt8.
U najirem smislu rijei okolina je beskonana, a pod tim se podrazumijeva sve ono to se
nalazi izvan organizacije odnosno poduzea. Teko bi bilo analizirati sve aspekte okoline s
obzirom na njihovu brojnost. Poduzee mora reagirati na one aspekte okoline na koje je vrlo
osjetljivo i na koje mora reagirati ukoliko eli opstati.
Okolina organizacije moe biti: stabilna i nestabilna. Izraz stabilna okolina treba poimati u
relativnom znaenju s obzirom na to da i danas mnoga poduzea djeluju u relativno stabilnoj
okolini, u kojoj su promjene i spore i slabe. Za razliku od relativno stabilne okoline najvei
broj poduzea, u mnogim granama djelatnosti, djeluje u uvjetima vie ili manje nestabilne,
promijenjene (turbulentne) okoline. U pravilu su to poduzea u propulzivnim industrijama s
tzv. visokom tehnologijom. Promjenjivu okolinu karakterizira stalno mijenjanje konkurenata,
brzo zastarijevanje proizvoda i usluga te vladine mjere.
U vanjske imbenike koji utjeu na organizacijsku strukturu ubrajaju se9:
a)
b)
c)
d)

institucionalni uvjeti,
integracijski procesi,
trite i
razvoj znanosti i tehnologije.

Do optimalne organizacije moe se doi samo potujui sve imbenike i traei njihov sklad u
realizaciji postavljenih ciljeva poduzea.
2.3. Organizacijska struktura
Organizacijska struktura najvaniji je dio svake organizacije, svakog poduzea. To je sustav
odnosa meu ljudima uspostavljen radi izvravanja odreenih zadataka. Svaka organizacija i
poduzee imaju svoju strukturu. Organizacijska struktura usporeuje se s anatomijom ivih
organizama, pa se esto govori o anatomiji organizacije, odnosno anatomiji poduzea. Ona je
dinamian element organizacije poduzea, ini jedinstvo svih dijelova poduzea i integrira
uporabu svih resursa u organizaciji. Izbor organizacijske strukture nije sluajan, determiniran
8 Sikavica, P. (2011) Organizacija, kolska knjiga d.d., Zagreb, str. 278.
9 www.vus.hr/.../Osnove%20menadzmenta/osnove%20skripta/...
7

je imbenicima organizacije.10 Ona je za organizaciju vrlo vana pa u organizacijskoj teoriji

znaajno mjesto zauzima istraivanje organizacijskih struktura.
Utjecaj imbenika organizacije, i unutarnjih i vanjskih, neobino je vaan za oblikovanje
organizacijske strukture poduzea jer ako poduzee djeluje u nemirnoj, nestabilnoj odnosno
turbulentnoj okolini, ono e znatno ee biti primorano da mijenja svoju organizacijsku
strukturu nego u sluaju kada je ta okolina stabilna odnosno mirna.
Organizacijska struktura ima svoje elemente odnosno dijelove od kojih se sastoji. Tako su npr.
initelji proizvodnje kao to su: sredstva za rad, predmeti rada i ljudski rad vani elementi
organizacijske strukture, ali ne i jedini. Da bi svi initelji proizvodnje odnosno poslovanja u
poduzeu funkcionirali kako treba, potrebno ih je objediniti na realizaciji zadataka poduzea.
Zadatak poduzea moe biti shvaen u uem i irem smislu, tj. kao ukupan zadatak koji je, da
bi se uspjeno realizirao, potrebno podijeliti na posebne i pojedinane zadatke. Upravo kostur
strukture odnosno sastav organizacije dobiva se iz elemenata organizacijske strukture koji
bismo mogli nazvati ralanjivanje ili podjela zadataka u poduzeu. Meutim, ni s time svi
elementi organizacijske strukture nisu iscrpljeni. Nakon to se postiglo spajanje osnovnih
initelja proizvodnje dodjeljujui konkretne zadatke te sredstva i predmete rada izvriteljima
na svim radnim mjestima po cijeloj dubini organizacije, da bi organizacija mogla
funkcionirati, potrebno je osigurali koordinaciju na svim razinama organizacije, tj.
ostvarivanje funkcije upravljanja i menadmenta. Tu problematiku obuhvaa element
organizacijske strukture koji bi se mogao nazvati organizacija unutarnjih odnosa.
Koordinacija svih aktivnosti u poduzeu, po svim njegovim dijelovima, bit e uspjena samo
ako se utvrdi pravilan vremenski redoslijed odvijanja poslova u organizaciji. Moe se
zakljuiti da organizacijsku strukturu poduzea ine sljedei elementi:
a) organizacija materijalnih imbenika,
b) organizacija ljudskog imbenika,
c) organizacija ralanjivanja zadataka,
d) organizacija upravljanja i menadmenta i
e) organizacija vremenskog redoslijeda odvijanja poslova.
Izbor organizacijske strukture poduzea obino je zadatak najvieg menadmenta u poduzeu.
Menadment ima zadatak da izabere onu strukturu koja e biti najprimjerenija konkretnom
10 Sikavica, P. (2011) Organizacija, kolska knjiga d.d., Zagreb, str. 215.
8

