....................................... INFLACIJA PREMA UTJECAJU NA CIJENE ......................3............................................. 3 2.................................. VRSTE INFLACIJE ................. 7 6............................ ANTIINFLACIJSKA POLITIKA ...........2............... KLASIČNO SHVAĆANJE INFLACIJE........3.............................................................................. ZAKLJUČAK ...................................... MJERENJE INFLACIJE................3................ 6 6........................................................................................ 6 5..... 3 3................................................ 10 10..............................1................. 3 2......................................................... 11 11................4............. INFLACIJA TROŠKOVA ILI ŠOKA PONUDE ....Sadržaj 1.........................1.......................... UVOD .....................................2................... RAZLOZI I UZROCI INFLACIJE .............................................. 7 6..................................................... INFLACIJA POTRAŽNJE ............... UTJECAJ INFLACIJE ........... 6 5.............. 2 2............................. INFLACIJA PREMA NAČINU NASTANKA ....................................................2....................... ANTICIPIRANA...................................... SUVREMENO SHVAĆANJE INFLACIJE ............................... NEANTICIPIRANA I INTERCIJSKA INFLACIJA .................................................................................. 9 9.................................................................. 5 5............ INFLACIJA PREMA JAČINI/INTENZITETU ................................... POPIS LITERATURE ........................ INFLACIJA ... 8 8........................................................................................................................... 12 1 ....... 4 5...................... 7 7............................................. KRATKOROČNA PHILLIPSOVA KRIVULJA – TEORIJA INFLACIJE .. 7 6......... INFLACIJA PREMA STANJU PRIVREDNE AKTIVNOSTI ................................................... 5 5................

uzroke i mjere suzbijanja. Zbog svog značenja. koji zbog svoje nepredvidivosti često predstavlja probleme ekonomistima. upotrebljavala se u raznim područjima kao što su medicina i slično. 2 . Inflacija vuče svoje korijene od latinske riječi inflato. UVOD Tematika koju ću obrađivati u ovom seminarskom radu je inflacija. a predstavljala je oznaku za nagli rast cijena i novčanog optjecaja. vrste inflacija. Prvi puta javlja se u SAD-u. a ni ekonomsko stanje države nije uvjet. obraditi ću pojmove inflacije. u vrijeme građanskog rata. U ovom radu. Ekonomije koriste razne mjere kako bi se borile s inflacijom. te pojmove. čiji je doslovni prijevod oteći. Inflacija ne bira ni vrijeme ni mjesto gdje će se pojaviti.1. Ona je složen ekonomski fenomen.

no sve te teorije proizlaze iz dva osnovna pristupa:  Klasično (monetarističko) shvaćanje inflacije  Suvremeno shvaćanje inflacije 2. što za uzrok ima povećanje cijena robe. što dovodi do općeg povećanja cijena roba i usluga.2. a nije došlo do značajnih promjena u optjecaju novca. monetaristi shvaćaju inflaciju kao tržišnu situaciju kod koje postoji prevelika količina novca. INFLACIJA Inflacija je porast opće razine cijena u nekoj državi. KLASIČNO SHVAĆANJE INFLACIJE Kod klasičnog shvaćanja. te da zbog toga cijene rastu. 3 . Sa zaustavljanjem povećanja količine novca. a nedovoljno roba i usluga. postoje novi elementi u samoj definiciji inflacije.3. Proučavaju se slučajevi gdje do inflacije nije došlo. Postoje mnoge teorije i definicije o inflaciji. ona predstavlja ekonomsku pojavu kod koje dolazi do pojave veće količine papirnatog novca u optjecaju nego što je to zaista potrebno. neovisno o tome da li je došlo do povećanja cijena. upravo zbog toga dolazi do smanjenja vrijednosti novca. Odnosno. ili pak obrnuto – kad je razina cijena narasla.2. Uzrok inflacije mogao bi biti i u nekim metodama i politikama koje država provodi. zaustavlja se i rast cijena. uzoraka i posljedica. SUVREMENO SHVAĆANJE INFLACIJE Kod suvremenog shvaćanja. Odnosno. To nas dovodi do zaključka da kod suvremenog shvaćanja inflacije srž teorije nije u povećanju cijena. postojanje monopola i ostalo. Inflacija ometa ekonomski rast i razvoj. pojava inflacije definira se kao pad vrijednosti novca kod pojave veće količine istog. Postoji teza o pojavi inflacije i bez stvarnog povećanja razine cijena. nego u promjenama između ponude i potražnje u situacijama kada potražnja za novcem preraste onu za robama i uslugama. a tiču se kontrole novca/cijena. iako je došlo do povećanja novca. 2. Monetarsti smatraju da problem nastaje kada se poveća količina novca u optjecaju bez odgovarajuće promjene u ponudi.

