1.

Trite i trini sudionici, ponuda objasniti individualnu i trinu ponudu,

pomaci krivulje.
Trite stalan i organiziran oblik dovoenja u kontakt ponude i potranje roba i/ili
usluga.
Trini sudionici:
Kupci grupa koja odreuje potranju za proizvodom i/ili uslugom.
Prodavai grupa koja odreuje ponudu proizvoda i/ili usluge.
Ponuda koliina nekog dobra (usluge) koju su proizvoai spremni i u mogunosti
prodati.
Zakon ponude vioj cijeni nekog dobra (usluge), uz ostale neizmjenjene uvjete,
odgovara vea ponuena koliina istog dobra (usluge).
Trina ponuda zbroj ponuda pojedinanih proizvoaa.
Svaka promjena koja poveava ponuenu koliinu pri svakoj cijeni pomie krivulju
ponude udesno i naziva se poveanje ponude, suprotno tome je smanjenje ponude.
Varijable koje mogu pomaknuti krivulju ponude:
- Cijene ulaznih elemenata u proizvodnji
- Tehnologija (napredak tehnologije smanjuje trokove)
- Oekivanja u budunosti (ako se oekuje vea cijena proizvoda u budunosti,
proizvod se skladiti i time smanjuje ponuda)
- Broj proizvoaa vei broj raste ponuda
2. Trite i trini sudionici, potranja - objasniti individualnu i trinu potranju,
pomaci krivulje.
Potranja traena koliina nekog dobra (usluge) koju su kupci spremni i koju mogu
kupiti.
Zakon potranje traena koliina dobra (usluge) pada kada cijena dobra (usluge)
pada uz nepromijenjene ostale uvjete.
Trina potranja zbroj potranje pojedinanih kupaca
Svaka promjena koja poveava traenu koliinu pri svakoj cijeni pomie krivulju
potranje udesno i naziva se poveanje potranje, a suprotno tome je smanjenje
potranje.
Varijable koje mogu pomaknuti krivulju potranje:
- Dohodak (ako dohodak raste kod nekih dobara raste potranja, a kod nekih pada)
- Cijena povezanih dobara (pad cijene jednog dobra moe smanjiti potranju za
drugim dobrom supstituti, npr. hot-dog i hamburger, ili pad cijene jednog dobra
moe poveati potranju za drugim komplementi, npr. benzin i automobil)
- Ukusi
- Oekivanja (npr. ukoliko kupac oekuje da e poveati dohodak u slijedeem
razdoblju, biti e spremniji potroiti vie novca)
- Broj kupaca (ako se povea broj kupaca, poveava se i traena koliina dobra)
3. Ponuda i potranja na tritu zajedno - trite u ravnotei?

4. Ponuda i potranja na tritu zajedno - trite nije ravnotei?

5. Elastinost potranje (definicija, primjeri krivulja).

Cjenovna elastinost potranje za bilo kojim dobrom pokazuje u kojoj mjeri su se potroai
spremni odrei (smanjiti potronju) tog dobra kako njegova cijena raste.

6. Elastinost ponude (definicija, primjeri krivulja).

Cjenovna elastinost ponude mjeri koliko poveanje cijene nekog dobra (usluge) utjee na
ponuenu koliinu istog dobra (usluge).
Na nekim tritima elastinost ponude nije konstantna nego varira du krivulje ponude.

Pet karakteristinih sluajeva elastinosti ponude:

7. Potroaev i proizvoaev viak objasniti dijagram?

Potroaev viak je iznos kojeg je kupac spreman platiti za neko dobro minus iznos kojeg
kupac stvarno i plaa za to dobro. Potroaev viak mjeri korist koju kupci imaju od
sudjelovanja na tritu.
Primjer: neka je kupac spreman platiti 50 eura/MWh za el. en. U trenutku kupnje cijena el. en.
na tritu neka je 40 eura/MWh. Ako kupac tada kupi 1 MWh elektrine energije, njegov
viak, odnosno njegova dobrobit od sudjelovanja na tritu iznosi 10 eura.
Proizvoaev viak je iznos koji se plati prodavau minus troak proizvodnje. Proizvoaev
viak mjeri korist koju prodava ima od sudjelovanja na tritu.
Primjer: proizvoa elektrine energije proda na tritu 1 MWh elektrine energije po cijeni
od 40 eura, dok su trokovi proizvodnje tog MWh elektrine energije bili 20 eura. Viak kojeg
je prodava ostvario prodajom tog MWh elektrine energije iznosi 20 eura.
8. Uinkovitost trita i drutvena dobit i vrednovanje trine ravnotee?
Drutvena dobit predstavlja ukupnu korist drutva, odnosno korist i proizvoaa i kupca koju
ostvaruju sudjelovanjem na tritu.
Moe se rei da je trite uinkovito ukoliko odreen raspored resursa maksimizira drutvenu
dobit.
Kupci koji vrednuju dobro vie od njegove cijene (AE) odluuju se na kupnju dobra, a oni
koji ga vrednuju manje od cijene (EB) se ne odluuju za kupnju. Oni prodavai iji je troak

nii od cijene (CE) odluuju prodati dobra, a oni prodavai iji su trokovi vii od cijene (ED)
se ne odluuju prodavati dobro. Ravnotea ponude i potranje maksimizira sumu
potroaevog i proizvoaevog vika, tj. drutvenu dobrobit.

