Pravila lijepog ponaanja

Izradili:
Ivan ular i Nina Prena
 BONTON je skup
dogovorenih normi
uljudnog ponaanja.
Temeljno je pravilo lijepog
ponaanja: ne ini drugom
ono to ne bi elio da tebi
drugi ine i ponaaj se
prema drugom tako kako
eli da se drugi ponaaju
prema tebi. Dobro
ponaanje veliko je
umijee i pola uspjeha u
ivotu.
 Djeca ue ponaanje od
roditelja, stoga je nuno
da roditelji osobnim
primjerom i dosljednou
budu uzor svojoj djeci.

Ponaamo li se kao roditelj

ili odgojitelj agresivno,
takvom obliku ponaanja
pribjei e i naa djeca,
laemo li i djeca e se
sluiti laima, zahtijevamo
li od djece odravanje
higijene, a sami je ne
odravamo, teko emo tu
naviku razviti kod djece.
 Priama kako vam je
prodava vratio vie
novaca, a vi ste ga na to
upozorili moete puno
nauiti djecu o potenju.

Bezobrazno i sirovo
ponaanje djece ne smije se
tolerirati!
 podii eni djeja kolica, ponijeti
teret starijim osobama,ponuditi
mjesto za
sjedenje.............................100%
sposobnost da svoje sugovornike ne
prekidamo dok
govore.......................97,8%
tonost kao
vrlina...97,2%
lijepo ponaanje za
stolom.....95,4%
odijevanje u skladu s
prigodom.......85,2%
1. Pristojno se ponaati za 2. Biti strpljiv, ekati svoj
stolom. red.
3. Ne biti drzak i ne 4. Ne rugati se.
prekidati druge. Biti uljudan.
5. Uvijek pristojno 6. Pokazati zahvalnost
pozdravljati i govoriti kada se dobije poklon.
molim i hvala.
7. Biti brian prema 8. Posluati kada se neto
drugima. zamoli.
9. Ne raditi stvari za koje se 10. Kod kaljanja i kihanja
zna da smetaju drugima. obavezno stavljamo vanjski
dlan lijeve ruke na usta!
11.Ustupajte mjesto 12. Ne govorite sa
drugima: starcima, vakaom gumom u ustima.
trudnicama, majkama s djecom.
 14. Dok s nekim razgovarate
13. Ne slinite prste dok ne sjedajte i ne naslanjajte se
listate asopis ili novinu. na stol ili na zid.
15. U bilo kojoj prilici
16. Umjesto Ja i Marko
nema mjesta vulgarnim i
prostim rijeima!! kae se Marko i ja.
17. Ne istodobno 18. Ne vakati vakau
gumu za vrijeme telefonskog
telefonirati i jesti.
razgovora.
19. Na telefon se ne 20. Kad se vratite iz kole
zapoinje razgovor rjeju
recite jer je to naredba. prvo treba oprati ruke.
21. Dijete treba ustati 22. No nikada ne smijemo
stavljati u usta jer je to runo,
od stola kad i svi drugi. a moemo se i ozlijediti.
1. Nae tijelo treba 2. Zube peremo najmanje
dvaput dnevno, naveer za
redovito odravati istim. zdravlje, a ujutro za ljepotu!
3. Nuno je svakodnevno 4. Kosa treba biti ista i uredna.
pranje ruku. Prati ju 1 2 puta tjedno, a po
potrebi i vie.
1. Oprostite Prihvaanje isprike
vano je koliko i davanje isprike.
Osobi koja se ispriava vano je
dati do znanja ako da je isprika
prihvaena.
2. Izvolite je uzreica ako
nekome neto dajete ili se
nekome odazivate.
3. Hvala je odgovor ako vam 4. Molim je odgovor u svim
netko neto pokloni, posudi, prilikama kad vam se netko
ako vas informira ili uini bilo obraa s oprostite, izvolite ili
kakvu uslugu. vam se zahvaljuje.

1. Uvijek se mlai predstavlja
starijem, a mukarac eni, i
onaj na niem poloaju onome
na viem.
2. Kad nekoga
predstavljate, izgovorite
razgovijetno njegovo ime i
prezime. No nemojte
kazati samo njegovo ime i
prezime nego dodajte
neto to e ga poblie
oznaiti, njegovu
profesiju ili slino, kako
bi osoba kojoj ste ga
predstavili lake mogla s
njime zapoeti razgovor.
Kad predstavljate svoje
roake, ne kaite samo
to je moj brat ili moja
sestra, nego njegovo
ime i prezime.
 4. Na radnom mjestu novog
lana kolektiva predstavlja
3. Kad se sami
rukovoditelj ili neki stariji
lan kolektiva tako da kae
predstavljate, kaite svoje njegovo ime i prezime,
ime i prezime, ali ne njegovu funkciju i zatim mu
profesiju ili poloaj. predstavi ostale.
 6. ene ne moraju ustati
5. Kad god u drutvu kad im predstavljaju
mukaraca i ena nekoga mukarce, ali mlade ene i
nekome predstavljate, djevojke trebaju ustati kad
mukarac koji sjedi ih predstavljaju starijim
mora ustati. enama.
 Obraati se nekom s ti"

