Univerzitet Istono Sarajevo

Medicinski fakultet Foa

Smijer stomatologija

STOMATOLOKA ZATITA SEOSKOG

STANOVNITVA STARIJE DOBI

Studenti: Bojan Savi

Svetlana Konstantinovi
Foa,2016. Ognjen Bodiroga
Svaka osoba ima vlastito shvatanje
ruralnih podrucja, sliku u svojoj glavi
o tome ta predstavlja seoski ivot.
Vecina tih shvatanja moda i jeste
tacna, ali bez redovnog poredenja
vlastite percepcije spram stvarnosti,
uobicajena stajalita
zastarijevaju i prestaju biti pouzdana
osnova za donoenje odluka

61% stanovnitva BiH ivi u ruralnim

optinama, to BiH stavlja na cetvrto
mjesto, iza Crne Gore, Irske i
Finske.

52% ih ivi izvan urbanih naselja,

cime je po ovome ispred BiH samo
Moldavija.
Siromatvo je dublje i
rairenije u ruralnim
podrucjima:

Kako ive stari u BiH a

kako su zamiljali svoju
starost? Mogu li pregurati
mjesec bez tue pomoi?

Nijeteko naslutiti odgovor

na ovo pitanje ako se ima u
vidu da je prosjena penzija
u Federaciji BiH priblino 370
maraka, neto vea od one u
RS koja iznosi 320 KM
Stanovnitvo ruralnih
podrucja mora prelaziti
vece udaljenosti da bi doli
do javnih slubi i susrece
se sa raznim potekocama
poput vremena i trokova
putovanja.

Bolest smanjuje
sposobnost stjecanja novih
znanja i kvalitetu ivljenja,
ima negativan utjecaj na
produktivnost i iscrpljuje
obiteljske zalihe.
Siromani su izloeniji
rizinim initeljima okolia
i manje pripravni da se
njima bore, a
Vecina ruralnih sredina
nema stalne zdrastvene
dispanzere
Postoje mobilne
zdravstvene sluzbe
(samo ako su u pitanju
tezi oblici bolesti)
budui da su manje
informirani o prednostima
zdravog ivljenja, te da
im je tee dostupna
kvalitetna zdravstvena
skrb, izloeni su veem
riziku od obolijevanja i
oteenja.
Kako pomoci?
Promicanje zdravlja starijeg
stanovnitva bez sumnje e
zahtijevati viestruka djelovanja od
strane odgovornih osoba u javnom
zdravstvu, a te odluke moraju se
temeljiti na razumijevanju
zdravstvenih odrednica.
S obzirom da su rizini imbenici koji
su odgovorni za kronine sistemske
bolesti zajedniki veini oralnih
bolesti, pristup koji se bavi
zajednikim rizinim imbenicima
moe pomoi u planiranju i nadziranju
promicanja oralnog zdravlja i
interventnih programa za oralne
bolesti
Zdravstvena politika i politika oralnog
zdravlja takoer moraju uzeti u obzir
stajalite ivotnog smjera, kako bi se
sauvalo dobro oralno i ope zdravlje i
zadrala kvaliteta ivota
Takodjer, drutvena i
obiteljska okolina su
izuzetno vane kad se
radi o starijem
stanovnitvu
Na kraju, tijekom svakog
prenoenja znanja
neophodno je promotriti i
razumjeti kulturne
vrijednosti i vjerovanja u
vezi sa zdravljem kod
skupina stanovnitva na
koje su ta djelovanja
usmjerena
Kako bi se promicalo oralno zdravlje
starijih osoba, mora se poeti djelovati na
nekoliko razina, a to su:
- Jaanje zdravstvenog promicanja i
integriranog sprjeavanja bolesti -
Pouavanje pruatelja njege, starijih osoba
i njihovih obitelji o oralnom zdravlju
- Pouavanje starijih odraslih osoba i
stvaranje zdrave okoline
- Provoenje istraivanja o javnom
zdravstvu i epidemioloka istraivanja
poveznica izmeu oralnog i opeg zdravlja
i o zajednikim rizinim imbenicima i
kvaliteti ivota
- Unapreenje kapaciteta unutar sustava
oralnog zdravlja, na temelju primarne
zdravstvene zatite naklonjene osobama u
starijoj dobi
- Poboljanje pokrivenosti socijalnog i
zdravstvenog osiguranja za starije osobe
- Nadgledanje oralnog zdravlja i
procjenjivanje programa o oralnom
zdravlju u zajednici
 zakljucak
Porast broja starijih osoba predstavlja veliki
izazov zdravstvenim ovlastima u veini zemalja.
poveat e se broj zahtjeva za skupom
dentalnom njegom kod aktivnih starijih osoba,
kao i kod krhkih i institucionaliziranih starijih
osoba;
odgovorni u javnom zdravstvu morat e se
suoiti sa sve veom koliinom oralnih bolesti,
povezanih s novim profilom kroninih bolesti u
sve starijim drutvima.
Neuspjeh u rjeavanju tih vanih demografskih
imperativa i ubrzanih promjena u razvijanju
bolesti i njihovoj meusobnoj povezanosti, imat
e bihevioralne, drutveno-ekonomske i politike
posljedice.
ope i njemu pridrueno oralno zdravstveno
stanje imaju izravan utjecaj na kvalitetu ivota i
ivotni stil starijih osoba.
Negativan utjecaj loeg oralnog zdravstvenog
stanja na ope zdravlje i kvalitetu ivota starijih
odraslih osoba vaan je javni zdravstveni
problem
SZO preporuuje da zemlje razviju nacionalne
javne zdravstvene programe, koji bi se temeljili
na integriranom sprjeavanju i promicanju
zdravlja, te da se oblikuju mjerljivi ciljevi koji e
poboljati oralno zdravlje starijih osoba.