POREZNO

PLANIRANJE

DEFINIRANJE, VRSTE I KARAKTERISTIKE

POREZNOG PLANIRANJA
 DEFINIRANJE POREZNOG PLANIRANJA

• Što je porezno planiranje?

Skup aktivnosti koje planira i poduzima porezni obveznik u cilju optimiziranja ukupnog poreznog
opterećenja!
Optimiziranje ukupnog poreznog tereta bi trebalo rezultirati poreznim uštedama ili drugim riječima,
plaćanjem minimalnog poreza u zakonskim okvirima!
• Koja je glavna karakteristika planiranih aktivnosti?
Planirane aktivnosti čine razni postupci i metode koji moraju biti zasnovani isključivo na zakonskim
propisima iz čega proizlazi zaključak da porezno planiranje ne predstavlja poreznu evaziju!
 POREZNO PLANIRANJE I POREZNA EVAZIJA

• Vrijedi li konstatacija da porezno planiranje nije porezna evazija u međunarodnim

relacijama?
• Porezno planiranje općenito nije porezna evazija u međunarodnim relacijama, iako se može
dogoditi da je porezno planiranje dozvoljeno u jednoj zemlji, a da predstavlja poreznu evaziju u
drugoj, pa u tom slučaju se moraju uvažavati nacionalna porezna prava i međunarodni ugovori
• Kada se porezno planiranje općenito može približiti poreznoj evaziji?

Porezno planiranje se može približiti poreznoj evaziji u slučaju kada je poslovanje

subjekata u međunarodnim relacijama u sukobu sa domicilnim poreznim
zakonima
 FAZE POREZNOG PLANIRANJA

• Porezno planiranje potrebno je utemeljiti na zakonskim propisima

• Dvije faze poreznog planiranja:
1. Analiza i potpuno sagledavanje važećih poreznih propisa (domicilnih, te poreznih
propisa u drugim zemljama u kojima se razmatraju poslovne mogućnosti)
2. Planiranje konkretnih aktivnosti usklađenih sa zakonom u cilju plaćanja što manjeg
poreza
 UČINKOVITO POREZNO PLANIRANJE

• Učinkovito porezno planiranje se smatra ono planiranje koje:

1. smanjuje porezni teret poreznog obveznika na najnižu granicu unutar zakonskih
okvira
2. maksimalno iskorištava sva zakonom predviđena oslobađanja, izuzetke, olakšice i
odgode plaćanja poreza;
3. osigurava da se porezne obveze plate na vrijeme i tako izbjegnu moguće kazne!
 VRSTE POREZNOG PLANIRANJA

• Dvije vrste poreznog planiranja:

1. međunarodno => primjena u domeni međunarodnog poslovanja;
2. nacionalno => primjena u domeni tuzemnog poslovanja
• Napomena:
- u današnje vrijeme globalizacije sve se više isprepliću ove dvije vrste poreznog
planiranja!
 VRSTE POREZNOG PLANIRANJA - IZVORI

• Izvor međunarodnog poreznog planiranja:

- razlike među poreznim sustavima, pri čemu se u uvijetima globalnog poslovanja izabire
najpovoljniji porezni sustav, odnosno porezna jurisdikcija ili tzv. porezno utočište;
• Izvori nacionalnog poreznog planiranja:
- mogućnosti koje nude nacionalni porezni zakoni (olakšice, oslobađanja, izuzeća, odgode
plaćanja poreza);
- neusklađenost u nacionalnom poreznom zakonodavstvu (veliki broj poreza => veliki broj
poreznih zakona => problem njihovog usklađivanja => “rupe u zakonu”)
 MEĐUNARODNO POREZNO PLANIRANJE

• Pretpostavka:
- Dobro poznavanje raznih poreznih sustava, odnosno odrednica međunarodnog
poreznog prava!
- Velike razlike u pojedinim stopama poreza, omogućavaju da se razlike koriste u cilju
smanjivanja ukupnog poreznog tereta obveznika poreza.
 TEMELJNA NAČELA MEĐUNARODNOG POREZNOG PRAVA