7. Osoba nieg ranga

predstavit e osobu vieg, 8. Osoba vieg ranga
starija mlau osobu. oslovljava osobu nieg
Stranom gostu e se ranga s ti jednako kao
starija osoba mlau-
predstaviti domai, eni neovisno o spolu. Osobe
mukarca te gostima koji vieg ranga e ponuditi osobi
su ve na zabavi pridolog. nieg da prijeu na ti.
 1O. Pozdravljanje ena
9. Domain mora paziti da
rijeju gospoicavie
upozna goste jedne s
drugima. nije u skladu s vremenom.
11. Nepristojno je 12. Nepristojno je
prislukivati druge. neprestano govoriti o sebi.
13. Neprihvatljivo je 14. Ako pri slubenom
ponaanje pokazivanje posjetu prvi pruimo ruku
prstom na druge osobe. napravili smo pogreku.
15. Gost ne smije sjesti 16. Poeljno je odravati
prije predstavnika tvrtke. kontakt oima.
 2. Mukarac se prilikom
pozdrava, lagano nakloni. Ako
ima eir, skine ga. Beretku ili
1. Najbolje ete stei kapu pri pozdravu ne treba
skidati. ene pozdravljaju samo
simpatije ljubaznim naklonom glave. Mukarac na
pozdravljanjem. Mi se ulici prilikom pozdrava skida
eir. Kad stupi u ured, lokal
najvie sluimo pozdravima: ili lift, a, naravno, i kad doe u
dobro jutro, dobar dan, privatan stan mora skinuti
dobra veer i bok . eir.
 4. Ako mukarac pozdravlja
3. Pozdravljati treba uvijek grupu mukaraca, duni su svi
ljubazno i na svaki pozdrav odzdraviti, pa i oni koji ga ne
mora se odzdraviti. Pri poznaju. Ako pozdravlja mijeano
pozdravu nemojte biti suvie drutvo, ene, iako ga ne poznaju,
moraju mu naklonom glave
buni, ne maite rukama, ne odzdraviti. U znak pozdrava u
viite preko ulice zdravo , a lokalu mlai ustanu kad stariji
jo manje hej, halo itd. pristupe stolu.
5. Pravila lijepog ponaanja
zahtijevaju da pozdravimo sve
poznate osobe. Takoer treba
pozdraviti nepoznatu osobu na
stubitu svoje zgrade, u liftu,
ako je susretnemo kod
prijatelja u kui ili stanu.
6. Kada ulazimo u prodavaonicu
ili neku javnu ustanovu, prvo
pozdravljamo osoblje koje tu radi,
pa onda priopimo razlog dolaska.
Takoer, osoblje je duno prvo
pozdraviti kupca ili stranku, pa ga
usluiti.
7. U svakoj prilici mlae 8. eir se skida u svim
osobe su dune prve zatvorenim prostorijama, javnim i
privatnim, kao to su: kina, bolnice,
pozdraviti starije. prijevozna sredstva, restorani,
Mukarac prvi pozdravlja kazalita itd. Kaket, ilterica, kapa
ili ubara se ne skidaju prilikom
ensku osobu, osim ako pozdravljanja na ulici, ali se skidaju
nije puno stariji od nje. u javnoj prostoriji.
9. Pravila bontona strogo zabranjuju da se
prilikom pozdravljanja cigareta dri u
ustima i ruka u depu.
10. Mlaa osoba prva 11. Mukarac prvi
pozdravlja stariju. pozdravlja enu.
1. Ono to poslovnu
komunikaciju razlikuje od privatne,
prijateljske, svakako je nain
oslovljavanja. Iako se i tu
dogaaju pomaci i promjene, jo
uvijek vai osnovno pravilo da se u
poslovnome svijetu obraamo
jedni drugima s "Vi", titulom i
prezimenom (ili imenom i
prezimenom). Npr. "Kako ste,
doktorice Peri?" ili: "Molim
Vas, gospodine Periu!" a ne
kako je to u nas est sluaj:
"Gospoo Marija! Gospodine
Drago!
2. U poslovnoj komunikaciji
prednost se odreuje u
prvom redu poloajem
unutar poslovne sredine,
hijerarhijom, a tek onda dobi,
odnosno rodom. U
privatnom, prijateljskom
krugu prednost emo uvijek
dati starijima, zatim enama,
a tek onda mlaim
sudionicima.
1. Ruku prva prua ena ili
onaj koji je stariji, npr. stariji
mukarac ili ena mladoj
djevojci, odnosno po funkciji vii
niem. Kad se rukujete ruku
neete stisnuti mlohavo ni
prevrsto, a najmanje ete njome
tresti. Dobro je pri rukovanju
skinuti rukavicu.
2. Neprihvaanje pruene ruke
neoprostiva je uvreda. Ljubiti
ruke obiaj je nastao u Srednjoj
Europi. Toga se danas, naroito
mladi, sve manje pridravaju i to
je ve sasvim izalo iz mode. Ali
ako ipak mukarac eni poljubi
ruku, smije to initi samo u
zatvorenom prostoru , nikada
na ulici.
3. Kod rukovanja uvijek treba
koristiti desnu ruku, ruku treba
protresti tri puta (ni vie ni
manje), sugovornikov dlan ne
4. Pri pozdravljanju treba
treba zadrati u svojoj ruci dulje ustati, to vrijedi i za ene
od 2-3 sekunde, pogled treba (iznimka: starije i nemone
biti praen prirodnim osobe ne).
osmijehom.
5. Sako i jaknu pri 6. Rukovanje treba biti ni
rukovanju treba zakopati prelabavo, ni predugo.
(barem jedan gumb). Kod rukovanja treba koristiti
Poljubac u poslovnom desnu ruku, poeljno je
svijetu treba naznaiti. rukovanje popratiti smjekom.
1. Sve ukuane kue ili zgrade
potrebno je pozdraviti pri prolazu
stubitem ili hodnikom kue.
2. Nastojte ne ometati susjede
glasnom muzikom ili televizijom,
bukom po stubitu, lupanjem
vratima automobila po noi i
nastojte da ih esto ne gnjavite.
 Obavijest za susjede
U petak u 20.00 sati
slavim diplomu
stoga Vas molim za
razumijevanje.

3. Ako u stanu neto slavite, 4. Red je da se upoznate sa

unaprijed upozorite susjede susjedima.
(pogotovo one ispod vas), s To naravno ne znai da s njima
molbom da imaju razumijevanja. morate odravati este kontakte.
5. Ako u stanu drite pse ili 6. Dobro prouite kuni red jer
make, nastojte da ne smetaju tamo sve jasno pie, i
glasnim lajanjem ili mijaukanjem. primjenjujte ga u praksi.
 2. Ako nosite tap ili kiobran,
nemojte se njime razmahivati, da ne
1. Hodajte desno i po biste ozlijedili druge prolaznike. Ako
hodate s otvorenim kiobranom,
nogostupu. Tako ete izbjei nemojte da vam zaklanja vidik i
neugodne sudare i guranje. pazite da drugima ne smeta.
 4. Na ulici se ne jede. Sa
sladoledom, peenim kestenjem,
3. Pse vodite na sasvim kokicama, bombonima i drugim
kratkoj uzici. slinim specijalitetima, moete
prekriti pravilo.
 6. U parkovima ili etalitima, ako i
ima slobodnog mjesta na klupama,
5. Otpatke neete najprije ete upitati je li
slobodno, ako na klupi ve netko
bacati po ulici. sjedi.
7. Mukarac uvijek preputa 8. U drutvu dviju ena
eni desnu stranu, jer je to
poasna strana. mukarac hoda u sredini.
1. U etvoro se ulicom ne
hoda. Zato ete drutvo vee
od tri lana podijeliti u dvije
grupe.
2. Naprijed e ii ene i
stariji, a nazad mukarci i
mlai. Izuzetak su, naravno,
djeca. Ona u svakom sluaju
idu naprijed da budu na oku.
1. U svaki restoran mukarac
ulazi prvi. U samom restoranu, pri
ulasku, on e se kretati ispred
ene. U restoran se ne ulazi s
upaljenom cigaretom.
2. Pri svlaenju ili oblaenju
kaputa eni moe pomagati
jedino mukarac koji je s
njom u drutvu.
3. Izbor stola u restoranu je
stvar mukarca. Ako trai
mjesto za dvije osobe, nee
zauzimati stol za est osoba.
Ako slobodnog mjesta nema,
pravila pristojnosti ne iskljuuju
sjedanje za drugi stol sa
slobodnim mjestima.
4. Pri zauzimanju mjesta,
pogodnije i udobnije mjesto
pripada eni. Mukarac nee
sjesti dok ena nije sjela, a
izvlaenjem stolice, on ili
konobar joj pomau da lake
sjedne. Kad je ena zauzela
mjesto, sjeda i mukarac.
5. Pri izboru jela ena
ima prednost. Ako je na 6. Samo mukarac naruuje i
kontaktira s konobarom.
stolu samo jedan jelovnik,
ona bira prva i eka da
izabere i njen pratilac.
7. Mukarac e enu upitati 8. Ako vam je neko jelo s jelovnika
to eli, a ako mu ona preputa nepoznato, postoje tri mogunosti:
izbor, on nee birati a. moete naruiti jelo za koje znate
najjednostavnija i najjeftinija jela i to je;
b. moete ii na sreu i naruiti
pia. Ako ona ipak odabire neko nepoznato jelo;
jednostavno jelo i mukarac bi c. moete pitati konobara o sadraju
trebao slino postupiti. jela, bez ikakvog ustruavanja.
9. Prema osoblju lokala budite
odmjereni i pristojni. Ne viite
"Konobar, jelovnik" ili "Konobar, 10. Pie bira mukarac.
raun", tako da se cijeli lokal ori.
Posve e vas jasno shvatiti Dunost konobara je da
ako diskretnim pokretom toi pie, no ukoliko
ruke date znak da prie stolu zakae tada mukarac
i ako tiho kaete elju, bez vike i
zapovjednog tona. preuzima.

