Pravila lijepog ponaanja

Izradili: Ivan ular i Nina Prena

BONTON je skup dogovorenih normi uljudnog ponaanja. Temeljno je pravilo lijepog ponaanja: ne ini drugom ono to ne bi elio da tebi drugi ine i ponaaj se prema drugom tako kako eli da se drugi ponaaju prema tebi. Dobro ponaanje veliko je umijee i pola uspjeha u ivotu.

Djeca ue ponaanje od roditelja, stoga je nuno da roditelji osobnim primjerom i dosljednou budu uzor svojoj djeci.
Ponaamo li se kao roditelj ili odgojitelj agresivno, takvom obliku ponaanja pribjei e i naa djeca, laemo li i djeca e se sluiti laima, zahtijevamo li od djece odravanje higijene, a sami je ne odravamo, teko emo tu naviku razviti kod djece.

Priama kako vam je prodava vratio vie novaca, a vi ste ga na to upozorili moete puno nauiti djecu o potenju. Bezobrazno i sirovo ponaanje djece ne smije se tolerirati!

podii eni djeja kolica, ponijeti teret starijim osobama,ponuditi mjesto za sjedenje.............................100% sposobnost da svoje sugovornike ne prekidamo dok govore.......................97,8% tonost kao vrlina...97,2% lijepo ponaanje za stolom.....95,4% odijevanje u skladu s prigodom.......85,2%

1. Pristojno se ponaati za
stolom.

2.

Biti strpljiv, ekati svoj red.

3. Ne biti drzak i ne
prekidati druge.

4.

Ne rugati se. Biti uljudan.

5.

Uvijek pristojno pozdravljati i govoriti molim i hvala.

6.

Pokazati zahvalnost kada se dobije poklon.

7. Biti brian prema

drugima.

8.

Posluati kada se neto zamoli.

9.

Ne raditi stvari za koje se zna da smetaju drugima.

10.

Kod kaljanja i kihanja obavezno stavljamo vanjski dlan lijeve ruke na usta!

11.Ustupajte mjesto

12.

drugima: starcima, trudnicama, majkama s djecom.

Ne govorite sa vakaom gumom u ustima.

13. Ne slinite prste dok

listate asopis ili novinu.

14. Dok s nekim razgovarate

ne sjedajte i ne naslanjajte se na stol ili na zid.

15.

U bilo kojoj prilici nema mjesta vulgarnim i prostim rijeima!!

16. Umjesto Ja i Marko

kae se Marko i ja.

17. Ne istodobno
telefonirati i jesti.

18.

Ne vakati vakau gumu za vrijeme telefonskog razgovora.

19.

Na telefon se ne zapoinje razgovor rjeju recite jer je to naredba.

20.

Kad se vratite iz kole prvo treba oprati ruke.

21. Dijete treba ustati

22.

od stola kad i svi drugi.

No nikada ne smijemo stavljati u usta jer je to runo, a moemo se i ozlijediti.

1.

Nae tijelo treba redovito odravati istim.

2.

Zube peremo najmanje dvaput dnevno, naveer za zdravlje, a ujutro za ljepotu!

3. Nuno je svakodnevno
pranje ruku.

4.

Kosa treba biti ista i uredna. Prati ju 1 2 puta tjedno, a po potrebi i vie.

1.

Oprostite Prihvaanje isprike vano je koliko i davanje isprike. Osobi koja se ispriava vano je dati do znanja ako da je isprika prihvaena.

2.

Izvolite je uzreica ako nekome neto dajete ili se nekome odazivate.

3.

Hvala je odgovor ako vam netko neto pokloni, posudi, ako vas informira ili uini bilo kakvu uslugu.

4.

Molim je odgovor u svim prilikama kad vam se netko obraa s oprostite, izvolite ili vam se zahvaljuje.

2.

1.

Uvijek se mlai predstavlja starijem, a mukarac eni, i onaj na niem poloaju onome na viem.

Kad nekoga predstavljate, izgovorite razgovijetno njegovo ime i prezime. No nemojte kazati samo njegovo ime i prezime nego dodajte neto to e ga poblie oznaiti, njegovu profesiju ili slino, kako bi osoba kojoj ste ga predstavili lake mogla s njime zapoeti razgovor. Kad predstavljate svoje roake, ne kaite samo to je moj brat ili moja sestra, nego njegovo ime i prezime.

4.
3.
Kad se sami predstavljate, kaite svoje ime i prezime, ali ne profesiju ili poloaj.

Na radnom mjestu novog lana kolektiva predstavlja rukovoditelj ili neki stariji lan kolektiva tako da kae njegovo ime i prezime, njegovu funkciju i zatim mu predstavi ostale.

5.

Kad god u drutvu mukaraca i ena nekoga nekome predstavljate, mukarac koji sjedi mora ustati.

6.

ene ne moraju ustati kad im predstavljaju mukarce, ali mlade ene i djevojke trebaju ustati kad ih predstavljaju starijim enama.

Obraati se nekom s ti"

7.

Osoba nieg ranga predstavit e osobu vieg, starija mlau osobu. Stranom gostu e se predstaviti domai, eni mukarca te gostima koji su ve na zabavi pridolog.

8.

Osoba vieg ranga oslovljava osobu nieg ranga s ti jednako kao starija osoba mlau- neovisno o spolu. Osobe vieg ranga e ponuditi osobi nieg da prijeu na ti.

9.

Domain mora paziti da upozna goste jedne s drugima.

1O.

Pozdravljanje ena rijeju gospoicavie nije u skladu s vremenom.

11. Nepristojno je

prislukivati druge.

12.

Nepristojno je neprestano govoriti o sebi.

13. Neprihvatljivo je

ponaanje pokazivanje prstom na druge osobe.

14. Ako pri slubenom

posjetu prvi pruimo ruku napravili smo pogreku.

15. Gost ne smije sjesti

prije predstavnika tvrtke.

16. Poeljno je odravati

kontakt oima.

2.

1. Najbolje ete stei

simpatije ljubaznim pozdravljanjem. Mi se najvie sluimo pozdravima: dobro jutro, dobar dan, dobra veer i bok .

Mukarac se prilikom pozdrava, lagano nakloni. Ako ima eir, skine ga. Beretku ili kapu pri pozdravu ne treba skidati. ene pozdravljaju samo naklonom glave. Mukarac na ulici prilikom pozdrava skida eir. Kad stupi u ured, lokal ili lift, a, naravno, i kad doe u privatan stan mora skinuti eir.

3.

Pozdravljati treba uvijek ljubazno i na svaki pozdrav mora se odzdraviti. Pri pozdravu nemojte biti suvie buni, ne maite rukama, ne viite preko ulice zdravo , a jo manje hej, halo itd.

4.

Ako mukarac pozdravlja grupu mukaraca, duni su svi odzdraviti, pa i oni koji ga ne poznaju. Ako pozdravlja mijeano drutvo, ene, iako ga ne poznaju, moraju mu naklonom glave odzdraviti. U znak pozdrava u lokalu mlai ustanu kad stariji pristupe stolu.

5.

Pravila lijepog ponaanja zahtijevaju da pozdravimo sve poznate osobe. Takoer treba pozdraviti nepoznatu osobu na stubitu svoje zgrade, u liftu, ako je susretnemo kod prijatelja u kui ili stanu.

