Medicinska kola u Rijeci

Gajeva 1, 51 000 Rijeka

Medicinski potpomognuta oplodnja

kamen spoticanja moderne medicine
(seminarski rad)

Rijeka, 3. sijeanj 2015.

Karla Semion, III.-2

Sadraj

I.

UVOD................................................................................................................. 3

II.

OBRADA TEME
1.

Povijest medicinski potpomognute oplodnje ............................................... 3

2.

Kako funkcionira medicinski potpomognuta oplodnja? .............................. 4

2.1. Metode medicinski potpomognute oplodnje ......................................... 4
2.1.1. Inseminacija ..................................................................................... 4
2.1.2. IVF (in vitro oplodnja) ..................................................................... 5

3. Medicinski potpomognuta oplodnja u Republici Hrvatskoj i njena cijena ... 5

3.1. Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji ........................................ 5
3.1.1. Razlozi za provedbu postupka medicinski pomognute oplodnje ...... 6
3.1.2. Znaenje izraza u ovom Zakonu ........................................................ 6
3.1.3. Korisnici prava na medicinski potpomognutu oplodnju .................... 7
3.1.4. Zabrana zamjenskog majinstva ........................................................ 7
3.1.5. Priziv savjesti ............................................................................................... 7

4. Etike dvojbe i pitanje ljudskog embrija ...................................................... 8

III.

ZAKLJUAK ..................................................................................................... 9

IV.

LITERATURA ................................................................................................... 10

Uvod
U uvodu u pisati o nastanku ljudskog ivota, o oplodnji openito, zaeu, o tome to je
zapravo ovjek kao ivo bie te u navesti nekoliko vlastitih razloga vezanih uz odabir upravo
ovog dijela etike rasprave.
Kada govorimo o nastanku ljudskog ivota, neizbjeno je naii na velik broj uvjerenja i
vjerovanja, kao i na mnotvo obrazloenja, tvrdnji i znanstvenih potkrepljenja na temu istog.
S druge strane, oplodnja odnosno stapanje muke i enske spolne stanice, nije neka velika
enigma. Laikim rijeima, to je proces prodiranja spermatozoida kroz membranu zrele jajne
stanice koji se uglavnom dogaa u jajovodima. Etike odnosno moralne dvojbe nastaju kada
se u pitanje dovodi nain na koji je postignuta oplodnja, te na trenutak postanka novog
ljudskog ivota. Prvo se trebamo zapitati, to je to ljudsko bie? Je li rani embrio ljudsko bie,
i ako nije, to je? Moe li se dar poput ljudskog ivota proglasiti neispravnim i nemoralnim
zbog okolnosti u kojima je nastao? Sve su to pitanja kojima u se baviti u ovom seminarskom
radu. Ovu temu sam odabrala zato jer mislim da se bavi prilino bitnim pitanjima za nae
postojanje, jer su moralne podjele oko zaea ljudskog ivota izuzetno duboke, i zbog
amplitude prostora za kreiranje vlastitog stajalita i osvrta na taj dio etike.

Povijest medicinski potpomognute oplodnje

Poetci medicinski potpomognute oplodnje, skraeno MPO, datiraju jo iz davne 1839.
godine, kada je prvo dijete zaeto inseminacijom roeno jednoj grofici. Od prve uspjene
oplodnje jajne stanice izvan ljudskog tijela 1963. godine do 1978. godine, kada je roena prva
osoba zaeta potpomognutom oplodnjom, engleskinja Louise Brown, prolo je 15 godina.
Prvi zahvat medicinski potpomognute oplodnje u Republici Hrvatskoj uspjeno je obavljen
neto kasnije, 1983. godine u Petrovoj bolnici u Zagrebu, te smo se time kao 7. zemlja u
svijetu upisali u povijest reprodukcijske medicine. Broj trudnoa po postupku na poetku je
bila vrlo niska, a poboljana je uvoenjem kontrolirane stimulacije jajnika kojom se umjesto
jedne jajne stanice prosjeno proizvede njih desetak. Iako se oplodnjom vie jajnih stanica
moe dobiti vie zametaka nego je mogue odjednom vratiti eni, ostali zameci mogu se
zamrznuti za prijenos u sluaju neuspjenog postupka ili nakon uspjene trudnoe. Uz pomo
ove tehnologije, u samo 30 godina u svijetu je roeno oko tri milijuna djece, od ega je pola
milijuna iz odmrznutih zametaka.

Kako funkcionira medicinski potpomognuta oplodnja?

Zapravo, ono to se popularno naziva ''umjetna oplodnja'' u sebi ne sadri nita umjetno.
Primjerice, oplodnja in vitro (IVF) odvija se kao i ona prirodna spermatozoid i jajna stanica
spajaju se ba kao u jajovodu samo to se odvija u epruveti.

