Bruto domai proizvod

mjerenje ekonomske aktivnosti

Pregled prezentacije
1. Uvod povijesni pregled 2. BDP definicija 3. Proizvodna metoda 4. Rashodna metoda za mjerenje BDP-a 5. Dohodovna metoda 6. Nominalni i realni BDP

Iz medija
porast BDP-a temeljen je na ekspanziji domae potranje godinji realni porast BDP-a u 2007. 5,3 % HNB prognozira lagani pad rasta BDP-a u 2008. na oko 4-4,5%

Interes za ekonomske podatke

graani, stanovnici, zaposleni ekonomisti politiari i izvrna vlast studenti ekonomije

Prvi pokuaji mjerenja ekonomske aktivnosti

William Petty, sredina 17 st detaljni pregled zemlje i bogatstva u Irskoj Engleska vlada provela istraivanje s ciljem odreivanja kapaciteta Irskog naroda u plaanju poreza engleskoj kruni Petty je iskoristio priliku i evidentirao brojne podatke o razliitim drutvenim i gospodarskim varijablama Petty kasnije odlazi korak dalje izvodei prve studije o bogatstvu, proizvodnji i stanovnitvu u nekoliko drugih zemalja.
5

BDP kao mjera ekonomske aktivnosti

Mjerenje ukupne ekonomske aktivnosti nekog gospodarstva se u prvi mah moe initi kao jednostavan zadatak Ekonomska aktivnost - koliina proizvedenih dobara i usluga, ili, krae, nacionalni output Najee koritena i najire prihvaena mjera proizvedene koliine dobara i usluga u odreenom gospodarstvu je BDP Engleski GDP gross domestic product
6

Definicija BDP-a
Bruto domai proizvod jest trina vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar jedne zemlje u odreenom vremenskom razdoblju

Trina vrijednost
U modernom gospodarstvu proizvode se brojna dobra i usluge (automobili, odjea, stambena tednja, police osiguranja). Makroekonomija, a BDP je makroekonomska kategorija, ne ide u detaljnu analizu na toj razini, ve ima za cilj razumijevanje ponaanja gospodarstva kao cjeline.
8

Trina vrijednost
Moe se postaviti pitanje je li se tijekom vremena sposobnost i kapacitet gospodarstva da proizvodi razliita dobra i usluge smanjilo ili povealo? Ako se dakle eli govoriti o pojmovima kao to su ukupni output, ili ukupna proizvodnja potrebno je agregirati, zbrojiti koliine velikog broja razliitih dobara i usluga u jednu jedinstvenu vrijednost. To se ini zbrajanjem trinih vrijednosti pojedinih proizvedenih dobara i usluga.
9

Trina vrijednost
Primijetite da mjerei ukupnu proizvodnju na ovaj nain skuplja dobra imaju vei udio u ukupnom BDP-u ovo je na odreeni nain i opravdano, jer polazimo od pretpostavke da cijena dobara odraava ekonomsku korist pojedinog dobra, odnosno da je iznos koji su potroai spremni platiti odraz probitka koji potroai ostvaruju njegovom upotrebom. Dakle, sasvim je opravdano da skuplja dobra vie pridonose ukupnoj koliini proizvodnje

10

Trina vrijednost
Kao to vidimo trine vrijednosti predstavljaju prikladan nain zbrajanja ili agregiranja razliitih dobara i usluga koje se proizvode u modernom gospodarstvu. Ogranienje kod upotrebe trinih cijena proizlazi iz injenice da se sve robe i usluge ne prodaju niti kupuju na tritima. Primjer
moemo navesti neplaeni rad domaica/kuanica koje, iako njihov rad ima ekonomsku vrijednosti, nije kupljen ni prodan na tritu te tako nije ni uraunat u BDP.