poduzeu, a to e biti ona struktura koja e biti temeljena na strategiji poduzea i ciljevima
poduzea. Organizacijska struktura poduzea ne moe se uspostaviti jednom za sva vremena
pa ak ni za neko krae, a kamoli na due. Stoga se i razlikuju organizacijske strukture, ne
samo od jednog do drugog poduzea, ve se i u istom poduzeu razlikuje njegova
organizacijska struktura danas od one juer, ba kao to e i sutra njegova organizacija biti
drukija od ove danas.11 Struktura je, ba kao i organizacija, dinamina kategorija koja se
stalno mijenja, nadopunjuje i aktualizira.

11 Sikavica, P., Novak, M. (1999) Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, str. 50.
9

3. ORGANIZACIJA PODUZEA KRA

3.1. O poduzeu Kra
Povijest poduzea iz prehrambene industrije Kra d.d. poinje 1911. godine kada je tvornica
UNION u Zagrebu zapoela s radom kao prvi industrijski proizvoa okolade u jugoistonoj
Europi. Osnovna djelatnost poduzea Kra d.d. je proizvodnja konditorskih proizvoda.
Poduzee Kra d.d. najvei je hrvatski proizvoa slatkia i jedini koji u svom proizvodnom
programu ima sve tri osnovne grupe konditorskih proizvoda:
a) kakao proizvode,
b) bombonske proizvode i
c) kekse i vafle.
Od samog poetka industrijske konditorske proizvodnje, posebna pozornost poklanjala se
vrhunskoj kvaliteti proizvoda. U njegov proizvodni program, koji je kvalitetom svojih
proizvoda poznat i u svijetu, ulaze okolade, bombonijere i deserti, bomboni, napolitanke,
keksi, vafli, proizvodi za domainstvo, boini i novogodinji program. Jamstvo originalne
Kra kvalitete su marke proizvoda koji su nositelji znakova Hrvatske gospodarske komore:
Bajadera izvorno hrvatsko te Griotte hrvatska kvaliteta.
Od svojih uspjenih poetaka do danas, poduzee Kra d.d. brino njeguje i razvija tradiciju
proizvodnje temeljenu na vrhunskoj kvaliteti bogatog asortimana proizvoda.
3.2. Organizacijska struktura poduzea Kra
Organizacijska struktura poduzea Kra d.d. je funkcionalna (Shema 1.). Organizacijski je
poduzee podijeljeno na sedam sektora: Sektor nabave, Sektor proizvodno-tehnikih poslova,
Sektor marketinga, Sektor razvoja, investicija i kontrole, Sektor financija i raunovodstva,
Sektor kadrovskih, opih i pravnih poslova, Sektor razvoja poslovnih procesa i
informacijskog sustava. Organi drutva koji osiguravaju provedbu dobre prakse korporativnog
upravljanja su: Glavna skuptina, Nadzorni odbor i Uprava Drutva.