9. Vertikalni i horizontalni ustroj elektroenergetskih organizacija?

Vertikalno integrirana elektroprivredna kompanija ona koja obavlja barem jedan posao
prijenosa ili distribucije i barem jedan posao proizvodnje ili opskrbe elektrinom energijom
zajedno.Horizontalno integrirani subjekt subjekt koji obavlja najmanje jednu od funkcija
proizvodnje za prodaju, ili prijenosa, ili distribucije, ili opskrbe elektrinom energijom, i
drugu djelatnost koja nije elektroenergetska.
10. Restrukturiranje i deregulacija i sudionici na dereguliranom tritu?
Restrukturiranje vezano u prvom redu uz dravne elektroprivredne kompanije koje se
transformiraju u trino orijentirane kompanije. Jedna od najvanijih sastavnica procesa
restrukturiranja je i vertikalno razdvajanje elektroprivredne kompanije. Vertikalno integrirana
kompanija se razvdaja (strukturno, ne vlasniki) u vie kompanija koje pruaju usluge
proizvodnje, prijenosa, distribucije i prodaje elektrine energije. Primjer strukturalnog
razdvajanja je HEP grupa.
Deregulacija privatne elektroprivrede pod dravnom regulacijom. Formiranje cijena se sa
regulatornih agencija pomie na otvoreno trite. Smatra se da uvoenje konkurencije u
odreene elektroprivredne djelatnosti doprinosi boljitku, a sektori elektroprivrede gdje bi to
imalo smisla su proizvodnja elektrine energije te veleprodaja (prodaja energije velikim
kupcima, kompanijama...) i maloprodaja (prodaja energije krajnjim korisnicima).
Sudionici na dereguliranom tritu:
-

Proizvodne kompanije posjeduju elektrane i sudjeluju na veleprodajnom tritu

elektrine energije.
Kompanije opskrbljivai kupuju energiju na veleprodajnom tritu i zatim na
maloprodajnom tritu prodaju krajnjim kupcima.
Prijenosne kompanije obavljaju uslugu prijenosa elektrine energije.
Distributivne kompanije obavljaju uslugu distribucije elektrine energije.
Naplauju naknadu za koritenje mree.
Operator trita rukovoditelj veleprodajnim tritem elektrine energije.
Regulator neprofitni trini sudionik, najee u dravnom vlasnitvu, koji
odreuje trina pravila i nadgleda funkcioniranje trita.
Nezavisni operator trita u sluaju da je voenje i upravljanje EES-om
izdvojeno iz prijenosne kompanije ovaj trini sudionik preuzima navedene
poslove. Neprofitna kompanija.

11. Karakteristika proizvodnje i trokovi proizvodnje?

Mogunosti proizvodnje su ograniene tehnikim karakteristikama elektrane nedostatak
goriva, instalirana snaga elektrane, sposobnosti brzog starta generatora i sl.
Proizvodnju moemo analizirati u:
-

Kratkoronom razdoblju (dnevno, tjedno) instalirana snaga elektrane je

konstantna, proizvoa odluuje na koji e nain koristiti instaliranu snagu na
temelju trokova proizvodnje i predviene cijene elektrine energije na tritu.
Dugoronom razdoblju (godine) instalirana snaga elektrane nije konstanta
mogue investicije

Trokovi proizvodnje dijele se na:

-

Investicijski trokovi zemljite, oprema, radna snaga i izgradnja elektrane

Trokovi rada elektrane svi proizvodni trokovi u odreenom vremenu, dijele se
na:
o Fiksni trokovi trokovi koji u kratkoronom razdoblju ostaju
nepromijenjeni i ne ovise o razini proizvodnje (trokovi odravanja i plae
radnicima).
o Varijabilni trokovi ovise o koliini proizvodnje (najznaajniji varijabilni
trokovi su trokovi goriva).

Trokovi goriva mogu se izraziti na vie naina:

-

Prosjeni troak prosjeni proizvodni troak po jedinici proizvodnje (kn/MWh)

Inkrementalni troak omjer poveanja proizvodnih trokova za proizvodnju
dodatnog MW i promjene proizvodnje proizvodne jedinice. Osnovno pitanje za
proizvoae u kratkoronom razdoblju je hoe li prihod od proizvodnje dodatnog
MWh elektrine energije premaiti dodatne trokove stvorene zbog proizvodnje
tog dodatnog MWh elektrine energije. Ako je trina cijena elektrine energije
vea od inkrementalnog troka proizvoa e se odluiti na dodatno angairanje
jedinica.

