Martina Horvat

JAVNE INVESTICIJE

SEMINARSKI RAD

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet Zagreb

Kolegij: Javne financije

Zagreb, travanj 2018.

Sadržaj

1 Uvod .................................................................................................................................... 1

2 Javne investicije .................................................................................................................. 2

1. Institucionalni okvir ........................................................................................................ 2

2. Utjecaj javnih investicija na ekonomski rast ................................................................... 3

3 Analiza javnih investicija u RH .......................................................................................... 3

1. Javne investicije u RH kroz vrijeme ............................................................................... 4

2. Strateški investicijski projekti ......................................................................................... 6

4 Hrvatska unutar Europske unije .......................................................................................... 7

1. Usporedba javnih investicija država članica EU ............................................................. 7

2. Plan ulaganja za Europu .................................................................................................. 8

5 Zaključak ............................................................................................................................. 9

Popis literature.......................................................................................................................... 10

Popis grafova ............................................................................................................................ 10

 1 Uvod

Javni rashodi svi su izdatci opće države koji, ovisno o namjeni, obuhvaćaju vojne rashode,
rashode za socijalno osiguranje, rashode za obrazovanje, rashode za državnu upravu i sudstvo,
rashode za ekonomske intervencije i investicije, rashode za znanstvenoistraživački rad,
rashode za zaštitu čovjekovog okoliša i ostale rashode (rashodi za kulturu, sport, izgradnju
stanova, javni promet i dr.).1

U ovom radu posebna pažnja posvećena je rashodima za investicije budući da javne

investicije mogu poslužiti kao instrument u postizanju makroekonomskih ciljeva. Zbog toga
je potrebno njihovo sustavno planiranje i efikasno provođenje.

Ciljevi ovog rada su pobliže objasniti i prikazati javne investicije u Republici Hrvatskoj kao
dio javnih rashoda te proučiti njihovo kretanje kroz godine, kao i usporediti javne investicije
Republike Hrvatske s javnim investicijama ostalih zemalja članica Europske unije.

1
Šimurina, N. et al. (2012.) Javne financije u Hrvatskoj. Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb

1
 2 Javne investicije

Investicijski rashodi su javni rashodi koji izravno, kao primjerice ulaganjem u gospodarstvo,
ili neizravno, poput izgradnje cesta, utječu na povećanje BDP-a. Bez javnih investicija
nemoguće je imati jedinstveni rast.

Podjela javnih rashoda na investicijske i transferne, uzimajući u obzir utjecaj rashoda na

povećanje BDP-a, jedna je od klasifikacija novijeg datuma koje su vezane uz razdoblje
jačanja državnog intervencionizma.

1. Institucionalni okvir

Prema Zakonu o proračunu, investicije ili kapitalna ulaganja jesu ulaganja u povećanje i
očuvanje vrijednosti imovine, ulaganja u zemljišta, građevine, opremu i drugu dugotrajnu
materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući i ulaganja u izobrazbu i osposobljavanje,
razvoj novih tehnologija, poboljšanja kvalitete života i druga ulaganja iz kojih će se
ostvarivati koristi.2

Članak 45 Zakona o proračunu govori o preuzimanju obveza po investicijskim projektima. On

traži da Vlada popuni značajni jaz u dijelu propisa koji se odnose na kapitalna ulaganja,
točnije na pripreme, procjene, izvršenja javnih investicija financiranih iz državnog i lokalnih
proračuna. Zakon kaže da proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze po
investicijskim projektima tek po provedenom stručnom vrednovanju i ocijenjenoj
opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta. Također, vlada će uredbom propisati
metodologiju pripreme, ocjene i izvedbe investicijskih projekata.3

2
Narodne novine (2008.) Zakon o proračunu. Zagreb: Narodne novine d.d., 87/08, 136/12, 15/15. Dostupno na:
https://www.zakon.hr/z/283/Zakon-o-proračunu [10.4.2018.]
3
Ibid.

2
 2. Utjecaj javnih investicija na ekonomski rast

Javne investicije smanjuju štednju i kapitalne investicije gospodarstva. Iako je utjecaj javnih
investicija na gospodarski rast drugačiji u svakoj zemlji, poznato je da je njihov utjecaj
dvostruki, pozitivan i negativan.