10

organizacijskom' strukturom podrazumijeva sveukupnost veza i odnosa svih inilaca

Shema 1. Organizacijska struktura poduzea Kra d.d.

Izvor: Prospekt poduzea Kra d.d., 222.kras.hr

3.3. Elementi organizacijske strukture

Iz razliitog poimanja odnosno definiranja organizacijske strukture poduzea proizlaze i
razliiti elementi koji ine tu strukturu Organizacijska struktura poduzea ima sljedee
elemente:
a) operativni dio, koji ine svi izvrni radnici,
b) strateki dio, koji ini vrhovno rukovodstvo (engl. Top Management),
c) srednji dio, koji ine menaderi srednje razine (engl. Middle Management),
d) tehnostruktura, koju ine i stvarnim autoritetom, s obzirom na njihovu visoku
profesionalnu razinu, tj. razinu znanja
e) tabni dio, koji ima zadatak da pomae linijskom menadmentu.
Organizacijska struktura ima svoje elemente odnosno dijelove od kojih se sastoji. Tako su npr.
initelji proizvodnje kao to su: sredstva za rad, predmeti rada i ljudski rad vani elementi
organizacijske strukture, ali ne i jedini. Da bi svi initelji proizvodnje odnosno poslovanja u
11

poduzeu funkcionirali kako treba, potrebno ih je objediniti na realizaciji zadataka poduzea.

Zadatak poduzea moe biti shvaen u uem i irem smislu, tj. kao ukupan zadatak koji je, da
bi se uspjeno realizirao, potrebno podijeliti na posebne i pojedinane zadatke.
Organizacijsku strukturu poduzea ine sljedei elementi:
f) organizacija materijalnih imbenika,
g) organizacija ljudskog imbenika,
h) organizacija ralanjivanja zadataka,
i) organizacija upravljanja i menadmenta i
j) organizacija vremenskog redoslijeda odvijanja poslova.
3.3.1. Organizacija kapitalnih dobara (opreme)
Kapitalna dobra, odnosno oprema, sastojni su dio svakog poslovanja pa tako i poduzea Kra.
Kra kao konditorsko poduzee ima mnogo opreme koju koristi za svoje poslovanje. U prvom
redu ovdje se misli na razna postrojenja koja slue u samoj proizvodnji konditorskih
proizvoda kao npr. razliiti spremnici s razliitim kapacitetima, otapai, pumpe, prionici,
linije za kremu, razne mijealice, grijane slavine, razni cjevovodi, pneumatski transport brana
i eera i dr. Osim toga, Kra je opremljen i sa dijelom gdje su zaposleni ljudi u uredima a
tamo raspolae sa razliitom uredskom opremom: kompjutori, telefoni, fax ureaji,
telekomunikacijska oprema, ureaji za grijanje i hlaenje, itd.
3.3.2. Organizacija ljudskih resursa
Kontinuitet razvoja ljudskih potencijala osigurava se kroz regrutiranje, selekciju, izbor, te
zapoljavanje radnika koji e svojim znanjem, vjetinama, iskustvom i osobnou najbolje
odgovoriti na izazove okruenja u kojem posluju. Primjerenom edukacijom od samih
poetaka rada, uvoenjem u posao, te prenoenjem znanja sa starijih i iskusnijih radnika na
mlae generacije, te kasnijim organiziranim usvajanjem novih znanja osigurava se proces
cjeloivotnog uenja. Kae se da je utjecaj kadrova na poduzee presudan. Poduzee Kra
d.d. sigurno se dri takve politike, jer ulae u svoje zaposlenike kako bi pratili stalne
promjene na tritu i odravali korak s konkurencijom. Putem Kra Akademije, radnici
planski usvajaju nova znanja i vjetine, pratei svjetska dostignua, kako bi se postigla puna
radna uinkovitost. Sustavno se potiu inovativnost i kreativnost zaposlenih, te se primjereno
12