11

Trina vrijednost
Iako su neplaeni kuanski poslovi iskljueni iz mjerenja BDP-a, postoje odreena robe i usluge koja ulaze u izraun BDP-a iako se njima takoer ne trguje na tritima. Ovdje se radi o izdacima drave za razne robe i usluge npr. obrazovanje, vojsku, policiju. Znai, imamo odreena javna dobra. Kako za ova dobra ne postoje trita, ekonomski statistiari pribrajaju u BDP trokove pruanja ovih aktivnosti kao priblinu mjeru njihove ekonomske vrijednosti. Npr., ako se eli ukljuiti javno kolstvo u BDP, potrebno je pribrojiti sredstva izdvojena za plae uitelja, trokove materijala u kolama i slino.
12

Finalna dobra i usluge

Uz nekoliko iznimaka, kao to su javna dobra, vidjeli smo da se BDP rauna kao zbroj trinih vrijednosti. Postoje dobra koja imaju trinu vrijednost, ali ipak ne ulaze u izraun BDP-a. Kao to emo vidjeti u BDP ulazi vrijednost samo onih dobara koja se nalaze na kraju proizvodnog procesa, i nazivaju se finalni proizvodi ili usluge. Dobra i usluge koriteni u proizvodnji finalnih proizvoda ne ulaze u izraun BDP-a. Time dolazimo do drugog dijela definicije BDP-a.

13

Finalna dobra i usluge

U svakom proizvodnom procesu se koriste brojna dobra i usluge. Da bi pekar proizveo kruh prethodno mora biti proizvedena odreena koliina penice. Penica se tada mora samljeti. Brano i ostali sastojci se tada koriste za proizvodnju kruha. Od tri glavna dobra koja se pojavljuju u ovom proizvodnom procesu u izraun BDP-a ulazi samo kruh koji su kupili i iskoristili potroai. Obzirom da se kruh nalazi na kraju ovog proizvodnog procesa, on je u ovom pojednostavljenom primjeru finalno dobro.
14

Finalna dobra i usluge

Openito, finalno dobro ili usluga je krajnji proizvod odreenog proizvodnog procesa, odnosno onaj proizvod koji konzumiraju krajnji potroai. Dobra iskoritena u proizvodnji finalnog dobra nazivaju se intermedijarna dobra. S obzirom da je BDP definiran kao zbroj finalnih dobara i usluga (onih sa direktnom ekonomskom vrijednou) , intermedijarana dobra nisu ukljuena u izraun BDP-a.

15

Finalna dobra i usluge

Primjer 2.:
Poljoprivredno gospodarstvo prodaje penicu u mlin po cijeni od 3 kune. Mlin na tritu prodaje brano po cijeni 5 kuna za kilogram. Pekarnica kupuje brano i prodaje kruh po cijeni 8 kuna. Koliko iznosi BDP u ovom opisanom gospodarstvu 16, 13, 8, 5 ili 3 kune? Odgovor: 8 kuna samo kruh je FINALNO dobro
16

Proizvodna metoda***
Na ovom primjeru moemo objasniti i proizvodnu ili metodu dodane vrijednosti mjerenja BDP-a:
Poljoprivredno gospodarstvo prodaje penicu u mlin po cijeni od 3 kune. Mlin na tritu prodaje brano po cijeni 5 kuna za kilogram. Pekarnica kupuje brano i prodaje kruh po cijeni 8 kuna. dodana vrijednost u pojedinim fazama proizvodnje razlika izmeu cijene inputa i cijene outputa ukupni BDP = 3 kune + 2 kune +3 kune = 8 kuna
17

Finalna dobra i usluge

Primjer 3.: Slino prethodnom, ali s naglaskom na usluge Frizer naplauje ianje 50 kuna. Od svakog ianja plaa 10 kuna pomoniku za ienje salona, otrenje kara i ostalu pomo. Koliko iznosi ukupni BDP-u opisanom sluaju? 50 ili 60 kuna? Rjeenje: 50 kuna!
18

Finalna dobra i usluge

Postoje odreena dobra koja mogu biti i finalna i intermedijarna. Primjer??? Primjer 4.
Poljoprivrednik proizvodi krumpir u vrijednosti od 1000 kuna. 600 kuna prodaje tvornici ipsa, 400 kuna prodaje na trnici. Tvornica ipsa prodaje ipsa u vrijednosti 800 kuna. Koliki e biti porast BDP-a kao rezultat opisane situacije? Rjeenje: 1200 kuna.

U ovom primjeru krumpir je istodobno i intermedijarno i finalno dobro. Dio krumpira koji je prodan tvornici ipsa tretiramo kao intermedijarno dobro u proizvodnji ipsa, dok krumpir prodan na trnici direktno potroaima ubrajamo u finalno dobro.