12. Koeficijent iskoritenja elektrane CF i primjer dijagrama plinske TE i TE na

ugljen?
Koeficijent iskoritenja elektrane je omjer elektrine energije proizvedene u promatranoj
godini i elektrine energije koja bi se proizvela da je elektrana kroz cijelu godinu radila
maksimalnom snagom:
=

8760 ,

Troak ulaganja u dodatni kW instalirane snage plinske elektrane manji je od troka ulaganja
u dodatni kW instalirane snage za elektranu na ugljen. Meutim, inkrementalni proizvodni
troak plinske elektrane vei je od inkrementalnog troka elektrane na ugljen. Kako bi se ove
dvije alternative usporedile, potrebno je u obzir uzeti diskontnu stopu te oekivani ivotni

vijek elektrane. Trokovi ulaganja u poveanje instalirane snage elektrane prikazani su kao
fiksni trokovi u jednoj godini.

Na slici se moe uoiti da se isplati ulagati u elektranu na ugljen samo ako je oekivani faktor
iskoritenja nove proizvodne jedinice najmanje 30 %. Ako je oekivani faktor iskoritenja
ispod 30 %, isplativije je ulagati u plinsku elektranu. Ova usporedba objanjava zato se
elektrane na ugljen vie koriste kao bazne elektrane, odnosno zato se plinske elektrane vie
koriste za pokrivanje vrnih optereenja.
13. Potranja i karakteristike potranje te faktori koji utjeu na istu?
Potranja traena koliina elektrine energije koju su kupci spremni i koju mogu kupiti.
Potranja elektrine energije opisuje se krivuljom optereenja koja predstavlja promjenu
optereenja u MW u ovisnosti o vremenu.
Faktori koji utjeu na potranju:
-

Ekonomski faktor
Vremenski faktor
Meteoroloki faktor
Nasumine smetnje
Faktori cijene
Drugi fakori

14. Kratkorono planiranje potranje?

Ciljevi:
-

Planiranje proizvodnje
Sigurnost rada elektroenergetskog sustava
Proizvodne rezerve sustava
Pruanje podataka operatoru
Rad trita

Kategorije:
-

Prema periodu predvianja:

o Prognoza namijenjena planiranju elektroenergetskog sustava prognoza

optereenja je u rasponu od nekoliko dana do godine. Slui uglavnom pri
planiranju potroka koliine goriva.
o Prognoza namijenjena upravljanju elektroenergetskim sustavom
prognoza optereenja je u rasponu od nekoliko minuta do 168 sati, a dijeli
se na:
Jako kratkorona prognoza slijedee minute
Kratkorona prognoza optereenja prognoza u rasponu od jednog
do 168 sati, rezultati se veinom koriste u svrhu planiranja
proizvodnje.
-

Prema nainu modeliranja optereenja:

o Model vrnog optereenja optereenje je funkcija meteorolokih prilika
neovisna o vremenu.
o Model oblika optereenja optereenje je funkcija vremena. Prognoziraju
se optereenja u vremenskim periodima od 30 minuta do jednog sata. Dva
su tipa modela oblika optereenja:
Model razdoblja dana optereenje je odreeno u diskretnim
vremenskim nizovima za pojedina razdoblja u danu.
Dinamiki model optereenje je funkcija vremenskog razdoblja
dana i meteorolokih prilika kao sluajne varijable.

15. Ovisnost potranje o cijeni elektrine energije i metode mjerenja i procijene

elastinostipotranje?
Elastinost potranje elektrine energije pojava kada potroai imaju mogunost reagiranja
na promjenu cijene elektrine energije tako da prilagoavaju svoju potranju za elektrinom
energijom. U sluaju da cijena raste, potroai e odluiti koristiti manje elektrine energije
nego prije promjene cijene.
Prema sposobnosti potroaa na brzinu reagiranja na promjenu cijene, elastinost potranje
moe se podijeliti na:
- Kratkorono razdoblje potroai mogu reagirati na promjenu cijene samo u
okviru postojee infrastrukture, odnosno smanjiti ili prekinuti vrijeme koritenja
troila.
- Dugorono razdoblje potroai se mogu prilagoditi tehnologijom i inovacijama,
odnosno mogu zamijeniti svoja troila energetski uinkovitim troilima ili
promijeniti vremenski raspored njihova rada.
Metode mjerenja i procjene elastinosti:
-

Ekonometrijske analize potranje i cijene elektrine energije procijenjene se

vrijednosti ovim metodama kreu oko -0.2 % u kratkoronom razdoblju te izmeu
-0.7 % i -0.9 % u dugoronom razdoblju (ako se cijena elektrine energije povea
za 10 %, potranja e se u kratkoronom razdoblju smanjiti za 2 %, odnosno
dugoronom za 7 9 %).
Ankete provode se meu korisnicima elektrine energije. Postavlja se pitanje
korisnicima kako e reagirati u sluaju odreenog postotnog poveanja cijene
elektrine energije. Rezultati dobiveni ovom metodom podudaraju se s rezultatima
ekonometrijske analize.

