Potražnja za dobrom

Potražnja – (engl. Demand) jedna od dvije riječi koje

ekonomisti najčešće koriste; druga je ponuda. Ovo su
dvostruke pokretačke snage tržišne ekonomije.
Potražnja nije samo mjerenje onoga šta ljudi žele; za
ekonomiste, potražnja je iznos roba i usluga koje su
ljudi voljni i sposobni da kupe.
 Potražnja
Potražnja je jedan od najvažnijih aspekata poslovne
ekonomije. Nepostojanje ili nemogućnost
izazivanja dovoljne potražnje za nekim
proizvodom, dovodi u pitanje poslovanje
postojećih i osnivanje novih preduzeća.
Drugim rječima, čak i uz primjenu najefikasnijih
proizvodnih metoda i najefikasnijih rukovođenja
u preduzeću bez potražnje, dovoljne barem za
pokrivanje svih troškova proizvodnje i prodaje,
preduzeće jednostavno ne može preživjeti.
 Potražnja
Mnoga se preduzeća usprkos izdašne reklame
zatvaraju nedugo nakon osnivanja, upravo zbog
neispunjenih očekivanja potražnje za njihovim
proizvodima. Zbog povećanog zanimanja
potrošača za druga preduzeća i druge proizvode,
svake se godine također zatvaraju mnoga
prethodno profitabilna i uspješna preduzeća.
Potražnja je ključna za osnivanje, opstanak i
profitabilnost preduzeća.
 Potražnja
Krivulja potražnje – je linija koja pokazuje povezanost
između cijene proizvoda ili faktora proizvodnje i
kvantitativne potražnje po periodima.
Individualna potražnja za dobrom – količina dobra koja se
potražuje funkcija je cijene dobra, dohotka potrošača, cijene
povezanih dobara i ukusa potrošača.
Determinante potražnje
Dohodak potrošača
S porastom dohotka raste potražnja
Ako za nekim dobrom pada potražnja kad dohodak
raste, takvo dobro je inferiorno (npr. jeftine stvari
loše kvalitete)
Ukusi potrošača
Moda (mini vs. maxi), stil života (prehrambeni
proizvodi s manje masnoće i šećera,..)
 Determinante potražnje
Cijena drugih proizvoda
Substituti (proizvodi koji se koriste u istu svrhu,
alternative)
 Veća cijena supstituta povisuje potražnju našeg proizvoda
Komplementarni proizvodi (koji se konzumiraju zajedno)
 Povisivanje cijene komplementarnog proizvoda snižava
potražnju za našim proizvodom
 Novi proizvod se može gledati na ovaj način: kao da je uvijek postojao
ali je bio skup i izvan svačijeg dosega, zatim cijena pada i potražnje
veća od 0, pri tome pomaže potražnji komplementarnih proizvoda i
smanjuje potražnju za supstitutima.
 20,500,000 – 500P =Q
-500P= - 20,500,000 + Q /-1
500P= 20,500,000 – Q / 500
Individualna potražnja za dobrom
Od individualne prema tržišnoj krivulji potražnje
 DEFINICIJA CIJENE

Cijena – (engl. Price) količina novca koju treba platiti za

određenu jedinicu robe ili usluge. Nivoi i dinamika cijena
određeni su brojnim, pretežno društvenim faktorima. Svi oni
utiču na cijene preko sljedeće četiri komponente: prosječne
društvene cijene, tržišnog uticaja na cijene, državnog uticaja
na cijene i uticaja konkretne firme na cijene. Dva osnovna
pojavna oblika cijena u praksi poslovanja jesu cijena koštanja,
ili ulazna cijena, i prodajna cijena, ili izlazna cijena.
Faktori unutar preduzeća koji utiču na proces određivanja
cijena

rast
troškovi poduzeća

profitni
ciljevi
Faktori izvan preduzeća koji utiču na proces
određivanja cijena

tehnologija
konkurencija

kupci promjene na
tržištu

zakonodavstvo
Algebarski izraz cijene
P=a-bQ (ili Q=a-bP)
a=fiksna cijena
b=umanjenje cijene
Q= količina

Primjer
P=170-10Q
Grafičko predstavljanje cijene
P = 170 – 10Q
Tabelarno predstavljanje cijene
P=170-10Q
Praktično primjer
Ako je fiksna cijena 170.000 KM
Ako je proizvođač kamiona odredio politiku cijena da za svaki kupljeni kamion odabravamo
dodatni popust od 5,88 %
Jednačina cijene će biti:
P=170.000 -10.000Q (170.000 x 5,88%=10.000)

Rukovodioci prodaje kamiona imaju opciju ili da prodaju sve kamione po fiksnoj cijeni od
170.000 KM (primjenjujući metodu troškovnog određivanja cijene) ili da odabravaju
određeni popust (primjenjujući metodu konkuretskog određivanja cijene). Cjenovnu politiku
(jednačinu) određuju rukovodioci prodaje u skladu sa poslovnom politikom i metodama
određivanja cijene.