a to su hrana. može dovesti državu do kriza. 4. Pokretači inflacije mogu biti i smanjenje poreza ili povećanje produktivnosti zbog razvoja. režije i ostalo. 𝑁𝐶𝑡−1 . ona može dovesti do rasta nezaposlenosti. vlada i država moraju imati spremnu deflacijsku politiku i intervenirati u slučaju pojave takvog fenomena. ulaganja. 𝑁𝐶𝑡 . Jedino u tom slučaju ona može imati pozitivan učinak na ekonomiju i zaposlenost. DEFLACIJA Suprotno od inflacije je deflacija. voda. Deflacija ide u korist potrošačima upravo zato jer raste vrijednost njihovog novca i imovine. ukoliko je deflacija dugotrajna.nivo cijena tekuće godine. struja. odjeća. Uz to možemo koristiti i CPI indeks. MJERENJE INFLACIJE Inflacija se mjeri stopom inflacije koja pokazuje promjenu opće razine cijena. Do deflacije dolazi kada je AS veća od AD. On mjeri troškove tipičnih roba i usluga koje su potrebne jednom kućanstvu. To je pojava do koje dolazi kada pada opća razina cijena u nekom gospodarstvu.nivo cijena prethodne godine Za mjerenje možemo i koristiti BDP deflator koji predstavlja omjer nominalnog i realnog BDP-a. ali dugoročno.stopa inflacije. odnosno indeks potrošačkih cijena. Neki od instrumenata s kojima se utječe na ponudu i potražnju su instrumenti fiskalne i ekspanzivne monetarne politike. istraživanja i novih tehnologija koje olakšavaju proizvodnju. a u svim ostalima. Kao i za inflaciju.3. gospodarskih kriza i ostalih nepovoljnih situacija za jednu ekonomiju. Dezinflacija je pad stope inflacije. a računa se po formuli: 𝑁𝐶𝑡 − 𝑁𝐶𝑡−1 𝐼𝑆 = × 100 𝑁𝐶𝑡−1 IS . depresija ili stagnacija gospodarskog razvoja. 4 .

ekspanzija kredita i sl. galopirajuću i hiperinflaciju. 3. novac brzo gubi vrijednost i ljudi troše vrijeme. porast državnih vanjskih dugova. 5 . ljudi imaju povjerenje u novac i ne očekuju znatnije promjene cijene i vrijednosti novca. 2. srednju. Karakteristična je za razvijene zemlje s dobrom monetarnom politikom. zajedno s njim i mehanizam cijena i tržišta. inflaciju možemo podijeliti na puzajuću. 4. i to prema:  Jačini/intenzitetu  Utjecaju na cijene  Načinu nastanka  Stanju privredne aktivnosti 5. 1. socijalnim krizama i ostalim sličnim situacijama. Novac u potpunosti gubi na vrijednosti. Ona na ekonomiju djeluje razarajuće.5. VRSTE INFLACIJE Inflacija se dijeli na vrste koje možemo podijeliti u odnosu na nekoliko različitih kriterija. latentna) – za ovu vrstu inflacije specifično je da cijene rastu sporo i dugoročno. GALOPIRAJUĆA (jaka) – kod ove vrste inflacije. stopa inflacije se kreće između 5 i 15% na godišnjoj bazi. živce i resurse da bi sačuvali vrijednost svoje imovine. INFLACIJA PREMA JAČINI/INTENZITETU Prema jačini ili intenzitetu. HIPERINFLACIJA – nju mjerimo u petero i više znamenkastim godišnjim stopama. Mogući načini na koje se ljudi prilagođavaju ovoj inflaciji su pretvaranje novca u oblike imovine koji imaju postojanu vrijednost ili u čvrstvu valutu ili prilagodba realnih kamatnih stopa. PUZAJUĆA (laka. sklapaju se ugovori u domaćim valutama zbog tog vjerovanja. Ljudi se okreću trampi (robnoj razmjeni). Uobičajeni uzroci su prevelika svjetska proizvodnja plemenitih kovina. porast proračunske potrošnje. u stopama od 2 do 5 posto godišnje. Do nje dolazi najčešće u razdobljima rata.1. govorimo o dvoznamenkastim i troznamenkastim stopama rasta. SREDNJA (umjerena) – specifično je da razina cijena lagano raste.

