Sveuilite u Splitu Pravni fakultet

Josip Bori Inflacija, ekonomski uinci inflacije i Phillipsova krivulja Seminarski rad iz kolegija Politika ekonomija

Mentor: Marija Boban, dr. sc. Split, rujan 2013

SADRAJ UVOD ....................................................................................................................................... 2 1. DEFINIRANJE POJMA ........................................................................................................2 2. POVIJEST INFLACIJE..........................................................................................................3 3. VRSTE INFLACIJE...............................................................................................................4 3.1. Umjerena inflacija................................................................................................................4 3.2. Galopirajua inflacija...........................................................................................................4 3.3. Hiperinflacija.......................................................................................................................4 4. EKONOMSKI UINCI INFLACIJE.....................................................................................5 4.1. Utjecaji na dohodak i raspodjelu bogatstva.........................................................................5 4.2. Utjecaji na output i ekonomsku efikasnost..........................................................................5 5. ANALIZA TROKOVA INFLACIJE...................................................................................6 5.1. Uravnoteena inflacija.........................................................................................................6 5.2. Neuravnoteena inflacija......................................................................................................6 6. IZVORI INFLACIJE..............................................................................................................7 7. PHILLIPSOVA KRIVULJA..................................................................................................8 8. MJERE ZA BORBU PROTIV INFLACIJE..........................................................................9 9. POSLJEDICE INFLACIJE ................................................................................................. 10 10. ZAKLJUAK ....................................................................................................................11 11. LITERATURA ...................................................................................................................12

Uvod
Inflacija je veoma sloen i istraivan ekonomski fenomen o kojem se zna mnogo, ali ini se ipak nedovoljno. Ona ne bira ni mjesto ni vrijeme gdje e se pojaviti i pogaa sve zemlje bez obzira na razinu razvijenosti njihove ekonomije. Drave se u nastojanju da inflaciju stave pod kontrolu koriste razliitim sredstvima. Ta sredstva (mjere) rezultat su iskustva, ali i ekonomske teorije. Inflacija prati svaku trinu privredu i kao jedan od osnovnih makroekonomskih fenomena predstavlja nuno zlo koje se ne moe potpuno eliminirati, ali ga treba drati pod kontrolom. Suzbijanje tetnog djelovanja inflacije i postizanje stabilnosti razine cijena jedan je od osnovnih ciljeva makroekonomske politike. Neuravnoteene inflacije poremeuju relativne cijene, porezne stope i realne kamatnjake. Ljudi ee odlaze u banku, porezi se mogu lako poveavati, a izmjereni dohodak moe postati iskrivljen. Nepredviene inflacije vode do pogrenih investicija te do demoralizirajuih preraspodjela dohotka. U ovom radu ukratko u prezentirati pojam i karakteristike inflacije, njene vrste, uzroke i posljedice, te mjere koje se upotrebljavaju za njeno suzbijanje.

1. Definiranje pojma
Sama rije potjee od latinske rijei inflatio koja oznaava nadutost dok se pojam definira kao porast ope razine cijena1 te se mjeri indeksom cijena2. Stopa inflacije predstavlja stopu promjene ope razine cijena i mjeri se formulom:

Stopa inflacije = Razina cijena (godina t) - Razina cijena (godina t-1) x100 Razina cijena (godina t -1) U teoriji, razinu cijena mjerimo kao ponderirani prosjek3 za robe i usluge u nekoj privredi dok u praksi ukupnu razinu cijena mjerimo izradom indeksa cijena, koji su prosjeci potroakih i proizvoakih cijena

Razina cijena je ekonomski indikator koja pokazuje kakve su cijene u danoj godini u usporedbi sa cijenama u bazinoj godini ili u prethodnoj godini, a mjeri se indeksom cijena 2 Indeks cijena mjeri prosjenu razinu cijena u odreenom razdoblju kao postotak od njene prosjene razine u baznom razdoblju ili u prethodnom razdoblju. 3 Ponderiranje je davanje nekoj stavki odreeni koeficijent proporcionalan njenoj relativnoj vanosti u neemu 2

