NASTOJE OBJASNITI UZROKE REVOLUCIONARNIH

PROMJENA I NJIHOVE POSLJEDICE

SHVATITI RAZLIKU IZMEĐU TRADICIONALNOG I

MODERNOG DRUŠTVA
NOVA ZNANOST ĆE POMOĆI IZLIJEČITI BOLESTI
NOVOG DRUŠTVA
SOCIOLOGIJA (SOCIJALNA FIZIKA):
1. SOCIJALNA STATIKA (RED)
2. SOCIJALNA DINAMIKA (NAPREDAK)
 EVOLUCIJSKI RAZVOJ DRUŠTVA
A) TEOLOŠKI STADIJ
B) METAFIZIČKI STADIJ
C) POZITIVNI STADIJ (ZNANSTVENICI I
INDUSTRIJALCI)
 POZITIVIZAM (IZUČAVANJE ISKUSTVENIH
ČINJENICA)
 SCIJENTIZAM (ZNANSTVENA IZGRADNJA SVIJETA)
 DRUŠTVENIM POJAVAMA TREBA
PRISTUPITI KAO DRUŠTVENI ČINJENICAMA
 ANALOGIJA S ORGANIZMOM – SVAKI DIO
DRUŠTVA IMA FUNKCIJU KOJA DOPRINOSI
SKLADNOM DJELOVANJU CJELINE
 RAZVOJEM PODJELE RADA RASTE
KOMPLEKSNOST DRUŠTVA
 DRUŠTVO SE RAZVIJA EVOLUTIVNO
 PROCESI SOCIJALNE DIFERENCIJACIJE I
INDIVIDUALIZACIJE
 INSTITUCIONALNA I INDIVIDUALNA
SPECIJALIZACIJA
 PROMJENA NAČINA INTEGRACIJE LJUDI U
DRUŠTVO
1) PREDINDUSTRIJSKA DRUŠTVA - MEHANIČKA
SOLIDARNOST (čvrsta veza u zatvorenim kolektivitetima)
2) MODERNA INDUSTRIJSKA DRUŠTVA - ORGANSKA
SOLIDARNOST (snažnija individualnost i funkcionalne
veze)
 POJEDINCI SU PREPUŠTENI SEBI
 ANOMIJA = STARE NORME VIŠE NE VRIJEDE, A
NOVE JOŠ NISU PRIHVAĆENE – MORALNI NERED
 POVEĆAVA SE STOPA SAMOUBOJSTAVA
 MATERIJALISTIČKO SHVAĆANJE POVIJESTI
 TIP RADA JE TEMELJ DRUŠTVA
 IDEJE (NADGRADNJA) SU IZVEDENE IZ
EKONOMSKIH ODNOSA (BAZA)
 DRUŠTVENE PROMJENE SU POSLJEDICA NOVIH
NAČINA PROIZVODNJE I SUKOBA MEĐU
KLASAMA
 OSNOVNI KRITERIJ KLASNE PODJELE JE
ODNOS PREMA VLASNIŠTVU (EKONOMSKO
BOGATSTVO)
 U SVIM DRUŠTVIMA POSTOJE DVIJE OSNOVNE
KLASE: POSJEDNICI I NEPOSJEDNICI
 VRHUNAC SUKOBA ZBIVA SE U INDUSTRIJSKOM
= KAPITALISTIČKOM DRUŠTVU
1. RADNICI (PROLETARIJAT) – PROIZVOĐAČI,
VEĆINA, POSJEDUJU SAMO RADNU SNAGU
2. KAPITALISTI – MANJINA, VLASNICI SREDSTAVA
ZA PROIZVODNJU
 KAPITALISTI EKSPLOATIRAJU RADNIKE
 RADNICI TREBAJU OSVIJESTITI SVOJU POZICIJU
 DRŽAVA ŠTITI INTERESE BOGATIH
 DINAMIČNO KAPITALISTIČKO DRUŠTVO
 KLASNE SUPROTNOSTI JAČAJU
1) PRIRODNE ZNANOSTI → MOGUĆNOST
PONAVLJANJA, OBJAŠNJAVAJU ZAKONITOSTI
2) DRUŠTVENE ZNANOSTI → NEPONOVLJIVOST
ZBIVANJA, RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA
 LJUDI SIMBOLIZIRAJU SVOJE PONAŠANJE –
DAJU MU NEKA ZNAČENJA
 NASUPROT MARXU – IDEJE I VJEROVANJA MOGU
POTICATI DRUŠTVENE PROMJENE: NA RAZVOJ
INDUSTRIJSKOG DRUŠTVA UTJECALE SU
RELIGIJSKE IDEJE PROTESTANTIZMA: IDEJA
PREDESTINACIJE I SHVAĆANJE RADA KAO POZIVA
 U PREDMODERNIM DRUŠTVIMA DOMINIRA
AFEKTIVNO DJELOVANJE UTEMELJENO NA
TRADICIJI I OBIČAJU
 BIT MODERNIH DRUŠTAVA JE PROCES RASTUĆE
RACIONALIZACIJE:
a) UČINKOVITOST (KALKULACIJA) POSTAJE
KRITERIJ LJUDSKOG DJELOVANJA
b) U JAVNOJ SFERI DOMINANTAN TIP
ORGANIZACIJE JE BIROKRACIJA
c) U KULTURNOJ SFERI RAŠČARAVANJE
(SEKULARIZACIJA) –SLABLJENJE ULOGE
RELIGIJE I CRKVE U DRUŠTVU
 r.1818 u.1883