Slika 1. Mikroskopski prikaz medicinski potpomognute

oplodnje

''Dobivanje potomstva predstavlja san i cilj gotovo svakoj obitelji. Naalost, sama odluka
esto nije dovoljna, a ponekad se oplodnja i trudnoa jednostavno ne mogu postii
uobiajenim putem. Za mnoge parove tada jedinu mogunost predstavlja upravo umjetna
oplodnja.'' - Vladimira Valenti-Petrovi, dr. med., spec. gin., dala je svoje miljenje u lanku
''Medicinski potpomognuta oplodnja''.

Metode medicinski potpomognute oplodnje

Mnoge su metode kojima se lijenici koriste pri medicinski potpomognutoj oplodnji, koje
variraju od tek traka pomoi suvremene medicine do dugotrajnog postupka sa mnotvom
potencijalnih komplikacija, a odabir metode ovisi o problemu koji se isprijeio na putu
uspjenog zaea intimnim putem. Dvije najee metode su inseminacija i IVF, odnosno in
vitro oplodnja. Poznatije metode su jo i ICSI odnosno intracitoplazmina injekcija spermija
te FET odnosno transfer odmrznutog zametka.

Inseminacija
Postupak inseminacije je u biti najsliniji potpuno prirodnoj oplodnji, a odvija se tako da se
unaprijed pripremljena sperma mukarca pomou katetera ubrizgava u maternicu u periodu
ovulacije. Ukoliko je postupak bio uspjean, unutar maternice dolazi do oplodnje na identian
nain kao i kod spolnog odnosa.

IVF (in vitro oplodnja)

In vitro oplodnja (oplodnja ''u staklu'', oplodnja ''u epruveti'' ili izvantjelesna oplodnja) odvija
se na nain u kojem je prvi korak pregled broja spermija i njihova pokretljivost. eni se
pomou lijeka zaustavlja prirodna aktivnost jajnika zbog idealnijih uvjeta za uspjenost
postupka. Lijenik potom eni uzima dozrele stanice iz jajnika te se one stavljaju u hranjivu
tekuinu stanice se punktiraju. Potom slijedi sama oplodnja mukarevi spermiji ciljano se
pripremaju i u epruveti se spajaju s jajnim stanicama. Nastaju embriji, koji se nakon 48 sati
umeu u maternicu putem cijevi.

Medicinski potpomognuta oplodnja u Republici Hrvatskoj i njena cijena

Prosjeni postupak izvantjelesne oplodnje stoji 15 000 kuna, lijekovi za stimulirani postupak
u idealnim uvjetima stoje preko 5 000 kuna, pa zatim cijena jedne ampule pod imenom
Gonala F kojih ena u jednom postupku primi vie od deset, iznosi 200 kuna. Uz izdanu
svotu novaca koju je potrebno izdvojiti u sluaju da sredstva HZZO-a nisu dovoljna, tu su i
veliki rizici od poremeaja hormona pa do psihikih slomova na koje budui roditelji trebaju
biti spremni. U Republici Hrvatskoj uspjenost prosjenog postupka izvantjelesne odnosno
IVF oplodnje iznosi 25%, te se godinje rodi oko stotinu i pedesetero djece iz zamrznutih
embrija. Iz Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji (l. 10. st. 5.), saznajemo sljedee:
Lijeenje neplodnosti postupkom medicinski potpomognute oplodnje na teret Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje obuhvaa:
etiri pokuaja intrauterine inseminacije (IUI),
est pokuaja izvantjelesne oplodnje (IVF), uz obvezu da dva pokuaja budu u prirodnome
ciklusu.

Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji

13. srpnja 2012. godine Hrvatski sabor donio je Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji.
Sastoji se od 64 lanka koji detaljno propisuju pravila o medicinski potpomognutoj oplodnji u
naoj dravi i uvjetima koji moraju biti ispunjeni da bi se mogla ostvariti. Izdvojila sam neke
od lanaka koje smatram bitnima.

Razlozi za provedbu postupka medicinski pomognute oplodnje

lanak 4. govori o tri razloga za provedbu MPO:
(1) Medicinski pomognuta oplodnja jest postupak koji se provodi tek kada je dotadanje
lijeenje neplodnosti bezuspjeno ili bezizgledno, te radi izbjegavanja prijenosa teke
nasljedne bolesti na dijete kod prirodnog zaea.
(2) Bezuspjenost ili bezizglednost lijeenja neplodnosti utvruje lijenik specijalist
ginekologije i opstetricije s uom specijalizacijom iz humane reprodukcije.
(3) Neizbjenost prijenosa teke nasljedne bolesti na dijete odreuje strunjak na podruju
humane genetike koji je utvrdio genetski nasljednu bolest ili bolesti kod jednog od branih,
odnosno izvanbranih drugova.