Deflacija je pojam suprotan inflaciji, a manifestira se kroz pad ope razine cijena. Iako je na prvi pogled pojeftinjenje odlina stvar, kad postane masovno i pretoi se u deflaciju - stvari postaju veoma ozbiljne. Banke, poduzetnici i pojedinci prilagoavaju svoje ponaanje. Dre gotovinu i ne ele ni kupovati ni investirati oekujui daljnji pad cijena. Tu situaciju najbolje prikazuje primjer potencijalnih kupaca nekretnina koji svojim ekanjem tjeraju graevinare u bankrot. Ipak, deflacija je rijetka pojava. U SAD-u je zadnji put zabiljeena 1955. god. Pojava aktivnih vladinih stabilizacijskih politika u veini razvijenih trinih zemalja uklanja deflaciju s privredne scene. Jo jedan srodan pojam je dezinflacija koja oznaava smanjivanje stope inflacije. Posljednje razdoblje dezinflacije bio je poetak 80-ih kada je obuzdana uz pomo restriktivne monetarne politike. S prisustvom inflacije novac gubi svoju vrijednost4. Stopa po kojoj vrijednost novca opada jednaka je stopi inflacije. Ukoliko je inflacija velika, novac brzo gubi svoju vrijednost. S druge strane, ako je inflacija mala, novac polako gubi vrijednost. Kada se stope inflacije znaajno razlikuju i kada to traje dulje vremensko razdoblje rezulatat je promjena vrijednosti novca izraena stranom valutom, odnosno promjena deviznog teaja5.

2. Povijest inflacije
Inflacija se prvi put spominje jo u starom Rimu, u doba cara Dioklecijana. Biljei se i u doba nekih znaajnih kinsekih dinastija, a kao svjetski fenomen pojavila se u 16. st. poplavom zlata i srebra iz Latinske Amerike dok danas, inflacija prati pojavu papirnog novca u gotovo svakoj zemlji.

4 5

Vrijednost novca je vrijednosno izraena koliina dobara i usluga koja se moe dobiti danom koliinom novca Devizni teaj je cijena po kojoj se valute jedne zemlje razmjenjuju za valute druge zemlje 3

3. Vrste inflacije
Inflacije pokazuju razliite stupnjeve teine i ozbiljnosti te ih moemo klasificirati u tri kategorije: umjerena inflacija, galopirajua inflacija i hiperinflacija.

3.1. Umjerena inflacija Najblai oblik inflacije koji je obiljeen polaganim rastom cijena. Nastaje u uvjetima u kojima su cijene razmjerno stabilne, a ljudi imaju povjerenja u novac te su ga voljni drati jer e on biti gotovo jednako vrijedan u budunosti. 3.2. Galopirajua inflacija Radi se o inflaciji koja je obiljeena dvoznamenkastim ili troznamenkastim rasponom, nalazimo je kod nekih latinsko-amerikih zemalja. Moe izazvati ozbiljne ekonomske poremeaje. Veina ugovora dobiva indeksnu kaluzulu tako da se vrijednosti u njima usklauju u odnosu na neki indeks cijena ili se izraavaju u stranoj valuti. Budui da novac vrlo brzo gubi svoju vrijednost ljudi dre samo minimalnu koliinu novca nunu za dnevne transakcije.

3.3. Hiperinflacija Nita se pozitivno ne moe rei o trinoj prviredi u kojoj cijene rastu milijun, pa ak i bilijun posto na godinu to potvruju mnogi primjeri od kojih je najkvalitetnije dokumentiran onaj u Weimarskoj Republici Njemakoj, 20-ih godina prolog stoljea kada je drava tiskala dodatni novac nagonei cijene do astronomskih razina.

4. Ekonomski uinci inflacije

Kao rezultat promjene relativnih cijena nastaju dva efekta inflacije: 4.1. Utjecaji na dohodak i raspodjelu bogatstva Kad ljudi duguju novac, nagli rast cijena za njih moe biti dobitak. Nabolje to prikazuje primjer pri kojemu se odreenom duniku poveava plaa dok trokovi hipoteke ostaju isti. Takav nain razmiljanja moe potaknuti ljude na velika zaduivanja pri emu bi nastupom recesije hipotekarne otplate mogle postati teret koji bi doveo do eventualnog bankrota. Ukoliko se nalazite na suprotnoj strani nagli rast cijena uinit e vas siromanijim jer dolari koji vam se vraaju vrijede manje nego prije. Ako inflacija traje dugo, traita se prilagoavaju te se u kamatnu stopu postupno ugrauje nadoknada za inflaciju.