nagrauju postignuti rezultati. Kra je krajem 90-tih godina prolog stoljea meu prvim
poduzeima u Hrvatskoj osmislio i implementirao Projekt osposobljavanja menadera kroz
Program menaderskog razvitka i kolovanja, popularno nazvan Poslovna kola Kra. Tada
kao i danas Kra se rukovodio saznanjem da su investicije u obrazovanje, uistinu investicije u
kvalitetu. Slobodna radna mjesta u poduzeu Kra oglaavaju se na nekoliko internetskih
portala za zapoljavanje a ista je mogue pronai i na slubenoj stranici poduzea pod
stavkom Otvoreni natjeaji.
3.3.3. Organizacija ralanjivanja i grupiranja zadataka
Organizacija zadataka i poslova u poduzeu Kra organizirana je na nain prilagoen
proizvodnom putu proizvoda od proizvodnje do otpreme na prodajna mjesta te je u skladu s
tim i posao podijeljen na razliite faze i grupe zadataka. Kao najvanija funkcija biti e
objanjena proizvodnja poduzea.
Proizvodnja se esto definira kao proces stvaranja materijalnih dobara u borbi izmeu ljudi i
prirode. Gledajui tako, proizvodnja se moe gledati samo stajalita funkcije ovjeka jer je on
taj koji je osnovni rukovodioc proizvodnje. No, uz ovjeka, neophodno je postojanje i ostalih
funkcija odnosno sektora u poduzeu kao to su marketing, nabava, financije itd. Organizacija
proizvodnje je uzajamna zavisnost i povezanost elemenata proizvodnje, ovjekovog rada i
drugih elemenata u racionalnu i svrsihodnu proizvodnu cjelinu iji je zadatak stvaranje
materijalnih dobara.12
U Hrvatskoj trenutno djeluje etrnaest konditorskih proizvoaa koji su 2010. proizveli
ukupno 60.204 tona konditorskih proizvoda. Kra je trenutani lider hrvatskog konditorskog
trita sa udjelom od 44% trita. Kra dri primat u svim kategorijama u kojima je prisutan
(okolada, keksi, bomboni) i na njega otpada gotovo pola domae proizvodnje. U Krau
trine udjele u svim stratekim kategorijama u 2010. procjenjuju u rasponu od 33 posto
(praline) do 47 posto (vafli).
Kra je u svojim stratekim smjernicama razvoja odluio da svoje poslovne procese podri i
razvija suvremenim informatiko-komunikacijskim tehnologijama te tako odri i povea
12 Uticajni faktori organizacije proizvodnje, http://www.fimmanager.edu.rs/site/pdf/CD-Zbornikweb/pdf/2_MenadzmentUIndustriji/Milutinovic.pdf (22.03.2016.)