U konkretnom slučaju cijena za prodati prvi kamion je 160.000 KM, a za svaki naredni prodati
kamion cijena se umanjuje za 10.000 KM.
Ako izjednačimo jednačinu cijene sa nulom dobićemo tačku gdje cijena presjeca x osu i ima
vrijednost 0.
170.000-10.000Q=0 Q= 170.000/10.000=17
Do koje količine ćemo davati popust zavisi od informacije o troškovima, s tim da je cilj
maksimizacija profita (granični prihodi=granični troškovi), ili od informacija o cjenovnoj
elastičnosti potražnje.
Tržišna struktura i stepen
konkurentnosti
Tržište se sastoji od stvarnih i potencijalnih kupaca i
prodavaca određenog proizvoda.

Struktura tržišta odnosi se na konkretno okruženje u

kojem djeluju kupci i prodavci proizvoda.

Obično se prepoznaju četiri različite vrste strukture

tržišta, i to: savršena konkurencija, monopol,
monopolistička konkurencija i oligopol.
Savršena konkurencija -
definicija
Savršena konkurencija je oblik organizacije tržišta u kojem
(1) postoji mnogo kupaca i prodavaca proizvoda koji su
pojedinačno premali da bi mogli uticati na cijenu proizvoda; (2)
proizvod je homogen; (3) postoji savršena pokretljivost
proizvodnih faktora, i (4) privredni su subjekti savršeno
obavješteni o tržišnim uslovima.
U savršenoj konkurenciji tržišnu cijenu i količinu negog
proizvoda određuju isključivo sile tržišne potražnje i tržišne
ponude proizvoda, te je preduzeću cijena zadana (tj. može
prodati neograničenu količinu proizvoda po toj cijeni).
Određivanje cijene u savršenoj
konkurenciji
U savršenoj konkurenciji cijene proizvoda određuju se
sjecištem tržišne krivulje potrežnje o tržišne krivulje
ponude proizvoda.

Primjer:
Krivulja potražnje QD=625-5P
Krivulja ponude QS=175+5P

Izračunati ravnotežnu cijenu proizvoda i grafički je

predstaviti?
Kada stavimo da je QD=QS i riješimo za P, imamo
QD=QS
625-5P=175+5P
450=10P
P=45 (ravnotežna cijena)
Kada uvrstimo ravnotežnu cijenu P=45 u funkciju
potražnje ili ponude i rješimo za Q dobijamo
dobijemo cijenu proizvoda
D=625-5P=625-5(45)=400 jedinica proizvoda
S=175+5P=175+5(45)=400 jedinica proizvoda
Danas se uslovi na tržištu akcija najviše približavaju
uslovima koji vladaju u savršenoj konkurenciji. U
većini slučajeva cijenu određene akcije utvrđuju
tržišne sile potražnje i ponude, dok pojedinačni kupci
i prodavci neznatno utiču na cijenu (tj. oni su
prihvatioci cijene).
Ravnotežna cijena proizvoda koja iznosi P=45 KM na
konkurentskom je tržištu određena sjecištem krivulja
potražnje i ponude (tj. na sjecištu D i S) u tački E.
Preduzeće u savršenoj konkurenciji je tada
prihvatioc cijene i ima beskonačno elastičnu krivulju
potražnje, d, u P=45 KM. Budući da preduzeće može
prodati bilo koju količinu proizvoda po cijeni P=45
KM, promjena ukupnog prihoda po jedinici proizvoda
promjena proizvodnje ili granični prihod (MR) također
je 45 KM.
Većina današnjih industrija spada negdje
u spektar između savršene konkurencije
i čistog monopola.
MONOPOL
Monopol je oblik organizacije tržišta u kojem samo
jedno preduzeće prodaje proizvod koji nema bliskih
supstituta. Ulazak u industriju vrlo je težak ili
nemoguć (što dokazuje i činjenica da u industriji
postoji samo jedno preduzeće).
Karakteristike monopola
Jedan prodavač – puno kupaca
Jedan proizvod (nema bliskih supstituta)
Postojanje prepreka ulasku u prozvodnju
Monopolist utiče na formiranje cijene
Monopol
Monopolist određuje koju količinu ponuditi na tržištu
Monopolist ima utjecaja na cijenu ali mora uzeti u obzir
potražnju
Krivulja potražnje u monopolu je opadajuća
Profiti će biti maksimalni pri razini proizvodnje kod koje je
granični prihod jednak graničnom trošku
Krive tražnje kod monopola i savršene/potpune
konkurencije
PRIHOD
Definicije
UKUPNI PRIHOD je ukupna realizovana količina
proizvoda i usluga, ili ukupna suma, koju preduzeće
ostvaruje prodajom proizvoda i usluga.
Ukupan prihod se izračunava kao proizvod ukupne
količine proizvoda i cijene po jednom proizvodu.
Prihod preduzeća direktno zavisi od tržišne potražnje i
pokazuje njegovu sposobnost da ponudi proizvode koje
potrošači žele da kupe.
Prihod je pokazatelj efikasnosti, ali i preduslov opstanka
preduzeća. Ukoliko preduzeće ne ostvari prihod,
preduzeće ne može da ostane na tržištu.
Prihodi
Prihodi - (engl. Revenue) su novčani izraz rezultata
poslovanja koji se ostvaruju u završnoj fazi
reprodukcije. Svi realizovani prihodi jednog
obračunskog perioda čine ukupan prihod. Po važećim
ekonomskim propisima ukupni prihodi se javljaju u tri
oblika: 1. poslovni prihodi, 2. finansijski prihodi 3. ostali
prihodi.
 Poslovni prihodi