Znaenje izraza u ovom Zakonu

lanak 5. sadri informacije o znaenju pojedinih izraza za ovaj zakon, primjerice, to su to
heterologna i homologna oplodnja te tko su darivatelji spolnih stanica a tko darivatelji
zametaka:
5. Homologna oplodnja jest medicinski pomognuta oplodnja pri kojoj se koriste vlastite
spolne stanice branih, odnosno izvanbranih drugova.
6. Heterologna oplodnja jest medicinski pomognuta oplodnja pri kojoj se koriste vlastite
spolne stanice jednog branog, odnosno izvanbranog druga i spolne stanice darivatelja.
7. Darivatelj spolnih stanica jest osoba koja dariva vlastite spolne stanice u svrhu provoenja
postupka heterologne medicinski pomognute oplodnje.
8. Darivatelji zametaka jesu brani, odnosno izvanbrani drugovi koji daruju vlastite zametke
drugome neplodnom branom, odnosno izvanbranom paru radi postizanja trudnoe i
poroaja.

Korisnici prava na medicinski potpomognutu oplodnju

lanak 10. navodi kome je sve omoguena medicinski potpomognuta oplodnja, a to su
''punoljetni i poslovno sposobni ena i mukarac koji su u braku, odnosno u izvanbranoj
zajednici i koji su s obzirom na ivotnu dob i ope zdravstveno stanje sposobni za roditeljsku
skrb o djetetu.'', zatim '' punoljetna, poslovno sposobna ena koja ne ivi u braku, izvanbranoj ili
istospolnoj zajednici, ije je dosadanje lijeenje neplodnosti ostalo bezuspjeno ili bezizgledno te
koja je s obzirom na ivotnu dob i ope zdravstveno stanje sposobna za roditeljsku skrb o djetetu'', te
''ena u pravilu do navrene 42. godine ivota''. Iz tog lanka saznajemo sve uvjete koje potencijalni
roditelj treba ispunjavati.

Zabrana zamjenskog majinstva

lanak 31. jasno zabranjuje provoenje postupka medicinski potpomognute oplodnje ukoliko
je ono u svrhu raanja djeteta za druge osobe odnosno surogat majinstva.
(2) Zabranjeno je ugovarati ili provoditi medicinski pomognutu oplodnju radi raanja djeteta za
druge osobe i predaje djeteta roenog nakon medicinski pomognute oplodnje (zamjensko majinstvo).

Priziv savjesti
lanak 44. objanjava sljedee:
Zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji bi trebali provesti ili sudjelovati u provoenju
postupaka medicinski pomognute oplodnje imaju pravo pozvati se na priziv savjesti zbog
svojih etikih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja te odbiti provoenje postupka
medicinski pomognute oplodnje ili sudjelovanje u tom postupku.
Dakle, kao i kod svake situacije gdje bi se zdravstveni i nezdravstveni radnici mogli zatei u
situaciji gdje dolaze u pitanje njihova moralna naela, mogu se pozvati na priziv savjesti ali
iskljuivo u bilo kojem trenutku prije provoenja postupka MPO-e, nikako ne tijekom istog.