6.

Kada ulazimo u prodavaonicu ili neku javnu ustanovu, prvo pozdravljamo osoblje koje tu radi, pa onda priopimo razlog dolaska. Takoer, osoblje je duno prvo pozdraviti kupca ili stranku, pa ga usluiti.

7.

U svakoj prilici mlae osobe su dune prve pozdraviti starije. Mukarac prvi pozdravlja ensku osobu, osim ako nije puno stariji od nje.

8.

eir se skida u svim zatvorenim prostorijama, javnim i privatnim, kao to su: kina, bolnice, prijevozna sredstva, restorani, kazalita itd. Kaket, ilterica, kapa ili ubara se ne skidaju prilikom pozdravljanja na ulici, ali se skidaju u javnoj prostoriji.

9.

Pravila bontona strogo zabranjuju da se prilikom pozdravljanja cigareta dri u ustima i ruka u depu.

10. Mlaa osoba prva

pozdravlja stariju.

11. Mukarac prvi

pozdravlja enu.

1.

Ono to poslovnu komunikaciju razlikuje od privatne, prijateljske, svakako je nain oslovljavanja. Iako se i tu dogaaju pomaci i promjene, jo uvijek vai osnovno pravilo da se u poslovnome svijetu obraamo jedni drugima s "Vi", titulom i prezimenom (ili imenom i prezimenom). Npr. "Kako ste, doktorice Peri?" ili: "Molim Vas, gospodine Periu!" a ne kako je to u nas est sluaj: "Gospoo Marija! Gospodine Drago!

2.

U poslovnoj komunikaciji prednost se odreuje u prvom redu poloajem unutar poslovne sredine, hijerarhijom, a tek onda dobi, odnosno rodom. U privatnom, prijateljskom krugu prednost emo uvijek dati starijima, zatim enama, a tek onda mlaim sudionicima.

1.

Ruku prva prua ena ili onaj koji je stariji, npr. stariji mukarac ili ena mladoj djevojci, odnosno po funkciji vii niem. Kad se rukujete ruku neete stisnuti mlohavo ni prevrsto, a najmanje ete njome tresti. Dobro je pri rukovanju skinuti rukavicu.

2.

Neprihvaanje pruene ruke neoprostiva je uvreda. Ljubiti ruke obiaj je nastao u Srednjoj Europi. Toga se danas, naroito mladi, sve manje pridravaju i to je ve sasvim izalo iz mode. Ali ako ipak mukarac eni poljubi ruku, smije to initi samo u zatvorenom prostoru , nikada na ulici.

3.

Kod rukovanja uvijek treba koristiti desnu ruku, ruku treba protresti tri puta (ni vie ni manje), sugovornikov dlan ne treba zadrati u svojoj ruci dulje od 2-3 sekunde, pogled treba biti praen prirodnim osmijehom.

4.

Pri pozdravljanju treba ustati, to vrijedi i za ene (iznimka: starije i nemone osobe ne).

5.

Sako i jaknu pri rukovanju treba zakopati (barem jedan gumb). Poljubac u poslovnom svijetu treba naznaiti.

6.

Rukovanje treba biti ni prelabavo, ni predugo. Kod rukovanja treba koristiti desnu ruku, poeljno je rukovanje popratiti smjekom.

Sve ukuane kue ili zgrade potrebno je pozdraviti pri prolazu stubitem ili hodnikom kue.

1.

2. Nastojte

ne ometati susjede glasnom muzikom ili televizijom, bukom po stubitu, lupanjem vratima automobila po noi i nastojte da ih esto ne gnjavite.

Obavijest za susjede

U petak u 20.00 sati slavim diplomu stoga Vas molim za razumijevanje.

3. Ako u stanu neto slavite,

unaprijed upozorite susjede (pogotovo one ispod vas), s molbom da imaju razumijevanja.

4. Red je da se upoznate sa

susjedima. To naravno ne znai da s njima morate odravati este kontakte.

5. Ako u stanu drite pse ili

make, nastojte da ne smetaju glasnim lajanjem ili mijaukanjem.

6. Dobro prouite kuni red jer

tamo sve jasno pie, i primjenjujte ga u praksi.

2. Ako nosite tap ili kiobran,

1. Hodajte desno i po

nogostupu. Tako ete izbjei neugodne sudare i guranje.

nemojte se njime razmahivati, da ne biste ozlijedili druge prolaznike. Ako hodate s otvorenim kiobranom, nemojte da vam zaklanja vidik i pazite da drugima ne smeta.

3. Pse vodite na sasvim

kratkoj uzici.

4. Na ulici se ne jede. Sa

sladoledom, peenim kestenjem, kokicama, bombonima i drugim slinim specijalitetima, moete prekriti pravilo.

5. Otpatke neete bacati

po ulici.

6. U parkovima ili etalitima, ako i

ima slobodnog mjesta na klupama, najprije ete upitati je li slobodno, ako na klupi ve netko sjedi.

7. Mukarac uvijek preputa eni

desnu stranu, jer je to poasna strana.

8. U drutvu dviju ena

mukarac hoda u sredini.

1. U etvoro se ulicom ne hoda.

Zato ete drutvo vee od tri lana podijeliti u dvije grupe.

2. Naprijed e ii ene i stariji, a

nazad mukarci i mlai. Izuzetak su, naravno, djeca. Ona u svakom sluaju idu naprijed da budu na oku.

1. U svaki restoran mukarac ulazi

prvi. U samom restoranu, pri ulasku, on e se kretati ispred ene. U restoran se ne ulazi s upaljenom cigaretom.

2. Pri svlaenju ili oblaenju

kaputa eni moe pomagati jedino mukarac koji je s njom u drutvu.

3. Izbor stola u restoranu je

stvar mukarca. Ako trai mjesto za dvije osobe, nee zauzimati stol za est osoba. Ako slobodnog mjesta nema, pravila pristojnosti ne iskljuuju sjedanje za drugi stol sa slobodnim mjestima.

4. Pri zauzimanju mjesta,

pogodnije i udobnije mjesto pripada eni. Mukarac nee sjesti dok ena nije sjela, a izvlaenjem stolice, on ili konobar joj pomau da lake sjedne. Kad je ena zauzela mjesto, sjeda i mukarac.

5. Pri izboru jela ena ima

prednost. Ako je na stolu samo jedan jelovnik, ona bira prva i eka da izabere i njen pratilac.

6. Samo mukarac naruuje i

kontaktira s konobarom.

7. Mukarac e enu upitati to

eli, a ako mu ona preputa izbor, on nee birati najjednostavnija i najjeftinija jela i pia. Ako ona ipak odabire neko jednostavno jelo i mukarac bi trebao slino postupiti.

8. Ako vam je neko jelo s jelovnika

nepoznato, postoje tri mogunosti: a. moete naruiti jelo za koje znate to je; b. moete ii na sreu i naruiti nepoznato jelo; c. moete pitati konobara o sadraju jela, bez ikakvog ustruavanja.

9. Prema osoblju lokala budite

odmjereni i pristojni. Ne viite "Konobar, jelovnik" ili "Konobar, raun", tako da se cijeli lokal ori. Posve e vas jasno shvatiti ako diskretnim pokretom ruke date znak da prie stolu i ako tiho kaete elju, bez vike i zapovjednog tona.

