-

razdoblje do izdavanja Novina Horvatzkih 1835.g. MAKSIMILIJAN VRHOVAC (zagrebaki biskup) o suprostavio se ugarskom (maarskom) hegemonizmu1, podupire prosvjetu i kulturu (otvorio tiskaru), uredio je park Maksimir, poticao je sakupljanje narodnog blaga LJUDEVIT GAJ (student prava u Grazu i Peti) o 1830.g. izdaje Kratku osnovu horvatsko-slavonskoga pravopisanja JOSIP KUEVI o 1830.g. objavljuje djelo O municipalnim pravima i statutima kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije; djelo je napisano na latinskom jeziku (Iura municipalia) skup privilegija i zakonskih prava na kojima se temeljio poseban dravnopravni poloaj Trojedne Kraljevine u sklopu Ugarskog Kraljevstva Daje povijesni pregled razvoja hrvatske drave, argumentirano drugim (postojeim) dokumentima 1820.g. poinje se stvarati maarski preporod maarizacija o Maari smatraju da je Hrvatska dio Ugarske i zahtijevaju uvoenje maarskog jezika kao slubenog 1827.g. Hrvatski sabor se suprostavlja maarizaciji, te donosi odluku u uvoenju maarskog u vie kole kao obveznog predmeta mnogo nerijeenih pitanja: rascjepkan teritorij, nemamo razvijen sloj graanstva (slaba gospodarska razvijenost), jezik (borba za latinski), nema jedinstvenog zakona, uprave, sudske vlasti, itd... prostor Hrvatske bio je podijeljen meu 3 europske sile (do Bekog kongresa): o HABSBURKA MONARHIJA Banska (civilna) Hrvatska i Slavonija (u sastavu Ugarskog Kraljevstva) unutranjost Istre (dio nasljednih habsburkih zemalja) Vojna krajina (granini pojas u O.C., tj. Bosnu pod izravnom upravom Austrije) o MLETAKA REPUBLIKA Obala Istre i Dalmacija o OSMANSKO CARSTVO Hrvati u BiH (pripadaju Turcima) o DUBROVAKA REPUBLIKA Samostalna rep., politiki razjedinjena, u jezik se javljaju 3 dijalekta; gospodarski zaostali

Hegemonija prevlast ili dominacija neke drave ili nacije nad drugima

GROF JANKO DRAKOVI o 1832.g. objavljuje Disertaciju prvi politiki spis na hrvatskom j., politiki i gospodarski program hrvatskog preporoda Trai se: ujedinjenje svih hrvatskih zemalja (od Drave do Jadrana), samostalna vlada, gospodarski razvoj (trgovina, krediti), modernizacija kolstva Juni Slaveni (potomci Ilira) Novine Ilirske (neutralno ime) 1832.g. Ljudevit Gaj trai doputenje od Austrijske vlade da izdaje Novine Horvatzke i prilog Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka, tek 1835.g. dobiva doputenje za izdavanje; to je bio prvi politiki tjednik na hrvatskom jeziku o Preimenuje se u Ilirske narodne novine i Danica Ilirska preimenovanje zbog promjene narjeja (sa kajkavskog na tokavski) o 1843.g. zabranjuje se upotreba ilirskog imena Novine ilirske mijenjaju naziv u Narodne novine IVAN KUKULJEVI SAKCINSKI o Prva drama Juran i Sofija ili Turci kod Siska (poetkom 1840.-ih) MAARONI turopoljsko seljako plemstvo, velik broj pristaa Maara 1841.g. HORVATSKO-VUGERSKA STRANKA o Levin i Juraj Rauch zalau se za maarski jezik i povezivanje Hrvatske s Ugarskom, protiv ilirskog imena (za kajkavtinu), itd. 1841.g. ILIRSKA STRANKA o gl. predstavnici: Lj. Gaj i J. Drakovi o za politiku samostalnost Hrvatske prema Ugarskoj, ujedinjenje hrvatskih zemalja (i Bosne) 1842.g. izbori za skuptine u 3 hrvatske upanije o izbori u Zagrebakoj upaniji poniteni zbog varanja, dovodi do otrih sukoba izmeu maarona i iliraca 1843.g. zabrana ilirskog imena i grba od strane Bea (maaroni utjecali na njihovu odluku) Narodne novine i Narodna stranka novi nazivi 2. svibnja 1843.g. Ivan Kukuljevi Sakcinski je odrao PRVI POLITIKI GOVOR NA HRV. JEZIKU 29. srpnja 1845.g. SRPANJSKE RTVE o maaroni pobijedili na izborima za Zagrebaku upaniju tako da su kupili glasove, a Ilirci su trebali pobijediti o dolazi do sukoba izmeu stranaka na Gornjem gradu (na Markovom trgu) o vojska je zapucala na nazone (13 mrtvih, 20 ranjenih) o posljedice: maaroni su izbaeni iz Sabora