11. Kucanje pri nazdravljanju
na javnom mjestu nije poeljno.
12. ienje, prepravljanje
minke i garderobe u
restoranu nije prikladno. Za
to slui toalet i nusprostorije
restorana.
13. U restoranu s jelom 14. Novine se u
zapoinje ena. restoranu ne itaju.
 16. Razgovori s nepoznatom
osobom za istim stolom nisu
zabranjeni i moete se upustiti u
razgovor bez upoznavanja. Tek
ako su se u toku razgovora jave
15. Razgovori u javnim zajedniki interesi ili simpatije,
moete se predstaviti, a ako vam
restoranima se vode tiho. je stalo do daljnjeg poznanstva,
moete izmijeniti adrese ili
posjetnice.
 18. Znance koji se ve
17. Na sastanke koje ste nalaze u restoranu pozdravit
emo samo u prolazu. Bilo bi
dogovorili u restoranima netaktino odmah prii stolu, ak
ili kafiima, budite toni. ako je rije o dobrim znancima i
prijateljima, jer ih mi moemo
ometati ako su u drutvu s nekim
ili ako nekoga oekuju.
19. Ako posjeujete 2O. Prilikom izlaska iz
restoran s veim restorana redoslijed je
drutvom, bilo bi dobro drugaiji: ena ide naprijed,
da stol prije rezervirate. a mukarac za njom.
1. Domaica uvijek zapoinje 2. Pribor se postavlja
s jelom i daje znak za dizanje
od stola. prema redoslijedu uporabe.
3. Hrana dolazi na stol 4. Jelo se uvijek
posluuje s lijeve strane.
u zadnji as.
5. Laktovi se ne 6. Izmeu jela drite ruke
naslanjaju na stol. ili na stolu ili u krilu.
 7. Tijekom objeda pristojno je razgovarati
. s osobama koje
sjede do vas.
8. Na sveanoj veeri kava 9. Nemojte ostati posljednja
se ne posluuje za stolom. osoba za stolom koja jede ili pije.
10. Poziv na veeru
podrazumijeva donoenje 11. Pospremanje je
prigodnog dara. obaveza domaina.
12. Ubrusi su postavljeni ili
polegnuti na tanjur ili desno
od njega.
Ubrus se stavlja u krilo,
nikako oko vrata.
13. Ako smo gotovi s jelom
ubrus emo poloiti lijevo od
tanjura.
14. Smatra se doputenim da
domain gostima poeli dobar tek, na
poslovnim i sveanim objedima ne
upotrebljava se izraz dobar tek.
15. Ako se prekrii no i vilicu
vrcima okrenutima prema tanjuru
to znai da ih je samo privremeno
odloio.

16. No polegnut otricom
prema unutra, a vilica usporedno
s noem, desno dolje na tanjuru,
pokazuju da je osoba gotova s
jelom.
17. Ako za vrijeme jela elimo
nakratko odloiti pribor, primjerice kako
bismo popili gutljaj vina, jednostavno
emo ga staviti na tanjur, to znai da
vilica mora biti lijevo, a no desno na
tanjuru, a da pritom ne dodiruju stol.
Prije je bilo uobiajeno odlagati vilicu i
no prislonjene vrhovima na tanjur.
18. Ako pribor pokazuje pet 19. Koritenje akalica danas
minuta nakon 18.30, znat uope nije uobiajeno i ne treba ih
emo da je osobi jelo ilo u koristiti, ako zatrebate povucite se
tek. u toalet.
20. Juhu ne smijemo hladiti
puhanjem.
21. Koticu moemo staviti u licu ili
na ruku i tada je spustiti na tanjur.
Pravila pristojnosti zabranjuju
izbacivanje kotice iz usta izravno na
tanjur , a ne preporuuje se ni
progutati ju.
22. Desno gore obino e 23. Posve lijevo stoji manji
stajati nekoliko aa. tanjur s manjim noem.

24. Lijevo se tijekom jela obino
postavlja i tanjur za salatu.
25. Pri koritenju pribora najvanije
je pravilo da pribor rabimo redom
izvana prema unutra. To znai da
najprije posegnete za krajnjim desnim
na desnoj strani, odnosno krajnjim
lijevim dijelom pribora na lijevoj strani
te idete redom prema unutra, u skladu
sa slijedom jela.
26. Neko je vrijeme bilo
uobiajeno na tanjuru ostaviti
malo jela, iz pristojnosti. To
se pravilo vie ne primjenjuje.
27. Ako vam poslue obrok na
tanjuru, slobodno ostavite ono to
ne moete pojesti. Meutim, ako
sami sebi stavljate jelo na tanjur
onda i pojedite.
28. Predjela i juhe 29. Pravilo je da se u usta
posluuju se samo stavljaju samo komadi jela
jedanput. veliine zalogaja.
30. Ako iz koarice uzmete komad
kruha, stavite ga na svoj tanjuri za
kruh, otkinete komadi veliine
zalogaja, pravilno ste se posluili.
31. Razgovor za stolom
itekako je poeljan i prikladan,
teme kao to su politika i vjera
treba izbjegavati.
1. Perad se jede noem i 2. Kruh treba jesti
vilicom trgajui komad po komad.
3. Ranjie skinite sa tapia
vilicom i zatim ih jedite vilicom i 4. Jabuku ili breskvu
noem. ogulite noem.
 6. Krumpir se usitnjava iskljuivo
5. Tjesteninu ne reite vilicom, vilicom nije doputeno
noem. gnjeiti krumpir u kau.
7.Rukom se jedu kruh,
pecivo, sendvi, kolai 8. Velikom licom se jede:
od brana, jastog, suhi juha, pojedine vrste
kolai, masline, kukuruz, variva.
pojedine vrste voa.
9. Malom licom se jede: kava,
kiselo mlijeko, jogurt, kuhano jaje,
kompoti, puding, sladoled, kreme,
maline, kupine, umske jagode.
10. Vilicom se jede: salata,
varivo, makaroni, pageti,
krumpir, dinstano meso,
paprika, riba, pite, burek,
trudle, palainke.

11. Malom vilicom se ne jedu:
predjela, kajgana, jaja na oko,
trudla, torta, poslastice, kolai.
12. Noem se ne jede nijedno
jelo. No slui kao pomo vilici pri
usitnjavanju nekog jela, ali noem
se ni jedno jelo ne prinosi
ustima. No se, takoer, ne koristi
ni za rezanje ili usitnjavanje salate,
ribe i niza drugih jela.

1. Na pozivnicama na zabavu iz
praktinih razloga moete napisati i
napomenu molim odgovor.
Sljedeeg dana potrebno je zahvaliti
na pozivu.
2. arena odjea, odjea veselih boja,
kriava ili napadna odjea vrlo je
neprikladna za sprovod. Mukarci
moraju imati kravatu. Tamna odjea
izraava potovanje prema pokojniku
kojemu iskazujemo posljednju poast.