• Načelo rezidentnosti – osoba podliježe oporezivanju u državi u kojoj ima prebivalište ili
uobičajeno boravište;
• Načelo izvora prihoda – osoba podliježe oporezivanju u državi iz koje prima prihode;
• Načelo svjetskog dohotka – osoba podliježe oporezivanju određene države sa svojim
cjelokupnim dohotkom;
• Načelo teritorijalnosti – osoba podliježe oporezivanju dohotka koje ostvari na teritoriju
određene države
 TEMELJNE STRATEGIJE MEĐUNARODNOG
POREZNOG PLANIRANJA

• 5 temeljnih strategija međunarodnog poreznog planiranja:

- Promjena mjesta prebivališta fizičke osobe iz države sa visokim porezima u državu sa

nižim porezima (promjena poreznog utočišta);
- osnivanje kompanije u državi bez poreza ili sa niskim porezima (offshore kompanije);
- kupovina nekretnina, te kupovina i registracija vrijednih pokretnina (automobili,
plovila, zrakoplovi i sl.) u državama sa niskim, odnosno povoljnijim porezima;
- transfer dobiti i/ili kapitala u državu sa povoljnijim porezima;
- korištenje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
 TEHNIKE MEĐUNARODNOG POREZNOG PLANIRANJA

• Tehnike kojima je cilj odgađanje plaćanja poreza u cilju ostvarivanja privremene ili trajne
porezne uštede (primjer: kupoprodajni odnosi između matice i ovisnih društava, odnosno
podružnica);
• Tehnike formalnog poreznog planiranja omogućuju izbor između različitih načina
financiranja unutar pojedine porezne jurisdikcije (npr. kapitalizacija troškova kamata);
• Tehnike stvarnog poreznog planiranja koje uključuju premještanje poreznog subjekta,
premještanje poreznog objekta te premještanje i poreznog subjekta i poreznog objekta;
• Tehnike korištenja, odnosno nekorištenja ugovora o dvostrukom oporezivanju.
 OFFSHORE POSLOVANJE

• Što je offshore poslovanje?

- Offshore poslovanje predstavlja svako poslovanje koje se odvija izvan zemlje
subjekta poslovanja
- Porezna oaza može biti svaka zemlja (ili izdvojeni dio zemlje) koja ima za
gospodarskog subjekta povoljniji porezni sustav od zemlje čiji je on rezident, a što mu
omogućuje smanjenje poreznog opterećenja (primjer Slobodna carinska zona Split)
- U literaturi, koriste se još i nazivi porezna utočišta, porezni rajevi (fr. fiscal paradises,
engl. Tax havens) ili pak offshore financijska središta!
 OSNOVNI RAZLOZI POJAVE POREZNIH OAZA

• Visoke porezne stope u pojedinim zemljama, te široka paleta poreza

• Vrlo značajne razlike u visini stopa poreza između pojedinih zemalja
• Geografska područja u svijetu sa vrlo skromnim razvojnim mogućnostima
• Razvojne mogućnosti nerazvijenih područja kroz omogućavanje poslovanja sa niskim ili
nikakvim porezima za porezne subjekte iz drugih zemalja
• Prihvaćanje osnovnih sloboda kao temeljnih ljudskih prava
• Širenje internetskog poslovanja i informacija omogućava lakše međunarodno poslovanje
 UTJECAJ VISOKIH STOPA POREZA NA POREZNO
PLANIRANJE
• Visoke stope pojedinih poreza prisiljavaju porezne obveznike na traženje najboljih
rješenja za zakonito smanjenje poreznog opterećenja
• Praksa mnogih zemalja da imaju vrlo razgranate vrste poreznih opterećenja proizvodi
nužnost poreznog planiranja i smanjenje poreznih davanja kroz međunarodno porezno
planiranje
• Neodgovorno ponašanje mnogih vlada u svijetu prema novcu poreznih obveznika,
prisiljavaju porezne obveznike za traženje što povoljnijih opcija za sebe
STOPE POREZA NA DOBIT FIRMI U EU

