1

SVEUILITE U ZAGREBU
Tekstilno-tehnoloki fakultet
Kolegij: Sociologija kulture
Akademska godina 2013./2014.
Datum predavanja seminarskog rada: 5.2.2014.




SEMINARSKI RAD
NASLOV SEMINARSKOG RADA: Neverbalna
komunikacija u javnim nastupima









Mentor: dr.sc. arko Pai

Student: Andrea Vekari
2



SADRAJ Stranica

1. UVOD 4

2. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
LICEM I OIMA
2.1 Lice 5
2.2 Kontakt oima 7
3. MANIPULACIJE U NEVERBALNOJ
KOMUNIKACIJI
3.1 Kupovanje vremena 8
3.2 Laganje 9
4. VANOST POKRETA, VANJSKOG IZGLEDA
I GOVORA
4.1 to pojedini pokreti znae 10
4.2 Odjea i izgled 11
4.3 Nain govora 11
4.4 Rukopis 12
5. ZAKLJUAK 13
LITERATURA 14
3



UVOD

Tema seminarskog rada je neverbalna komunikacija u javnim nastupima.
Ona podrazumijeva sve poruke koje izlaga poalje a koja nisu izgovorene
rijei. To su pokreti tijela, lica, fizike osobine. Ljudi se stalno svjesno i
nesvjesno koriste neverbalnom komunikacijom. Anthony Giddens spominje
istraivanja koja su pokazala da do 75% onoga to izloimo nekoj osobi spada u
neverbalnu komunikaciju.
1

Cilj ovog seminarskog rada je ukazati na vanost i znaaj neverbalne
komunikacije u obraanju prema drugim ljudima. Dobar ita govora i izraza
lica uvijek e uhvatiti drugu osobu u lai. Zato je vano nauiti to pojedini
izrazi lica i neverbalne geste znae. Velika vanost neverbalne komunikacije je
u javnim prezentacijama i izlaganjima i svaki dobar govornik se mora znati
koristit njome. Zbog neverbalne komunikacije mi ne moemo ne komunicirati.











1
Giddens, Anthony: Sociologija, Globus, Zagreb 2007.str 351
4



NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
LICEM I OIMA

Lice

Jednako kao to profesionalni glumci izgovaraju dobro nauen tekst na
pozornici, naravno u svrhu interpretacije odreenog karaktera, tako se i ne-
glumci esto konstruiraju govor i misli, u svrhu postizanja odrenog cilja. Taj
govor, te misli esto nisu proizvod stvarnih emocija i stajalita, stoga, osim
izgovorenog, uvijek moramo imati na umu i ono neizgovoreno. Upravo to
neizgovoreno najee se moe iitati neverbalnom komunikacijom, koje se
naintenzivnije izraava facijalnim ekspresijama i mimikom lica. Ponekad
svjesno, ponekad nesvjesno, svaki pojedinac primjeuje lica drugih pojedinaca,
esto instinktivno dolazei do vlastitih konkluzija. Upravo to je razlog zbog ega
se nae prve impresije relativno esto pokazuju neispravnima.
Fiziognomika, odnosno prouavanje i analiziranje karaktera ljudi na
temelju njihovog vanjskog izgleda, pomae nam da svrstamo ljudi u stanovite
kategorije te ih tom analizom relativno brzo procijenimo.
Veina ljudi kad vidi sebe na fotografijama se razoara. Od tri naina
itanja vlastitoga lica ogledalo je najlaki, ali zahtijeva potenje pri
zamjeivanju znaajki svoga lica.
L. Young (Govor lica) smatra da se vlastito lice moe potpunije itati na
temelju fotografiranja iz etiri kuta
2
.
- En face, nasmijeeno lice
- En face, bez osmijeha, neutralni izraz

2
Young, Lailan: Govor lica, Mozaik knjiga, Zagreb, 1994., str. 15.
5

- Lijevi profil, neutralni izraz
- Desni profil, neutralni izraz
Za potpunu analizu vano je da maknete kosu sa ela, uiju i obraza. Inae
bi bilo jako teko odrediti vrstu vae linije kose, sljepoonica i oblik unih
koljki.
Fotografija en face nasmijeenog lica omoguuje vam da protumaite
osmijeh, zube i desni. Portret bez osmijeha potreban je za odreivanje opeg
oblika lica, ela, obrva, oiju i usta.
Na novi stupanj spoznaje naega lica naii emo kad nainimo dvije
fotografije koje e prikazati vaa "dva lica". Svi mi imamo dva lica u tom smislu
to su lijeva i desna strana lica asimetrine i nikad nisu jednake. to je izraz lica
simetriniji, to je izraeni osjeaj iskreniji, a to je manje simetrian ,
vjerojatnije je da su osjeaji usiljeni.
Dr. Martin Skinner, predava psihologije sa Sveuilita u Warwicku, u
Engleskoj i dr. Brian Mullen sa Sveuilita Syracuse u New Yorku, analizirali su
podatke iz etrnaest velikih studija asimetrije lica i 1991. godine objavili
rezultate po kojima je izmeu ostaloga naeno da je lijeva strana lica izraenija
od desne
3
.
Lice je kazalo naeg trenutnog stanja s kojim se izraavamo, a da ne
trebamo upotrijebiti rijei. Po izrazima lica moemo vidjeti da li su ljudi sretni,
prestraeni, uzbueni, tuni itd.. Primjerice kada smo sretni, drimo visoko lice i
glavu. Tuno lice se vidi po tome kada su se obrve meusobno pribliile, a oi
su usmjerene prema dole.