13

svoju konkurentnost na domaem i inozemnom tritu. Prije tri godine, kao potpora
proizvodnji ali i ostalim sektorima, osnovan je sektor za razvoj poslovnih procesa i
informacijski sustav iji je glavni zadatak praenje, razvijanje i implementacija novih
poslovnih procesa koji su podrani novim informatiko-komunikacijskim tehnologijama. Od
osnutka tog sektora, informatizirane su poslovne funkcije, proizvodnja, prodaja i distribucija,
a informatizirane su i poslovne funkcije Financije i raunovodstvo, Nabava te Kadrovi. U
postupku informatizacije spomenutih poslovnih funkcija razmiljalo se o automatiziranom
skladitu koje bi bilo informatiki povezano s ostalim poslovnim funkcijama. Do tada je Kra
na lokaciji u Zagrebu imao vie klasinih skladita gotove robe.
Poslovanje je podijeljeno na ulazne (ulaz iz proizvodnje, poetno punjenje) i izlazne procese
(isporuke kupcu, meuskladitenje itd.). Ulaz gotove robe iz proizvodnje u skladite odvija se
bez runih (papirnatih) dokumenata i bez fizikog kontakta ljudi iz skladita i proizvodnje.
Ulaz obavljaju transportni radnici iz proizvodnje na vrlo jednostavan nain - skeniraju EANkod na paleti, stavljaju paletu na transporter te na paletu lijepe naljepnicu koju sustav sam
kreira nakon skeniranja EAN-koda. Paleta automatski prolazi nadzor dimenzije i teine te
putuje u skladite na ve rezervirano mjesto.
Kra svojim planskim aktivnostima na odravanju opreme u tvornicama te detaljno
planiranim i odraenim remontnim aktivnostima osigurava preduvjete za izvrenje
proizvodnje na svim proizvodnim linija bez znaajnijih zastoja. Dugogodinju tradiciju i
originalnu kvalitetu svojih proizvoda Kra je potvrdio uvoenjem sustava osiguranja kvalitete
prema normi ISO 9001. Sustav osiguranja kvalitete provodi se u svim fazama procesa
proizvodnje, od ulaska sirovina i ambalae, izrade poluproizvoda i gotovih proizvoda, te
njihove dostave do kupca, to je rezultiralo visokom ocjenom kvalitete proizvoda.
Uz ISO I HACCP13 certifikate koje posjeduje u svim tvornicama, 2010. poduzee je zapoelo
proces certificiranja proizvodnih pogona na lokaciji u Zagrebu po IFS-u (International Food
Standard). Prva tvornica koja je dobila taj certifikat bila je Tvornica keksa i vafla.

13 HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) je sustavni pristup identifikaciji,
vrednovanju i upravljanju potencijalnim opasnostima vezanim uz hranu. Kra je ovaj
certifikat usvojio 2001. godine.
14

Kra takoer radi na praenju unapreivanja sustava zatite okolia, to je dio poslovne
strategije. Pored smanjenja potronje svih energenata, nastoji smanjiti potronju bunarske
vode kao rashladnog medija tako da prespaja opremu u pripremi krema na novo kruno
hlaenje u proizvodnji okoladnih masa. Takoer, kao jednu od promjena, Kra planira
raspodijeliti proizvodnju keksa u tvornicama u Zagrebu, Osijeku i Prijedoru, ime e
omoguiti kvalitetniju segmentaciju asortimana i prilagodbu zahtjevima pojedinih trita.
Odriv razvoj i ekologija danas su sastavni dio planova razvoja u najirem smislu. irei ideju
o organizaciji proizvodnje i poslovanja na ekoloki prihvatljiv i odriv nain, Kra je izgradio
vlastiti ekopark u Bratini, opini Pisarovina, to je ujedno i prvi znaajniji iskorak iz
primarnog biznisa proizvodnje slatkia.
3.3.4. Organizacija upravljanja i managementa
to se tie menadmenta u poduzeu Kra, moe se rei da je isti funkcijski i da je vrlo dobar
izbor za ovo poduzee i da vrlo dobro funkcionira. Obzirom da postoji nekoliko vanih odjela
u poduzeu i da se radi o konditorskim, prehrambenim proizvodima, svaki odjel ima svog
voditelja koji nadzire poslovanje svog tima ljudi u tom odjelu i to vrlo dobro funkcionira zbog
podjele posla i odgovornosti.
3.4. Organizacijska dinamika
3.4.1. Organizacijske promjene

U svibnju 2011. godine na svojoj redovnoj sjednici nadzorni odbor Kraa imenovao je Nadana
Vidoevia za predsjednika uprave te Darka Radiia, Tomislava Ljutia, Damira Bulia i
Zlatana Lisicu za lanove uprave, objavio je Kra na svojim internetskim stranicama.
Dosadanji lan uprave Tomislav Jovi predloen je skuptini za novog lana nadzornog
odbora. Sukladno novoj plioj organizacijskoj strukturi smanjen je broj razina rukovoenja
pa su lanovi uprave ujedno direktori pojedinih poslovnih funkcija, a sve u cilju fleksibilnijeg
i efikasnijeg poslovanja drutva.14. U studenom iste godine, predsjednikom uprave proglaen
14 Promjene u upravi Kraa, http://www.jatrgovac.com/2011/05/promjene-u-upravi-krasa/
(22.03.2016.)
15

je Damir Buli dok su Darko Radii i Zlatan Lisica ostali obnaati svoju ulogu lanova
uprave poduzea Kra.