• Austrija 25,00% Belgija 33,99%

• Bugarska 10,00% Cipar 10,00%
• Češka 19,00% Njemačka 30,00-33,00%
• Danska 25,00% Estonija 21,00%
• Grčka 23,00% Latvija 15,00%
• Malta 35,00% Nizozemska 25,50%
• Poljska 19,00% Portugal 12,50-25,00%
Rumunjska 19,00% Švedska 25,00%
Slovenija 22,00% Slovačka 20,00%
Španjolska 21,00% Finska 24,00%
Francuska 20,00% Mađarska 27,00%
Irska 23,00% Italija 22,00%
Litva 21,00% Luksemburg 17,00%

USA 35,00%
 STOPE PDV U EU:

•Austrija 20,00% Belgija 21,00%

•Bugarska 20,00% Cipar 19,00%
•Češka 21,00% Njemačka 19,00%
•Danska 25,00% Estonija 20,00%
•Grčka 24,00% Latvija 21,00%
•Malta 18,00% Nizozemska 21,00%
•Poljska 23,00% Portugal 23,00%
Rumunjska 16,00% Švedska 26,30%
Slovenija 20,00% Slovačka 19,00%
Španjolska 30,00% Finska 26,00%
Francuska 33,33% Mađarska 10,00-19,00%
Irska 12,50% Italija 31,40%
Litva 15,00% Luksemburg 21,00%
 RAZVOJNE MOGUĆNOSTI NERAZVIJENIH
PODRUČJA
• Ukidanjem robovlasništva, a posebno kolonija postavilo se pitanje opstanka ili razvoja vrlo siromašnih područja
širom svijeta (otočne zemlje, planinske države…)
• Razvojem sredstava transporta i podizanjem općeg standarda u najbogatijim zemljama, došlo je do još većeg širenja
jaza između bogatih i siromašnih država
• Širenjem svijesti o slobodama kretanja ljudi, roba i kapitala, otvorile su se mogućnosti za opstanak i takvih
siromašnih država koje su počele pružati uslugu poslovanja pod njihovim jurisdikcijama sa znatno manjim
porezima za sve subjekte iz inozemstva
• Umjesto kolonijalnog sustava, zadržane su veze sa bankama i kapitalom bivših vlasnika
• Vlasti su zadržale bivši ustroj te zahvaljujući prilivu slobodnog kapitala iz inozemstva, stvoreni su uvjeti opstanka
domicilnog stanovništva
• Pojavom internetskog poslovanja, ovakva područja su dobila još bolju priliku za daljnji razvoj kroz sve veće
porezno planiranje širom svijeta
 OFFSHORE POSLOVANJE

• Jedinstvene definicije poreznog utočišta nema

• To ne moraju biti isključivo one zemlje koje su minimizirale ili pak ukinule poreze, već
praktično porezno utočište može biti bilo koja zemlja ako njeni zakoni, propisi i tradicija
pogoduju smanjenju poreznih opterećenja.
• Primjer: Otoci Lastovo, Palagruža
 TIPOVI POREZNIH UTOČIŠTA

• Danas se uobičajeno govori o 4 tipa poreznih utočišta:

- porezna utočišta bez poreza,
- porezna utočišta s porezima samo na lokalne primitke,
- porezna utočišta s niskim porezima
- posebna porezna utočišta
 POREZNA UTOČIŠTA BEZ POREZA

• Porezna utočišta bez poreza

- predstavljaju istinska porezna utočišta u kojima osim carina, ne postoje drugi porezi kao što
su primjerice porez na dobit, porez na dohodak, porez na kapitalni dohodak, porez na imovinu i sl.
- kompanije se u ovim poreznim utočištima vrlo jednostavno osnivaju, a godišnje pristojbe
koje plaćaju u apsolutnim iznosima nisu ovisne o ostvarenoj dobiti i zamjenjuju klasični porez na
dobit;
- u ovu kategoriju poreznih utočišta spadaju Bahami, Bermuda, Kajmansko Otočje,
Turks&Caicos, Nauru I Vanuatu (nekada Novi Hibridi), Dubai, Lihtenstein
 POREZNA UTOČIŠTA S POREZIMA NA LOKALNE PRIMITKE