2. Za vrijeme plesa sako mora biti
1. Za vrijeme plesa mukarac vodi. zakopan.
1. Odjenite smoking ako 2. Ne smiju se nositi prekratke
arape, tako da se vidi gola
na pozivnici tako pie. noga.
3. S tamnim odijelom 4. U svakom sluaju arape su
nikada neete pogrijeiti, obvezne, ak se ni za najvee
vruine ne smijemo pojaviti bosih
prikladno je za sve. nogu u cipelama.
5. Tenisice su pogrena 6. Postoji jedno suvremeno
obua u poslovnom pravilo u odijevanju koje
okruenju, ma kakva prigoda glasi: to via pozicija, to
bila. Bijele arape su samo tamnija odjea.
za sport.
7. Muke koulje moraju pristajati
tako da ovratnik viri iznad
ovratnika sakoa otprilike jedan
centimetar. Rukavi koulje moraju
viriti ispod rukava sakoa otprilike
dva centimetra.
8. Naunice kod mukaraca na
poslu se smatraju vrlo
neozbiljnima. Mukarci koji nose
zlatne lanie oko runog zgloba ili
oko vrata i piercing djeluju
neozbiljno
9. Sportske bijele arape se 10. ena uvijek mora nositi
ne nose nigdje, osim na fine najlonke, a boja se ne
sportskom terenu uz smije razlikovati od boje
sportsku obuu. noge.

11. Kone cipele idu uz sve.
12. Odjea mora biti u skladu s
profesijom i ne previe prianjati uz
tijelo.
Bluze, suknje i haljine ne smiju biti
prozirne. Izrez ne smije biti predubok,
suknja ne smije biti prekratka, odjea
ne smije biti preuska. Ne nositi
prevelike naunice, minka mora biti
diskretna.
13.Za stolicom se sjedi 14.Noge moraju biti
uspravno. skupljene, a ruke uz tijelo.
15. Nepristojno je rairiti 16. ena, pogotovo ako je u
haljini, treba prekriiti noge.
noge dok se sjedi.

1. Prigode za darivanje su:
boini i novogodinji blagdani,
roendani, matura,
obljetnice,diploma, doktorat i sl.
2. Malim darovima moete
izraziti svoju zahvalnost i
lijeniku koji vas je lijeio,
bolniarki koja vas je njegovala,
nastavniku u koli, sekretarici
ili slubenici koja vam je iz dana
u dan pomagala u nekom poslu.
- Naravno, povoda za darivanje ima
bezbroj, a vi trebate sami procijeniti
kada ete nekome neto darovati.