10. Pie bira mukarac.

Dunost konobara je da toi pie, no ukoliko zakae tada mukarac preuzima.

11. Kucanje pri nazdravljanju

12.

na javnom mjestu nije poeljno.

ienje, prepravljanje minke i garderobe u restoranu nije prikladno. Za to slui toalet i nusprostorije restorana.

13. U restoranu s jelom

zapoinje ena.

14. Novine se u

restoranu ne itaju.

16. Razgovori s nepoznatom

15. Razgovori u javnim

restoranima se vode tiho.

osobom za istim stolom nisu zabranjeni i moete se upustiti u razgovor bez upoznavanja. Tek ako su se u toku razgovora jave zajedniki interesi ili simpatije, moete se predstaviti, a ako vam je stalo do daljnjeg poznanstva, moete izmijeniti adrese ili posjetnice.

17. Na sastanke koje ste

18. Znance koji se ve nalaze u

dogovorili u restoranima ili kafiima, budite toni.

restoranu pozdravit emo samo u prolazu. Bilo bi netaktino odmah prii stolu, ak ako je rije o dobrim znancima i prijateljima, jer ih mi moemo ometati ako su u drutvu s nekim ili ako nekoga oekuju.

19. Ako posjeujete

restoran s veim drutvom, bilo bi dobro da stol prije rezervirate.

2O. Prilikom izlaska iz

restorana redoslijed je drugaiji: ena ide naprijed, a mukarac za njom.

1. Domaica uvijek zapoinje

s jelom i daje znak za dizanje od stola.

2. Pribor se postavlja

prema redoslijedu uporabe.

3. Hrana dolazi na stol u

zadnji as.

4. Jelo se uvijek posluuje s

lijeve strane.

5. Laktovi se ne

naslanjaju na stol.

6. Izmeu jela drite ruke

ili na stolu ili u krilu.

7. Tijekom objeda pristojno je razgovarati s osobama koje .

sjede do vas.

8. Na sveanoj veeri kava

se ne posluuje za stolom.

9. Nemojte ostati posljednja

osoba za stolom koja jede ili pije.

10. Poziv na veeru

podrazumijeva donoenje prigodnog dara.

11. Pospremanje je
obaveza domaina.

12. Ubrusi su postavljeni ili

polegnuti na tanjur ili desno od njega. Ubrus se stavlja u krilo, nikako oko vrata.

13. Ako smo gotovi s jelom

ubrus emo poloiti lijevo od tanjura.

14. Smatra se doputenim da domain

gostima poeli dobar tek, na poslovnim i sveanim objedima ne upotrebljava se izraz dobar tek.

15. Ako se prekrii no i vilicu

vrcima okrenutima prema tanjuru to znai da ih je samo privremeno odloio.

17. Ako za vrijeme jela elimo 16.

No polegnut otricom prema unutra, a vilica usporedno s noem, desno dolje na tanjuru, pokazuju da je osoba gotova s jelom.

nakratko odloiti pribor, primjerice kako bismo popili gutljaj vina, jednostavno emo ga staviti na tanjur, to znai da vilica mora biti lijevo, a no desno na tanjuru, a da pritom ne dodiruju stol. Prije je bilo uobiajeno odlagati vilicu i no prislonjene vrhovima na tanjur.

18. Ako pribor pokazuje pet

minuta nakon 18.30, znat emo da je osobi jelo ilo u tek.

19. Koritenje akalica danas

uope nije uobiajeno i ne treba ih koristiti, ako zatrebate povucite se u toalet.

20. Juhu ne smijemo hladiti

puhanjem.

21. Koticu moemo staviti u licu ili

na ruku i tada je spustiti na tanjur. Pravila pristojnosti zabranjuju izbacivanje kotice iz usta izravno na tanjur , a ne preporuuje se ni progutati ju.

22. Desno gore obino e

stajati nekoliko aa.

23. Posve lijevo stoji manji

tanjur s manjim noem.

25. Pri koritenju pribora najvanije je

24. Lijevo se tijekom jela obino

postavlja i tanjur za salatu.

pravilo da pribor rabimo redom izvana prema unutra. To znai da najprije posegnete za krajnjim desnim na desnoj strani, odnosno krajnjim lijevim dijelom pribora na lijevoj strani te idete redom prema unutra, u skladu sa slijedom jela.

26. Neko je vrijeme bilo

27. Ako vam poslue obrok na

tanjuru, slobodno ostavite ono to ne moete pojesti. Meutim, ako sami sebi stavljate jelo na tanjur onda i pojedite.

uobiajeno na tanjuru ostaviti malo jela, iz pristojnosti. To se pravilo vie ne primjenjuje.

28. Predjela i juhe

posluuju se samo jedanput.

29. Pravilo je da se u usta

stavljaju samo komadi jela veliine zalogaja.

30. Ako iz koarice uzmete komad

kruha, stavite ga na svoj tanjuri za kruh, otkinete komadi veliine zalogaja, pravilno ste se posluili.

31. Razgovor za stolom

itekako je poeljan i prikladan, teme kao to su politika i vjera treba izbjegavati.

1. Perad se jede noem i

vilicom

2. Kruh treba jesti trgajui

komad po komad.

3. Ranjie skinite sa tapia

vilicom i zatim ih jedite vilicom i noem.

4. Jabuku ili breskvu

ogulite noem.

5. Tjesteninu ne reite noem.

6. Krumpir se usitnjava iskljuivo

vilicom, vilicom nije doputeno gnjeiti krumpir u kau.

7.Rukom se jedu kruh, pecivo, sendvi, kolai od brana, jastog, suhi kolai, masline, kukuruz, pojedine vrste voa.

8. Velikom licom se jede:

juha, pojedine vrste variva.

9. Malom licom se jede: kava,

10. Vilicom se jede: salata,

varivo, makaroni, pageti, krumpir, dinstano meso, paprika, riba, pite, burek, trudle, palainke.

kiselo mlijeko, jogurt, kuhano jaje, kompoti, puding, sladoled, kreme, maline, kupine, umske jagode.

11. Malom vilicom se ne jedu:

12. Noem se ne jede nijedno jelo.

predjela, kajgana, jaja na oko, trudla, torta, poslastice, kolai.

No slui kao pomo vilici pri usitnjavanju nekog jela, ali noem se ni jedno jelo ne prinosi ustima. No se, takoer, ne koristi ni za rezanje ili usitnjavanje salate, ribe i niza drugih jela.

1. Na pozivnicama na zabavu iz

2. arena odjea, odjea veselih boja,

kriava ili napadna odjea vrlo je neprikladna za sprovod. Mukarci moraju imati kravatu. Tamna odjea izraava potovanje prema pokojniku kojemu iskazujemo posljednju poast.

praktinih razloga moete napisati i napomenu molim odgovor. Sljedeeg dana potrebno je zahvaliti na pozivu.

1. Za vrijeme plesa mukarac vodi.

2. Za vrijeme plesa sako mora biti zakopan.

1. Odjenite smoking ako

na pozivnici tako pie.

2. Ne smiju se nositi

prekratke arape, tako da se vidi gola noga.

3. S tamnim odijelom

nikada neete pogrijeiti, prikladno je za sve.