4.2. Utjecaji na output i ekonomsku efikasnost Makroekonomski utjecaji Do 70-ih visoka inflacija je ila ruku pod ruku s visokom zaposlenou i outputom. Javljala se kad je investicijska aktivnost bila iva i kad je radnih mjesta bilo mnogo radnih mjesta. Ipak, danas makroekonomisti vjeruju da ne postoji nuno veza izmeu cijena i outputa. Mikroekonomski utjecaji to je via stopa inflacije to su vei poremeaji relativnih cijena to se oituje u neskladu cijena u odnosu na trokove i potranju. Bliska prolost nudi primjere farmera koji svinje hrane kruhom budui da je jeftiniji od stone hrane.

5. Analiza trokova inflacije

Inflacija je veliki problem dananjice, ona iskrivljuje relativne cijene te smanjuje ekonomsku efikasnost. Meutim, teina efekta inflacije ovisi je li ona bila oekivana ili nije. 5.1. Uravnoteena inflacija Predviena (Anticipirana) Ukoliko pretpostavimo da sve cijene rastu svake godine za tono odreeni postotak. Takva pojava nikoga ne bi iznenadila. Dohodak bi rastao npr. 10 posto bre, ali i trokovi ivota bi se poveavali jednakim postotkom. Nepredviena Donosi profit dunicima te pekulantima koji se uputaju u rizike, a teti vjerovnicima 5.2. Neuravnoteena inflacija Predviena (Anticipirana) Moe dovesti do naruavanja relativnih cijena, poreznih i kamatnih stopa. Kad inflacija raste, ljudi ulau realne resurse u smanjivanje koliine novca koji posjeduju. Odlaze ee u banku troei dragocijeno vrijeme i potplate cipela. Nadalje, kad se cijene promjene restorani moraju ponovno tiskati svoje jelovnike, a trgovci moraju ponovno izdavati kataloge ime se troe realni resursi. Nepredviena Moe dovesti do pogrenih investicija te nasumine raspodjele dohotka.Jedan od primjera je napad na Kuvajt koji je 1990. doveo do poveanja cijena nafte ime su se obogatili vlasnici naftnih izvora nautrb potroaa.

6. Izvori inflacije
Ba poput bolesti, inflacija nastaje zbog mnogo razloga. Jedna je inflacija posljedica potranje, druga ponude. Ipak, kljuno je obiljeje svih modernih inflacija da razvijaju unutarnji zamah i teko ih je zaustaviti kad nastanu. 6.1. Inercijska inflacija Ova vrsta inflacije ustraje na istoj stopi sve dok ekonomski dogaaji ne prouzroe promjenu. Najbolji primjer za usporedbu je pospani stari pas koji, ukoliko nije izazvan, ostaje na istom mjestu. Kad ga uznemire, napravit e nekoliko koraka i opet lei do slijedeeg uznemiravanja. Sredinom 80-ih cijene su postojano rasle oko 4% godinje pa je veina ljudi oekivala takvu stopu inflacije te je ona ugraena u sve ekonomske institucije iz ega se izvodi jedan od sinonima inercijske inflacije ugraena. 6.2. Inflacija potranje Nastaje kad agregatna potranja raste bre od proizvodnog potencijala ekonomije, povlaei cijene na vie da bi se izjednaile agregatna ponuda i potranja. Primjer koji najbolje ilustrira ovu vrstu inflacije datira iz 20-ih godina prolog stoljea kada je njemaka Centralna banka tiskala milijarde milijardi papirnatih maraka. Kad se taj novac pojavio na tritu razina cijena u Njemakoj porasla je milijardu puta inei novac bezvrijednim.