4. Prigušena se javlja kada su svi proizvodni čimbenici iskorišteni te je dosegnuta maksimalna zaposlenost. inflacija može biti namjerna ili spontana. poremećaja i loše privrede. INFLACIJA PREMA UTJECAJU NA CIJENE Prema utjecaju na cijene inflaciju dijelimo na aktivnu i prigušenu. Do nenamjerne dolazi zbog gospodarskog stanja. odnosno ona je odraz gospodarskih neusklađenosti. Stagflacija nastaje kod gospodarstva koje nema gospodarski rast. troškova proizvodnje i ostalih čimbenika. INFLACIJA PREMA STANJU PRIVREDNE AKTIVNOSTI Dijeli se na stagflaciju i receflaciju. 6 . 5. Aktivna je ona koja ima direktan utjecaj na rast cijena pri samom nastanku. smanjenje deficita i slično. Prigušena inflacija može biti i sredstvo mjera kontrole rasta. Namjerna nastaje kao instrument državnih tijela zbog preraspodjele dohodaka. Receflacija je istovremena pojava inflacije i recesije. Ona u početku ne djeluje na rast cijena.3.5. INFLACIJA PREMA NAČINU NASTANKA Prema načinu nastanka.2. 5.

povećanje ponude novca (monetarna ekspanzija). Inercijska inflacija je ona koja se očekuje i ugrađuje se u ugovore i ekonomski život stvara neutralnu ravnotežu koja se može neko vrijeme održavati. Uzroci inflacije potražnje su: fiskalna ekspanzija. 6. cijene kapitala. Inflacija potražnje nastaje kada AD raste brže od BDP-a. 7 . Neatnicipirana ili nepredvidiva je ona koju nije unaprijed moguće predvidjeti te se u stabilnijim zemljama poput EU smanjila problematika nastanka jer se takve promjene gotovo i ne mogu desiti. i zbog nominalnih plaća.6. 6. Neke najvažnije ću obraditi. Dolazi do rasta opće razine cijena. Rast cijene nafte imao je za posljedicu porast troškova proizvodnje i rast inflacije uz istovremeni pad BDP-a. RAZLOZI I UZROCI INFLACIJE Do pojave inflacije mogu dovesti razni uzroci. INFLACIJA POTRAŽNJE Promjena agregatne potražnje jedan je od ključnih šokova koji mogu dovesti do inflacije.2.3. Glavne vrste šokova su šok potražnje i šok troškova i oni dovode do inflacije potražnje i troškova. 6. U takvim situacijama može se smanjiti nezaposlenost. ANTICIPIRANA. Do troškovne inflacije može doći. NEANTICIPIRANA I INTERCIJSKA INFLACIJA Anticipirana ili predvidljiva inflacija je ona kod kojih je povećanje cijena unaprijed predvidivo te pri niskim stopama ona nema štetne utjecaje na gospodarstvo. ali rad postaje sve oskudniji faktor zbog čega rastu plaće i ubrzava se inflacija. osim rasta cijena sirovina poput nafte. INFLACIJA TROŠKOVA ILI ŠOKA PONUDE Dugo vremena ekonomisti su uzimali inflaciju potražnje kao objašnjenje zašto dolazi do inflacije.1. povećanje investicija i potrošnje stanovništva. Ostvaruje se dok neki nepredviđeni događaj ili šok ne uzrokuje njenu promjenu. stvari se mijenjaju početkom 70-ih kad se svijet suočava s problemom iznenadnog i snažnog rasta cijene energenta (nafte).

kamate. zbog inflacije. relativni odnosi cijena se narušavaju i kao posljedica toga ljudi često donose pogrešne odluke. Te dohotke poreznom politikom. to ima za posljedicu neefikasnost.7. 8 . Ako su cijene stabilne onda su informacije i signali s tržišta ljudima razumljivi i ljudi se ponašaju racionalni. Inflacija djeluje na preraspodjelu dohotka i bogatstva tako što zbog inflacije gube vjerovnici i primatelji takvih dohodaka. UTJECAJ INFLACIJE Razlikujemo dva osnovna utjecaja (posljedice) inflacije:  Utjecaj na preraspodjelu dohotka i bogatstva  Utjecaj na ekonomsku efikasnost Utjecaj na preraspodjelu dohotka i bogatstva – pojedinci dohotke zarađuju na tržištu (plaće. cijene mijenjaju. rente. porezom i transferima preraspodjeljuje država. Kad se. a s druge strane su dužnici na dobitku. te informacije i signali postaju iskrivljeni. Utjecaj na ekonomsku efikasnost – mehanizam tržišta i cijena ima veliku ulogu u efikasnosti gospodarstva. dividende) na temelju rada ili vlasništva nad proizvodnim činiteljima.