1847.g. POSLJEDNJI STALEKI SABOR o Biskup JURAJ HAULIK (nasljednik M. Vrhovca) predsjeda saboru o Ivan K. Sakcinski trai da se hrvatski proglasi slubenim jezikom u upravi, kolstvu i javnom ivotu (23. listopada uspjeh!!) o trai se: samostalnost hrvatske vlade, uzdizanje akademije na razinu sveuilita, uzdizanje Zagrebake biskupije u nadbiskupiju

NAPOLEON: o 1797.g. mir u CAMPO FORMIJU Istra i Dlamacija pripale Habsburkoj Monarhiji (Austriji) o 1805.g. mir u POUNU Dalmacija i Istra pripale Francuskoj; zauzima Dubrovaku Republiku o 1808.g. MARMONT (franc. general koji ima vojnu vlast) donosi odluku o UKIDANJU DUBROVAKE REPUBLIKE o Formirao ILIRSKE POKRAJINE (juno od Save, dijelovi Kranjske, Koruke i Tirola) Rusi su drali Korulu i Boku Kotorsku (protutea Francuzima) Austrija poticala pobune protiv Francuza (mi smo se eljeli ujediniti s Aus.)

Obiljeja francuske uprave u Ilirskoj pokrajini: - General MARMONT imao vojnu vlast - V. DANDOLO generalni providur, imao je civilnu vlast; donio je javni proglas na tal. i hrv. jeziku POZITIVNE PROMJENE (dolaskom Francuza): - ukida se 1/10 koja ide Crkvi - donesene su nove poljoprivredne kulture (duhan, krumpir) - organizirani su sajmovi - uveden je graanski brak (nepojmljivo za Hrvate, stoga gledaju na Francuze kao na neprijatelje strah od nepoznatog) - grade se ceste izmeu Dalmatinske zagore i obalnog dijela Dalmacije - izlazi tjednik Il Regio Dalmata (Kraljski Dalmatin) na tal. i hrv. jeziku izlazi od 1806.g. (prve hrvatske novine) - otvaranje gimnazija i kola u Splitu, Zadru i Trogiru; visoka kola (licej) u Zadru ima obiljeja sveuilita STANOVNITVO JE NEZADOVOLJNO: - smetaju im porezi, esta novaenja2 (mobilizacije), odnos prema Crkvi Austrija je imala dobru priliku iriti mrnju prema Francuzima 1813.g. Francuzi su poraeni, ukidaju se Ilirske pokrajine (ponovna uspostava austrijske vlasti Habs. monarhije)

Novaenje poziv onima koji prvi put slue vojsku; regrutacija

KRALJEVINA ILIRIJA: - jedna od upravnih jedinica Austrije (podruje koje su imali Francuzi) - postoji u ovom sastavu do 1822.g. (te godine se podruje Hrv. juno od Save odvaja) - Istra je 1825.g. dobila status pokrajine Austrijsko Primorje - mislili su da e cijeli teritorij Hrvatske biti pod vlau hrv. bana i sabora, ali je Istra i Dalmacija pod vlau Austrije BUENJE NACIONALNIH IDEJA: - Boidar Petranovi 1836.g. izdaje Serbsko-Dalmatinski almanah o poziva Dalmaciju na buenje nacionalne svijesti - Ante Kuzmani pokree izdavanje asopisa Zora dalmatinska, 1844.g. o poetak nacionalnog buenja u Dalmaciji - Petar Preradovi (asnik zadarske vojne posade) objavio budnicu Zora puca u prvom broju Zore dalmatinske 1848.g. Hrvatsku zahvaa revolucija