• Porezna utočišta s porezima samo na lokalne primitke

- U ovim se poreznim utočištima oporezuje dohodak fizičkih osoba, odnosno dobit pravnih osoba ako su ostvareni iz
domaćih izvora;
- Od oporezivanja je oslobođen primitak ostvaren u inozemstvu (npr. prihod od dividendi i kamata, prihodi od
izvoza lokalno proizvedene robe i sl.);
- ovakva porezna utočišta se mogu podijeliti na ona koja osnovanim kompanijama dozvoljavaju obavljanje
poslovnih aktivnosti i na vlastitom teritoriju i u inozemstvu, oporezujući pri tome isključivo prihode iz domaćih izvora
(Belize (nekada Britanski Honduras), Britanski Djevičanski Otoci, Cookovi Otoci, Hong Kong, Liberija, Nevis, Panama,
i Zapadna Samoa), i ona koja još u trenutku osnivanja zahtijevaju odluku o tome hoće li obavljati poslovne aktivnosti na
domaćem teritoriju te će prema tome plaćati porez (Gibraltar, Guernsey, Irska, Isle of Man, Jersey i Mauricius.
 POREZNA UTOČIŠTA S NISKIM POREZIMA

• Ove države oporezuju dobit pravnih osoba bez obzira na izvor, ali s vrlo niskim stopama
u odnosu na druge zemlje
• Osnovna prednost ovih država su mnogobrojni potpisani ugovori o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja s mnogim državama, te se pomoću lokalne kompanije mogu
znatno smanjiti iznosi poreza
• Predstavnice ove grupe su slijedeće države: Barbados, Cipar, Malta, Madeira, Nizozemski
Antili..
 POSEBNA POREZNA UTOČIŠTA

• Zemlje koje se ne smatraju poreznim utočištima, ali pružaju pravnim ili fizičkim osobama
specifične povlastice koje ih čine prikladnim poput poreznih utočišta
• Predstavnice ovih država su slijedeće:
• Austrija, Švicarska, Luksemburg, Nizozemska, USA, Velika Britanija..
 KARAKTERISTIKE POREZNIH UTOČIŠTA

• Najznačajnije karakteristike poreznih utočišta su:

- minimalno plaćanje ili ne plaćanje poreza,
- jednostavno osnivanje i vođenje kompanija,
- postojanje visokog stupnja diskrecije i privatnosti u poslovanju,
- ekonomsko-politička stabilnost i integritet vlade,
- razvijeno bankarstvo.
 MINIMALNO PLAĆANJE ILI NEPLAĆANJE POREZA

Ovo je jedna od najznačajnija je karakteristika poreznih utočišta;