6.3. Inflacija trokova

Vrsta inflacije koja potjee od porasta trokova u razdobljima visoke nezaposlenosti i nedovoljne iskoritenosti kapaciteta. Prvi put se pojavila 30-ih i 40-ih godina prolog stoljea dovodei do dramatinih promjena u obrascu ponaanja cijena nakon II. svjetskog rata.

7. Phillipsova krivulja
Phillipsova krivulja je nain prikazivanja procesa inflacije koji je, nakon paljiva prouavanja podataka o nezaposlenosti i plaama u Velikoj Britaniji, razradio ekonomist A. W. Phillips.

Phillips je otkrio da su plae imale tendenciju rasta kad je nezaposlenost bila niska i obrnuto. Razlog tome je to su radnici vrili slabiji pritisak na porast plaa kad im je bilo dostupno manje alternativa za zaposlenje, s druge strane tvrtke su se u uvjetima niskih profita snanije odupirale poveanju plaa. Vanost krivulje je u tome to prikazuje kompromis izmeu stope inflacije i razine nezaposlenosti pa tako neka zemlja moe postii niu razinu nezaposlenosti ukoliko je voljna platiti cijenu vie stope inflacije.

8. Mjere za borbu protiv inflacije

Mjere makroekonomske politike koje drava ima na raspolaganju za borbu protiv inflacije obuhvaaju, prije svega, sistem mjera i instrumenata monetarne i fiskalne politike u kombinaciji sa odgovarajuom vanjskotrgovakom i deviznom politikom. Cilj ovih mjera je smanjiti ukupnu koliinu novca u opticaju, smanjiti javnu potronju, dovesti sve oblike potronje u odreene odrive granice i dugorono ostvariti stanje monetarne i makroekonomske ravnotee i stabilizacije. Najee mjere koje se primjenjuju u borbi protiv inflacije su: Politika administrativne kontrole cijena usporavanje i zaustavljanje rasta cijena Restriktivna kreditno-monetarna politika ogranienje koliine novca u opticaju kontroliranjem kanala i tokova kretanja novane mase kroz veze centralne banke sa poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama Devalvacija valute i uspostavljanje realnog kursa domae valute upotrebljava se za korigiranje poremeaja u intervalutarnim odnosima i uspostavljanje devizne ravnotee Kontrola ili smanjenje svih oblika potronje i uvoza Valutna reforma posljednja u nizu i najradikalnija mjera, koja se koristi samo ako prethodno navedene mjere ne daju rezultat. Podrazumijeva zamjenu stare obezvrijeene valute novom novanom jedinicom i primjenjuje se kad ekonomija doe u stanje hiperinflacije

9. Posljedice inflacije
Svaka trajnija i jaa inflacija, bez obzira na prvobitne uzroke koji su je pokrenuli, ima iste posljedice. Inflacija utjee na proizvodnju, potronju, tednju, investicije, bilancu plaanja, budetske prihode i rashode. Osim toga, ona uvjetuje i socijalne i psiholoke trokove i probleme. Poveanje neizvjesnosti, poveanje utroka vremena radi smanjenja gubitaka od inflacije, poveanje trokova informacija, smanjenje motivacije za rad i tednju, sve to zajedno utjee na smanjenje proizvodnje. Vea inflacija mijenja ponaanje stanovnitva koje sad vie troi, a manje tedi. Budui da je kupovna mo dohotka vea sada nego kasnije, ljudi nastoje to prije potroiti svoj dohodak. esto se dogaa da ljudi svoj budui dohodak troe unaprijed; zaduivanjem. Time se poveava granina sklonost potronji, a to jaa samu inflaciju. Zbog gubitka povjerenja u novac, novane utede vie se plasiraju u dragocjenosti, nekretnine, umjetnine, stranu valutu, a manje u vrijednosne papire. U situacijama snanije inflacije novac gubi svoje funkcije i postaje bezvrijedan. Zato se poinje tedjeti u devizama, dragocjenostima i sl., a vrijednost se izraava u nekoj stranoj valuti. Tipian primjer je dolarizacija u Izraelu ili markiranje u Hrvatskoj, gdje se takav obiaj djelomino zadrao i etiri godine nakon obaranja inflacije i uspostavljanja makroekonomske stabilnosti. Zbog breg porasta cijena u zemlji u odnosu na inozemstvo izvoznicima postaje rentabilnije prodavati u zemlji nego u inozemstvu. Uvoznicima se pak vie isplati kupovati u inozemstvu a prodavati u zemlji. Porast uvoza stimuliran je i smanjenjem domaeg proizvoda. Zato se u procesu inflacije smanjuje izvoz, a poveava uvoz. Sve ove posljedice se odnose na jau inflaciju. Za blagu inflaciju je, pak, rasprostranjeno miljenje da djeluje stimulativno na privredni organizam, jednako kao i mala koliina alkohola na ljudski organizam. Blaga se inflacija stoga preporua nerazvijenim zemljama kao jedno od oruja razvojne politike jer je inflacija jedini nain izvlaenja novca za financiranje razvojnih investicija. Meutim, inflaciju je vrlo teko kontrolirati, posebno stoga to ona stvara oekivanja koja lako mogu izmaknuti kontroli. Zato se moe dogoditi da se blaga inflacija pretvori u jau, pa da se iz oruja razvojne politike pretvori u konicu privrednog razvoja.