3. Novac se u pravilu nikada
ne dariva. Novani prilog moe
biti nagrada, honorar, napojnica,
nadoknada, ali poklon nikako. Onaj
tko daruje novac u stvari
demonstrira da iz puke
indiferentnosti ali ak i vrijeme i
napor da neto odabere i kupi.
4. Ipak, kao i svako, i ovo
pravilo ima izuzetak. Novac
ete darovati nekome
kome je u nesrei taj
novac potreban, a na taj
nain mu moete pomoi, i
ako dotini to tako i shvati.
U najuem krugu obitelji,
novac moete darovati
mladim lanovima,
uenicima ili studentima,
za dobar uspjeh u koli ili
za roendan. Ako je rije o
proslavi nekog dogaaja, uz
novac koji predajete u
omotnici stavit ete i estitku.
5. Cvijee, slatkii, knjige i pia
su standardni darovi koji se
darivaju u svakoj prilici lanovima
obitelji ili prijateljima i znancima u
raznim prigodama. Meutim, kada
je u pitanju darivanje cvijea, 6. Ljiljani, krizanteme i
treba biti oprezan kada, kome i u hortenzije se smatraju
kakvoj prilici se poklanja odreena "mrtvakim" cvijeem i ne
vrsta cvijea, jer to moe imati i darivaju se, a ljubiasto
dublje znaenje. Nekada su cvijee se smatra izrazom
crvena rua ili karanfil
simbolino izraavali ljubav, a alosti.
svijetloplavi vjernost. Meutim,
danas se to ne gleda toliko strogo.
7. Pored rua i karanfila, najee
se darivaju tulipani, gladiole,
gerberi, rezano cvijee na dugoj 8. Cvijee se dariva enama
peteljci. Buketi od mijeanog u svim prilikama. Meutim,
poljskog cvijea su takoer
prikladni pokloni, a sitno cvijee, cvijee se moe darivati i
ljubiice, visibabe, neveni, mukarcima u sluaju bolesti.
poklanjaju se uglavnom bez
posebnih razloga.
1. Bitno je da dijete shvati kako
takvoj osobi treba pomoi, ali i
to da mnoge takve osobe
zavreuju nae divljenje jer su,
npr. izgubile zdravlje u ratu
branei domovinu pa spadaju u
vrlo hrabre ljude.
U razvijanju pozitivnog miljenja
i razumijevanja u svezi s
razliitim djejim (ljudskim) 2. Dijete se moe osjetiti
potekoama svakako e dobro ponosnim uzmogne li pomoi osobi
oteena zdravlja osobito ako mu
djelovati na djeje stajalite stariji objasne na koji nain:
isticanje da takvim osobama pomo pri kupnji, pri prelasku
(djeca, ljudi) treba pomo i preko ceste, prednost u trgovini,
ustupanje sjedala u sredstvima
zatita zdravih ljudi. javnog prijevoza..
 3. Jako je bitno da je dijete
dolaskom u kolsku zajednicu
ve imalo pozitivan pristup
prema uenicima-djeci s
posebnim potrebama i prualo
im potporu te tako pozitivno
djelovalo na svoju okolinu.
Takvo se dijete nikako
nee rugati osobi s
posebnim potrebama i
svojim e joj ponaanjem
pomoi da lake prevlada
mogui osjeaj manje
vrijednosti te da se
ravnopravno integrira (ukljui)
u kolsku zajednicu i drutvo
vrnjaka.
 2. Bez obzira na situaciju,
1. Uenje djece pravilima igrai ne bi trebali kritizirati
na igralitu poinje uenjem svoje suigrae. Jedan od ciljeva
kako biti dio ekipe (tima), a djejih portova i ukljuivanja u
to znai podravanje zajednike aktivnosti je izvui
suigraa cijelo vrijeme. maksimum i preuzeti rizik bez
obzira o kakvim je igraima rije.
3. U garderobi u sportskim
dvoranama treba sloiti odjeu i
obuu, ne tresti blato s cipela i
dirati tue stvari i prevrtati po
torbama.
4. U kupaonici se ne prska vodom,
ne penje na vrata i viri kroz
kljuanicu.
Obavezno se pusti voda i nije
poeljno piti sa slavine.
1. Prigodom upoznavanja ne 2. Obraajte se neposredno
izbjegavajte rukovanje s osobom osobi s invaliditetom, a ne
koja ima umjetnu ili amputiranu roditelju, partneru, pratitelju
ruku. ili prevoditelju.
3. Razgovarajte normalno, 4. Ako s osobom u invalidskim
kolicima razgovarate dulje vrijeme,
sluei se svakodnevnim izrazima. nastojite sjesti kako biste se gledali u
Nemojte se bojati krivih rijei. oi.
5. Usredotoite se na osobu
koja ima neki poremeaj
govora. Ako niste razumjeli
to je rekla, zamolite ju da
ponovi. Nemojte glumiti da
razumijete.
6. Pozdravljajui slijepu ili
slabovidnu osobu kaite joj i
svoje ime. Ako nudite pomo u
hodanju, ponudite joj da se
osloni na Vau ruku.
7. Gluho - slijepe osobe vas mogu
razumjeti jedino dodirom. Ako se
naete u situaciji da komunicirate s
takvom osobom, uspostavite
kontakt ispisivanjem velikih
tiskanih slova na njenom dlanu.
8. Ne hvalite pretjerano
osobu s invaliditetom zbog
obavljanja normalnih ivotnih
zadaa.
9. ekajui u redu ustupite
svoje mjesto ili se zauzmite
za to da teko pokretna
osoba odmah doe na red.
10. Prilikom vonje u javnim
prijevoznim sredstvima ponudite
svoje sjedalo osobama s
invaliditetom. Pomognite im pri
ulasku i izlasku iz autobusa,
tramvaja, aviona
11. Pomagala (take,
tap, kolica) osobe s 12. Nemojte milovati psa vodia dok
invaliditetom dirajte samo "radi". Pitajte vlasnika za dozvolu.
ako ste za to bili Od vas se ne oekuje da pokazujete
zamoljeni. saaljenje prema osobama s
invaliditetom
 1. Internet nije samo
mrea raunala, nego
i velika neformalna
zajednica s vlastitim
kodeksom ponaanja.
Pravila ponaanja na
Internetu slina su
onima u
svakodnevnom ivotu
pa su i na Internetu 2. Emoticon - izraz za kombinaciju
razni oblici agresivnog znakova koja izraava raspoloenje i
pomae da poruka bude ispravno
i uvredljivog protumaena: :-) oznaava smijeh ili
ponaanja te povrede vedro raspoloenje, a :-( oznaava
alosno raspoloenje. Postoje i druge
privatnosti kombinacije, ali se ne koriste toliko
esto.
neprihvatljivi. Poruke pisane iskljuivo velikim
slovima smatraju se vikanjem.
3. Mobilni telefon na stol se nikad ne
stavlja. Mobitel se iskljuuje u
bolnicama i zrakoplovima, u kazalitu,
u kinu, crkvenom obredu i sprovodu,
zatim na sastancima, kongresima,
seminarima i predavanjima. Ako
moramo telefonirati izai emo vani.
4. Na email treba odgovarati
najkasnije u roku od 24 sata.
Ako ne znamo odgovore na
pitanja, trebali bismo ukratko
potvrditi primitak poruke.
 2. Ako ti pak mora doi
1. Ako sjedi, a netko do svog mjesta, proi
treba doi do svog mjesta, tako da licem gleda
ustat e i omoguiti mu prema ljudima pored
da proe. kojih prolazi.
3. U kazalitu, operi i na
koncertima se obino ne jede, a
ako u kinu jede, pazi da ne stvara
veliku buku. Glasni komentari,
zvidanje i ostale upadice totalno
su out kad se radi o bontonu
4. Svakako je preporuljivo na
predstavu doi na vrijeme. Ako
zakasnite na kazalinu predstavu
obino vie neete moi ui prije
stanke.
1. Ako je red na blagajni, nemoj se
gurati i zalijepiti za osobu ispred
sebe tako da ona moe osjetiti tvoj
dah na vratu. Kolica nemoj gurati
drugima pod rebra.
2. Ako pogleda robu i
odlui je ne kupiti, vrati je
gdje je bila, a ne meu
sasvim drugu vrstu robe.
3. Otvaranje paketa i vreica 4. Moe li, lijepo je dati
prije plaanja takoer nije u prednost starijim ljudima i
redu. Voe i povre nemoj majkama s djecom, posebice
gnjeiti i previe dodirivati. ako imaju malo stvari.
 5. Kad idete u kupovinu,
morate prije toga znati i odluiti
to namjeravate kupiti.
Neodgojeno je zahtijevati od
prodavaa da vam pokazuje
pola duana a da niste nita
kupili. Ako niste nali ono to
biste eljeli, uljudno se
prodavau ispriajte. U
trgovinama ili trnici, gdje vlada
guva i gdje se stvaraju repovi,
budite svjesni da se svakome
uri, zato ekajte mirno dok na
vas doe red i nemojte
pokuavati preko reda ii u
rep ili raznim bezrazlonim
pitanjima zadravati prodavaa.
1. Iskljui mobitel
U starim vremenima nije bilo mobitela,
ali i da ih je bilo, sigurno bi ih tadanji
dentlmeni gasili kada god bi bili u
drutvu osobe do koje im je stalo.
Stoga, ako ste u kinu, na pizzi ili
jednostavno zavaljeni u tvoj kau
gledate neki DVD, svakako ugasi
mobitel (OK, jedino ako oekuje ba
jako vaan poziv, moe ga ostaviti
upaljenog). Kada te ona upita zato
gasi mobitel, objasni joj. Sigurno je da
to nee oekivati i totalno e je
osvojiti.
2. Ne govori proste rijei
Danas tinejderi, i cure i deki, olako
preko usta prevaljuju teke rijei,
psovke. Ipak, ako non-stop koristi
neku psovku i jo to ini jer misli da
je to jako kul, poet e ljudima ii na
ivce. Dakle, popuste li ti nekada ivci i
prevali li kakvu rugobu od rijei preko
usta, to je OK. No ako ti je prostota u
svakoj ili svakoj drugoj reenici, zaista
pretjeruje.
3. Hodaj s vanjske strane plonika
Ovo je prastara dentlmenska gesta. Naime,
u stara vremena mukarci su uvijek hodali s
vanjske strane plonika, a svojoj izabranici su
preputali unutarnju stranu. Tako bi je titili
od prometa npr. doleti li kakav biciklist, pa
ak i auto, prvo je on na udaru. Takoer,
padne li kakav predmet s balkona ili prozora,
vee su mogunosti da e pogoditi tebe nego
nju. Zaista slatko, zar ne?!
4. Nosi kiobran
Kia lijeva, ali ti se pravi netko i dok
ona sama nosi svoj kiobran, ti si se sa
strane stisnuo s rukama u depovima,
sav mokar do koe. Ova slika via se
vrlo esto na naim ulicama. Pravi bi
dentlmen uzeo kiobran i pridravao
ga, brinui se da ona ne pokisne (a ni
tebi nee biti loe, u svakom sluaju,
bolje nego bez kiobrana).
5. Prati je kui
Ovo je vrlo vana dentlmenska gesta i
takoer vue korijene iz davnih dana.
Na ovaj se nain brine je li cura
sretno i sigurno dola svojoj kui. Osim
toga, ovo vam produljuje zajedniko
vrijeme te uvijek postoji mogunost za
jo koji slatki poljubac!
6. Nudi joj jaknu
Govori da joj je hladno i cvokoe zubima. to
e ti? Naravno, skinuti svoju jaknu i
zaogrnuti je njome! Pa ak i kada ne cvokoe,
a tebi se uini kako je veer ipak hladna,
pogotovo zbog naina na koji se obukla,
ponudi joj svoju jaknu. Velika je vjerojatnost
da e isprva odbiti, ali ti svakako inzistiraj. I
naravno, stisni zube ako ti bude hladno bez
jakne.

7. Nudi joj svoje sjedalo
Ako ste se sreli u tramvaju, busu ili vlaku, ti
sjedi, a ona stoji, ponudi je da sjedne. Bitno
je kako e to uiniti. Naime, ako sjedi i pridrati joj vrata kad ulazite ili izlazite
pita hoe li sjesti, to i nije najbolji nain.
Najbolje se dignuti i rei joj neka sjedne. Tada
nee moi odbiti.
8. Upoznaj je s prijateljima
Ovo je vrlo vano, ne samo kao
dentlmenska gesta. Ako sreete tvoje
poznanike i prijatelje, a ti je s ni s kim ne
upoznaje, osjeat e se neugodno i
izolirano.
Dakako, uz ove stvarice, nemoj
zaboraviti barem s vremena na vrijeme
iz kole ili sjedalicu kad sljedei put
odete na pizzu.

