Porez na dohodak

Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama Zakona o porezu na

dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20). Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga
članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave
prema posebnim zakonima. Pripadnost poreza na dohodak određuje se prema
prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Kada porezni obveznik u Republici
Hrvatskoj nema prebivalište niti uobičajeno boravište, pripadnost se određuje prema
sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu isplatitelja.

3.1.1.1. Porezni obveznik

U hrvatskom poreznom sustavu primjenjuje se načelo oporezivanja pojedinaca,
odnosno porezni obveznik je pojedinac, fizička osoba, koja je ostvarila dohodak, za razliku
od nekih drugih zemalja, poput Španjolske, Nizozemske i Francuske, gdje je moguće
zajedničko oporezivanje supružnika, životnih partnera ili obitelji. U hrvatskom poreznom
sustavu dohodak može ostvarivati više fizičkih osoba zajednički, primjerice kao
supoduzetnici zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti ili kao
supoduzetnici/suvlasnici zajedničkim ostvarivanjem dohotka od imovine i imovinskih prava.
U tim slučajevima, porezni obveznik, odnosno svaka fizička osoba zasebno, plaća porez
nadohodak na dio zajedničkog dohotka koji joj pripada (u pravilu temeljem sklopljenog
ugovora).
Fizička osoba koja se smatra pravnim nasljednikom poreznog obveznika, nasljeđuje i
sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti i
postaje porezni obveznik za taj „naslijeđeni“ porez.
Nasljednik je obvezan platiti porez na dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora
dohotka, a predujam poreza na dohodak, odnosno konačan porez na dohodak, nasljedniku
se utvrđuje po istom izvoru dohotka koji se utvrđivao ostavitelju. to znači da se sve ono što
bi bilo oporezivo ostavitelju za života, oporezuje i njegovom nasljedniku.
3.1.1.2. Izvori dohotka
Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti,
imovine i imovinskih prava, kapitala i drugih primitaka. O statusu poreznog obveznika kao
rezidenta ili nerezidenta ovisi i opseg njegove porezne obveze: prema načelu svjetskog
dohotka (za ukupni dohodak koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu), odnosno
prema načelu tuzemnog dohotka (za ukupni dohodak koji nerezident ostvari u tuzemstvu).
3.1.1.3. Neoporezivi primici
Neoporezive primitke u sustavu poreza na dohodak možemo podijeliti u dvije
osnovne skupine:
1. primici koji se ne smatraju dohotkom
 2. primici na koje se plaća porez na dohodak
I u jednom i u drugom navedenom slučaju riječ je o primicima koji su oslobođeni od
plaćanja poreza na dohodak, s time da je u prvom slučaju riječ o primicima koji se ne
smatraju dohotkom i u cijelosti, pod uvjetima i na način propisan Zakonom i Pravilnikom, ne
podliježe oporezivanju, dok se u drugom slučaju radi, u pravilu, o primicima koji se smatraju
načelno dohotkom, ali su u cijelosti ili do propisanog iznosa, oslobođeni oporezivanja.
Također, Zakonom o porezu na dohodak su propisana i osobna oslobođenja fizičkih osoba
od plaćanja poreza na dohodak. Riječ je o fizičkim osobama koje u RH obavljaju
diplomatsko-konzularne dužnosti i koje na tako ostvaren dohodak ne plaćaju porez na
dohodak.

3.1.1.4. Određenje dohotka

U odnosu na dosadašnje odredbe Zakona o porezu na dohodak, bitne izmjene novog
Zakona jesu propisivanje utvrđivanja dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka.
Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od:
- nesamostalnog rada
- samostalne djelatnosti i
- drugim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak, a koji se ne
smatraju konačnim,
a po osnovi tih primitaka se u tijeku poreznog razdoblja obračunavaju i plaćaju predujmovi
poreza na dohodak.

Za primitke koji se ubrajaju u kategoriju „godišnji dohodak“ se provodi godišnji

obračun i utvrđuje godišnji porez na dohodak koji se obračunava na temelju godišnje
porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i to na
način da:
- ga po službenoj dužnosti obračunava Porezna uprava prema podacima kojima
raspolaže;
- obveznici samostalne djelatnosti podnose godišnju poreznu prijavu ili
- građani dostavljaju samo podatke kojima Porezna uprava ne raspolaže (vezano
uz propisane olakšice, uračunavanje inozemnog poreza i dr.), a kako bi ih Porezna
uprava uzela u obzir u posebnom postupku.

Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od

- imovine i imovinskih prava;
- kapitala te
- drugim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak, koji se smatra
konačnim.
 3.1.1.5. Osnovni odbitak
Osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji
i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koeficijenata
na osnovicu od 2.500,00 kn.

Poreznom obvezniku se ostvareni dohodak od nesamostalnog rada, samostalne

djelatnosti i drugi dohodak umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 4.000,00 kn
izračunat kao koeficijent 1,6 od osnovice osobnog odbitka.