Najznačajnija stavka UP su prihodi od

prodaje proizvoda i usluga. Oni su
funkcija
-fizičkog obima podaje
-prodajnih cijena
-tržišnih uslova vezanih za prodaju

Ekonomika preduzeća 50
JEDNAČINA PRIHODA
Razmatranje odnosa između izlaza (Q) i ukupnih prihoda
(TR) može se predstaviti u obliku jednačine.

Jednačna se čita: "Ukupni prihod je funkcija od izlaza".

Vrijednost zavisne varijable (ukupnog prihoda) je zavisna
od nezavisne varijable (izlaza). Varijabla na lijevoj strani
jedančine od znaka jednakosti se naziva zavisna varijabla,
dok vrijabla na desnoj strani jednačine od znaka
jednakosti se naziva nezavisna varijabla.
Definicije
Jendačina ne daje precizni izraz funkcionalnog
odnosa, zato je bolje taj odnos opisati
TR=PxQ
gdje je P predstavlja cijenu od svake prodate
jedinice Q.
Znači:
UKUPNI PRIHOD je funkcija prodaje.
Zadatak
Ako je cijena fiksna i iznosi 1,5 KM, izračunajte ukupan i
granični prihod te ga tabelarno i grafički predstavite?

Rješenje:
P=1,5
TR=PxQ=1,5Q
MR=1,5
Q P=MR TR
0 1,5000 0
1 1,5000 1,5000
2 1,5000 3,0000
3 1,5000 4,5000
4 1,5000 6,0000
5 1,5000 7,5000
6 1,5000 9,0000
7 1,5000 10,5000
8 1,5000 12,0000
9 1,5000 13,5000
10 1,5000 15,0000
Zadatak
Ako je određena cijena sa popustom i predstavljena sa
P=170-10Q, izračunajte ukupan prihod te ga tabelarno i
grafički predstavite?
Rješenje:
P=170-10Q
TR=170Q-10Q2
GEAFIČKO PREDSTAVLJANJE UKUPNOG PRIHODA
P = 170 – 10Q TR=PxQ=(170-10Q)xQ=170Q-10Q2
Q P TR
0 170,0000 0
1 160,0000 160,0000
2 150,0000 300,0000
3 140,0000 420,0000
4 130,0000 520,0000
5 120,0000 600,0000
6 110,0000 660,0000
7 100,0000 700,0000
8 90,0000 720,0000
9 80,0000 720,0000
10 70,0000 700,0000
11 60,0000 660,0000
12 50,0000 600,0000
13 40,0000 520,0000
14 30,0000 420,0000
15 20,0000 300,0000
16 10,0000 160,0000
17 0 0
Izračunavanje koeficijenta elastičnosti
Q Q P P

0 - 6 - -
10 10 4 2 5 5 10/5+2/5=5>1
20 10 2 2 15 3 10/15+2/3=1
30 10 0 2 25 1 10/25+2/1=0,2<1
Izračunavanje koeficijenta elastičnosti
Q Q P P

