DRUŠTVENE ORGANIZACIJE

I POLOŽAJI
Društvene organizacije su grupe ljudi, organiziranih radi ostvarivanja
ograničenih, jasno definiranih ciljeva, koji su međusobno povezani na
temelju formalno utvrđenih uloga zasnovanih na načelu hijerarhije.
ELEMENTI DRUŠT. ORGANIZACIJA
1.Ljudi,
2. Struktura organizacije i
3.Upravljanje i odlučivanje
VRSTE DRUŠT. ORGANIZACIJA

Organske i
Mehaničke
ORGANSKE
• Neznatno prisustvo hijerarhije,
• Nerazvijena specijalizacija u podjeli rada,
• Komunikacija na principu dogovora i
• Visok stepen fleksibilnosti.
MEHANIČKE
• Stroga hijerarhija,
• Razvijena specijalizacija u podjeli rada,
• Komunikacija na principu zapovijedanja i
• Odgovornost pojedinca samo za vlastitu radnu operaciju.
DRUŠTVENI POLOŽAJ-Mjesto koje pojedinac zauzima u društvenoj
strukturi označava se društvenim položajem.

Različiti društveni položaji su i različito vrednovani.Jedni su manje a

drugi više društveno priznati pa prema tome iza njih stoje različiti
društveni statusi.
Vrste društvenih položaja prema načinu dolaska
1. Pripisani društveni položaj i
2. Postignuti ( stečeni ) društveni položaj

• PRIPISANI-Društveni položaj kojeg društvo pojedincu dodjeljuje nezavisno o

njegovim individualnim sposobnostima, zalaganju i postignutim
rezultatima, ali nezavisno i o njegovom izboru.(PRINC WILLIAM, VOJVODA OD
CAMBRIDGEA,,PRESTOLONASLJEDNIK DUBAIJA)

• POSTIGNUTI-Položaj koji je rezultat čovjekovih ličnih sposobnosti,

njegova znanja, zalaganja, postignuća, ali i vlastitog izbora.(ALBERT
EINSTAIN , AUGUSTE KONTE,MEŠA SELIMOVIĆ)

DRUŠTVENE ULOGE-Društvene uloge predstavljaju norme, dakle

ukupnost prava i obaveza koje su društveno i kulturalno
definirane, a koje proizilaze iz određenog društvenog položaja.
-DRUŠTVENI POLOŽAJ-SE ZAUZIMA
-DRUŠTVENA ULOGA-SE IZVODI
Uloga doktora, hirurga
NAČINI IZVOĐENJA DRUŠTVENE ULOGE-
1. Idealno zamišljeno izvođenje uloge i
2. Forma realnog izvođenja.
Nejednakost je :- ekonomska
- socijalna i
- psihološka kategorija
UZROCI NEJEDNAKOSTI U DRUŠTVU : NASLJEĐE I OSOBNE SPOSOBNOSTI I
POSTIGNUĆA

Dva pristupa određenju siromaštva:

• 1. Apsolutno siromaštvo -Pojam siromaštva koji se temelji na definiciji apsolutnog
siromaštva polazi od teze da je moguće odrediti minimalni standard življenja koji je
baziran na osnovnim ljudskim potrebama ( voda, hrana, odjeća i sklonište ).

• 2. Relativno siromaštvo - Pojam siromaštva koji se temelji na relativnom siromaštvu

počiva na ideji da su naše potrebe u savremenom društvu veće od čisto bioloških potreba, da
one dakle podrazumijevaju i potrebu za sudjelovanjem u normalnim aktivnostima društva.