1. Danas su u cijelom
svijetu automobili i motocikli
postali problem. esto oni na
kotaima misle da imaju vie
privilegija od pjeaka. Drske,
grube rijei, pa nervoza koja
se oituje davanjem
preglasnih i neugodnih
signala trubom, esta je
pojava neodgojenih ljudi u
vozilima.
2. Samo se po sebi
razumije da pomo
drugomu vozau na cesti,
osobito u prometnoj nezgodi,
nije vie znak dobrog odgoja
nego i dunost pojedinca.
Propusti krivaca koji ele
izbjei odgovornosti i kazni
pa, oborivi pjeaka, bjee i
ostavljaju ga na cesti, moda
ranjenog, nisu samo
nehumani nego i kanjivi.
3. Motociklisti koji na
motorima stvarajui
namjerno zaglunu 4. Suvozako mjesto smatra
buku bijesno krue se poasnim mjestom.
ulicama, osobito nou i Smatra se ljubaznom gestom
uznemiruju mirne ljude, kada osobama na
pokazuju takoer svoj lo suvozakom mjestu otvorimo
odgoj. Dobro odgojen vrata automobila. Tu postoji
ovjek nastojat e da jedna posebnost: kada voza
ne smeta drugome i da izae iz auta i krene otvoriti
uvijek vodi rauna o svojoj suvozaka vrata, uvijek mora
okolini. proi ispred auta.
5. Ne lijepite se na
vozilo ispred sebe. To 6. Potujte prometne
vozaa ini nesigurnim i znakove.
nervoznim.
7. Kad parkirate zauzmite
8. Nikad ne parkirajte
samo jedno parkiralino
mjesto, kako bi bilo mjesta
na mjesta predviena
za sve. za invalide.
 9. Ako na parkiralitu otetite neije auto, ostavite papiri
sa svojim podatcima kako bi se dogovorili oko naknade
tete. I vama bi bilo drago da to napravi netko drugi!
 2. Dajte prednost starijima i
djeci, nemonima, majkama s
1. Guranje u tramvaju ili djecom, ljudima s prtljagom,
a naroito invalidima, tako
autobusu nije samo da im ustupite svoje mjesto.
runo i bezobzirno nego Nelijepo je vidjeti mladia ili
je i dokaz djevojicu kako u tramvaju sjedi,
a stariji mukarac, invalid ili ena
neodgojenosti. stoje.
3. Kad prolazite kroz tramvaj, ne 4. Ne izbjegavajte na bilo koji
gurajte se i budite obzirni prema
drugima. Ne svaajte se s kondukterom nain plaanje vozne karte.
ako vam stavlja kakvu primjedbu jer on u Tramvajske karte ne bacajte
veini sluajeva ini svoju dunost po tramvaju ili na ulici, nego ih
Ne govorite glasno i ne prigovarajte stavite u za to odreene koare
suputniku. koje se nalaze blizu svake stanice.
1. Ne ostavljajte papire,
ostatke ivenih namirnica i
prazne limenke u umi i na plai
gdje ste proveli nekoliko ugodnih
trenutaka, jer e to onima koji
dolaze nakon vas smetati.
2. Nemojte urezivati u debla
svoja imena ili inicijale, a jo
manje ispisivati imena po
zidovima kua (to djeca rado
ine). Hodajte po putevima, a ne
po travi, jer ako stotine ljudi hoda
po travi, a ne po odreenom putu,
nje vie nee biti.
1. Disciplina na radnom mjestu
namee nam takoer neka pravila. Na
posao dolazite tono, radite
marljivo i poteno, jer poten rad
sve pobjeuje
2. Ne smetajte u razgovoru onima
koji s vama rade u istoj prostoriji, ali ne
dopustite ni da vama drugi smetaju.
Razgovori, ale ili pjesme neka budu
dio vaega zajednikog odmora.
 3. Za radnog vremena ne
naputajte radno mjesto pod
izmiljenim izgovorom i zbog
obavljanja privatnog posla. Ako
imate obavezu koju ne moete obaviti u
drugo vrijeme, onda unaprijed traite
od odgovornog rukovodioca da vam
4. Ne upotrebljavajte
odredi zamjenu. Na vama je da ocijenite
kad je to uistinu potrebno. Ako telefon u uredu za
organizacija posla to omoguuje,
dogovorite se kako ete privatne razgovore.
nadoknaditi izgubljeno vrijeme.
5. ene na radno mjesto trebaju
dolaziti uredno i nenapadno odjevene.
Nije ukusno biti u uredu u
hlaama. Ako se tako odijevamo
inae, na radnom mjestu trebamo se
presvui i obui kutu. Pravilo je da se
parfemi na radnom mjestu
upotrebljavaju to diskretnije
6. Nedopustivo je da se za
radnim stolom u radno vrijeme
gledate u zrcalo, minkate i
eljate. To morate uiniti u
garderobi ili za vrijeme odmora.
Ladica stola ne smije postati
kozmetiki salon u malom , to
jest, da se meu spisima nalazi lak
za nokte, minka, puder itd.
 8. Posueni novac od
kolege uvijek vratite u
obeano vrijeme. Tako ete i
7. Kad odlazite s radnog drugi put imati kredit . Kad
mjesta kui, morate kolektiv za neku priliku
ostaviti svoj stol u redu. skuplja novac, sudjelujte
To vrijedi za oba spola. uvijek ma i najskromnijim
prilogom.
9. Ne govorite sa vakaom
gumom u ustima; najbolje da
ne vaete gumu uope. Ne 10. Bezobraznika koji se dere
sjedajte i ne naslanjajte se
na stol ili na zid dok s najvie izbacuje iz takta kada
nekim razgovarate. Ne osoba na koju vie ostane
slinite prste dok listate pribrana i mirna, te mu odgovara
rukopis, knjigu ili slino. objektivnim argumentima.
11. Nepristojno je u razgovoru stalno
pogledavati na sat, usput slati fakseve,
primati SMS poruke ili ako stalno zvoni
telefon. Nakon sastanka pristojno je
otpratiti gosta do vrata ili dizala jer e
se tako stei dojam da ga cijenite.
12. Usklinike i velika tiskana
slova ne treba rabiti preesto.
PS, post scriptum, izmeu slova
P i S ne bi trebalo staviti toku.
1. Kad se spremate na put,
nemojte u posljednji as stii
na kolodvor. Dvadeset minuta
prije odlaska vlaka ili autobusa
trebate biti ondje, naravno 2. Ne zapoinjite razgovor
ako ste prije nabavili kartu. U sa suputnicima, ali ako vas
vlak ili autobus ulazite mirno i netko neto upita,
ne gurajte se. Dajte prednost pristojno mu odgovorite.
starijima ili enama s djecom.
3. Hrana koju nosite sa sobom neka 4. U vlaku mukarac prvi
bude tako umotana da ju moete bez naputa vagon da bi eni, pa i
ikakva pribora estetski pojesti. Najbolje nepoznatoj, pomagao pri
je ponijeti sendvie. Svaki sendvi silaenju. Isto tako mukarac
umotan u poseban papirnati ubrus
omoguit e vam da obriete ruke treba svakoj eni pomoi skinuti
nakon jela. U kolima za nepuae prtljagu.
nemojte puiti.
1. Prilikom boravka u hotelu nemojte 2. Kad naputate
buiti i lupati vratima. Nemojte biti
neugodni s hotelskim osobljem, i ako hotelsku sobu, ostavite
imate pravo traiti korektne usluge,
inite to uvijek ljubazno. je u to veem redu.
3. Ako elite razgovarati s portirom ili
s kojim slubenikom, a on ve s nekim
razgovara, nemojte (ma koliko vam se