3
Pease, Allan: Govor tijela, AGM, Zagreb, 1981., str 18.
6


Kontakt oima:

Osoba koja nam je bliskija i koju vie volimo, njoj emo se vie pribliiti
oima u razgovoru i takoer ee emo je gledati u lice a ne skrivati pogled.
Izbjegavanje da gledamo druge u oi moe znaiti tri stvari, nepristojnost ,
stidljivost i nepotovanje.
Postoji pojam Pokerakog lica a to je skrivanje onoga to mislimo ili
elimo napraviti. Poznat je i pod nazivom prazan pogled koji ne otkriva nita.
Takvi ljudi su vjerojatno dobri pokerai, ali dosadni u drutvu. No ima neto to
i pokerae otkriva a to su zjenice. Ali nije lako vidjeti da li osoba ima proirene
zjenice ili ne, pogotovo u tamnijoj sobi.
U Americi je proveden pokus sa irenjem zjenice sa zanimljivim ishodom.
Mukarci koji tre za enama i koji su znani kao zavodnici, oni vie vole ene
malih zjenica (suenih). Dolo se do zakljuka da zavodnici kada vide ene s
proirenim zjenicama (to podrazumijeva da su one uzbuene i da ih je lake
osvojit) nisu izazov njima i da oni preferiraju ene oko kojih e se trebati vie
truditi.











7


MANIPULACIJE U NEVERBALNOJ
KOMUNIKACIJI

Kupovanje vremena:

Postoje situacije u kojima imamo malo vremena da razmislimo za
odgovor i zato se ljudi esto nesvjesno koriste tehnikama za prikupljanje
vremena za razmiljanje. Basil Saunders i Alexander Rae spominju razne naine
odugovlaenja odgovora koji su poznati svim PR-ovcima u trenutcima kad oni
trebaju smisliti brzi odgovor da se izvuku na neko teko pitanje i zato su i
milisekunde bitne
4
. Navode:

- skidanje naoala
- stavljanje nekog predmeta kao olovka ili oale u usta da ne moete jasno
govorit
- glaenje brade
- trljanje nosa, gesta zbunjenosti
- podizanje jedne obrve ( ta gesta se povezuje i sa umjetnikim zamislima i
kreativnou)
- nekakvi uzvici.






4
Saunders, Basil - Rae Alexander C., Odnosi s javnou, Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb, 1996.
8

Laganje:

Laganje je poprilino lako za otkrit kod iskusnih promatraa lica. Pease
spominje neke od znakova po kojima moemo prepoznati da li osoba lae:
- grize donju usnu
- igra se sa kosom
- izgovara nejasne reenice
- gleda ustranu
- smijei se, ali odmie lice od vas
- izbjegava pogled u oi
- pravi se da nije uo pitanje pa pita da ga ponovi
Kada djeca lau, odaju jo jasnije znakove meu kojima su:
- izbjegavaju pogledati odraslu osobu
- prekrivaju usta dok govore
- lice im se trza
- sputaju pogled
- vlae usne jezikom
- esto se iskaljavaju
- grebu se po glavi










9

VANOST POKRETA VANJSKOG IZGLEDA I
GOVORA

to pojedini pokreti znae:

Allan Pease (Govor tijela) navodi nekoliko estih neverbalnih gesti i
njihova znaenja. Treba napomenuti da nijedan neverbalni znak nije
univerzalan, stoga treba biti paljiv pri odreivanju. Treba voditi rauna o
situaciji i kontekstu.
Za razliku od rijei, koje ljudi uspijevaju relativno lako kontrolirati, geste
i pokreti tijela najee odavaju stvarno stanje misli i emocija, stoga moe biti
korisno prouavati neverbalnu komunikaciju.
A. Pease je sistematizirao tumaenja stanovitih gesti
5
. Tako, primjerice,
glaenje brade sugerira nestrpljenje, odnosno nepoznavanje odgovora na
pojedino pitanje ili odreenu problematiku. Ako na sugovornik nabora nos, ta
gesta neverbalno poruuje gaenje prema odreenom objektu ili neslaganje s
naim stajalitem. Ukoliko izbjegava pogledati u oi, moemo ga
okarakterizirati kao stidljivog, submisivnog i pokornog, ali to moe takoer
znaiti da se radi o introvertiranom karakteru. Namigivanje i lagano oblizivanje
usana je znak udvaranja, koje implicira da se razgovor odvija na neformalnoj
razini i u oputenoj atmosferi. Slinu poruku odailje i dodirivanje nosa palcem
ili plaenje jezika, koje ukazuje na alu, ponekad i ruganje. Prevrtanje
kaiprstom na obrazu izraz je divljenja. Dobro je poznavati i govor tijela koji
sugerira prijateljski ili neprijateljski stav sugovornika. Primjerice, Pease navodi
dodirivanje vanjskog kuta oka kao znak razoaranja, a tapanje po nosu kao
znak upozorenja. Ako se na sugovornik tape po sredini ela, on nam
neverbalno poruuje da se ne slae s naim stajalitem u konverzaciji. Ako pak