4. U svakom sluaju arape su

obvezne, ak se ni za najvee vruine ne smijemo pojaviti bosih nogu u cipelama.

5. Tenisice su pogrena

obua u poslovnom okruenju, ma kakva prigoda bila. Bijele arape su samo za sport.

6. Postoji jedno suvremeno

pravilo u odijevanju koje glasi: to via pozicija, to tamnija odjea.

7. Muke koulje moraju pristajati

tako da ovratnik viri iznad ovratnika sakoa otprilike jedan centimetar. Rukavi koulje moraju viriti ispod rukava sakoa otprilike dva centimetra.

8. Naunice kod mukaraca na

poslu se smatraju vrlo neozbiljnima. Mukarci koji nose zlatne lanie oko runog zgloba ili oko vrata i piercing djeluju neozbiljno

9. Sportske bijele arape se

ne nose nigdje, osim na sportskom terenu uz sportsku obuu.

10. ena uvijek mora nositi

fine najlonke, a boja se ne smije razlikovati od boje noge.

12. Odjea mora biti u skladu s

profesijom i ne previe prianjati uz tijelo. Bluze, suknje i haljine ne smiju biti prozirne. Izrez ne smije biti predubok, suknja ne smije biti prekratka, odjea ne smije biti preuska. Ne nositi prevelike naunice, minka mora biti diskretna.

11. Kone cipele idu uz sve.

13.Za stolicom se sjedi uspravno.

14.Noge moraju biti skupljene, a ruke uz tijelo.

15. Nepristojno je rairiti noge dok se sjedi.

16. ena, pogotovo ako je u haljini, treba prekriiti noge.

2. Malim darovima moete izraziti 1. Prigode za darivanje su: boini

i novogodinji blagdani, roendani, matura, obljetnice,diploma, doktorat i sl.

svoju zahvalnost i lijeniku koji vas je lijeio, bolniarki koja vas je njegovala, nastavniku u koli, sekretarici ili slubenici koja vam je iz dana u dan pomagala u nekom poslu. - Naravno, povoda za darivanje ima bezbroj, a vi trebate sami procijeniti kada ete nekome neto darovati.

4. Ipak, kao i svako, i ovo

3.

Novac se u pravilu nikada ne dariva. Novani prilog moe biti nagrada, honorar, napojnica, nadoknada, ali poklon nikako. Onaj tko daruje novac u stvari demonstrira da iz puke indiferentnosti ali ak i vrijeme i napor da neto odabere i kupi.

pravilo ima izuzetak. Novac ete darovati nekome kome je u nesrei taj novac potreban, a na taj nain mu moete pomoi, i ako dotini to tako i shvati. U najuem krugu obitelji, novac moete darovati mladim lanovima, uenicima ili studentima, za dobar uspjeh u koli ili za roendan. Ako je rije o proslavi nekog dogaaja, uz novac koji predajete u omotnici stavit ete i estitku.

5. Cvijee, slatkii, knjige i pia su

standardni darovi koji se darivaju u svakoj prilici lanovima obitelji ili prijateljima i znancima u raznim prigodama. Meutim, kada je u pitanju darivanje cvijea, treba biti oprezan kada, kome i u kakvoj prilici se poklanja odreena vrsta cvijea, jer to moe imati i dublje znaenje. Nekada su crvena rua ili karanfil simbolino izraavali ljubav, a svijetloplavi vjernost. Meutim, danas se to ne gleda toliko strogo.

6. Ljiljani, krizanteme i

hortenzije se smatraju "mrtvakim" cvijeem i ne darivaju se, a ljubiasto cvijee se smatra izrazom alosti.

7. Pored rua i karanfila, najee

se darivaju tulipani, gladiole, gerberi, rezano cvijee na dugoj peteljci. Buketi od mijeanog poljskog cvijea su takoer prikladni pokloni, a sitno cvijee, ljubiice, visibabe, neveni, poklanjaju se uglavnom bez posebnih razloga.

8. Cvijee se dariva enama u

svim prilikama. Meutim, cvijee se moe darivati i mukarcima u sluaju bolesti.

1. Bitno je da dijete shvati kako

takvoj osobi treba pomoi, ali i to da mnoge takve osobe zavreuju nae divljenje jer su, npr. izgubile zdravlje u ratu branei domovinu pa spadaju u vrlo hrabre ljude. U razvijanju pozitivnog miljenja i razumijevanja u svezi s razliitim djejim (ljudskim) potekoama svakako e dobro djelovati na djeje stajalite isticanje da takvim osobama (djeca, ljudi) treba pomo i zatita zdravih ljudi.

2. Dijete se moe osjetiti ponosnim

uzmogne li pomoi osobi oteena zdravlja osobito ako mu stariji objasne na koji nain: pomo pri kupnji, pri prelasku preko ceste, prednost u trgovini, ustupanje sjedala u sredstvima javnog prijevoza..

3. Jako je bitno da je dijete

dolaskom u kolsku zajednicu ve imalo pozitivan pristup prema uenicimadjeci s posebnim potrebama i prualo im potporu te tako pozitivno djelovalo na svoju okolinu. Takvo se dijete nikako nee rugati osobi s posebnim potrebama i svojim e joj ponaanjem pomoi da lake prevlada mogui osjeaj manje vrijednosti te da se ravnopravno integrira (ukljui) u kolsku zajednicu i drutvo vrnjaka.

1. Uenje djece pravilima na

2. Bez obzira na situaciju, igrai

igralitu poinje uenjem kako biti dio ekipe (tima), a to znai podravanje suigraa cijelo vrijeme.

ne bi trebali kritizirati svoje suigrae. Jedan od ciljeva djejih portova i ukljuivanja u zajednike aktivnosti je izvui maksimum i preuzeti rizik bez obzira o kakvim je igraima rije.

3. U garderobi u sportskim

dvoranama treba sloiti odjeu i obuu, ne tresti blato s cipela i dirati tue stvari i prevrtati po torbama.

4. U kupaonici se ne prska vodom,

ne penje na vrata i viri kroz kljuanicu. Obavezno se pusti voda i nije poeljno piti sa slavine.

1. Prigodom upoznavanja ne

izbjegavajte rukovanje s osobom koja ima umjetnu ili amputiranu ruku.

2. Obraajte se neposredno

osobi s invaliditetom, a ne roditelju, partneru, pratitelju ili prevoditelju.

3. Razgovarajte normalno, sluei

se svakodnevnim izrazima. Nemojte se bojati krivih rijei.

4. Ako s osobom u invalidskim

kolicima razgovarate dulje vrijeme, nastojite sjesti kako biste se gledali u oi.

5. Usredotoite se na osobu
koja ima neki poremeaj govora. Ako niste razumjeli to je rekla, zamolite ju da ponovi. Nemojte glumiti da razumijete.

6. Pozdravljajui slijepu ili

slabovidnu osobu kaite joj i svoje ime. Ako nudite pomo u hodanju, ponudite joj da se osloni na Vau ruku.

7. Gluho - slijepe osobe vas

mogu razumjeti jedino dodirom. Ako se naete u situaciji da komunicirate s takvom osobom, uspostavite kontakt ispisivanjem velikih tiskanih slova na njenom dlanu.