8.1 Proučavao je duge vremenske serije podataka o rastu plaća. kada je nezaposlenost visoka._Phillips 9 . Ta veza je obrnutoproporcionalna. (18. stopa inflacije je niska. Godine 1949." "Bill" Phillips. odnosno inflacije i nezaposlenosti. Suprotno. a možemo ju prikazati Phillipsovom krivuljom. visoka je inflacija i visoka stopa rasta plaća. a i stopa rasta plaća. .org/wiki/Alban_W.) bio je utjecajni novozelandski ekonomist koji najveći dio karijere proveo u Londonskoj školi ekonomije (engl. ožujka 1975. studenog 1914. Kad je niska nezaposlenost.4. koju je prvi puta opisao 1958. "London School of Economics" . Njegov najpoznatiji doprinos ekonomiji je Phillipsova krivulja.wikipedia. 9 8 7 Phillipsova Inflacija krivulja 6 Godišnji rast plaća (% na godinu) (% na godinu) 5 4 3 2 0 1 2 3 4 5 6 7 Stopa nezaposlenosti (%) Slika 1 Phillipsova krivulja Veza između inflacije i nezaposlenosti je obrnuto proporcionalna.LSE). inflacije i nezaposlenosti u Velikoj Britaniji. osmislio je i izgradio "MONIAC" analogno hidraulično ekonomsko računalo. 1 https://hr. W. cijena. Uočio je postojanje veze između kretanja cijena. KRATKOROČNA PHILLIPSOVA KRIVULJA – TEORIJA INFLACIJE Alban William Housego "A.

smanjiti nezaposlenost te ostvariti stabilnost cijena uz otvorenu ekonomiju i tržište. 10 . U borbi protiv inflacije koriste se instrumenti monetarne. Cilj ovih politika je postići gospodarsku stabilnost. vanjskotrgovinske. Neke mjere su:  Mjere monetarno-kreditne politike  Mjere fiskalne politike  Usmjeravanje investicija  Politika dohotka  Politika administrativne kontrole cijena Svaka od tih politika ima svoje mane i vrline. fiskalne i politike deviznog tečaja. Mjere ovise o vrsti i nastanku inflacije. ANTIINFLACIJSKA POLITIKA To je skup mjera kojima vlada neke države nastoji suzbiti inflaciju.9.

inflacija ima tako da preraspoređuje dohotke i bogatstvo.10. te ga može pokoriti u kratkom roku. kad inflacija raste. utjecaj koji ima na gospodarstvo. neovisno o gospodarskom stanju. ona je nužno zlo. ZAKLJUČAK Inflacija je gospodarski problem koji ekonomisti proučavaju već dugi niz godina. Danas. Postoje razni uzroci inflacije kao što su određeni ekonomski događaji – šok ponude i šok troškova. Vezu inflacije s nezaposlenošću prikazujemo Phillipsovom krivuljom – ona pokazuje da je taj odnos obrnuto proporcionalan – odnosno. načinu nastanka. za razliku od prošlosti. Ona se razlikuje po mnogim čimbenicima. Dijeli se na vrste prema intenzitetu. nezaposlenost isto pada i obrnuto. ali i to znanje je i dalje premalo za uspješno apsolutno suzbijanje i rješavanje tog problema. o inflaciji se zna mnogo. Svoj učinak na ekonomiju. Ona dolazi iznenadno. 11 . Vlada se bori protiv negativnih učinaka inflacije antiinflacijskim politikama.

Šonje A. Veličković D. MATE d. Samuelson P.o.o. Beograd.: Osnove ekonomije 4. Nordhaus W. 2015. Baraća S. A. Botica M. 12 ...11.o. udžbenik za 4.: Ekonomija. 2009. MATE d.. POPIS LITERATURE KNJIGE: 1. razred ekonomske škole.: Makroekonomija. 3..o Zagreb 2.

Related Interests