Provoenje eksperimenata potroaima se ugrauju posebna brojila koja biljee

promjenu potronje obzirom na promjenu cijene tijekom nekoliko dana. Rezultati
pokazuju da vrijednost elastinosti ovisi o tipu potroaa, razini potronje,
poetnoj cijeni elektrine energije, dobu dana.

16. Neisporuena elektrina energija NEE i metode procijene (VOLL-a)?

VOLL indikator koji pokazuje koliki je gubitak potroaa u sluaju iznenadnog prestanka
opskrbe elektrinom energijom, izraeno u $/kWh. VOLL je vaan prilikom odreivanja
veliine i cijene rezerve u sustavu. Rezerva sustava mora biti postavljena na razinu kod koje
su trokovi rezerve jednaki njezinoj dobrobiti.
Metode procjene vrijednosti VOLL-a:
-

Priblini indikatori pribline metode ili metode aproksimiranja koriste

jednostavne indikatore. VOLL je tada jednak unaprijed odreenoj dobiti koja bi
bila dobivena iz 1 kWh elektrine energije da nije dolo do prekida opskrbe. Drugi
indikator je cijena elektrine energije.
Ankete potroae se izravno pita koliko su voljni platiti izbjegavanje prestanka
opskrbe elektrinom energijom.
Analiza trita pomonih usluga gubici zbog prestanka opskrbe mogu se odrediti
koristei analizu cijena proizvodne rezerve u sustavu na tritu pomonih usluga.
Izrada studije VOLL se moe odrediti provoenjem studije gdje e se VOLL
izraunati na temelju stvarnih trokova zbog prestanka opskrbe elektrinom
energijom.

17. Kakav je tipian tijek cijena na spot tritu tijekom dana? Zato i kada na spot
tritima nastajunegativne cijene elektrine energije?
Volatilnost cijena posljedica je odnosa ponude i potranje. to je dospijee energetskog
proizvoda na tritu blie u vremenu, to je volatilnost cijena vea. Zato cijene na spot tritu
tijekom dana pokazuju najvee fluktuacije na burzi. Postoje razmjerno rijetki pozitivni uzleti
cijena kao posljedica trenutno razmjerno velike potranje i razmjerno male ponude. Isto tako,
postoje vrlo veliki uzleti negativnih cijena (do oko -700 eura/MWh). Negativne cijene nastaju
kada u sustavu postoji viak angairane proizvodnje, koji se ne moe kompenzirati
regulacijom, u odnosu na trenutni konzum. Najee se radi o visokom vodostaju akumulacija
koje se moraju prazniti ili o velikim koliinama trenutno na sustavu prisutne
vjetroproizvodnje.
18. Objasnite pojam i svrhu razdvajanja mrenih djelatnosti (unbundling).
Kako bi se ideja slobodnog trgovanja elektrinom energijom mogla opredmetiti, bilo je
potrebno izvriti razdvajanje odreenih funkcionalnosti, koje su u ranijim vertikalno
integriranim kompanijama bile vrsto vezane:
- Prijenosnu djelatnost potrebno je potpuno razvdojiti od proizvodne;
- Distribucijsku djelatnost potrebno je potpuno razdvojiti od maloprodajne (za koju
se danas esto koristi termin opskrba).
Svrha razdvajanja mrenih djelatnosti je osnivanje posebnih kompanija koje e obavljati
poslove operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava, a koje mogu ostati

pod utjecajem elektroprivrednog poduzea s funkcionalnostima proizvodnje i/ili opskrbe