•Primjeri:
•- u mnogim poreznim utočištima ne plaćaju se nikakvi porezi, dok se u nekim plaćaju paušalni porezi koji nisu
vezani za rezultate poslovanja ili za ukupne prihode
- ne postojanje poreza na nasljedstvo i darove omogućava prijenos imovine i prihoda kompanije na buduće
generacije, što uobičajeno nazivamo besmrtnost kompanije
- ne postojanje poreza na prijenos omogućava jednostavan i brz prijenos vlasništva nad kompanijama
- ne postojanje tzv. konfiskatornih poreza stimulira porezne obveznike na preseljenje dijela ili kompletne imovine i
poslovne aktivnosti u porezno utočište
- porezi za banke i financijske usluge u poreznim utočištima su oslobođene poreza na kamate, dividende, kapitalnu
dobit, tantijeme, tako da su takve banke konkurentne bankama van poreznog utočišta
- korištenje raznih pogodnosti ili poticaja koje nudi tamošnje porezno zakonodavstvo kao
što to može biti npr. ulaganje u određene grane ili gospodarske aktivnosti oslobođenje od
oporezivanja ili je oporezivanje minimalno;
- postojanje ili nepostojanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja čija će
važnost ovisiti o konkretnoj situaciji (ako je cilj poreznog obveznika smanjenje zadržanih
poreza na izvoru plaćanja onda će porezna utočišta biti privlačnija ako imaju tim veći broj
ovih ugovora; ako je poreznom obvezniku cilj da ne postoji razmjena informacija među
državama, onda će mu biti zanimljivija ona porezna utočišta koja imaju mali broj ovih
ugovora)
Primjeri:
- u svim državama članicama EU porez na dobit poslovanja firmi iznosi od 10,00-
33,33%, dok se u većini poreznih utočišta ne plaća nikakav porez na dobit
- porez na nasljedstva u nekim državama prelazi 50,00% vrijednosti imovine (SAD oko
60,00%, dok u Njemačkoj iznosi čak i do 70,00% ), a u poreznim utočištima nema poreza
Primjer:
- Dva porezna obveznika (A i B) rade u Hong Kongu i primaju isti dohodak. A
je državljanin Hrvatske koja ima teritorijalni sustav oporezivanja (tj. plaćanje poreza
na dohodak tamo gdje se dohodak i ostvaruje), dok je B državljanin SAD-a koje
nemaju teritorijalni sustav oporezivanja
Pitanje: koji od ova dva porezna obveznika plaća veći porez?
- Porezni obveznik A kao državljanin Hrvatske koja ima teritorijalni sustav
oporezivanja plaća porez samo u Hong Kongu gdje dohodak i ostvaruje
- Porezni obveznik B kao državljanin SAD koje nemaju teritorijalni sustav
oporezivanja, plaća porez i u SAD-u i to u slučaju kada je njegova porezna obveza
prema SAD-u veća od one koju ima prema Hong Kongu
- Rezultat usporedbe: porezni obveznik B plaća veći porez od poreznog
obveznika A. Porezni obveznik B prema tome da bi smanjio poreznu obvezu ili je
pak potpuno minimizirao mora se fizički iseliti i promijeniti državljanstvo
 JEDNOSTAVNO OSNIVANJE I VOĐENJE KOMPANIJA

- osnivanje je lako, brzo i jeftino

- Visoki stupanj liberalnosti zakonodavstva (anglo-saksonski model – odnosno englesko običajno
pravo na kojem je zasnovano trgovačko zakonodavstvo preko polovice poreznih utočišta);
- kompanije se prilikom osnivanja registriraju tzv. općom klauzulom (General Clause) tj. za sve
zakonom dozvoljene djelatnosti;
- zbog izostanka kontrole poslovanja i poslovnih knjiga, te ne postojanju kazni i prisilnih naplata
vođenje kompanija je krajnje jednostavno;
- zahvaljujući elektronskoj podršci kompanije mogu poslovati u bilo kojem dijelu svijeta
obavljajući brze financijske transakcije
 VISOKI STUPANJ DISKRECIJE I PRIVATNOSTI U POSLOVANJU
KOMPANIJA

- to se odnosi kako na osobne tako i na materijalne činitelje poslovanja;

- vlasnici i direktori kompanija su anonimni jer ne postoji zakonska obveza da se njihova imena
unesu u javni registar;
- privatnost osiguravaju i dionice na donositelja pri čemu je identitet njihovih vlasnika poznat samo
direktoru kompanije, mada i to nije nužno
- tajnost postoji i kod materijalnih činitelja oporezivanja jer ne postoje zahtjevi za predajom izvješća
o financijskom poslovanju;
- strogi zakonski propisi zabranjuju osobama uključenim u registraciju i administriranje otkrivanje
podataka o klijentima i kompaniji
 EKONOMSKO-POLITIČKA STABILNOST I INTEGRITET VLADE