1844 1867
Ekonomsko filozofski rukopisi Kapital 1. tom

Karl Marx

b.1858 d.1917

1893
O podjeli društvenog rada
Emile Durkheim

b.1864 d.1920

1904
Protestantska etika i duh kapitalizma

Max Weber
I. Industrijska revolucija II. Industrijska revolucija

1750 1850 1950

 POD UTJECAJEM DURKHEIMOVIH IDEJA
 VRHUNAC U SAD-u SREDINOM XX. ST.
 NAJZNAČAJNIJI PREDSTAVNICI: TALCOTT
PARSONS (1902.-1979.), ROBERT K. MERTON
(1910. - 2002.)
 MAKROTEORIJA - ANALIZIRA CJELINU
DRUŠTVENOG SUSTAVA
 DRUŠTVO JE SUSTAV KOJI SE SASTOJI OD
DIJELOVA
 npr. obrazovne institucije, sudstvo, policija ...
 SVAKI DIO IMA NEKU (POZITIVNU)
FUNKCIJU U ODNOSU NA CJELINU I I
DRUGE DIJELOVE SUSTAVA
npr. funkcija vrtića i škole je da dijete uči društvenim
normama (kompletira neformalnu obiteljsku i vršnjačku
socijalizaciju), znanjima i radnim vještinama
 VRIJEDNOSNI KONSENZUS – SUGLASJE OKO
TEMELJNIH VRIJEDNOSTI PREDUVJET JE
FUNKCIONIRANJU DRUŠTVA
SLABA TOČKA: KAKO OBJASNITI DRUŠTVENE
PROMJENE?
 UTJECAJ MARXOVIH I WEBEROVIH IDEJA
 NAJPOZNATIJI PREDSTAVNICI:
JÜRGEN HABERMAS (1929.),
ANTHONY GIDDENS (1938.)
 MAKROTEORIJA
 BIT DRUŠTVA JE SUKOB OKO BITNIH DRUŠTVENIH
RESURSA (BOGATSTVO, MOĆ I UGLED)
 RESURSI SU OGRANIČENI (NETKO IH IMA, DRUGI IH
NEMAJU)
 U DRUŠTVU SU RESURSI NEJEDNAKO
RASPODJELJENI
 DRUŠTVA SU PODIJELJENA (BOGATI I
SIROMAŠNI; MOĆNI I NEMOĆNI; UGLEDNI I
NEUGLEDNI ...)
 BOGATI, MOĆNI, UGLEDNI - DOMINIRAJU I
NAMEĆU SVOJE INTERESE SIROMAŠNIMA,
NEMOĆNIMA, NEUGLEDNIMA
 KONFLIKT JE IZVOR PROMJENA