8. Ne hvalite pretjerano

osobu s invaliditetom zbog obavljanja normalnih ivotnih zadaa.

9. ekajui u redu ustupite

10. Prilikom vonje u javnim

svoje mjesto ili se zauzmite za to da teko pokretna osoba odmah doe na red.

prijevoznim sredstvima ponudite svoje sjedalo osobama s invaliditetom. Pomognite im pri ulasku i izlasku iz autobusa, tramvaja, aviona

11. Pomagala (take, tap,

kolica) osobe s invaliditetom dirajte samo ako ste za to bili zamoljeni.

12. Nemojte milovati psa vodia dok

"radi". Pitajte vlasnika za dozvolu. Od vas se ne oekuje da pokazujete saaljenje prema osobama s invaliditetom

1. Internet nije samo

mrea raunala, nego i velika neformalna zajednica s vlastitim kodeksom ponaanja. Pravila ponaanja na Internetu slina su onima u svakodnevnom ivotu pa su i na Internetu razni oblici agresivnog i uvredljivog ponaanja te povrede privatnosti neprihvatljivi.

2. Emoticon - izraz za kombinaciju

znakova koja izraava raspoloenje i pomae da poruka bude ispravno protumaena: :-) oznaava smijeh ili vedro raspoloenje, a :-( oznaava alosno raspoloenje. Postoje i druge kombinacije, ali se ne koriste toliko esto. Poruke pisane iskljuivo velikim slovima smatraju se vikanjem.

3. Mobilni telefon na stol se nikad ne

stavlja. Mobitel se iskljuuje u bolnicama i zrakoplovima, u kazalitu, u kinu, crkvenom obredu i sprovodu, zatim na sastancima, kongresima, seminarima i predavanjima. Ako moramo telefonirati izai emo vani.

4. Na email treba odgovarati

najkasnije u roku od 24 sata. Ako ne znamo odgovore na pitanja, trebali bismo ukratko potvrditi primitak poruke.

1. Ako sjedi, a netko

2. Ako ti pak mora doi do

svog mjesta, proi tako da licem gleda prema ljudima pored kojih prolazi.

treba doi do svog mjesta, ustat e i omoguiti mu da proe.

3. U kazalitu, operi i na

koncertima se obino ne jede, a ako u kinu jede, pazi da ne stvara veliku buku. Glasni komentari, zvidanje i ostale upadice totalno su out kad se radi o bontonu

4. Svakako je preporuljivo na

predstavu doi na vrijeme. Ako zakasnite na kazalinu predstavu obino vie neete moi ui prije stanke.

1. Ako je red na blagajni, nemoj

se gurati i zalijepiti za osobu ispred sebe tako da ona moe osjetiti tvoj dah na vratu. Kolica nemoj gurati drugima pod rebra.

2. Ako pogleda robu i

odlui je ne kupiti, vrati je gdje je bila, a ne meu sasvim drugu vrstu robe.

3. Otvaranje paketa i vreica

prije plaanja takoer nije u redu. Voe i povre nemoj gnjeiti i previe dodirivati.

4. Moe li, lijepo je dati

prednost starijim ljudima i majkama s djecom, posebice ako imaju malo stvari.

5.

Kad idete u kupovinu, morate prije toga znati i odluiti to namjeravate kupiti. Neodgojeno je zahtijevati od prodavaa da vam pokazuje pola duana a da niste nita kupili. Ako niste nali ono to biste eljeli, uljudno se prodavau ispriajte. U trgovinama ili trnici, gdje vlada guva i gdje se stvaraju repovi, budite svjesni da se svakome uri, zato ekajte mirno dok na vas doe red i nemojte pokuavati preko reda ii u rep ili raznim bezrazlonim pitanjima zadravati prodavaa.

1. Iskljui mobitel
U starim vremenima nije bilo mobitela, ali i da ih je bilo, sigurno bi ih tadanji dentlmeni gasili kada god bi bili u drutvu osobe do koje im je stalo. Stoga, ako ste u kinu, na pizzi ili jednostavno zavaljeni u tvoj kau gledate neki DVD, svakako ugasi mobitel (OK, jedino ako oekuje ba jako vaan poziv, moe ga ostaviti upaljenog). Kada te ona upita zato gasi mobitel, objasni joj. Sigurno je da to nee oekivati i totalno e je osvojiti.

2. Ne govori proste rijei

Danas tinejderi, i cure i deki, olako preko usta prevaljuju teke rijei, psovke. Ipak, ako non-stop koristi neku psovku i jo to ini jer misli da je to jako kul, poet e ljudima ii na ivce. Dakle, popuste li ti nekada ivci i prevali li kakvu rugobu od rijei preko usta, to je OK. No ako ti je prostota u svakoj ili svakoj drugoj reenici, zaista pretjeruje.

3. Hodaj s vanjske strane plonika

Ovo je prastara dentlmenska gesta. Naime, u stara vremena mukarci su uvijek hodali s vanjske strane plonika, a svojoj izabranici su preputali unutarnju stranu. Tako bi je titili od prometa npr. doleti li kakav biciklist, pa ak i auto, prvo je on na udaru. Takoer, padne li kakav predmet s balkona ili prozora, vee su mogunosti da e pogoditi tebe nego nju. Zaista slatko, zar ne?!

4. Nosi kiobran
Kia lijeva, ali ti se pravi netko i dok ona sama nosi svoj kiobran, ti si se sa strane stisnuo s rukama u depovima, sav mokar do koe. Ova slika via se vrlo esto na naim ulicama. Pravi bi dentlmen uzeo kiobran i pridravao ga, brinui se da ona ne pokisne (a ni tebi nee biti loe, u svakom sluaju, bolje nego bez kiobrana).

5. Prati je kui
Ovo je vrlo vana dentlmenska gesta i takoer vue korijene iz davnih dana. Na ovaj se nain brine je li cura sretno i sigurno dola svojoj kui. Osim toga, ovo vam produljuje zajedniko vrijeme te uvijek postoji mogunost za jo koji slatki poljubac!

6. Nudi joj jaknu

Govori da joj je hladno i cvokoe zubima. to e ti? Naravno, skinuti svoju jaknu i zaogrnuti je njome! Pa ak i kada ne cvokoe, a tebi se uini kako je veer ipak hladna, pogotovo zbog naina na koji se obukla, ponudi joj svoju jaknu. Velika je vjerojatnost da e isprva odbiti, ali ti svakako inzistiraj. I naravno, stisni zube ako ti bude hladno bez jakne.

8. Upoznaj je s prijateljima

7. Nudi joj svoje sjedalo

Ako ste se sreli u tramvaju, busu ili vlaku, ti sjedi, a ona stoji, ponudi je da sjedne. Bitno je kako e to uiniti. Naime, ako sjedi i pita hoe li sjesti, to i nije najbolji nain. Najbolje se dignuti i rei joj neka sjedne. Tada nee moi odbiti.

Ovo je vrlo vano, ne samo kao dentlmenska gesta. Ako sreete tvoje poznanike i prijatelje, a ti je s ni s kim ne upoznaje, osjeat e se neugodno i izolirano. Dakako, uz ove stvarice, nemoj zaboraviti barem s vremena na vrijeme pridrati joj vrata kad ulazite ili izlazite iz kole ili sjedalicu kad sljedei put odete na pizzu.