najvie u smislu ostvarivanja vlasnikih prava na raspodjelu ostvarene dobiti, ne u
upravljakom smislu. Takoer, operator prijenosnog sustava ne moe obavljati ekonomski
dispeing za elektroprivredno poduzee pa makar mu ono bilo vlasnikom, kao to operator
distribucijskog sustava ne moe obavljati uslugu opskrbe, ak niti za elektroprivredno
poduzee koje mu je vlasnik.
19. Koji su jo vani initelji trita elektrine energije nakon provedene reforme
elektroenergetskog sektora?
Proizvoai operiraju jednu ili vie elektrana. Finalni proizvod takvog poduzea je
elektrina energija, a moe ju prodavati samo ili preko trgovaca.
Trgovci kupuju elektrinu energiju od proizvoaa ili od drugih trgovaca, te je prodaju
drugim trgovcima ili opskrbljivaima. U sutini, oni uope ne trguju energijom, nego
ugovorima o isporuci i openito financijskim derivatima razliitih proizvoda elektrine
energije.
Opskrbljivai kupuju energiju od trgovaca ili izravno od proizvoaa. Oni takoer zapravo
kupuju samo ugovore o isporuci, nikada ne ''vide'' energiju. Opskrbljiva vri funkciju
agregiranja potronje; on ima ugovorne odnose obino s velikim brojem krajnjih kupaca, a
konkurentsku prednost ostvaruje povoljnijom kupovinom energije na veliko od trgovaca.
Potroai troe energiju. Potroa moe biti fizika ili pravna osoba koja je prikljuena na
mreu i s nje uzima energiju koja joj je potrebna, te za to plaa svom ospkrbljivau.
Operator prijenosnog sustava upravlja prijenosnim sustavom na svom teritoriju, koji se
uglavnom poklapa sa teritorijem drave. Prijenosni sustav je temeljna infrastruktura trita
elektrine energije.
Operator distribucijskog sustava distribucija energije do krajnjih korisnika. Ne smije
trgovati elektrinom energijom.
20. Objasnite razliku izmeu decentraliziranog i centraliziranog trita elektrine
energije. Objasnite razliku izmeu trita organiziranih kao burza i kao pool?
Razlika izmeu decentraliziranog i centraliziranog trita je u injenici da je na
decentraliziranom tritu dozvoljeno sklapanje bilateralnih ugovora izmeu vie subjekata
(primjer: proizvoa prodaje potroau, proozvoa prodaje trgovcu, trgovac prodaje trgovcu,
trgovac prodaje opskrbljivau, opskrbljiva prodaje potroau), dok je na centraliziranom
tritu jedini koji ima pravo na otkup energije nezavisni operator sustava (NOS).
Trite organizirano kao burza proizvoai, trgovci i opskrbljivai mogu ulaziti u
kupoprodajne transakcije bilateralno ili na dobrovoljnoj burzi elektrine energije, ako je takva
organizirana. Organizator dobrovoljne burze ne bavi se osiguravanjem pristupa mrei niti
upravljanjem sustavom.
Trite organizirano kao pool tzv. koordinirano trite u kojem nezavisni operator sustava
rukovodi cijelom trgovinom kao jedini otkupljiva energije. NOS optimizira cjelokupnu

trgovinu s obzirom na funkciju cilja drutvenu korist. Istodobno, NOS upravlja pristupom
mrei i sustavom u cjelini.
21. Objasnite kako se na tritu bez zaguenja odreuje cijena elektrine energije.
Kako naravnotenu cijenu na burzi utjeu zaguenja?
Krivulja trine ponude dizajnira se tako da se ponuditelji slau redom od onoga s najniom
cijenom prema onome s najviom. Na temelju prijavljenih rasporeda potronje utvrdi se
krivulja potranje, a cijena elektrine energije je sjecite tih krivulja.

Pretpostavimo da je operator sustava utvrdio da fizikalna ogranienja (zaguenja) sustava

zahtijevaju da elektrana E radi snagom od najvie 400 MW, umjesto ranije planiranih 600
MW. Ako elektrana E pristane na takav redispeing, nova cijena e biti 90 eura/MWh umjesto
dotadanjih 75 eura/MWh. To je razlika od 15 eura/MWh, odnosno cijena je vea za 20 % u
odnosu na onu koja bi se postigla bez zaguenja kojim je ograniena maksimalna snaga
elektrane E.

22. to je to renta zaguenja (congestion rent)?

Renta zaguenja je razlika izmeu cijene energije na tritu sa zaguenjem i cijene energije na
tritu bez zaguenja. (primjer iz prolog pitanja)

23. Objasnite sustav odreivanja lokacijskih graninih cijena (LMP, Locational

MarginalPricing). Na kakvom proraunu se on bazira, i koje su polazne
pretpostavke za taj proraun?
Problem kod rente zaguenja je na koji nain izvriti alokaciju te komponente troka a da ona
daje ispravne ekonomske signale korisnicima, odnosno maksimizira dobrobit pod zadanim
ogranienjima. Naime renta zaguenja se u velikoj veini sluajeva ne moe jednako
raspodijeliti na sve korisnike jer je sasvim mogue da zaguenje ne uzrokuju svi potroai ve
samo neki koji povlae energiju na odreenim lokacijama u mrei.
Stoga je razvijen sustav izraunavanja tzv. lokacijskih graninih cijena (LMP), koji se bazira
na izraunu optimalnih tokova snaga pod zadanim ogranienjima.
Polazne pretpostavke za izraunavanje optimalnih tokova snaga su:
-