1848.g. Europu su zahvatile revolucije, nakon izbijanja revolucija u Bei i Peti vijesti su se brzo irile Hrvatskom Veinu u Zagrebakoj upanijskoj skuptini su imali maaroni

25. oujak 1848.g. narodnjaci sazivaju Velika narodna skutina: - sazvali su je Kukuljevi i Gaj - program skuptine je iznesen u 30 toaka, tzv. Zahtijevanje naroda, trai se: o imenovanje Josipa Jelaia banom (ve jednom je bio imenovan) o samostalnost Hrvatske u okvirima Habs. monarhije o samostalna Vlada odgovorna Saboru (da je samo Banska Hrvatska pod izravnom upravom bana i sabora) o financijsku neovisnost o ukidanje feudalnog ureenja o jednakost pred zakonom o sloboda tiska i trgovine - navedeni zahtjevi smatrali su se narodnim, politikim, drutvenim i gospodarskim programom Hrvata 1848.g.

JOSIP JELAI
ban, podmaral, vrhovni vojni zapovjednik u Hrvatskoj i Vojnoj Krajini proglaenjem banom donosi nove mjere: 19. travnja 1848.g. izdaje OKRUNICU kojom zabranjuje provoenje bilo kakvih naredbi ugarske vlade (formalni prekid odnosa s Ugarskom) 25. travnja 1848.g. izdaje Proglas o ukinuu kmetstva (kmetovi postaju vlasnici zemlje, njihova davanja su prestala, plemii su razvlateni, a njih je trebala obetetiti drava)

PRIJEKI SUD osnovan za sprjeavanje sukoba seljaka i plemia BANSKO VIJEE formirano je u svibnju 1848.g. (predstavljalo je samostalnu vladu); imali su odjeljenja umjesto ministarstva (odjel na nastavu, odjel za sudstvo, odjel za odnose s Ugarskom i Austrijom, odjel za financije) Ostvaren zahtjev disertacije i narodnih zahtijevanja ZASTUPNIKI SABOR nastaje 5. lipnja 1848.g. o potvrena odluka bana Jelaia za prekidanje odnosa s Ugarskom o omogueno je graanstvu da sudjeluje u radu Sabora (odreeno je imovinskim i obrazovnim cenzusom, kao neko u Franc. Rep.) o Jelai dobiva sve ovlasti u sluaju opasnosti po dravu o smatra da treba preurediti monarhiju (napraviti federaciju) o Hrvatska bi bila zasebna jedinica te bi joj pripala Sjedinjena Slovenija i Vojvodina Srpska Maarska promidba po Slavoniji (Osijek); sabor eli sprijeiti odvajanje Slavonije od Hrvatske Ljeto pregovori Maara i Jelaia o Uvjeti: ministarstvo rata i financija mora se ujediniti s vladom u Beu, a ostala ministarstva e Hrvatska priznati ako imamo pravo na unutarnju neovisnost i priznanje hrvatskog jezika MAARI ODBILI! 31. kolovoza 1848.g. Jelai postaje gubernator Rijeke 11. rujna 1848.g. Jelai prelazi Dravu i prisvaja Meimurje Krajem rujna izbija otvoren sukob na Pakozdu (nema pobjednika) Veliki ustanak u Beu Jelai pozvan da ga ugui (proglaen osloboditeljem i poasnim graaninom) Franjo Josip I. dolazi na vlast (ima samo 18.g.) u Beu Maari su detronizirali Habsburgovce, Rusi su slomili maarsku revoluciju i vratili vlast Franji Josipu I. Jelai postaje upraviteljom Dalmacije Hrvatska je bila ujedinjena pod jednom osobom (ali bez Istre) 4. oujka 1849.g. car donosi OKTROIRANI USTAV Jelai ga ne prihvaa, smatra da su njime pogaena sva dotadanja postignua U svibnju 1849.g. prihvaa ga iz straha od vojne intervencije