Tablica koeficijenata i iznosa osnovnog osobnog odbitka i uvećanja osnovnog osobnog odbitka:

OSOBNI ODBITAK KOEFICIJENT MJESEČNA SVOTA GODIŠNJA SVOTA

(osnovica osobnog (koeficijenti se zbrajaju) (kn) (kn)

odbitka je 2.500,00 kn)
osnovni osobni odbitak¹ 1,6 4.000,00 48.000,00
uzdržavani članovi uže 0,7 1.750,00 21.000,00
obitelji i bivši bračni drug
za kojeg se plaća
alimentacija  (U ili S)
prvo dijete  (D1) 0,7 1.750,00 21.000,00
drugo dijete   (D2) 1,0 2.500,00 30.000,00
treće dijete   (D3) 1,4 3.500,00 42.000,00
četvrto dijete   (D4) 1,9 4.750,00 57.000,00
peto dijete   (D5) 2,5 6.250,00 75.000,00
šesto dijete   (D6) 3,2 8.000,00 96.000,00
sedmo dijete   (D7) 4,0 10.000,00 120.000,00
osmo dijete   (D8) 4,9 12.250,00 147.000,00
deveto dijete²   (D9) 5,9 14.750,00 177.000,00
invalidnost ili tjelesno      
oštećenje
poreznog obveznika, 
svakog uzdržavanog člana
uže obitelji i svakog 0,4 1.000,00 12.000,00
uzdržavanog
dijeteta (manja od 100%)
invalidnost ili tjelesno      
oštećenje utvrđeno po
jednoj osnovi 100% i/ili      
korištenje, na temelju
posebnih propisa, prava      
na doplatak za pomoć i
njegu poreznog
obveznika odnosno prava
na osobnu invalidninu,
 svakog uzdržavanog člana 1,5 3.750,00 45.000,00
uže obitelji i svakog
uzdržavanog djeteta³

Mjesečni osnovni osobni odbitak se izračunava kao umnožak koeficijenta 1,6 i osnovice
osobnog odbitka 2.500,00 kn (1,6 x 2.500,00 kn = 4.000,00 kn). 

Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno

se uvećava se za 1,1 više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete.

Korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje

uvećanja osnovnog osobnog odbitka po koeficijentu 0,4.Dio osobnog odbitka za uzdržavane
članove uže obitelji i/ili djecu može se preraspodijeliti u godišnjoj poreznoj prijavi, odnosno u
posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. U tom slučaju, osobe koje žele
podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, svojim godišnjim poreznim prijavama
obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka te o imenima i
prezimenima i osobnom identifikacijskom broju osoba s kojima su osobni odbitak podijelile,
odnosno u slučaju posebnog postupka isto prilažu Obrascu ZPP-DOH.

Ako više osoba uzdržava člana ili članove, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se
raspoređuje na sve koji te članove uzdržavaju, osim ako se sporazume drukčije.

Iznimno, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za

uzdržavane članove uže obitelji i/ili uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži
preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno
svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. 

U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način:

1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna
obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim obveznicima
odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće i mirovine),

2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama ili u
posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak – po podnesenim godišnjim
poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka.

Nerezidentu se ostvareni dohodak umanjuje za osnovni osobni odbitak (4.000,00 kn) za

mjesece u kojima ostvaruje dohodak u Republici Hrvatskoj.

Osnovni osobni odbitak u visini 4.000,00 kn izračunat je kao umnožak koeficijenta 1,6 i
osnovice osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kn.

Iznimno, rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora,
osim Republike Hrvatske koji u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak od nesamostalnog rada,
samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i/ili drugi dohodak, može u
godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili u
posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koristiti i osobni odbitak za
uzdržavane članove i invalidnost za cijelo porezno razdoblje, uz uvjet da vjerodostojnim
ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90%
njegova ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili
oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

Nerezident može uvećati osnovni osobni odbitak uz uvjet za priznavanje osobnog

odbitka za:

1. za uzdržavane članove uže obitelji i dijete,

2. po osnovi invalidnosti,

3. za dana darovanja, 

4. za doprinose za zdravstveno osiguranje.

3.1.1.6. Porezne stope

Nova stopa
Red. Vrsta dohotka Stara stopa
od 1. siječnja 2021.
br.    
godine. 
1. 24 % do 30.000,00 kn 20 % do 30.000,00 kn
Dohodak od nesamostalnog rada (mjesečno) (mjesečno)
(plaća)
36 % iznad 30.000,00 30 % iznad 30.000,00
kn (mjesečno) kn (mjesečno)
   
2. Drugi dohodak 24 % 20 %
3. Dohodak od najma (zakupa) 12 % 10 %
4. Dohodak od imovinskih prava 24 % 20 %
5. Dohodak od otuđenja nekretnina i 24 % 20 %
  imovinskih prava    
6. Dohodak od kapitala po osnovi 12 % 10 %
  kamata    
7. Dohodak od kapitala po osnovi 36 % 30 %
izuzimanja imovine i korištenja
  usluga    
8. Dohodak od kapitala po osnovi 12 % 10 %
  kapitalnih dobitaka    
9. Dohodak od kapitala po osnovi 24 % 20 %
dodjele ili opcijske kupnje vlastitih
  dionica    
10. Dohodak od kapitala po osnovi 12 % 10 %
  dividendi i udjela u dobitku    
11. Drugog dohotka po osnovi razlike
vrijednosti imovine i visine sredstava 54 % 60 %
  kojima je stečena    
12. 24 % do 360.000,00 kn 20 % do 360.000,00
kn
 Godišnji porez na dohodak
36 % iznad 360.000,00 30 % iznad 360.000,00
kn kn
   

U Narodnim novinama br. 138/20. objavljene su izmjene i dopune u Zakonu o porezu

na dohodak, Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i Zakonu o
fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Najveći dio izmjena i dopuna poreznih zakona u primjeni je od 1. siječnja 2021.

godine, dok se neke odredbe počinju primjenjivati od 1. srpnja 2021. odnosno od 1. siječnja
2022. godine.