Prema kejnezijanskoj školi, javne investicije su državni instrument koji uzrokuje porast
proizvodnje na točno određenu razinu, a time i zaposlenost. Također, povećavaju agregatnu
potražnju i ima višestruki utjecaj na BDP, odnosno gospodarski rast. 4

Prema neoklasičnoj školi, javne investicije se povećavaju na štetu privatne potrošnje jer se
resursi preusmjeravaju iz privatnog u javni sektor. Preusmjeravanje ima negativne posljedice
na gospodarski rast i stvaraju učinak istiskivanja što loše utječe na gospodarstvo u cjelini.5

Suvremeniji pogledi na ekonomiju razlikuju se od kejnezijanskog i neoklasičnog jer smatraju

da povećavanje javnih investicija nema pozitivan efekt na BPD, već upravo suprotno, BPD se
uslijed navedenog višestruko smanjuje. Dakle, gospodarski rast ne će se dogoditi uslijed
povećanja vojnih izdataka, već će doći do smanjenja cjelokupne produktivnosti.6

3 Analiza javnih investicija u RH

Javne investicije u širem smislu, kao što su obrazovanje, energetika i ulaganje u ljude, u
Republici Hrvatskoj na niskoj je razini. Nadalje, Hrvatska je dosad imala najveći pad u
ulaganjima u javnome prijevozu od svih članica EU. To su samo od nekih negativnih
pokazatelja koji upućuju na potrebu za uvođenjem promjena.

4
Blinder, A.S. (2008.) Keynesian economics. The concise encyclopedia of economics 2, str. 1-12.
5
Sandler, T., Hartley, K. (1995.) The economics of defense. Cambridge University Press
6
Dunne, J.P. (2012.) Military spending, growth, development and conflict. Defence and Peace Economics 23,
str. 549-557.

3
 1. Javne investicije u RH kroz vrijeme

Tijekom godina razina javnih investicija prvotno je rasla, ali zatim i padala. Uzevši u obzir
razdoblje od 2002. do 2015. godine, prvih osam godina investicije su polako, ali stabilno rasle
od 3.136.485 do 7.454.967 kuna. Najviše se investiralo od strane lokalnih jedinica i države.
Zatim su se u investiranje uključila i javna poduzeća pa su 2012. godine investicije duplo
narasle i iznosile 14.821.420 kuna, čineći tako 4,5% BDP-a.

Graf 1: Javne investicije u Republici Hrvatskoj (u mil. HRK i % BDP-a)

Izvor: http://www.udruga-gradova.hr/wordpress/wp-content/uploads/2016/07/Anto-Bajo-Javne-investicije-u-Hrvatskoj.pdf

Prema riječima Manice Hauptman iz hrvatskog predstavništva Europske komisije, javne

investicije pale su sa 3,4 posto prije krize na 2,7 posto BDP-a u 2016. godini. Posljedica je to
rezanja troškova i štednje javnog sektora. Spomenute 2016. godine proračunskim sredstvima
ili sredstvima ostvarenima prema posebnim propisima realizirano je 6,36 milijardi kuna
investicija.

Prema funkcionalnoj klasifikaciji, u Republici Hrvatskoj najviše se ulaže u ekonomske

poslove i usluge unapređenja stanovanja i zajednice, nešto manje u javni red i sigurnost, a
najmanje u obranu.

4
Graf 2: Javne investicije prema funkcionalnoj klasifikaciji (u tisućama HRK)

Izvor: http://www.udruga-gradova.hr/wordpress/wp-content/uploads/2016/07/Anto-Bajo-Javne-investicije-u-Hrvatskoj.pdf

Najveći dio javnih investicija odnosno kapitalnih rashoda financira se iz općih prihoda i
primitaka državnog proračuna, manji dio iz pomoći i namjenskih primitaka, a najmanje iz
doprinosa, prihoda za posebne namjene i donacija.

Graf 3: Izvori financiranja iz državnog proračuna za kapitalne rashode (u mlrd. HRK)

Izvor: http://www.udruga-gradova.hr/wordpress/wp-content/uploads/2016/07/Anto-Bajo-Javne-investicije-u-Hrvatskoj.pdf

5
 2. Strateški investicijski projekti

Strateški investicijski projekt obuhvaća privatni, javni i javno-privatni investicijski projekt

koji uključuju građenje građevina i udovoljava drugim zahtjevima navedenih u Zakonu o
strateškim investicijskim projektima RH. Javni investicijski projekt je projekt čiji je nositelj
javno poduzeće ili druga pravna osoba u vlasništvu Republiku Hrvatske ili jedne od jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Potencijalni strateški projekti mogu se realizirati na nekretnini nad kojom Republika Hrvatska
(i jedinica lokalne i područne samouprave) ima natpolovični većinski suvlasnički dio prema
stanju u zemljišnim knjigama kao i na pomorskom dobru, ako ono čini funkcionalnu i
poslovnu cjelinu s prethodno opisanom nekretninom.