- ove karakteristike predstavljaju conditio sine qua non postojanja poreznih utočišta;
- smanjuje se rizičnost u poslovanju, zbog čega je i osnivanje kompanije u poreznim
utočištu na određeni način diversifikacija vlastite imovine;
- važno je i to da domicilno stanovništvo tolerira poslovne aktivnosti stranih
rezidenata, svjesno kolike koristi imaju i oni od takvih aktivnosti
 RAZVIJENO BANKARSTVO

- bezodgovarajuće financijske podrške koju nudi sofisticirani bankovni sustav nije moguće
zamisliti poslovanje kompanija u poreznim utočištima;
- banke nužno moraju biti članice SWIFT-a (engl. Society for Wordwilde Interbank Financial
Telecommunication);
- moraju nuditi široki spektar usluga;
- banke moraju imati razgranatu mrežu korespondentnih banaka u zemljama s najjačim valutama
kao i virtualne poslovnice koje isključivo rade u cyberspaceu;
- vodeće banke u svijetu su najčešći osnivači banaka u poreznim utočištima koje kroz takvu
infrastrukturu omogućuju svojim klijentima brzi servis,a preko korespondentnih banaka povezuju
banke iz tih područja prema cijelom svijetu
- osnivanje banaka u poreznim utočištima, osnivačima pruža mogućnost poslovanja sa puno manje
kontrole u poslovanju, ali i ostvarivanje puno većih dobiti kao rezultat poreznih ušteda
 MOTIVI ODABIRA POREZNIH UTOČIŠTA

• Dvije grupe motiva:

- motivi poreznog karaktera i
- motivi neporeznog karaktera
- Osnovni razlozi odabira poreznih utočišta su smanjenje svih vrsta fiskalnih davanja. Ovo je za većinu poreznih obveznika
najvažniji razlog za osnivanje firmi u poreznim utočištima, jer firme iz ovih utočišta vrlo lako omogućavaju izbjegavanje
plaćanja svih vrsta poreza i drugih fiskalnih nameta
- Pod motivima neporeznog karaktera su: smanjenje rizika (diverzifikacija imovine, nestabilnost pravnog sustava, konfiskacija i
eksproprijacija imovine, visoka inflacija, nestabilnost bankarskog sustava, ograničenje kapitalnih transfera izvan države..),
ograničena osobna odgovornost (svaka kompanija dioničarima pruža zaštitu od eventualnih financijskih problema ili sudskih
tužbi, odgovornost direktora ..), financijska privatnost (postojanje vlasništva ili imovine kroz offshore kompanije stvara sve
manju upadljivost njihovih vlasnika), financijska besmrtnost (kompanije mogu biti besmrtne, a to znači da se njihova imovina
i prihodi od iste mogu prenositi na slijedeće generacije bez plaćanja poreza na nasljedstva i darove
 NEZAKONITI MOTIVI POSLOVANJA U POREZNIM UTOČIŠTIMA

• Porezna utočišta se mogu koristiti i zbog nezakonitih motiva;

• Najčešći takvi motivi mogu biti utaja poreza i pranje novca
• Porezni obveznici mogu zloupotrijebiti porezna utočišta tako što ne prijavljuju porez ili
pak daju lažne podatke o svojim primanjima (fizičke osobe)
• Porezna utočišta mogu biti idealna mjesta za pranje novca zarađenog prodajom droge,
oružja ili na neki drugi nedozvoljeni način (procjenjuje se da se godišnje kroz svjetski
financijski sustav opere 600 mlrd.$)
 OSNIVAČI OFFSHORE KOMPANIJA

• Osnivači offshore kompanija:

- multinacionalne kompanije;
- mali poduzetnici koji danas predstavljaju najbrže rastući segment offshore poslovanja;
- građani pojedinci
 OSNOVNI TIPOVI OFFSHORE KOMPANIJA

• Offshore kompanija je pravna osoba osnovana izvan zemlje u kojoj vlasnici imaju
prebivalište i u kojoj obavljaju svoju osnovnu djelatnost
• Osnovni tipovi pravnih osoba su:
- Dioničko društvo (Co, AG, SA, )
- Društvo s ograničenom odgovorošću (LLC, GmbH, SR,)
- Zaklada (trust)
- Ustanova
 OFFSHORE KOMPANIJE PREMA
DJELATNOSTIMA