Etike dvojbe i pitanje ljudskog embrija

Iako je medicinski potpomognuta oplodnja za odreene jedini izbor ukoliko ele potomstvo,
drugi joj se strogo protive. Kada u pitanje dovedemo kada zapravo zapoinje ljudski ivot,
dolazi do snanog sukoba moralnih naela. Za primjer takvog sukoba, izabrala sam lanak
''Dar ivota. Naputak o potivanju ljudskog ivota u nastanku i dostojanstvu raanja'' Zbor
za nauk vjere, 1987., te sutu suprotnost, ''Praktina etika'' Peter Singer, 1993.
Glavna misao u lanku Zbora za nauk vjere jest sljedea: Od trena kada je jajace oploeno
zapoinje nov ivot koji nije ni oev ni majin, nego ivot novog ljudskog bia koje se razvija
neovisno. Takoer tvrde da je esencijalno da se ljudsko bie potuje kao takvo od samog
zaea.
Tko dijeli isto miljenje s gore navedenim autorom, protivi se medicinski potpomognutoj
oplodnji. Zato? Prilikom oplodnje in vitro, oplodi se desetak jajnih stanica, a tek ih se
nekoliko usadi u maternicu ene. Ostale, dakle, propadaju ili se zamrznu. Ukoliko propadnu, i
ukoliko se smatra da ivot zapoinje trenutkom zaea, takvo hotimino unitavanje ljudskih
bia smatra se namjernim pobaajem, te samim time i ubojstvom. Pobornici tvrdnje da ljudski
ivot zapoinje trenutkom zaea, to argumentiraju injenicom da je trenutkom zaea
oblikovana jedinstvena genska osnoca koja ini jedinstvenost osobe, odnosno da embrio
sadri svojevrsni ''genski plan'' prema kojemu e se kasnije formirati ljudsko bie. Voeni su i
injenicom da izmeu oploene jajne stanice i razvijene ljudske osobe postoji jasan
kontinuitet, i prekid tog kontinuiteta u bilo kojoj toki predstavlja moralno nedopustiv
postupak kojim se kri pravo na ivot.
Peter Singer je u svom djelu iznio pak sasvim drugaije stajalite. Prvo to je napravio, i to
svatko od nas treba napraviti kada gradi svoje stajalite o ovoj temi, jest da se zapitao: je li
embrio ve ljudsko bie? Obrazloio je da se ljudsko bie definira kao jedinka, a da je rani
embrio tek nakupina stanica koja se u bilo kojem trenutku do 14 dana nakon oplodnje moe
prirodnim putem podijeliti na dva ili vie genetiki identinih embrija, to vodi k formiranju
identinih blizanaca. ''Pretpostavimo da imamo embrio u posudi na laboratorijskom stolu.
Smatramo li ovaj embrio prvim stupnjem pojedinanog ljudskog bia, moemo ga nazvati
Mary. No pretpostavimo da se embrio podijeli na dva identina embrija. Je li jedan od njih jo
uvijek Mary, a drugi Jane? Ukoliko je tako, koji je Mary? Nema niega po emu bismo ih
razlikovali, nema nikakvog naina da kaemo da se onaj koji zovemo Jane odvojio od onog
koji zovemo Mary, a ne obrnuto. Trebamo li rei, dakle, da Mary vie nije s nama i da,

umjesto toga, imamo Jane i Helen? No to se dogodilo s Mary? Je li umrla? Trebamo li za

njom aliti?''

Zakljuak
Istraivanja su me dovela do zakljuka da, kao i sve ostalo, i medicinski potpomognuta
oplodnja ima svoje argumente i za, i protiv. Sve ovisi o tome smatramo li ''umjetnu'' oplodnju
stvarno umjetnom, i smatramo li embrio ljudskim biem. Nijedno razmiljanje nije
pogreno. Ovisi i o tome to je za nas moralno, dobro i prihvatljivo.
Prije obraivanja ove teme, nisam znala zato ova tema spada meu bioetike. Nisam znala
zbog ega je loe to postoje ljudi koji se protive istoj zaetak ivota, pomo ljudima koji ne
mogu dobiti djecu putem snoaja, jo jedan lijepi poklon suvremene medicine ovjeanstvu.
Iako se moje stajalite nije promijenilo, shvatila sam zato se diglo toliko praine vezano uz tu
temu.
Moje miljenje se veinom preklapa s Singerovim. Ne smatram embrio ljudskim biem ve
potencijalnim ljudskim biem. Uzmimo za primjer mene. Ja sam sada potencijalna
medicinska sestra koja je tek u procesu obrazovanja, i to to se kolujem za medicinsku sestru,
ne znai da e moj posao jednog dana biti medicinska sestra postoji samo potencijal da
postanem jedna.
Takoer mislim da je besmisleno braniti medicinski potpomognutu oplodnju ljudima koji su
se odluili na takav zahvat jer nemaju drugog izbora da udovolje svojim eljama za
potomcima, kao i osuivati ih ili smatrati manje vrijednima isto tako i obrnuto. Svima je
osnovna misao ispotovati ljudski ivot, na ovaj ili onaj nain, i mislim da tako i treba biti.

Literatura
1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Oplodnja
2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetna_oplodnja
3. http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/5384/Medicinski-potpomognutaoplodnja.html
4. http://www.zakon.hr/z/248/Zakon-o-medicinski-pomognutoj-oplodnji
5. http://www.roditelji.hr/zelim-bebu/315-fertilizacija-in-vitro-najvaznija-pitanja-iodgovori/
6. http://www.ivf.hr/index.php/hr/neplodnost-i-ivf/83-povijest-humane-reprodukcije
7. http://hr.wikipedia.org/wiki/Medicinski_potpomognuta_oplodnja#cite_note-povijest-1
8. http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Usvojen-Zakon-o-medicinski-potpomognutojoplodnji
9. http://www.roda.hr/_upload/dokumenti/MPOinfo_print1.pdf
10. Rekovac, T. (2009.): Bioetika udbenik etike, Profil, Zagreb.

Datum posjete: 3. sijeanj 2015.