10

10. Zakljuak
Inflacija je irok i kompleksan ekonomski problem, za ije rjeenje je potreban odgovarajui sistem planiranja strukture privrede i njenog razvoja. To je ekonomski poremeaj protiv kojeg se drava treba i mora boriti. Kao i kod svakog problema, ta borba mora biti usmjerena na otklanjanje uzroka. Ako inflaciju promatramo kao viak potranje nad ponudom, jasno je da drava utie na smanjenje potranje na razne naine (onemoguavanje tiskanja dodatne koliine papirnatog novca, smanjenje svih oblika potronje, itd). U sluaju razvoja inflacije, kada ona uzme maha, nepovoljne posljedice su tee i bolnije od eventualne koristi koju ona moe pruiti na planu razvoja. Naime, visoke stope inflacije negativno utjeu na privredni rast u srednjem i dugom roku, tako da nijedna zemlja ne moe odrati stabilnost i normalno funkcioniranje sa visokim stopama inflacije. Stopu inflacije nije lako oboriti, a da se ne izazove recesija i rast nezaposlenosti, to je za nositelje makroekonomske politike posebno sloen zadatak i dilema, jer obino ostvarivanje jednog cilja bitno ometa realizaciju nekog drugog. Inflacijom se vri preraspodjela dohotka na tetu uspjenih i u korist neuspjenih privrednih subjekata. Stanje inflacije pogoduje dunicima, a teti vjerovnicima. U vremenu inflacije dunici ostvaruju duniku dobit, a to je korist koja nastaje plaanjem dugova u obezvrijeenom novcu. Ova dobit je utoliko vea to je vea razlika izmeu vrijednosti novca u vrijeme stvaranja obaveze i vrijednosti u vrijeme otplaivanja te obaveze. Pravo i jedino rjeenje u borbi protiv inflacije je uvoenje antiinflatorne politike, koja obuhvaa odgovarajuu kombinaciju kreditno-monetarne i restriktivne fiskalne politike. Premda se trokovi inflacije ine umjerenima birai snano reagiraju na podizanje cijena. Ljudi daju glas politiarima koji obeavaju donoenje mjera za smanjivanje inflacije, a politiari zauzvrat uvode mjere radi obuzdavanja inflacije to uzrokuje usporavanje rasta outputa i poveanje nezaposlenosti. Upravo ta reakcija je najvidljiviji i najdramatiniji efekt inflacije u suvremenoj ekonomiji.

11

11. Literatura
www.h3s.org/pocela/30.%20Osiguranje%20stabilnosti%20cijena.ppt http://inflacija.com.hr/ http://en.wikipedia.org/wiki/Inflation http://hr.wikipedia.org/wiki/Inflacija http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/23.%20Poslovna%20kolebanja,%2031.%20Nezposlenos t%20i%2032.%20Inflacija%20i%20Philipsova%20krivulja.pdf Ekonomija / Paul A. Samuelson & William Nordhaus, 1992

12