Ostvarivanje najmanjeg troka proizvodnje ukupno potrebne energije

Topologija mree
vorovi u koje su spojene elektrane i njima pripadne snage proizvodnje i
odgovarajue cijene ponude
vorovi u koje su spojena potroaka podruja i njima pripadne planirane snage
konzuma
Tehniki parametri svih mrenih elemenata
Skup ogranienja koji se eli nametnuti prilikom izrauna optimalnog tijeka snaga

Najprije se u obzir uzima optimalni dispeing elektrana bez uraunavanja ikakvih

ogranienja. Time se odreuje prvi raspored elektrana koji se uvrtava u mreu i uz kojega se
vri simulacija tokova snaga. Ako je neko od postavljenih mrenih ogranienja narueno,
program dalje modificira varijable koje su operatoru sustava raspoloive za mijenjanje.
Ukoliko operator u svojoj mrei ima zakretae faze, postupak moe pokuati traiti optimalnu
soluciju skretanjem tijeka snage kroz neoptereene dijelove mree umjesto kroz preoptereeni
dalekovod. Ukoliko nikakve jeftinije metode ne rjeavaju ustanovljeno mreno ogranienje,
mogue je da e postupak pronai rjeenje problema u skupom redispeingu. Koja god se
akcija poduzela da bi se rijeilo odreeno mreno ogranienje, troak te akcije pripisat e se
upravo tome ogranienju.
24. Opiite mrena ogranienja koja utjeu na lokacijske cijene. Kakav oblik
organizacije trita prevladava u sustavima u kojima se odreuju LMP cijene?
Mrena ogranienja:
-

U svakoj grani mree (na svakom dalekovodu) snaga koja se njime prenosi mora
biti manja od unaprijed utvrenog limita, koji je uvjetovan tehnikim svojstvima
dalekovoda.
U svakom voru mree napon mora biti vei od neke minimalne vrijednosti,
odnosno manji od neke maksimalne.
U svakom voru mree zbroj svih snaga koje u njega ulaze mora biti jednak nuli.
U itavom sustavu razlika ukupno proizvedene i ukupno potroene snage mora biti
jednaka nuli.

U sustavima u kojima se odreuju LMP cijene prevladava pool oblik organizacije trita, jer
LMP sustav podrazumijeva centralno provoenje optimizacije.
25. Objasnite koncept zonalnog trita i njegov odnos prema tritu s LMP cijenama.
Kakve bi bile LMP cijene u dvjema zonama i u podruju zaguenja izmeu njih s
obzirom na odnos ponude i potranje u svakoj od tih zona?
Ako na nekom podruju u dijelu promatranog vremenskog horizonta trita uope ne postoje
zaguenja, tada su LMP cijene u svim vorovima jednake, zbog ega se itavo to podruje
moe elektrki i ekonomski s dobrim priblienjem poistovjetiti s jednim vorom. Skup
vorova mree izmeu kojih nema zaguenja ini jednu zonu.
LMP cijene u dvjema zonama i u podruju zaguenja izmeu njih:

26. Objasnite postupak sprezanja trita (market coupling) i na koji nain u njemu
dolazi doimplicitnog odreivanja cijene prijenosnog kapaciteta izmeu
spregnutih zona.
Trgovci i opskrbljivai s trita koje ima viu cijenu (A) suoeni s opcijom kupnje na tritu s
niom cijenom (B) smanjuju za X kupovinu na tritu B i poveavaju je na tritu A. Zbog
toga se cijene na ta dva trita pribliavaju.
Renta zaguenja odreuje se implicitno iz razlike trinih cijena postignutih u zonama koje se
spajaju, pri emu ponuda i potranja u svim spojenim tritima meusobno djeluju. Ako je
razlika u cijenama dovoljno velika, transfer energije X iz trita s viom cijenom (A) u ono s
niom (B) zauzet e itav prijenosni kapacitet interkonekcije izmeu dva trita, tako da
veliina tog kapaciteta ograniava mogunost da se cijene na oba trita potpuno izjednae,
ime bi nastalo jedno jedinstveno trite. Kada bi prijenosni kapacitet izmeu dvaju trita bio
dovoljno velik, cijene bi se izjednaile.
27. Definirajte to je to NTC/ATC kapacitet.
NTC (neto prijenosni kapacitet) predstavlja maksimalan dopustivi iznos razmjene na granici
koji je u skladu sa sigurnosnim standardima, uzimajui pritom u obzir i tehnike
neodreenosti buduih stanja mree. Operatori sustava koji meusobno granie imaju znatnu
slobodu u proraunu NTC-a, to je ujedno i osnovna mana ovog postupka.