•Budući se prilikom osnivanja registriraju tzv. općom klauzulom koja im daje mogućnost bavljenja svim zakonom
dozvoljenim djelatnostima, offshore kompanije se prema najzastupljenijim djelatnostima pojavljuju kao:
- trgovačke kompanije,
- prijevozničke kompanije,
- uslužne kompanije,
- holding kompanije
- financijske kompanije (offshore banke i offshore osiguranja)
- pasivne investicijske kompanije (ulaganje slobodnih novčanih sredstava u bankovne depozite ili vrijednosne papire,
u ime svojih vlasnika, a za račun kompanije)
- pasivne kompanije za posjedovanje imovine (nekretnine, plovila, vozila, zrakoplovi)
 OFFSHORE KOMPANIJE KAO UVJET RAZVOJA

• Opstanak u poslovanju u današnje vrijeme je nezamisliv za slijedeće djelatnosti, ili bi njihovo

ukidanje znatno umanjilo obujam takvih djelatnosti, pa i usporilo cjelokupno svjetsko
gospodarstvo
• Djelatnost brodskog prijevoza na svjetskim relacijama je u potpunosti ovisna o poslovanju u
offshore zonama (većina brodova koji plove po svim morima su registrirani u offshore zonama,
najčešće kao brod-kompanije)
• Djelatnost trgovine naftom i naftnim derivatima znatno ovisi o offshore zonama (roba ukrcana u
brod vrlo često puno puta promijeni vlasnika od luke ukrcaja do luke iskrcaja)
• Usluge Internet kompanija, vlasnika satelita….. su u znatnom ovisne o offshore zonama
PRIMJERI POSLOVANJA U OFFSHORE ZONAMA U
SKLADU SA ZAKONOM O POREZU
• Primjer 1.
• - Firma A registrirana je u Hrvatskoj sa pretežitom djelatnosti u trgovini. Zbog poreznog planiranja
osnovala je firmu kćer u Panami (firma B) koja je registrirana za trgovinu, ali i prijevoz nafte (ima brod-
tanker) u vlasništvu. Firma B za uslugu prijevoza nafte naplatiti će iznos od 100.000,00 USD za
navedeni posao.
- Firma A kupuje naftu od firme iz Libije po cijeni od 100,00 USD/bbl. Nafta je ukrcana u brod sa lukom
odredišta Koper (Slo). Firma A prodaje naftu po cijeni od 101,00 USD/bbl firmi B. Firma B prodaje naftu
krajnjem kupcu u Sloveniji po cijeni od 105,00 USD/bbl.
Porezni efekti za firmu A:
- prodajom nafte ostvaren je profit od 1,00 USD/bbl na što će firma platiti porez na dobit u visini od 18,00%
Porezni efekti za firmu A:
- prodajom nafte ostvaren je profit od 1,00 USD/bbl na što će firma platiti porez na dobit u visini od 18,00%
- prodajom nafte firmi B, a ne krajnjem kupcu, ostvarena je porezna ušteda na ostvareni profit od 4,00
USD/bbl po stopi poreza od 18,00%