Odobravaju se oni projekti koji svojom provedbom stvaraju uvjete za zapošljavanje većeg
broja osoba, doprinose razvoju ili poboljšanju uvjeta i standarda za proizvodnju proizvoda i
pružanje usluga, uvode i razvijaju nove tehnologije kojima se povećava konkurentnost i
ekonomičnost u gospodarstvu ili javnom sektoru, podižu ukupnu razinu sigurnosti i kvalitetu
života građana i zaštitu okoliša, pozitivno utječu na više gospodarskih djelatnosti, stvaraju
dodana vrijednost ili pridonose održivom razvitku i zaštiti prostora i okoliša.

Odluku o proglašenju strateškog projekta donosi Vlada Republike Hrvatske, dok

zainteresirani investitor može biti Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, fizička osoba, trgovac pojedinac te svaka druga domaća i strana
pravna osoba.7

Godine 2014. odobrena su tri javna investicijska projekta u ukupnom iznosu od 8,629
milijardi kuna, dok se sljedeće 2015. godine investirano trostruko manje, odnosno 2,887
milijardi kuna u jedan projekt. U 2016. godini nije odobren nijedan javni investicijski projekt,
već samo privatni. Godine 2017. odobreno je projekata u iznosu od 4,4 milijarde, a ove
godine 1,5 milijardi kuna.8

7
Narodne novine (2013.) Zakon o strateškim investicijskim projektima RH. Narodne novine d.d., 133/13,
152/14. Dostupno na: https://www.mingo.hr/page/kategorija/strateski-projekti-rh [10.4.2018.]
8
Strateški investicijski projekti RH. Dostupno na: https://www.mingo.hr/page/kategorija/strateski-investicijski-
projekti-rh [10.4.2018.]

6
 4 Hrvatska unutar Europske unije

Kako se države unutar Europske unije razlikuju prema životnom standardu, stabilnosti i
efikasnosti, tako se razlikuju i po izdvajanju za javne investicije.

1. Usporedba javnih investicija država članica EU

Točni iznosi javnih investicija u svakoj državi članici Europske unije prikazani su u narednom
grafu, gdje žuti krugovi prikazuju razinu investicija prije krize, a plavi stupovi razinu
investicija poslije nje.

Graf 4: Udio javnih investicija u BDP-u

prosjek 1995.-2007. prosjek 2012.-2014.

Izvor: Europska komisija, https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/eb201602_article02.en.pdf

Ako uspoređujemo javne investicije prije krize sa prosjekom 2012., 2013. i 2014. godine,
izdvajaju se tri grupe zemalja.

Prva grupa obuhvaća one zemlje u kojima su javne investicije znatno srezane. To su zemlje
koje imaju značajnu potrebu za fiskalnom konsolidacijom. Javne investicije najviše su se
smanjile u državama koje su imale početne visoke stope ulaganja opće države te u državama
koje su pod pritiskom tržišta. Prema analizi Europske središnje banke, najviše su pale u
Hrvatskoj, Portugalu, Grčkoj, Španjolskoj, Cipru i Irskoj.

7
U drugu grupu spadaju one zemlje koje su imale relativno nisku razinu općenitih ulaganja
države tijekom godina prije krize te su u njima javne investicije uglavnom stagnirale. U ovu
skupinu pripadaju Belgija, Njemačka i Austrija.

Posljednja, treća grupa zemalja čine skupina istočnih zemalja koje su profitirale ulaskom u
Europsku uniju iskoristivši njezine višenamjenske fondove. Posljedično tome, u Latviji,
Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj javne investicije su porasle.9

2. Plan ulaganja za Europu

Kako bi poboljšala investicijsko i financijsko okruženje na prostoru EU, te stvorila okvir za

snažnije investicije, Europska komisija je 2014. godine pokrenula inicijativu pod nazivom
Plan ulaganja za Europu, poznatu i pod nazivom ”Junckerov plan”.