19

Finalna dobra i usluge***

Kraj prie o finalnim dobrima? Skoro. Potrebno je jo spomenuti kapitalna dobra. Radi se o posebnoj vrsti proizvoda koja se ne moe svrstati niti u finalna niti u intermedijarna dobra. Kapitalno dobro je dugotrajni proizvod koji je sam po sebi proizveden, ali se takoer koristi za proizvodnju drugih proizvoda. Primjeri ovakvih dobara su strojevi. Kapitalna dobra nisu finalna dobra jer se koriste u proizvodnji drugih dobara. S druge strane ona se ne iskoritavaju u potpunosti tijekom proizvodnog procesa (kao npr. krumpir u prethodnom primjeru) tako da nisu niti intermedijarna dobra. U svrhu mjerenja BDPa dogovoreno je da se nova kapitalna dobra ubrajaju u finalna dobra. U suprotnom sluaju zemlja koja je uloila dio sredstava u svoju budunost gradnjom modernih tvornica bi imala manji BDP od zemlje koje je uloila sredstva za proizvodnju potroakih dobara.

20

Proizvedeno unutar jedne zemlje

Rije domai u bruto domai proizvod govori nam da je BDP mjera ekonomske aktivnosti unutar granica pojedine zemlje/drave. Dakle, samo proizvodnja koja se odvija na prostoru drave ulazi u izraun BDP-a. BDP Hrvatske ukljuuje proizvodnju lijekova u Plivinim tvornicama u Hrvatskoj, kao i u tvornicama ostalih proizvoaa u Hrvatskoj. Proizvodnja lijekova u Plivinim tvornicama u poljskoj ili Americi ne ulazi u izraun hrvatskog BDP-a. Pria se mijenja kad se uvedu UVOZ i IZVOZ
21

Odreeno vremensko razdoblje

BDP-om se mjeri ukupna proizvodnja koja se dogodila u odreenom periodu, npr 1. tromjesjeju 2005. ili u cijeloj 2004. godini. Primjer 5.
20 godina stara kua je prodana jednoj obitelji za 300.000 kuna. Obitelj je agentu za nekretnine platila proviziju u iznosu od 5.000 kuna. Koliki je porast BDP-a kao rezultat ove transakcije? Odgovor: 5.000 kuna.

Objanjenje: Kako kua nije proizvedena u godini u kojoj se transakcija obavila, ona nije finalno dobro i njezina vrijednost ne ulazi u BDP tekue godine. Njezina vrijendost ula je u BDP u godini kad je izgraena. S druge strane, usluga agenta (pronalaenje kue, priprema ugovora) je pruena u tekuoj godini i zato njezina vrijednost ulazi u bdp.
22

Ponavljanje
Bruto domai proizvod jest trina vrijednost (agregat trinih vrijednosti dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu; dobra kojima se ne trguje na tritu nisu u BDP-u, osim javno pruenih dobara kao npr. vojska, zdravstvo...) finalnih dobara i usluga (finalna dobra i usluge, ukljuivo kapitalna dobra ulaze u izraun BDP-a; intermedijarna dobra, koritena u proizvodnji drugih dobara ne ulaze) u praksi - vrijednost finalnih dobara se odreuje metodom dodane vrijednosti (dodana vrijednost = prihodi od prodaje trokovi proizvodnje); zbroj svih dodanih vrijednosti u proizvodnom procesu = finalna vrijednost proizvedenih unutar jedne zemlje u odreenom vremenskom razdoblju (samo dobra proizvedena unutar granica zemlje ulaze u BDP; samo dobra proizvedena u jednoj godini ulaze u izraun tekueg BDP-a)
23

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

BDP je mjera koliine roba i usluga proizvedenih u gospodarstvu. Ali, svaka proizvedena roba ili usluga e takoer biti kupljena i iskoritena od strane nekog ekonomskog agenta npr. potroa koji kupuje poklon za Boi, ili poduzee koje investira u nove strojeve. esto puta i za mnoge primjene je vano znati ne samo koliko je neega potroeno, ve i tko i kako je to potroio.
24

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Ekonomski statistiari dijele potroae finalnih roba ili usluga u etiri kategorije: kuanstva, poduzea, vlada (drava) i vanjski sektor (strane kupovine domaih dobara). Polazi se od pretpostavke da e sve to je u odreenoj zemlji u odreenom razdoblju proizvedeno biti kupljeno i utroeno od strane jedne ili vie ovih grupa.
25

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Nadalje, koliina novca utroena za nabavku roba i usluga bi trebala biti jednaka trinoj vrijednosti tih dobara i usluga. Kao posljedica toga, BDP se moe jednako precizno mjeriti bilo kojom od ove dvije metode:
Zbroj trinih vrijednosti svih finalnih dobara proizvedenih u dravi Zbroj ukupne koliine potroene od strane bilo koje od etiri grupe na finalne robe i usluge

Dobivene vrijednosti bi trebale biti jednake.