0 - 9 - - - -
1 1 8 1 0,5 8,5 1/0,5:1/8,5=16,66 E>1
2 1 7 1 1,5 7,5 1/1,5:1/7,5=2,33 E>1
3 1 6 1 2,5 6,5 1/2,5:1/6,5=2,67 E>1
4 1 5 1 3,5 5,5 1/3,5:1/5,5=1,61 E>1
5 1 4 1 4,5 4,5 1/4,5:1/4,5=1 E=1
6 1 3 1 5,5 3,5 1/5,5:1/3,5=0,62 E<1
7 1 2 1 6,5 2,5 1/6,5:1/2,5=0,38 E<1
8 1 1 1 7,5 1,5 1/7,5:1/1,5=0,20 E<1
9 1 0 1 8,5 0,5 1/8,5:1/0,5=0,06 E<1
Prosječni prihod
Prosječni prihod (AR) - (engl. Avarage revenue) odnos
ukupnih prihoda i proizvodnje, odnosno prosječna
prodajna cijena po proizvodu.
Prosječni prihod (AR) – jednak je ukupnom prihodu
po jedinici proizvoda:
Kod linearne funkcije, u našem primjeru, TR=80Q
prosječni prihod je:

P,TR,AR

500
TR=80Q
400

300

200

100
AR=P=80

Q
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Ako je funkcija ukupnog prihoda data u kvadratnom
obliku, kao u našem primjeru, TP=170Q-20Q2,
prosječni prihod je:

TR,AR

400
TR=170Q-20Q 2
350

300

250

200

150

100 AR=170-20Q
50

Q
-1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
GRANIČNI PRIHOD
Granični prihod mjeri promjene ukupnog prihoda na
jedinicu promjena prodate količine.

Ako je potražnja elastična E>1 pad prodajne cijene

uzrokuje povećanje ukupnog prihoda; ako je E=1
jedinično elastična ukupan prihod ostaje
nepromjenjen, a ako je E>1 neelastična pad prodajne
cijene uzrokuje smanjenje ukupnog prihoda.
Q P MR TR
0 170,0000 MR 0
1 160,0000 170,0000 160,0000
2 150,0000 150,0000 300,0000
3 140,0000 130,0000 420,0000
4 130,0000 110,0000 520,0000
5 120,0000 90,0000 600,0000
6 110,0000 70,0000 660,0000
7 100,0000 50,0000 700,0000
8 90,0000 30,0000 720,0000
9 80,0000 10,0000 720,0000
10 70,0000 -10,0000 700,0000
11 60,0000 -30,0000 660,0000
12 50,0000 -50,0000 600,0000
13 40,0000 -70,0000 520,0000
14 30,0000 -90,0000 420,0000
15 20,0000 -110,0000 300,0000
16 10,0000 -130,0000 160,0000
17 0 -150,0000 0
PROSJEČAN PRIHOD
Prosječan prihod je količnik između ukupnog prihoda
i ukupne količine prodatih proizvoda, odnosno
AR=TR/Q=P
Zadatak
Ako je zadana funkcija potražnje Q=8,5-0,05P.
Izračunajte cijenu, ukupni prihod i granični prihod, te grafički predstavite funkcije.
Rješenje:
1. Iz funkcije potražnje možemo dobiti funkciju cijene
Q=8,5-0,05P
-0,05P=-8,5+Q /-1
0,05P=8,5-Q
P=8,5/0,05-1/0,05Q
P=170-20Q
2. Ukupni prihod računama na način da cijeu pomnožimo sa količinom
TR=PxQ
TR=(170-20Q)Q
TR=170Q-20Q2
2. Marginalni prihod dobijamo iz funkcije ukupnog prihoda
MR=ΔTR/ΔQ
MR=170-40Q
 Q P TR MR
0 170,0000 0 170,0000
0,5 160,0000 80,0000 150,0000
1,0 150,0000 150,0000 130,0000
1,5 140,0000 210,0000 110,0000
2,0 130,0000 260,0000 90,0000
2,5 120,0000 300,0000 70,0000
3,0 110,0000 330,0000 50,0000
3,5 100,0000 350,0000 30,0000
4,0 90,0000 360,0000 10,0000
4,5 80,0000 360,0000 -10,0000
5,0 70,0000 350,0000 -30,0000
5,5 60,0000 330,0000 -50,0000
6,0 50,0000 300,0000 -70,0000
6,5 40,0000 260,0000 -90,0000
7,0 30,0000 210,0000 -110,0000
7,5 20,0000 150,0000 -130,0000
8,0 10,0000 80,0000 -150,0000
8,5 0 0 -170,0000
Ekonomičnost
Ekonomičnost (engl. economy) parcijalni pokazatelj
uspješnosti preduzeća. Izražava se odnosom između
proizvedene i utrošene vrijednosti, a u praksi kao odnos
između ukupnog prihoda i troškova. Preduzeće posluje
ekonomično kad su u određenom razdoblju njegovi
prihodi veći od rashoda, granična ekonomičnost je kad
su prihodi jednaki rashodima, a neekonomičnost kad
su prihodi manji od rashoda, tj. kad se iskazuje gubitak
u poslovanju.