SLABA TOČKA: KAKO OBJASNITI STABILNE

DRUŠTVENE SITUACIJE?
 UTJECAJ WEBEROVE IDEJE DA LJUDI
SIMBOLIZIRAJU SVOJE AKCIJE
 MIKROSOCIOLOŠKI PRISTUP – PROUČAVA
SVAKODNEVNO PONAŠANJE LJUDI, ANALIZIRA
ODNOSE „LICEM U LICE”
 MNOŠTVO LABAVO POVEZANIH TEORIJA
(SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM,
ETNOMETODOLOGIJA, TEORIJA SOCIJALNE
RAZMJENE, DRAMATURŠKI PRISTUP ...)
 SOCIJALNA INTERAKCIJA ILI DRUŠTVENO
MEĐUDJELOVANJE JE UZAJAMNO UTJECANJE
VIŠE OSOBA NA MEĐUSOBNO PONAŠANJE
 AKCIJA (DJELOVANJE) JE ONO PONAŠANJE
KOJEM ČOVJEK DAJE ODREĐENI SMISAO
NPR. RAZLIČITI POGLEDI (FIKSIRANJE ...)
 NA TAJ NAČIN DOLAZIMO U KONTAKT SA
SVIJETOM DRUGIH
 MI UVAŽAVAMO DRUGE, A ONI NAS
 PROIZVODNJA DRUŠTVA “ODOZDO”
 GLOBALIZACIJA PROŠIRILA OPSEG
INTERAKCIJE
 SIMBOLIZIRAMO SVOJU OKOLINU
 DEFINIRAMO ZNAČENJA SITUACIJE
 ZAJEDNIČKA ZNAČENJA OMOGUĆUJU
INTERAKCIJU
 PREUZIMAMO ULOGU ILI ZATVARAMO
INTERAKCIJU
 RAZVIJAMO POJAM O SEBI - SVOME
«JA» (OSOBNI IDENTITET)
TOMASOV TEOREM
“AKO LJUDI DEFINIRAJU SITUACIJU KAO
REALNU, ONA JE REALNA U SVOJIM
POSLJEDICAMA”
 ČOVJEKOVO PONAŠANJE NALIK JE KAZALIŠTU
 SVI SMO GLUMCI I PUBLIKA
 ŽELIMO OSTAVITI ŠTO BOLJI DOJAM O SEBI
(MANIPULIRANJE DOJMOM)
 PREDNJI PLAN (na sceni) – IZVOĐENJE ULOGE
npr. bračna sloga pred djecom ili susjedima, u taksiju
 STRAŽNJI PLAN (iza kulisa) – PRIPREMANJE
ULOGE, OPUŠTANJE
npr. vulgarnosti, dijalekt …
npr. konobar u restoranu
 PROUČAVA POSTUPKE I NAČINE KOJIMA SE
LJUDI KORISTE U SVAKIDAŠNJEM
OSMIŠLJAVANJU SVOJIH I TUĐIH POSTUPAKA
npr. razgovor između dviju osoba, od kojih jedna ima
dijete i psa
 DRUŠTVENI POREDAK JE KONSTRUKCIJA

 SVI POŠTUJEMO NEPISANA PRAVILA (RED)

npr. studenti i savjetovanje

 INDEKSIRANJE SITUACIJE – OSMIŠLJAVANJE
POSTUPAKA U SKLADU S KONTEKSTOM
 POJEDINAC TEŽI MAKSIMALIZACIJI KORISTI
 DRUŠTVENE INTERAKCIJE SLIČNE SU EKONOMSKIM
 SOCIJALNO KNJIGOVODSTVO (ULAZ I IZLAZ)

NAGRADA = SVE ONO ZBOG ČEGA SMO SE SPREMNI PODVRĆI

TROŠKU
- TROŠKOVI = SVE ONO ŠTO NASTOJIMO IZBJEĆI
PROFIT

 DOK POSTOJI KORIST ODRŽAVAMO INTERAKCIJU

 NORMA RECIPROČNOSTI – POMOĆI ONIMA KOJI NAM
POMAŽU
ZATVORSKA DILEMA
 FUNKCIONALISTIČKI
RAZINA MAKRO
ANALIZE
RELATIVNO STABILAN SUSTAV
MEĐUSOBNO ZAVISNIH DIJELOVA.
SVAKI DIO DOPRINOSI ODRŽAVANJU
SHVAĆANJE REDA.
ČLANOVI SU SUGLASNI O TOME ŠTO
DRUŠTVA
JE MORALNO DOBRO/LOŠE.
KOJI ELEMENTI POVEZUJU DRUŠTVO?
KOJI SU NAJVAŽNIJI DIJELOVI
OSNOVNA DRUŠTVA?
PITANJA KAKO SU TI DIJELOVI POVEZANI?
KAKO SVAKI DIO DOPRINOSI
DJELOVANJU CJELINE?
KONFLIKTNI
MAKRO
SUSTAV SOCIJALNIH
NEJEDNAKOSTI UTEMELJENIH NA:
KLASAMA (MARX), RODU
(FEMINISTICE) I RASI.
U DRUŠTVU POSTOJE
PRIVILEGIRANE MANJINE.
NEJEDNAKOSTI DOVODE DO
SUKOBA I DRUŠTVENIH
PROMJENA.
KAKO SE DRUŠTVO DIJELI?
KAKO PRIVILEGIRANI ŠTITE SVOJE
PRIVILEGIJE?
KAKO DEPRIVIRANI MIJENJAJU
DRUŠTVO?
SIMBOLIČKO
INTERAKCIONISTIČKI
MIKRO
GRADNJA DRUŠTVA ODOZDO.
LJUDI U INTERAKCIJI KORISTE
SIMBOLE.
ISKUSTVO REALNOSTI JE ZA
POJEDINCE PROMJENJIVO.
KAKO LJUDI DOŽIVLJAVAJU
DRUŠTVO?
KAKO LJUDI OBLIKUJU
STVARNOST?
KAKO SE PONAŠANJE I SMISAO
MIJENJAJU OD OSOBE DO OSOBE I
OD SITUACIJE DO SITUACIJE?