2. Samo se po sebi razumije 1.

Danas su u cijelom svijetu automobili i motocikli postali problem. esto oni na kotaima misle da imaju vie privilegija od pjeaka. Drske, grube rijei, pa nervoza koja se oituje davanjem preglasnih i neugodnih signala trubom, esta je pojava neodgojenih ljudi u vozilima.

da pomo drugomu vozau na cesti, osobito u prometnoj nezgodi, nije vie znak dobrog odgoja nego i dunost pojedinca. Propusti krivaca koji ele izbjei odgovornosti i kazni pa, oborivi pjeaka, bjee i ostavljaju ga na cesti, moda ranjenog, nisu samo nehumani nego i kanjivi.

3. Motociklisti koji na

motorima stvarajui namjerno zaglunu buku bijesno krue ulicama, osobito nou i uznemiruju mirne ljude, pokazuju takoer svoj lo odgoj. Dobro odgojen ovjek nastojat e da ne smeta drugome i da uvijek vodi rauna o svojoj okolini.

4. Suvozako mjesto smatra

se poasnim mjestom. Smatra se ljubaznom gestom kada osobama na suvozakom mjestu otvorimo vrata automobila. Tu postoji jedna posebnost: kada voza izae iz auta i krene otvoriti suvozaka vrata, uvijek mora proi ispred auta.

5.

Ne lijepite se na vozilo ispred sebe. To vozaa ini nesigurnim i nervoznim.

6.

Potujte prometne znakove.

7.

Kad parkirate zauzmite samo jedno parkiralino mjesto, kako bi bilo mjesta za sve.

8.

Nikad ne parkirajte na mjesta predviena za invalide.

9.

Ako na parkiralitu otetite neije auto, ostavite papiri sa svojim podatcima kako bi se dogovorili oko naknade tete. I vama bi bilo drago da to napravi netko drugi!

2. Dajte prednost starijima i

1. Guranje u tramvaju ili

autobusu nije samo runo i bezobzirno nego je i dokaz neodgojenosti.

djeci, nemonima, majkama s djecom, ljudima s prtljagom, a naroito invalidima, tako da im ustupite svoje mjesto. Nelijepo je vidjeti mladia ili djevojicu kako u tramvaju sjedi, a stariji mukarac, invalid ili ena stoje.

3. Kad prolazite kroz tramvaj, ne gurajte

se i budite obzirni prema drugima. Ne svaajte se s kondukterom ako vam stavlja kakvu primjedbu jer on u veini sluajeva ini svoju dunost Ne govorite glasno i ne prigovarajte suputniku.

4. Ne izbjegavajte na bilo koji

nain plaanje vozne karte. Tramvajske karte ne bacajte po tramvaju ili na ulici, nego ih stavite u za to odreene koare koje se nalaze blizu svake stanice.

1. Ne ostavljajte papire, ostatke

ivenih namirnica i prazne limenke u umi i na plai gdje ste proveli nekoliko ugodnih trenutaka, jer e to onima koji dolaze nakon vas smetati.

2. Nemojte urezivati u debla svoja

imena ili inicijale, a jo manje ispisivati imena po zidovima kua (to djeca rado ine). Hodajte po putevima, a ne po travi, jer ako stotine ljudi hoda po travi, a ne po odreenom putu, nje vie nee biti.

1. Disciplina na radnom mjestu

namee nam takoer neka pravila. Na posao dolazite tono, radite marljivo i poteno, jer poten rad sve pobjeuje

2. Ne smetajte u razgovoru onima koji

s vama rade u istoj prostoriji, ali ne dopustite ni da vama drugi smetaju. Razgovori, ale ili pjesme neka budu dio vaega zajednikog odmora.

radno mjesto pod izmiljenim izgovorom i zbog obavljanja privatnog posla. Ako imate obavezu koju ne moete obaviti u drugo vrijeme, onda unaprijed traite od odgovornog rukovodioca da vam odredi zamjenu. Na vama je da ocijenite kad je to uistinu potrebno. Ako organizacija posla to omoguuje, dogovorite se kako ete nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

3. Za radnog vremena ne naputajte

4. Ne upotrebljavajte
telefon u uredu za privatne razgovore.

5. ene na radno mjesto trebaju

6. Nedopustivo je da se za radnim
stolom u radno vrijeme gledate u zrcalo, minkate i eljate. To morate uiniti u garderobi ili za vrijeme odmora. Ladica stola ne smije postati kozmetiki salon u malom , to jest, da se meu spisima nalazi lak za nokte, minka, puder itd.

dolaziti uredno i nenapadno odjevene. Nije ukusno biti u uredu u hlaama. Ako se tako odijevamo inae, na radnom mjestu trebamo se presvui i obui kutu. Pravilo je da se parfemi na radnom mjestu upotrebljavaju to diskretnije

8. Posueni novac od kolege 7. Kad odlazite s radnog

mjesta kui, morate ostaviti svoj stol u redu. To vrijedi za oba spola.

uvijek vratite u obeano vrijeme. Tako ete i drugi put imati kredit . Kad kolektiv za neku priliku skuplja novac, sudjelujte uvijek ma i najskromnijim prilogom.

9. Ne govorite sa vakaom

gumom u ustima; najbolje da ne vaete gumu uope. Ne sjedajte i ne naslanjajte se na stol ili na zid dok s nekim razgovarate. Ne slinite prste dok listate rukopis, knjigu ili slino.

10. Bezobraznika koji se dere

najvie izbacuje iz takta kada osoba na koju vie ostane pribrana i mirna, te mu odgovara objektivnim argumentima.

11. Nepristojno je u razgovoru stalno

pogledavati na sat, usput slati fakseve, primati SMS poruke ili ako stalno zvoni telefon. Nakon sastanka pristojno je otpratiti gosta do vrata ili dizala jer e se tako stei dojam da ga cijenite.

12. Usklinike i velika tiskana

slova ne treba rabiti preesto. PS, post scriptum, izmeu slova P i S ne bi trebalo staviti toku.

1. Kad se spremate na put,

nemojte u posljednji as stii na kolodvor. Dvadeset minuta prije odlaska vlaka ili autobusa trebate biti ondje, naravno ako ste prije nabavili kartu. U vlak ili autobus ulazite mirno i ne gurajte se. Dajte prednost starijima ili enama s djecom.

2. Ne zapoinjite razgovor
sa suputnicima, ali ako vas netko neto upita, pristojno mu odgovorite.

3. Hrana koju nosite sa sobom neka

bude tako umotana da ju moete bez ikakva pribora estetski pojesti. Najbolje je ponijeti sendvie. Svaki sendvi umotan u poseban papirnati ubrus omoguit e vam da obriete ruke nakon jela. U kolima za nepuae nemojte puiti.

4. U vlaku mukarac prvi naputa

vagon da bi eni, pa i nepoznatoj, pomagao pri silaenju. Isto tako mukarac treba svakoj eni pomoi skinuti prtljagu.

1. Prilikom boravka u hotelu nemojte

buiti i lupati vratima. Nemojte biti neugodni s hotelskim osobljem, i ako imate pravo traiti korektne usluge, inite to uvijek ljubazno.

2. Kad naputate

hotelsku sobu, ostavite je u to veem redu.