ATC (raspoloivi prijenosni kapacitet) kapacitet raspoloiv za dodjelu na uem

vremenskom horizontu dobije se tako da se za taj vremenski horizont odredi NTC, te se od te
vrijednosti odbije veliina kapaciteta ve ranije dodijeljenog na aukciji za iri vremenski
horizont.
28. Objasnite ideju upravljanja zaguenjima pomou eksplicitnih aukcija kapaciteta.
Objasnite sustav baziran na odreivanju NTC/ATC kapaciteta - (proitati i
prethodni
odgovor),
te
trinu
dodjelu
kapaciteta
na
aukcijamaorganiziranim po vremenskim prozorima (godina, mjesec, dan).
Eksplicitne aukcije kapaciteta najee se baziraju na postupku tzv. engleske aukcije, odnosno
na naelu tko da vie. Eksplicitne dodjele kapaciteta naroito se esto koriste u kontekstu
upravljanja zaguenjima u prekograninom prijenosu. Eksplicitne aukcije su stoga korektan i
uinkovit trini mehanizam, jer ogranieni resurs prijenosnih kapaciteta dodjeljuju onim
igraima koji taj kapacitet najvie vrednuju.
Jednom odreeni ATC kapaciteti prodaju se na aukcijama:
-

Na godinjoj aukciji prodaju se ATC kapaciteti za koje se jami raspoloivost kroz

itavu sljedeu godinu. Tipino vrijeme za godinje aukcije je druga polovina
studenog ili poetak prosinca.
Na mjesenoj aukciji prodaju se ATC kapaciteti za koje se jami raspoloivost
kroz itav sljedei mjesec. Mjesene aukcije vre se tjedan do dva unaprijed.
Na dnevnoj aukciji prodaju se ATC kapaciteti za koje se jami raspoloivost kroz
itav sljedei dan. Dnevne aukcije vre se uvijek za dan unaprijed.

29. Objasnite sekundarnu trgovinu kapacitetima i dvije temeljne opcije u njoj.

Korisnik dodijeljenog kapaciteta obvezan je taj kapacitet i koristiti, s tim da je potrebno
operatoru sustava dan unaprijed dostaviti nominacije za koritenje kapaciteta, odnosno
potvrditi da ima ugovor za energetsku transakciju. U sluaju izostanka nominacije za dio ili za
cijeli kapacitet kojega je korisnik zakupio, operator sustava preuzima natrag taj kapacitet i
ponovno ga prodaje na dnevnoj aukciji. Ako i nakon dnevne auckije ostane slobodnog
kapaciteta, on se moe dodijeliti sutradan na intra-day dodjeli.
Dvije temeljne opcije sekundarne trgovine kapacitetima:
-

Use-it-or-lose-it (UIOLI) korisniku se oduzima neiskoriteni kapacitet bez

ikakve naknade
Use-it-or-sell-it (UIOSI) korisnik neiskoriteni dio kapaciteta prodaje operatoru
sustava, i to po trinoj cijeni koja je postignuta na dnevnoj aukciji tog dana.

30. Objasnite to su to koordinirane eksplicitne aukcije kapaciteta i zato se

koordinacijaprovodi.
Koordinirane (bilateralne) aukcije provode se kada oba operatora postignu suglasje o
zajednikim pravilima i zajednikim uredima. Podjela posla izmeu dvaju zajednikih
aukcijskih ureda vri se po smjerovima ili po vremenskom horizontu. Koordinacija se provodi
zbog pruanja jedinstvene platforme za nabavu kapaciteta na irem podruju.