3.4.2. Organizacijska kultura

Kraevi poslovni planovi usmjereni su ka jaanju konkurentnosti na domaem i inozemnom

tritu, kao i jaanju svih poslovnih aktivnosti usmjerenih ka postizanju to veeg
zadovoljstva Kraevih kupaca i potroaa. Unato stalnom poveanju strane konkurencije na
domaem tritu, kompanija ostvaruje stabilan organski rast. Bri rast inozemne prodaje u
odnosu na domau rezultat je izvozne orijentacije Kraa. Glavni generator rasta izvozne
prodaje su trita srednje i istone Europe na kojima je kompanija tradicionalno prisutna , te
zadnjih godina sve znaajniji porast izvoza na trita zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a.
Meu znaajnijim obiljejima Kraevog poslovanja je kontinuirano ulaganje u razvoj
asortimana i plasiranje novih i inoviranih proizvoda na trite. Dio te strategije je i otvaranje
Kraevih oko barova, ime je zapoeo marketinki iskorak s ciljem osmiljavanja novog
koncepta komunikacije s tritem, s naglaskom na vrhunskoj kvaliteti.15
Nedostatak kadrovske funkcije je nerazvijena politika razvoja rukovodioca, kao i politika
ocjene uspjenosti managera. Ponajvie se treba posvetiti razvoju funkcije voenja koja je
trenutno najmanje razvijena. Neuinkovitost funkcije voenja direktna je posljedica
nepostojanja politika razvoja rukovodioca i ocjene uspjenosti menadera.
to se tie organizacijske strukture i njene uinkovitosti, mogue je zakljuiti da je funkcijska
(funkcionalna) organizacijska struktura idealan izbor vrste organizacijske strukture za ovo
poduzee zato to se na ovaj nain ostvaruje visok stupanj specijalizacije i podjele rada,
omoguuje se voenje strunjaka i jednostavnija koordinacija pojedinano po odjelima
(sektorima), logina povezanost svih funkcija uz isticanje proizvodnje i prodaje kao
najvanijih odjela te osigurava vrstu kontrolu na vrhu poduzea.