Ova inicijativa ima tri područja djelovanja. Prvo je mobilizacija dodatnih ulaganja u iznosu od
najmanje 315 milijardi eura tijekom tri godine, radi pojačanja učinka javnih sredstava i
poticanja privatnih ulaganja. Zatim, zalaže se za provođenje ciljane inicijative za osiguranje
da ta dodatna ulaganja odgovaraju potrebama realnoga gospodarstva. Posljednje područje je
provođenje mjera za povećanje regulatorne predvidljivosti i uklanjanje prepreka ulaganjima,
čime se povećava privlačnost za investiranje na razini Europske unije, a posljedično i
ostvaruje očekivani učinak Plana.10

U okviru aktivnosti odobrenih u Republici Hrvatskoj u sklopu Junckerovog plana, Europski

fond za strateške investicije (EFSI) ima ukupnu vrijednost financiranja od 219 milijuna eura
što bi trebalo potaknuti investicije u iznosu od 836 milijuna eura.

Odobrena su pet projekta, za infrastrukturu i inovacije, za koje se očekuje da će potaknuti 494

milijuna eura investicija. Novac je, između ostalih, posuđen Hrvatskoj Elektroprivredi d.d. za
izgradnju nove turbine te Dental Centru Čes za novu tehnologiju koja će se primjenjivati
prilikom oralnih operacija i dentalne medicine općenito.

9
ECB Economic Bulletin, Issue 2 / 2016 – Articles, Public investment in Europe. Dostupno na:
https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/eb201602_article02.en.pdf [10.4.2018.]
10
Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Plan ulaganja za Europu (“Junckerov plan”). Dostupno na:
https://www.hbor.hr/tema/junckerov-plan/ [10.4.2018.]

8
 5 Zaključak

Javne investicije obuhvaćaju ulaganja u različite oblike dugotrajne materijalne i nematerijalne

imovine od strane države. Nažalost, ne može se sa sigurnošću utvrditi kakve će biti dugoročne
posljedice povećanja kapitalnih ulaganja na gospodarski rast. Zbog toga se velika pozornost
posvećuje odabiru točnog oblika investicija u koji će se uložiti.

Republika Hrvatska nije najbolji primjer za efikasno upravljanje javnim investicijama. U

usporedbi s drugim zemljama članicama Europske unije ostvaruje lošije rezultate. Razlog
tome je što ne ulaže dovoljno u obrazovanje, energetiku i ljude, te bi trebala povisiti i razinu
investicija javnog prijevoza.

Na nedovoljno visoke javne investicije utjecala je i gospodarska kriza 2008. godine koja je
trajala šest godina i smanjila stopu kapitalnih ulaganja države s 3,4% na 2,7% BDP-a. Kako bi
se takvo stanje promijenilo, ne samo u Republici Hrvatskoj već i u ostalim zemljama
članicama Europske unije, Europski fond za strateške investicije pokrenuo je Plan ulaganja za
Europu, poznatiji pod nazivom „Junckerov plan“. Njegovim provođenjem u Hrvatskoj će biti
potaknuto 836 milijuna eura investicija i ukinute razne prepreke daljnjim ulaganjima.

9
Popis literature

Blinder, A.S. (2008.) Keynesian economics. The concise encyclopedia of economics 2, str. 1-
12.

Dunne, J.P. (2012.) Military spending, growth, development and conflict. Defence and Peace
Economics 23, str. 549-557.

ECB Economic Bulletin, Issue 2 / 2016 – Articles, Public investment in Europe. Dostupno na:
https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/eb201602_article02.en.pdf [10.4.2018.]

Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Plan ulaganja za Europu (“Junckerov plan”). Dostupno
na: https://www.hbor.hr/tema/junckerov-plan/ [10.4.2018.]

Narodne novine (2008.) Zakon o proračunu. Zagreb: Narodne novine d.d., 87/08, 136/12,
15/15. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/283/Zakon-o-proračunu [10.4.2018.]

Narodne novine (2013.) Zakon o strateškim investicijskim projektima RH. Narodne novine
d.d., 133/13, 152/14. Dostupno na: https://www.mingo.hr/page/kategorija/strateski-projekti-
rh [10.4.2018.]

Sandler, T., Hartley, K. (1995.) The economics of defense. Cambridge University Press

Strateški investicijski projekti RH. Dostupno na:

https://www.mingo.hr/page/kategorija/strateski-investicijski-projekti-rh [10.4.2018.]

Šimurina, N. et al. (2012.) Javne financije u Hrvatskoj. Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb

Popis grafova

Graf 1: Javne investicije u Republici Hrvatskoj (u mil. HRK i % BDP-a) 4

Graf 2: Javne investicije prema funkcionalnoj klasifikaciji (u tisućama HRK) 5
Graf 3: Izvori financiranja iz državnog proračuna za kapitalne rashode (u mlrd. HRK) 5
Graf 4: Udio javnih investicija u BDP-u 7

10