26

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Navedenim etirima grupama krajnjih korisnika dobara pripadaju etiri kategorije potronje: potronja (consumption), investicije (investment), vladine nabavke (government) i neto izvoz (net exports). Kuanstva troe, poduzea investiraju, vlada provodi nabave, i strani sektor kupuje izvezene proizvode. Potrebno je razlikovati investicije u smislu rashodne metode izrauna BDP-a od onoga to ljudi esto podrazumijevaju pod investicijama (to jest nabavka financijske imovine kupovinom obveznica dionica ili sl.) Ako netko kupi dionicu odreenog poduzea, on na taj nain postaje suvlasnikom postojee fizike i financijske imovine u posjedu tog poduzea. Kupnja dionica uobiajeno ne rezultira kreiranjem novog proizvodnog kapitala, te se zbog toga ne moe podvesti pod investicije kako smo ih definirali do sada.
27

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Tko ostvaruje rashode Kuanstava Poduzea Vlada Vanjski sektor Vrsta rashoda
Potronja kuanstava Investicije Dravna potronja Neto izvoz (izvoz uvoz)

Primjer
Hrana, odjea, novi auti Nove tvornice i oprema, nove kue, poveanje zaliha Nove kolske zgrade, nova vojna oprema, plae vladinih dunosnika Izvezena proizvedena dobra, pravne ili financijske usluge pruene strancima

28

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Odnos izmeu BDP i rashoda na dobra i usluge se mogu saeto prikazati u obliku jednadbe. Neka je
Y = BDP C = Potronja kuanstava (consumption) I = Investicije (investments) G = Dravna potronja (government expenditure) NX = Neto izvoz (net exports)

Koristei ove simbole moemo napisati jednadbu koja e oznaavati da je BDP jednak sumi razliitih rashoda. Y = C + I + G + (N)X

29

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Primjer 6. Usporedba mjerenja BDP-a po proizvodnoj i rashodnoj metodi. U gospodarstvu se proizvodi 1.000 automobila, po cijeni 1.000 kuna svaki. Od tih 1.000 automobila 700 je prodano stanovnitvu, 200 poduzeima, 50 je prodano vladi i 25 je izvezeno. Nema uvoza automobila. Neprodani automobili ostaju na zalihama proizvoaa. Izrazite BDP kao (1) trinu vrijednost proizvodnje (2) zbroj ukupnih rashoda u gospodarstvu.
30

10

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Odgovor: BDP izraen kao trina vrijednost proizvodnje iznosi 1.000 automobila x 1000 kuna = 1.000.000 kuna. Da bismo izraunali vrijednost BDP po rashodnoj metodi moramo zbrojiti pojedine vrste rashoda.
(1) Potronja kuanstava: C = 700 automobila x 1.000 kuna = 700.000 kuna (2) Dravna potronja: G = 50 automobila x 1.000 kuna = 50.000 kuna (3) Neto izvoz (jednak izvozu, nema uvoza): NX = 25 automobila x 1.000 kuna = 25.000 kuna. (4) Investicije (ukljuuju i investicije u zalihe): I = (200 + 25) automobila x 1.000 kuna = 225.000 kuna BDP ukupno: Y = C + I + G + NX u ovom sluaju 1.000.000 = 700.000 + 225.000 + 50.000 + 25.000

Oprez kod investicija!!!

31

Dohodovna metoda za mjerenje BDP-a

Kao to smo vidjeli vrijednost ukupnog BDP-a dobivena rashodnom metodom i proizvodnom ili metodom dodane vrijednosti se podudaraju. Pored ova dva naina izrauna imamo i trei nain izrauna BDP-a. BDP se moe promatrati i kao suma dohodaka u gospodarstvu Prilikom svake prodaje dobara ili usluga prihod od prodaje se distribuira radnicima i vlasnicima kapitala koji su sudjelovali u proizvodnji tog dobra ili usluge.
32