3. Ako elite razgovarati s portirom ili

s kojim slubenikom, a on ve s nekim razgovara, nemojte (ma koliko vam se urilo) upadati drugome bezobzirno u rije, nego priekajte da on zavri. Ako se ne moete savladati, recite ljubazno: Oprostite to vas prekidam, uri mi se , ili neto slino.

4. Obavezno potivati

kuni red hotela, pitati kakva su pravila pri dolasku u hotel i odlasku iz hotela.

1. Mukarac uvijek puta da

2. Ako dizalo sluajno iz bilo

ena prva ue i prva izae iz dizala. Za vrijeme vonje on e svakako skinuti eir.

kojeg razloga stane, neemo stvarati paniku, nego po mogunosti mirno ekati dok se ne popravi.

1. Kad on i ona zakau

2. U potrazi za novim naelima u

sastanak, razumije se da nijedno ne smije zakasniti

dananjim odnosima meu spolovima, slobodno ponaanje, ljubljenje i grljenje na ulici i u javnosti postalo je uobiajeno, no ne i primjereno.

2. Ne prekriiti ruke, trljati ruke,

1. Ne drati obje ruke u

depovima.

rukom stalno dodirivati bradu, stavljati prst na usta ili u usta, drati dlan ruke na licu,prekriiti ruke iza vrata ili na prsima, podii gornju usnu, gristi usnu.

3. Kod sjedenja za stolom

laktove treba drati uz tijelo.

4. Ravno dranje smatra

se vanim u drutvenom i u zdravstvenom smislu.

U razgovoru ne koristite imperativ, jer na taj nain nareujete ili zapovijedate. Pogreno je u telefonskom ili u nekom drugom razgovoru zapoeti rijeima recite, ili dajte mi komad kruha, ve molim vas moete li mi dati..

1. Smee bacajte u ko za smee

ili kontejner, a ako ste u mogunosti papir, staklo i metal odloite u za to predviene kontejnere! Tako ete omoguiti njihovu ponovnu upotrebu i smanjiti koliinu otpada.

2. Dok ste u autu ne

bacajte smee i opuke kroz prozor nego ih skupite i odloite u kantu po izlasku iz auta!

3. vakae gume ne bacajte na ulicu

4. Ako ve morate puiti nemojte

nego ih stavite u papiri pa bacite u ko za smee! Uz to to ete eliminirati lou naviku, smanjit ete i runou naih ulica koje su prepune zalijepljenih vakaih guma.

to raditi u zatvorenim prostorijama kako ne biste smetali onima koji ne pue, a opuak obavezno bacite u ko za smee, a ne na ulicu!

5. Kada idete u kupovinu ne

6. Namirnice kupujte svjee i bez ambalae.

Time smanjujete koliinu ambalanog otpada kojega je sve vie. Ako ve kupujete zapakirane proizvode potrudite se da to budu to vea pakiranja sa to manje ambalae, a plastinu ambalau i konzerve odnesite na mjesta za njihov otkup. Navedeni se materijali prirodno razgrauju dosta dugo stoga njihovo gomilanje u prirodi predstavlja ozbiljan problem.

uzimajte plastine vreice nego nosite platnene. Plastine vreice uglavnom zavre na kronjama drvea ili deponiju, a vrijeme potrebno da se jedna vreica razgradi je otprilike milijun godina!

7. Iskoristite obje strane papira (za

pisanje, tiskanje) prije nego to se odluite baciti ga. Za proizvodnju jedne tone papira potrebno je posjei dva stabla, utroiti 240 000 litara vode i 4.700 kilovata struje! Od starih novina i drugog ne plastificiranog papira lako se pravi reciklirani papir pri emu je uteda energije oko 70 %. Na ovaj nain tedi nae ume, vodu i struju.

8. Gasite svijetla i izbjegavajte

stand by. Ureaji na stand by troe ak i do 70 % energije. Kada ih ne koristite, iskljuite ih iz struje. Kupujte tedljive arulje jer traju 15 puta due od obinih te troe etvrtinu manje struje da bi dale istu koliinu svijetla. Tako tedite novac (a i nau planetu).

9. Kada perete rublje ili posue

napunite perilicu do kraja. Ukljuite krae programe i perite u vrijeme jeftinije struje. Ekonomino koristite deterdente jer i oni sadre tvari koje zagauju nae vodotoke i ugroavaju opstanak ivih organizama.

10. Trudite se to vie ii pjeke ili

biciklom. Ako ve morate ii automobilom, koristite vozila na ekoloka goriva plin i bio dizel a ponudite se povesti i susjede ili prijatelje. Sagorijevanjem goriva oslobaa se oko 2,5 kilograma ugljinog dioksida po litri goriva to doprinosi poveanju efekta staklenika, odnosno klimatskih promjena.

11. Imate li vrt organski otpad

kompostirajte. Kompostiranje je postupak prerade prirodne tvari koja se sastoji od ugljikohidrata i celuloze te drugih organskih prirodnih spojeva u mineraliziranu smjesu siromanu na ishodnim spojevima i hranjivim tvarima koje su djelomice postale inertne na promjene inei humus. Ovako ete pored manje koliine smea dobiti i sredstvo kojim ete pospjeiti rast biljaka.

12. Zasadite stablo! Stabla su

plua naeg planeta, veu ugljini dioksid, proizvode kisik te utjeu na smanjenje buke koja predstavlja veliki problem gradskih ulica.

13. Ne bacajte opuke u more jer

mislite da e se razgraditi za 5 minuta. Filter opuka razgrauje se u moru 5 godina, a ostaci nikotina jako negativno utjeu na ribe! Dupini ne pue, nemojte im bacati opuke. Jo bolje, nemojte puiti na brodu, kapetani ne vole cigarete blizu jedara!

14. Nikada nemojte prazniti crni

tank kad ste vezani ili usidreni samo tijekom plovidbe! Zamislite da ste ba vi u moru i uivate u plivanju dok netko kraj vas prazni crni tank

ime se hrane ribe? Ribe se hrane svime to im je dostupno. Zbog devastacije Jadranskoga mora, sve je manje hrane za ribe. Ribe vole kruh i kruh je zdrav za ribe! Kruh koji vam ostane na brodu nemojte bacati u smee bacite ga ribama! Isto vrijedi i za voe i povre!

15.Stanovanje: Svakodnevno smo

odgovorni za 16 posto ugljinog dioksida i drugih plinova s efektom staklenika. Ta koliina plinova nastaje neprimjetno, tijekom potronje energije za stanovanje.

16.Stoga bolje izolirajte prozore i

vrata svojih domova, otvoritie prozor umjesto da ukljuujete klima ureaj. Perilicu posua ukljuujte samo kad je puna, a bojler zagrijavajte na nioj temperaturi.

17. A ako ste se odluili za gradnju,

koristite prirodne graevinske materijale, sunevu i geotermalnu energiju, energiju vjetra, i druge obnovljive i prirodne izvore energije.

18. Kuno svjetlo: Obina

arulja s uarenim vlaknom svijetli kratko, troi dosta struje, emitira mnogo topline i sadri ivu, zbog koje je treba posebno reciklirati da ne bi zagadila vodu i zemlju.