31. Opiite problematiku dodjele kapaciteta za transakcije koje ne mogu biti

unaprijed nominirane.
Na tritima elektrine energije postoje i usluge koje se ne mogu unaprijed nominirati, pa bi
prema dosadanjim opisima naina dodjele kapaciteta ispalo da je prenoenje takvih
transakcija preko granica sustava nemogue.
Primjer: tercijarna rezerva trgovac je ugovorio tercijarnu rezervu u BiH, a eli je isporuiti u
Maarsku. On u sluaju akrivacije rezerve mora prijei najmanje dvije granice. S obzirom da
se tercijarna rezerva ne moe unaprijed nominirati, postavlja se pitanje na koji nain trgovac
moe osigurati kapacitet potreban u sluaju aktivacije rezerve. Mogue je da trgovac u sluaju
aktivacije rezerve izvri brzu prijavu, a operator sustava brzu promjenu voznog reda, pod
pretpostavkom da nakon zavretka aukcije za taj dan ima jo dovoljno nedodijeljenih spojnih
kapaciteta.
32. Objasnite to je to ITC sustav (Inter-TSO Compensation) i emu slui, te gdje se
primjenjuje. Ako je zemlja veliki izvoznik elektrine energije, bez mnogo tranzita
kroz vlastiti sustav, hoe li operator prijenosnog sustava u toj zemlji biti neto
primatelj ili neto uplatitelj s obzirom na ITC fond? to e biti ako je zemlja veliki
uvoznik, uz nepromijenjene ostale uvjete?
ITC je paneuropski sustav dizajniran da bi vrio kompenzaciju trokova koje operatori sustava
imaju zbog uzajamnog koritenja mrea. ITC je multilateralni ugovor izmeu 37 europskih
operatora prijenosnog sustava. Algoritam izraunavanja financijskih poravnanja mijenja se
vremenom na taj nain da postaje nepovoljniji za tranzitne operatore.
Ako je zemlja veliki izvoznik elektrine energije, bez mnogo tranzita kroz vlastiti sustav,
operator sustava e biti uplatitelj u ITC fond. Isto vrijedi i za velike uvoznike.
33. Objasnite to je to sustav dvojnog poravnanja (Two Settlement System). Kako se
futures ugovoriterminiraju na tritu u stvarnom vremenu?
Poto ugovori sklopljeni unaprijed, do ukljuivo day-ahead trita, odstupaju od ostvarenja
zbog nemogunosti tonih prognoza, oni se moraju u fizikoj domeni jo jednom reugovoriti
u trenutku u kojemu su poznati svi potrebni fizikalni parametri. Prema tome:
ugovor unaprijed + poravnjanje u realnom vremenu = zakljuena transakcija
To je sustav dvojnog poravnanja.
Posjednik futures ugovora kupljenog ranije na burzi ima pravo u trenutku nastupanja njegove
ronosti dobiti:
-

Fizikalnu isporuku ugovorene koliine energije, ili

Financijsku retribuciju u vrijednosti energije na spotu (likvidirana odteta)

S obzirom da je potroa koji posjeduje futures-e ija fizikalna isporuka u trenutku ronosti
nije izvrena stalno spojen na mreu, fizika isporuka ipak e biti izvrena i izmjerena, te e je
on morati platiti. Kako je dolo do odstupanja od plana, tu e energiju morati nabaviti na spot
tritu:

Ili prodava koji je uzrokovao debalans,

Ili operator sustava kao energiju uravnoteenja, koji troak prevaljuje na uzronika
debalansa, tako da u svakom sluaju uzronik snosi troak po trenutnoj cijeni
energije.

34. Objasnite separaciju trita u realnom vremenu od transakcija na buduim

(forward) tritima.Zato terminacija transakcija ugovorenih na buduim
tritima na tritu u realnom vremenurezultira pruanjem identinih cjenovnih
signala trgovcima kao da sucjelokupnu transakciju obavili na tritu u realnom
vremenu?
Pretpostavimo da je proizvoa na day-ahead (DA) tritu (to je FW transakcija) prodao
operatoru trita Q1 koliinu energije za neki sat. Ako on sutra, u satu izvrenja, doista
isporui taj iznos, ugovor se zakljuuje pod istim uvjetima kao i danas na DA tritu. Ako
meutim umjesto Q1 isporui neku drugu koliinu energije, Q0, ugovor s DA trita vrijedi i
dalje, ali je potrebno realizirati novi ugovor na real-time (RT) tritu.
Ako je npr. Q0 < Q1, s obzirom da e kupac njegove energije u svakom sluaju povui s
mree energiju, proizvoa mora s RT trita kupiti nedostajuu koliinu, Q1-Q0, po spot
cijeni, P0. Dakle proizvoa za svoju isporuku dobiva novca:
Q1P1-(Q1-Q0)P0, ili Q1(P1-P0)+Q 0P0.
U trenutku RT trgovine itav prvi lan se uzima zdravo za gotovo, jer su Q1 i P1 odreeni
juer na DA tritu, a P0 je cijena na konkurentnom tritu na koju proizvoa ne moe
(znaajno) utjecati. Stoga je jedino drugi lan pod kontrolom proizvoaa kroz odreivanje
koliine stvarne isporuke Q0.
Profit sa FW transakcijom
Profit bez FW transakcije

Q1(P1-P0)+Q 0P0-Trokovi (Q0)

Q0P0-Trokovi (Q0)

Kako je u oba sluaja komponenta na koju proizvoa ima upliv jednaka Q0P0-Trokovi
(Q0), on ima identine poticaje u nastojanju maksimizacije profita, pa se ponaa isto kao da je
svu trgovinu obavio na RT tritu.
35. to su to ugovori za razlike (CFD, Contracts For Differences) i zato ih trgovci
koriste?
Ugovori za razlike su nain na koji se trgovci mogu ograditi od trokova sudjelovanja na RT
tritu, odnosno zadrati profit prije ugovorene prodaje. Trgovci ih koriste jer ih u potpunosti
izoliraju od volatilnosti cijena na spot tritu, pod uvjetima:
-

Da proizvoai proizvode, a potroai potroe tono koliko je specificirano u

ugovorima;
Da su nodalne cijene jednake u prikljunim tokama proizvoaa i potroaa.