4. Obavezno potivati
urilo) upadati drugome bezobzirno u kuni red hotela, pitati
rije, nego priekajte da on zavri. Ako
se ne moete savladati, recite
kakva su pravila pri
ljubazno: Oprostite to vas prekidam, dolasku u hotel i odlasku iz
uri mi se , ili neto slino. hotela.
1. Mukarac uvijek puta da
ena prva ue i prva izae
iz dizala. Za vrijeme vonje on
e svakako skinuti eir.
2. Ako dizalo sluajno iz bilo
kojeg razloga stane, neemo
stvarati paniku, nego po
mogunosti mirno ekati dok se
ne popravi.
 2. U potrazi za novim naelima u
1. Kad on i ona zakau dananjim odnosima meu spolovima,
slobodno ponaanje, ljubljenje i
sastanak, razumije se da grljenje na ulici i u javnosti postalo je
uobiajeno, no ne i primjereno.
nijedno ne smije zakasniti
 2. Ne prekriiti ruke, trljati ruke,
rukom stalno dodirivati bradu,
1. Ne drati obje ruke u stavljati prst na usta ili u usta, drati
depovima. dlan ruke na licu,prekriiti ruke iza
vrata ili na prsima, podii gornju
usnu, gristi usnu.
3. Kod sjedenja za stolom 4. Ravno dranje smatra
laktove treba drati uz tijelo. se vanim u drutvenom
i u zdravstvenom smislu.
 U razgovoru ne koristite imperativ, jer na taj
nain nareujete ili zapovijedate. Pogreno je u
telefonskom ili u nekom drugom razgovoru
zapoeti rijeima recite, ili dajte mi komad
kruha, ve molim vas moete li mi dati..
1. Smee bacajte u ko za
smee ili kontejner, a ako ste u
mogunosti papir, staklo i metal
odloite u za to predviene
kontejnere! Tako ete omoguiti
njihovu ponovnu upotrebu i
smanjiti koliinu otpada.
2. Dok ste u autu ne
bacajte smee i opuke
kroz prozor nego ih
skupite i odloite u kantu
po izlasku iz auta!
3. vakae gume ne bacajte na
ulicu nego ih stavite u papiri pa
bacite u ko za smee! Uz to to
ete eliminirati lou naviku, smanjit
ete i runou naih ulica koje su
prepune zalijepljenih vakaih guma.
4. Ako ve morate puiti nemojte
to raditi u zatvorenim
prostorijama kako ne biste smetali
onima koji ne pue, a opuak
obavezno bacite u ko za
smee, a ne na ulicu!
5. Kada idete u kupovinu ne
uzimajte plastine vreice
nego nosite platnene. Plastine
vreice uglavnom zavre na
kronjama drvea ili deponiju, a
vrijeme potrebno da se jedna
vreica razgradi je otprilike milijun
godina!
6. Namirnice kupujte svjee i bez
ambalae. Time smanjujete koliinu
ambalanog otpada kojega je sve vie. Ako
ve kupujete zapakirane proizvode potrudite
se da to budu to vea pakiranja sa to
manje ambalae, a plastinu ambalau i
konzerve odnesite na mjesta za njihov otkup.
Navedeni se materijali prirodno razgrauju
dosta dugo stoga njihovo gomilanje u prirodi
predstavlja ozbiljan problem.
7. Iskoristite obje strane papira
(za pisanje, tiskanje) prije nego
to se odluite baciti ga. Za
proizvodnju jedne tone papira
potrebno je posjei dva stabla, utroiti
240 000 litara vode i 4.700 kilovata
struje! Od starih novina i drugog ne
plastificiranog papira lako se pravi
reciklirani papir pri emu je uteda
energije oko 70 %. Na ovaj nain tedi
nae ume, vodu i struju.
8. Gasite svijetla i izbjegavajte
stand by. Ureaji na stand by
troe ak i do 70 % energije. Kada
ih ne koristite, iskljuite ih iz struje.
Kupujte tedljive arulje jer traju 15
puta due od obinih te troe
etvrtinu manje struje da bi dale
istu koliinu svijetla. Tako tedite
novac (a i nau planetu).
9. Kada perete rublje ili posue
napunite perilicu do kraja. Ukljuite
krae programe i perite u vrijeme
jeftinije struje. Ekonomino koristite
deterdente jer i oni sadre tvari koje
zagauju nae vodotoke i ugroavaju
opstanak ivih organizama.
10. Trudite se to vie ii pjeke ili
biciklom. Ako ve morate ii automobilom,
koristite vozila na ekoloka goriva plin i bio
dizel a ponudite se povesti i susjede ili
prijatelje. Sagorijevanjem goriva oslobaa se
oko 2,5 kilograma ugljinog dioksida po litri
goriva to doprinosi poveanju efekta
staklenika, odnosno klimatskih promjena.
11. Imate li vrt organski otpad
kompostirajte. Kompostiranje je postupak
prerade prirodne tvari koja se sastoji od
ugljikohidrata i celuloze te drugih organskih
12. Zasadite stablo! Stabla su
prirodnih spojeva u mineraliziranu smjesu plua naeg planeta, veu ugljini
siromanu na ishodnim spojevima i hranjivim dioksid, proizvode kisik te utjeu
tvarima koje su djelomice postale inertne na na smanjenje buke koja
promjene inei humus. Ovako ete pored
manje koliine smea dobiti i sredstvo kojim predstavlja veliki problem
ete pospjeiti rast biljaka. gradskih ulica.
13. Ne bacajte opuke u more
jer mislite da e se razgraditi za 5
minuta. Filter opuka razgrauje se u
moru 5 godina, a ostaci nikotina jako
negativno utjeu na ribe! Dupini ne
pue, nemojte im bacati opuke. Jo
bolje, nemojte puiti na brodu,
kapetani ne vole cigarete blizu jedara!
14. Nikada nemojte prazniti
crni tank kad ste vezani ili
usidreni samo tijekom plovidbe!
Zamislite da ste ba vi u moru i
uivate u plivanju dok netko kraj
vas prazni crni tank
ime se hrane ribe? Ribe se hrane
svime to im je dostupno. Zbog
devastacije Jadranskoga mora, sve
je manje hrane za ribe. Ribe vole
kruh i kruh je zdrav za ribe! Kruh
koji vam ostane na brodu
nemojte bacati u smee
bacite ga ribama! Isto vrijedi i
za voe i povre!
15.Stanovanje: Svakodnevno
smo odgovorni za 16 posto
ugljinog dioksida i drugih plinova s
efektom staklenika. Ta koliina
plinova nastaje neprimjetno,
tijekom potronje energije za
stanovanje.
16.Stoga bolje izolirajte prozore
i vrata svojih domova, otvoritie
prozor umjesto da ukljuujete
klima ureaj. Perilicu posua
ukljuujte samo kad je puna, a bojler
zagrijavajte na nioj temperaturi.
17. A ako ste se odluili za gradnju,
koristite prirodne graevinske
materijale, sunevu i geotermalnu
energiju, energiju vjetra, i druge obnovljive
i prirodne izvore energije.
18. Kuno svjetlo: Obina
arulja s uarenim vlaknom
svijetli kratko, troi dosta struje,
emitira mnogo topline i sadri
ivu, zbog koje je treba posebno
reciklirati da ne bi zagadila vodu
i zemlju.
19. Preite na tedljivo neonsko
osvjetljenje: ono svijetli deset puta
dulje od obine arulje, potrebna mu je
samo etvrtinu energije koju potroi
obina arulja, a emitira 90 posto manje