Primjer 2.
- Firma A registrirana je u Hrvatskoj sa pretežitom djelatnosti proizvodnje i trgovine programima za video
igrice. Zbog planiranja poreza, osnovala je firmu kćer na Bahamima (firma B). Zbog sve brže rastućih potreba
tržišta u svoje proizvode uključuje kooperante iz drugih država. Krajnji kupac video igara je firma iz
Nizozemske.
- Firma A naručuje dio programa iz firme u Nepalu i za to plaća 150,00 USD. Za sklapanje gotovog
proizvoda ukupno troši 300,00 USD. Gotovi program video igrica prodaje firmi B po cijeni od 500,00 USD.
Firma B prodaje gotovi program kupcu iz Nizozemske po cijeni od 1.550,00 USD.
Porezni efekti za firmu A:
- prodajom programa ostvaren je profit od 50,00 USD, na što će firma platiti porez na dobit od 18,00%.
- prodajom preko firme B ostvaren je profit od 1.050,00 USD na koji neće platiti porez na dobit od 18,00%.
 PRIMJERI POSLOVANJA U OFFSHORE ZONAMA
SUPROTNO ZAKONU O POREZIMA
• Primjer 1.
• - Firma A registrirana je u Hrvatskoj sa glavnom djelatnosti u sektoru trgovine. Za potrebe poreznog
planiranja osnovala je firmu kćer u Gibraltaru (firma B). Firma zna da će tu poslovnu godinu završiti
sa dobiti od 1.000.000,00 kn. Od firme B naručuje uslugu istraživanje tržišta prodaje naftnih derivata
na području Hrvatske i plaća joj iznos od 700.000,00 kn.
• Porezni efekt za firmu A:
- firma će platiti porez na dobit od 300.000,00 kn po stopi od 18,00%
- zbog naručivanja fiktivnih usluga izbjegla je platiti porez na dobit od 700.000,00 kn, ali je s time
oštetila državni proračun za navedeni iznos, te će pored toga morati platiti kaznu kao i snositi dodatne
troškove za učinjeno kazneno djelo
Primjer 2.
- Osoba Z.M. osnovala je firmu u Belize-u. Direktor firme je Z.M.
Pored toga Z.M. je manager u nogometnom klubu D. , član izvršnog odbora kluba i potpisnik na nekim
računima kluba u inozemstvu.
- Firma registrirana u Belize-u (kao i druge u Švicarskoj, UK..) posreduju u prodaji naših miljenika L.M.,
D. L…
- Manager Z.M. zastupa i agenciju za posredovanje kao i klub D.
- Klub prodaje miljenika L.M. za ukupan transfer od 26 mil eur-a od čega u klubu dolazi priliv u iznosu od
1 mil eur-a. Miljeniku pripada iznos od 10 mil eur-a, dok razliku dobiva posrednička firma.
- pored ovog Z.M. ima i aneks ugovora sa miljenikom (icima) da mu na osobne račune ili na račun sina
vrate iznos od 50,0% dobivenog…..
Porezni efekti:
- na cjelokupne transfere nitko ne plaća porez, niti miljenici, klub nema ni za pokriće svih troškova, a
posredničke firme ionako nisu u obvezi prema svojim jurisdikcijama.
- kako je riječ o usluzi koja nema valjanog osnova za postojanost smatra se fiktivnim poslovima, te je
opravdana optužba za pranje poreza, a to spada u krivična djela
 STAVOVI MEĐUNARODNE ZAJEDNICE PREMA
OFFSHORE POSLOVANJU

• Dobitak jednoga uvijek znači gubitak drugoga

• Službeni stav međunarodne zajednice je da porezna politika poreznih utočišta dovodi do
nelojalne i štetne konkurencije te predstavlja štetu za druge zemlje koje provode poreznu
politiku zasnovanu na načelima zdravog poreznog sustava;
• Porezni sustavi poreznih utočišta se promatraju kao štetni;
 STAV PODUZETNIŠTVA PREMA OFFSHORE
ZONAMA
• - Poslovanje u poreznim utočištima ima puno više pozitivnih učinaka od negativnih
• - porezna evazija koja može biti negativan faktor, ne može umanjiti pozitivne učinke
• - Kapital koji ostane u offshore zonama, može znatno pridonijeti novom razvoju novih
djelatnosti, izuma i otkrića (inače bi ga matična država odmah utrošila u tekuću potrošnju)
• - Offshore zone su omogućile opstanak i razvoj nerazvijenih geografskih područja i
zadržavanje domicilnog stanovništva u istim, bez velikih migracija kojih bi bilo da nije istog
• Gotovo sve najveće kompanije i banke u svijetu imaju svoje firme kćeri ili ogranke u offshore
zonama tako da je jasan njihov stav o istim