Dohodovna metoda za mjerenje BDP-a

Znai BDP se takoer moe izraziti i kao zbroj ostvarenih dohodaka od kapitala i rada. Dohoci od rada se sastoje od plaa, nadnica, i dohodaka samozaposlenih. Kapitalni dohoci se sastoje od plaanja vlasnicima fizikog kapitala (tvornice, strojevi) i "nevidljivog kapitala" (npr. patenti). Dohoci od kapitala se jo mogu podijeliti na profite poduzetnika, rente plaene vlasnicima zemlje ili nekretnina, prihod od kamata na obveznice i sl. Primjer frizera!!!
33

11

Nominalni i realni BDP

Kao mjera ukupne ekonomske aktivnosti gospodarstva u odreenom vremenskom periodu, npr. 2004. godini, BDP je koristan kod usporedbe ekonomske aktivnosti u razliitim zemljama. Ako bismo imali BDP razdvojen po upanijama mogli bismo usporediti ukupnu gospodarsku aktivnost po pojedinim upanijama. No, pored usporedbe BDP za razliite zemlje ili regije, korisno je usporediti i kretanje BDP-a u duem vremenskom periodu. Kao primjer moemo navesti predsjednika vlade koji eli pokazati da je njegova ekonomska politika bila uspjena i dovela je do porasta ukupne gospodarske aktivnosti u zemlji. Na koji nain se to moe uiniti?
34

Nominalni i realni BDP

Primjer 7. Pretpostavimo da su se u gospodarstvu tijekom mandata predsjednika vlada proizvode samo dva dobra, pizza i burek. 2000. godine proizvedeno je 10 pizza i 15 bureka, cijena pizze je 10 kuna a bureka 5 kuna. Na kraju mandata i dalje se proizvode pizza i burek pa je tako 2004. proizvedeno 20 pizza i 30 bureka po cijenama 12 kuna (pizza) i 6 kuna (burek). Koliki je BDP u 2000. i 2004.?
(1) 2000. BDP = 10 pizza x 10 kuna + 15 bureka x 5 kuna = 175 kuna (2) 2004. BDP = 20 pizza x 12 kuna + 30 bureka x 6 kuna = 420 kuna

Ako sada usporedimo BDP iz 2004. i 2000. godine dobivamo da je u promatranom razdoblju BDP porastao 2,4 puta. (420/175=2,4) Pogledajte jo jednom podatke o proizvodnji u promatranim godinama?

35

Nominalni i realni BDP

Proizvedene koliine pizza i bureka su udvostruene. Ako ekonomska aktivnost oznaava koliina proizvedenih dobara i usluga, i ovdje vidimo da se se koliine dobara udvostruile, zato usporedba BDP u promatranim godinama pokazuje vie nego dvostruko poveanje?? Odgovor je naravno u cijenama, koje su u promatranom razdoblju takoer porasle. Zbog porasta cijena trina vrijednost proizvodnje je porasla vie nego fiziki opseg proizvodnje. U ovom sluaju BDP nam se pokazuje kao neadekvatna mjera ekonomskog rasta, jer ono to poveava blagostanje ljudi su proizvedena dobra i usluge. Moemo zamisliti situaciju da su se cijene u promatranom razdoblju udvostruile, a proizvodnja ostala nepromijenjena. U takvom sluaju imali bismo udvostruenje BDP-a, bez ikakvog porasta ukupne proizvedene koliine dobara ili usluga.

36

12

Nominalni i realni BDP

Kao to vidimo iz ovog primjera, ukoliko elimo koristiti BDP za usporedbu ekonomske aktivnosti u razliitim vremenskim razdobljima moramo pronai nain za otklanjanje utjecaja promjena cijena. Drugim rijeima potrebno je iskljuiti inflaciju. Kako bi to napravili, ekonomisti se koriste istim cijenama za vrednovanje koliina dobara i usluga proizvedenih u razliitim vremenskim razdobljima. Standardni pristup podrazumijeva odabir bazne godine, i koritenjem cijena iz bazne godine i koliina iz promatrane godine raunamo trinu vrijednost proizvodnje. BDP izraunat na taj nain zove se REALNI BDP, dok se BDP izraunat na nain kako smo to do sada radili naziva NOMINALNI BDP!!!
37

Zakljuak
1. 2. 3. 4. 5. 6.

Uvod povijesni pregled BDP definicija Proizvodna metoda Rashodna metoda za mjerenje BDP-a Dohodovna metoda Nominalni i realni BDP Pitanja??? Hvala na panji
38

13