topline od nje. tedljive arulje mogu se
sasvim reciklirati, pa ne zagauju
okolinu.
20. tedljiva kompaktna
fluorescentna arulja(CFL) snage 20
vati moe zamijeniti obinu pet puta
jau obinu arulju. Za 1.200 kilovata
struje, koliko jedna ovakva arulja
utedi tijekom svog vijeka, potrebno je
vie od pola tone ugljena ili, priblino
0,280 litara tekueg goriva.
Ako bi samo milijun kuanstava
promijenio po etiri arulje ,900.000
tona plinova koji stvaraju efekt
staklenika bio bi eliminiran.
21. Ureaji: ak 75 posto
energije potroene u
kuanstvu otpada na
takozvanu fantomsku struju.
Nju potroe ureaji poput
televizora, DVD-a, raunala,
monitora i stereo-ureaja kada
ih ukljuimo i ne koristimo.
22. Kuanstva u
postindustrijskim zemljama tako u
atmosferu emitiraju 75 milijuna
tona ugljinog dioksida i bacaju
milijarde dolara svake godine. Samo u
Europi, ukljueni televizori koje nitko
ne gleda kotaju preko milijardu dolara
godinje. Kuanstvo moe smanjiti
raune i emisiju tetnih plinova za
66 posto.
23. Prosjean kompjuter bez
monitora potroi 60 do 250 vati
struje dnevno. Ako iskljuujete
kompjutere kada ih ne
koristite, u atmosferu ete
ispustiti 83 posto ugljinog
dioksida manje.
24. Papir: Koristite reciklirani
papir jer se papir, koji ini
treinu otpada, moe
preraivati tri do pet puta prije
nego to se njegova vlakna
raspadnu. Tona recikliranog papira
uva 17 stabala i 67 posto energije
potrebne za novoproizvedeni papir.
25. Plastika: Poto ih donesete iz
trgovine, plastine vreice uglavnom
zavre u vaoj ivotnoj sredini jer se
samo tri posto njih reciklira.
Napravljene su od polietilena i potrebno
im je tisuu godina da se raspadnu, pri
emu se emitiraju opasni plinovi. Za
ovo sprijeiti koristite platnene
torbe ili vreice od biljnih tvari.
26. Onima koji vam isporuuju
hranu recite da zadre plastine
vilice. Ne koristite plastine alice,
ae i flairanu vodu. (Godinje se
za flairanje vode potroi 2.700.000
tona plastike, a vie od 86 posto
plastinih boca zavrava u prirodi.)
27. Odravanje odjee:
Istraivanja Univerziteta u
Cambridgeu pokazala su da na
pranje i suenje odjee otpada 60
posto ukupne energije uloene u
njenu proizvodnju i odravanje.
28. Perite odjeu u toploj, ne u
vreloj vodi, i koristite novije tipove
strojeva za pranje jer troe etvrtinu
energije i manje vode u odnosu na
stare tipove. Opranu odjeu suite
vani, ne u stroju.
Sve to za 90 posto moe reducirati
emisiju ugljinog dioksida koji se
oslobaa tijekom uobiajenog
odravanja odjee.
29. Stare jakne: Stare jakne od
prirodnih i umjetnih materijala mogu se
reciklirati ili prepraviti. Na taj nain se
tedi 76 posto energije za proizvodnju
nove odjee, a emisija plinova s efektom
staklenika smanjuje se za 71 posto.
30. Kupnjom noene odjee
sniavate emisiju ugljinog
dioksida koji se oslobaa tijekom
proizvodnje nove odjee i prolazite
jeftinije. Primjera radi, pamuk zauzima
manje od tri posto poljoprivrednog
zemljita, ali se za njegovu proizvodnju
troi etvrtina pesticida rabljenih u
svoj poljoprivredi.
31. Bicikl: Po gradu se vozite
biciklom. Podaci iz razvijenih zemalja
pokazuju da tamonji promet oslobaa
vie od 30 posto ukupnog ugljinog
dioksida. Ulazak automobilom u ui
centar Londona stoga se naplauje 8
dnevno, to prometnu guvu smanjuje
za 22 posto, a emisiju ugljinog
dioksida za 16.
32. Automobil: Za deset
sekundi rada automobilskog
motora u mjestu potroi se
vie benzina nego za njegovo
gaenje i ponovno paljenje.
Ako ugasite motor na semaforu,
smanjujete zagaenje atmosfere
najmanje za osminu. Ukoliko
redovito kontrolirate tlak u
gumama, godinje ete utedjeti
pun spremnik goriva.
33. Konzumirajte manje mesa:
to je odgovornije za globalno
zagrijavanje: BMW ili Big Mac? Vjerovali
ili ne - burger. Organizacije za hranu i
poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama
izvjetavaju da industrija mesa
emitira 18 posto plinova s efektom
staklenika - vie od prometa. Veliki
dio tih plinova potjee od duikovog
oksida i metana koji se oslobaaju dok
vakai probavljaju hranu. Metan ima
23, a duik-oksid 296 puta vei efekt
zagrijavanja nego ugljini dioksid.
34. Ako iskljuite meso iz
prehrane ili ga svedete na
minimum, svatko od vas moe
sprijeiti emisiju tone i po
ugljinog dioksida godinje.
Poboljanja na automobilima smanjuju
emisiju tog plina za samo jednu tonu.
35. Podrite lokalnog
proizvoaa: Kupujte hranu na
oblinjim trnicama, od proizvoaa iz
svoje okoline, jer ete tako troiti
manje goriva za dopremanje hrane.
Osim toga, hrana s trnice je esto
svjeija i zdravija od one iz trgovine ili
hipermarketa.
36. Posadite bar jedno drvo u
ivotu: Svako posaeno drvo je korak
u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Jedno stablo tokom ivota moe
apsorbirati do tone ugljinog-dioksida,
naroito u toplijim klimatskim
pojasevima. Tome treba dodati i da
lie apsorbira toplinu Sunca.
Posjeeno stablo bolje je
iskoristiti kao grau ili
odloiti na neko polje nego
loiti, jer tada ispusti vei
dio ugljika koji je upilo
tijekom ivota.
 2. Vano je nauiti biti spreman na
pobjedu i poraz. Trenirat ete dan i no
ako treba, dat ete sve od sebe da
pobijedite, ali ako se dogodi suprotno
1. Dakle, prvo i neete se svaati sa sucima, plakati,
upati kosu protivnika, nazivati sve oko
najvanije pravilo u sebe pogrdnim imenima, podmetati
noge, derati se na publiku i sl. Moda
sportu je: potuj moete koji put baciti reket, ako se
bavite tenisom, ali prvo pokuajte
pravila. postati wimbledonski pobjednik!
3. Ako ste pobijedili primite
estitke protivnika. Ako ste
izgubili nasmijeite se i
stisnite ruku protivniku. Kada
budete daleko i nasamo
probavite svoj neuspjeh na
neki drugi nain (vjebajte vie,
npr.).
4. Kada igrate u timu budite
timski igra. Nemojte se
ponaati kao da ste jedini i
najbolji igra, jer neete
uspjeti sami.

5. Ne pobijedite li, ne
krivite druge za neuspjeh
ili varanje. Prihvatite
neuspjeh i trudite se vie pa
e rezultati biti bolji.
6. Roditelji se obino smatraju
uzorom djeci. Primjerice, ako
otac za vrijeme tenisa psuje i
ljutito baca reket na pod kada
gubi igru, postoji velika
vjerojatnost da e njegova djeca
oponaati takvo ponaanje.