19. Preite na tedljivo neonsko

osvjetljenje: ono svijetli deset puta dulje od obine arulje, potrebna mu je samo etvrtinu energije koju potroi obina arulja, a emitira 90 posto manje topline od nje. tedljive arulje mogu se sasvim reciklirati, pa ne zagauju okolinu.

20. tedljiva kompaktna

fluorescentna arulja(CFL) snage 20 vati moe zamijeniti obinu pet puta jau obinu arulju. Za 1.200 kilovata struje, koliko jedna ovakva arulja utedi tijekom svog vijeka, potrebno je vie od pola tone ugljena ili, priblino 0,280 litara tekueg goriva. Ako bi samo milijun kuanstava promijenio po etiri arulje ,900.000 tona plinova koji stvaraju efekt staklenika bio bi eliminiran.

21. Ureaji: ak 75 posto

energije potroene u kuanstvu otpada na takozvanu fantomsku struju. Nju potroe ureaji poput televizora, DVDa, raunala, monitora i stereoureaja kada ih ukljuimo i ne koristimo.

22. Kuanstva u postindustrijskim

23. Prosjean kompjuter bez

monitora potroi 60 do 250 vati struje dnevno. Ako iskljuujete kompjutere kada ih ne koristite, u atmosferu ete ispustiti 83 posto ugljinog dioksida manje.

zemljama tako u atmosferu emitiraju 75 milijuna tona ugljinog dioksida i bacaju milijarde dolara svake godine. Samo u Europi, ukljueni televizori koje nitko ne gleda kotaju preko milijardu dolara godinje. Kuanstvo moe smanjiti raune i emisiju tetnih plinova za 66 posto.

24. Papir: Koristite reciklirani

papir jer se papir, koji ini treinu otpada, moe preraivati tri do pet puta prije nego to se njegova vlakna raspadnu. Tona recikliranog papira uva 17 stabala i 67 posto energije potrebne za novoproizvedeni papir.

25. Plastika: Poto ih donesete iz

trgovine, plastine vreice uglavnom zavre u vaoj ivotnoj sredini jer se samo tri posto njih reciklira. Napravljene su od polietilena i potrebno im je tisuu godina da se raspadnu, pri emu se emitiraju opasni plinovi. Za ovo sprijeiti koristite platnene torbe ili vreice od biljnih tvari.

26. Onima koji vam isporuuju hranu

27. Odravanje odjee:

recite da zadre plastine vilice. Ne koristite plastine alice, ae i flairanu vodu. (Godinje se za flairanje vode potroi 2.700.000 tona plastike, a vie od 86 posto plastinih boca zavrava u prirodi.)

Istraivanja Univerziteta u Cambridgeu pokazala su da na pranje i suenje odjee otpada 60 posto ukupne energije uloene u njenu proizvodnju i odravanje.

28. Perite odjeu u toploj, ne u

vreloj vodi, i koristite novije tipove strojeva za pranje jer troe etvrtinu energije i manje vode u odnosu na stare tipove. Opranu odjeu suite vani, ne u stroju. Sve to za 90 posto moe reducirati emisiju ugljinog dioksida koji se oslobaa tijekom uobiajenog odravanja odjee.

29. Stare jakne: Stare jakne od

prirodnih i umjetnih materijala mogu se reciklirati ili prepraviti. Na taj nain se tedi 76 posto energije za proizvodnju nove odjee, a emisija plinova s efektom staklenika smanjuje se za 71 posto.

30. Kupnjom noene odjee sniavate

emisiju ugljinog dioksida koji se oslobaa tijekom proizvodnje nove odjee i prolazite jeftinije. Primjera radi, pamuk zauzima manje od tri posto poljoprivrednog zemljita, ali se za njegovu proizvodnju troi etvrtina pesticida rabljenih u svoj poljoprivredi.

31. Bicikl: Po gradu se vozite

biciklom. Podaci iz razvijenih zemalja pokazuju da tamonji promet oslobaa vie od 30 posto ukupnog ugljinog dioksida. Ulazak automobilom u ui centar Londona stoga se naplauje 8 dnevno, to prometnu guvu smanjuje za 22 posto, a emisiju ugljinog dioksida za 16.

32. Automobil: Za deset sekundi

33. Konzumirajte manje mesa: to je

rada automobilskog motora u mjestu potroi se vie benzina nego za njegovo gaenje i ponovno paljenje. Ako ugasite motor na semaforu, smanjujete zagaenje atmosfere najmanje za osminu. Ukoliko redovito kontrolirate tlak u gumama, godinje ete utedjeti pun spremnik goriva.

odgovornije za globalno zagrijavanje: BMW ili Big Mac? Vjerovali ili ne burger. Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama izvjetavaju da industrija mesa emitira 18 posto plinova s efektom staklenika vie od prometa. Veliki dio tih plinova potjee od duikovog oksida i metana koji se oslobaaju dok vakai probavljaju hranu. Metan ima 23, a duik-oksid 296 puta vei efekt zagrijavanja nego ugljini dioksid.

34. Ako iskljuite meso iz prehrane ili

35. Podrite lokalnog proizvoaa:

ga svedete na minimum, svatko od vas moe sprijeiti emisiju tone i po ugljinog dioksida godinje. Poboljanja na automobilima smanjuju emisiju tog plina za samo jednu tonu.

Kupujte hranu na oblinjim trnicama, od proizvoaa iz svoje okoline, jer ete tako troiti manje goriva za dopremanje hrane. Osim toga, hrana s trnice je esto svjeija i zdravija od one iz trgovine ili hipermarketa.

36. Posadite bar jedno drvo u ivotu:

Svako posaeno drvo je korak u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Jedno stablo tokom ivota moe apsorbirati do tone ugljinog-dioksida, naroito u toplijim klimatskim pojasevima. Tome treba dodati i da lie apsorbira toplinu Sunca.

Posjeeno stablo bolje je iskoristiti kao grau ili odloiti na neko polje nego loiti, jer tada ispusti vei dio ugljika koji je upilo tijekom ivota.

2. Vano je nauiti biti spreman na

1. Dakle, prvo i
najvanije pravilo u sportu je: potuj pravila.

pobjedu i poraz. Trenirat ete dan i no ako treba, dat ete sve od sebe da pobijedite, ali ako se dogodi suprotno neete se svaati sa sucima, plakati, upati kosu protivnika, nazivati sve oko sebe pogrdnim imenima, podmetati noge, derati se na publiku i sl. Moda moete koji put baciti reket, ako se bavite tenisom, ali prvo pokuajte postati wimbledonski pobjednik!

3. Ako ste pobijedili primite

estitke protivnika. Ako ste izgubili nasmijeite se i stisnite ruku protivniku. Kada budete daleko i nasamo probavite svoj neuspjeh na neki drugi nain (vjebajte vie, npr.).

4. Kada igrate u timu budite

timski igra. Nemojte se ponaati kao da ste jedini i najbolji igra, jer neete uspjeti sami.

5. Ne pobijedite li, ne

6. Roditelji se obino smatraju

krivite druge za neuspjeh ili varanje. Prihvatite neuspjeh i trudite se vie pa e rezultati biti bolji.

uzorom djeci. Primjerice, ako otac za vrijeme tenisa psuje i ljutito baca reket na pod kada gubi igru, postoji velika vjerojatnost da e njegova djeca oponaati takvo ponaanje.