5
Pease, Allan: Govor tijela, AGM, Zagreb, 1981., str 182-185.
10

stie nos prstima, gestikulira da plan nije uspio.

Jedna od najeih gesta je i smijeh. Po amerikom piscu i trgovcu Joshu
Billingsu dobar smijeh je "koncentrirani znak da se osjeamo dobro"
6
.
Nain na koji stojimo ili sjedimo takoer moe biti pokazatelj naeg
karaktera ili onoga to osjeamo. Na primjer, otvoren poloaj ruku i nogu -
naklonost, sloboda, a prekriene noge i ruke znae oprez i nesigurnost.

Odjea i izgled:

Nain odijevanje, frizura, pokreti i svakakva sredstva koja koristimo da bi
se uljepali i promijenili svoj izgled dosta govore o pojedinoj osobi. ak
moemo i saznati karakter osobe. Primjerice osobe koje se atraktivnije i
provokativnije oblae, su vjerojatno slobodne osobe, priljivije dok one koje se
oblae malo staromodno i nekako standardno su konzervativnije. Odjea nas
pokazuje kakve sebe vidimo i kakve bismo voljeli da nas drugi vide.

Nain govora:

Iako glasom aljemo verbalnu poruku on nam slui i kao neverbalna
komunikacija. Kada bi nam neko poslao poruku na mobitelu( bez raznih
smajlia) moda ne bismo shvatili to je on tono mislio i ne bismo dobro
preveli tu njegovu poruku. Recimo da nam je poslao poruku "Danas sam se opet
najeo banana", to moemo shvatiti kao da je sretan zbog toga, tuan zbog toga,
da samo to jede itd.. Ali da ga sluamo, onda bi shvatili njegove neverbalne
geste i nain na koji to rekao; da mu je drhtao glas, da se smijeio dok je to
rekao. Ton glasa, sputanje ili podizanje glasa, brz ili spor govor, isticanje nekih
rijei nam slui za neverbalno komuniciranje. Treba napomenuti da je i utnja

6
Pease, Allan: Govor tijela, AGM, Zagreb, 1981., str 77
11

ponekad komunikacija, ali preduga utnja uglavnom prekida svaku
komunikaciju.

Rukopis

Rukopis moemo jo nazvati pisanjem uma ili mozga. Pismeno izlaganje
predavaa na ploi tj, njegovo pisanje nam moe odati dosta o njemu. Dosta
stvari se moe prekriti osjeaji i sl., ali pred uspjenim grafologom teko je
sakriti svoje prikrivene osjeaje. Ruth Gardner (Analiza rukopisa na brzinu)
otkriva kako nain pisanja, kut pisanja, produivanje pojedinih slova,
zaobljenost i sl. moe vrlo temeljito opisati jednu osobu
7
. Takvo pisanje koje
ovjek isto nesvjesno radi spada u neverbalnu komunikaciju i moe nam dosta
rei.














7
Gardner, Ruth: Analiza rukopisa na brzinu, Andrijii - Korula, 1995., str. 8.
12

ZAKLJUAK

Neverbalna komunikacija je neizbjena u svakidanjem ivotu inili je mi
svjesno ili nesvjesno. Meusobno se nadopunjuje sa verbalnom komunikacijom
ali je mnogo znaajnija od nje i pouzdanija. Ovisi o situaciji, jer jedna reenica
moe imati puno znaenja ali kad mi promatramo drugu osobu dok to govorimo
lake shvatimo to je htjela rei. Ljudima je neverbalna komunikacija nuna a to
moemo vidjeti iz primjera pisanja poruka. U poetku su se samo slale poruke i
samo su bile rijei, ali onda su ljudi vidili da neto fali tu pa su dodali smajlie i
razne skraenice. To namee zakljuak da bi ljudi zapravo bez neverbalnih gesti
bili poput robota, bez osjeaja i zato nam te geste puno znae.













13

LITERATURA:

Gardner, Ruth: Analiza rukopisa na brzinu, Andrijii - Korula, 1995.
Giddens, Anthony: Sociologija, Globus, Zagreb 2007.
Zagreb, 2004.
Pease, Allan: Govor tijela, AGM, Zagreb, 1981.
Saunders, Basil - Rae Alexander C., Odnosi s javnou, Mozaik knjiga d.o.o.,
Zagreb, 1996.
Young, Lailan: Govor lica, Mozaik knjiga, Zagreb, 1994.