15 Kako poslujemo, http://www.kras.hr/hr/kako_poslujemo

16

4. ZAKLJUAK
Organizacija je vrlo stara aktivnost pomou koje ovjek bre i bolje postie vee rezultate u
svim podrujima svog djelovanja. Razlog iz kojeg se ljudi udruuju u razliite organizacije je
taj da bi postogli odreeni cilj uz puno manji napor, za razliku kakv bi bio ako bi ljudi
samostalno obavljali te zadatke. imbenici organizacije djeluju zajedno, i oni ne utjeu samo
na organizacijsku strukturu ve djeluju i na druge imbenike organizacije. Svaki imbenik
organizacije ima razliit intenzitet utjecaja na organizacije zbog ega se poduzee mora vie
koncentrirati na istraivanje onih imbenika koji imaju najvaniji utjecaj na poduzee. Da bi
neka organizacija bila uspjena, da bi bila lider na nekom podruju, potrebna su joj odreena
sredstva, kvalitetni i marljivi zaposlenici, mora stalno provoditi razne programe obrazovanja
svojih zaposlenika, mora ulgati u njihovo obrazovanje, da bi uz njihovu pomo ostvarila
zadane ciljeve. Mora pratiti stanje na tritu, novu tehnologiju, razvijati nove naine
proizvodnje i sl. Bez kvalitetne tehnoloigije i znanja jako je teko opstati na tritu. Svaka
organizacija mora poslovati uz odreene uvjete koje je donijela drava, da bi mogla djelovati
na tritu.
Organizacijska struktura najvaniji je dio svakog poduzea. Poduzee ovisi o utjecaju
vanjskih i unutarnjih imbenika koji je vaan za mirno okruenje poduzea. Kao to poduzee
ima imbenike, tako organizacijska struktura ima elemente odnosno dijelove od kojih se
sastoji.
Kra d.d. je najvei hrvatski proizvoa slatkia i jedini koji u svom proizvodnom programu
ima sve tri osnovne grupe konditorskih proizvoda i to: kako proizvode, bombonske proizvode
i kekse i vafle. Poduzee posluje i na inozemnom tritu, te nastoji zadovoljiti meunarodne
intitucionalne uvjete, te pratiti razvoj znanosti i tehnologije u svijetu.
Iz organizacijske strukture poduzea moe se vidjeti da je ono podijeljeno na sedam sektora i
organe drutva koji osiguravaju provedbu dobre prakse korporativnog upravljanja a to su:
Glavna skuptina, Nadzorni odbor i Uprava Drutva. Poduzee vrlo veliku panju posveuje
kvaliteti i ulaganju u istu, te je tako i nagraeno raznim certifikatima te proizvodi po naelima
priznatih normi kvalitete.

17

LITERATURA
Knjige:
1. Bokovi, D., Vukevi, M., Suvremena organizacijai menadment u globalizacijskim
procesima, Tiskara G.E.M., Pian, 2005.
2. Horvat, ., Tintor, ., Poduzetnika ekonomija, Trgovaka akademija, Zagreb, 2006.
3. Sikavica, P: Organizacija, kolska knjiga d.d., Zagreb, 2011.
4. Sikavica, P., Novak, M., Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.
5. ugaj, M., ehanovi, J., Cingula, M., Organizacija, Tiva-Tiskara Varadin, Varadin,
1999.
6. ugaj, M., Cingula, M., Temelji organizacije, Foing, Varadin, 1992.

Internet izvori:
1. http://oliver.efri.hr/~pom/org-ponasanje/struktura.pdf
2. iinain, D., Skripta iz osnova menadmenta, www.vus.hr/.../Osnove
%20menadzmenta/osnove%20skripta/... (20.03.2015.)
3. Organizacija, www.etfos.unios.hr/upload/OBAVIJESTI/.../810Organizacija.ppt
(20.03.2015.)
4. imbenici organizacije, web.efzg.hr/dok//.../03_CIMBENICI
%20ORGANIZACIJE_09.ppt (20.03.2015.)
5. Organizacijska struktura, web.efzg.hr/.../ORGANIZACIJSKA%20STRUKTURA
%20novo.pdf (20.03.2015.)
6. Uticajni faktori organizacije proizvodnje, http://www.fimmanager.edu.rs/site/pdf/CDZbornik-web/pdf/2_MenadzmentUIndustriji/Milutinovic.pdf (21.03.2015.)
7. Prospekt poduzea Kra d.d., 222.kras.hr (20.03.2015.)
8. O Krau, Misija i vizija, http://www.kras.hr/hr/misija_i_vizija (20.03.2015.)
9. Kra investirao u tehnologiju 5 milijuna eura, http://www.karolina.hr/novost-izarhive/56-kras-investirao-u-tehnologiju-karoline-pet-milijuna-eura (20.03.2015.)
10. Kra danas, http://www.kras.hr/hr/kras_danas (20.03.2015.)
11. Kako poslujemo, http://www.kras.hr/hr/kako_poslujemo (22.03.2016.)
12. Uticajni faktori organizacije proizvodnje, http://www.fimmanager.edu.rs/site/pdf/CDZbornik-web/pdf/2_MenadzmentUIndustriji/Milutinovic.pdf (22.03.2016.)

18

POPIS SHEMA
Shema 1. Organizacijska struktura poduzea Kra d.d.11

19