9.

NESAVRŠENA
KONKURENCIJA I PROBLEM
MONOPOLA

DR Svetislav Polovina
 TEMELJNE TRŽIŠNE
STRUKTURE
 Ekonomska teorija razlikuje slijedeće
tržišne strukture:
 a) savršena konkurencija
 b) nesavršena (nepotpuna)
konkurencija
SAVRŠENA KONKURENCIJA (1)
 Savršeno konkurentno tržište je ono koje se
sastoji od velikog broja nezavisnih malih
podzeća od kojih nijedno nije u mogućnosti
utjecati na tržišne cijene
 Na takvom tržištu postoji apsolutna sloboda
ulaska drugih poduzeća
 Faktori proizvodnje su savršeno pokretljivi
 Postoji savršena informiranost o onom što se
događa na tržištu
 Svca poduzeća nude homogeni proizvod
SAVRŠENA KONKURENCIJA (2)
 Od navedenih obilježja samo prva dva čine takvo tržište
realnim dok ga treće i četvrto čine teorijskim modelom
jer nema ni savršene mobilnosti proizvodnih faktora niti
apsolutne informiranosti
 U navedenim uvjetima poduzeća su price-takeri
uzimajući tržišne cijene kao dane
 Potražnja poduzeća je uslijed toga savršeno elastična
 KRIVULJA POTRAŽN JE PODUZEĆA JEDNAKA JE
KRIVULJI PROSJEČNOG PRIHODA ODNOSNO
KRIVULJI GRANIČNOG PRIHODA (D = AR = MR = P)
SAVRŠENA KONKURENCIJA (3)

P
S PRIHOD

D=AR=MR = P

OUTPUT

Q
Q
TRŽIŠTE PODUZEĆE
SAVRŠENA KONKURENCIJA (4)
 Poduzeće na tržištu savršene konkurencije
rukovodi se načelom maksimalizacije profita
 Ono će izabrati onaj obim proizvodnje kod kojeg
je ukupni profit najveći a granični profit jednak 0.
 To će se ostvariti u presjecištu krivulje graničnog
odnosno prosječnog prihoda i graničnog troška
 Kako je granični prihod jednak cijeni to će se
dogoditi kada je P = MC
SAVRŠENA KONKURENCIJA (5)
 Zbog visokih profita u privrednu granu
ulaze i druga poduzeća uslijed čega se
povećava ponuda pa cijene padaju. Pad
tržišnih cijena uzrokovat će i pad
graničnog prihoda odnosno profita.
SAVRŠENA KONKURENCIJA (6)
 U dugom roku se ravnoteža na tržištu
savršene konkurencije ostvaruje kada
je cijena jednaka LRMC i LRAC
 U stanju dugoročne ravnoteže krivulja
MR tangira krivulju LRAC koja siječe
krivulju LRMC u točki minimuma
 NESAVRŠENA
KONKURENCIJA(1)
 Tržište nepotpune konkurencije je ono
gdje
 1. postoji mogućnost određivanja cijena
od strane kako ponude tako i potražnje.
Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni
broj privrednih subjekata
 2. Privredni subjekti na tržištu
nesavršene konkurencije su price
makeri. U svojoj poslovnoj politici se
rukovode određivanjem cijena i količina.
NESAVRŠENA KONKURENCIJA
(2)
 3. Postoji veća ili manja ograničenost
ulaska i izlaska drugih privrednih
subjekata u granu.
 4. Za razliku od savršeno konkurentnih
poduzeća čija je krivulja potražnje
horizontalna krivulja potražnje
poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je
negativnog nagiba
GRAFIČKI PRIKAZ RAZLIKE SAVRŠENE I
NESAVRŠENE KONKURENCIJE
 V A Ž N O !
 Iako privredni subjekti u uvjetima nesavršene
konkurencije sami određuju cijene to ne
podrazumijeva i apsolutni nadzor nad cijenom
proizvoda
 Cijena mora biti dovoljno visoka da pokrije
troškove i ne smije biti previsoka da odbije
kupce.
 Primjer: Ako je cijena flaše Coca-cole (2 l) 12 kn
proizvođač neće odrediti cijenu od 5 kn niti 50
kn. U prvom slučaju je cijena preniska dok je u
drugom previsoka.
 VRSTE NESAVRŠENE
KONKURENCIJE
 Monopol
 Duopol
 Oligopol
 Monopolistička konkurencija
 MONOPOL
 Oblik nesavršene konkurencije gdje
cjelokupnu ponudu kontrolira samo
jedno poduzeće
 Javlja se u proizvodnji onih dobara i
usluga koji nemaju svojih supstitua
 Javlja se u onim privrednim granama u
kojima je ulazak konkurentima veoma
otežan ili onemogućen
 DUOPOL
 Oblik nesavršene konkurencije gdje
cjelokupnu ponudu kontroliraju dva
poduzeća
 Javljaju se u onim privrednim granama
gdje je ulazak konkurentima veoma
otežan
 Proizvodi duopolista mogu biti
homogeni ali i diferencirani
 OLIGOPOL
 Oblik nesavršene konkurencije u kojoj
nekoliko poduzeća sudjeluje u
cjelokupnoj ponudi.
 Javljaju se u onim privrednim granama
gdje je ulazak konkurentima otežan
 Proizvodi oligopolista su homogeni ali i
diferencirani
 Tipično oligopolno tržište je tržište
automobila
 MONOPOLISTIČKA
KONKURENCIJA
 Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj
ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća različite
veličine
 Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom
svom obilježju što takvom poduzeću daje prednost
pred konkurencijom.
 Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno
lagan jer nema značajnijih prepreka
 Obzirom na navedena obilježja monopolistička
konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji.
 Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo
NESAVRŠENA KONKURENCIJA
NA STRANI POTRAŽNJE
 Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo
jedan kupac na strani potražnje
 Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na
strani potražnje sudjeluju samo dva kupca
 Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani
potražnje sudjeluje više kupaca.
 Razlika između monopola ponude i potražnje
je u tom što monopoli ponude žele nametnuti
cijenu višu od ravnotežne dok monopoli
potražnje žele ostvariti cijenu nižu od
ravnotežne
 IZVORI NESAVRŠENE
KONKURENCIJE
 Troškovni uvjeti
 Postojanje zapreka slobodnom ulasku u
privrednu granu
 TROŠKOVNI UVJETI
 Troškovni uvjeti su određeni postojanjem
ekonomije razmjera
 Ako postoji ekonomija razmjera tada
poduzeće može povećanjem proizvodnje
smanjiti svoje prosječne troškove i istisnuti s
tržišta manja poduzeća
 odnos između ukupne potražnje i efikasnog
obima proizvodnje pojedinog proizvođača je
takav da na tržištu ima mjesta za samo
jednog od njih.
 U tom slučaju riječ je o PRIRODNOM
MONOPOLU.
 TRŽIŠNA STRUKTURA,
POTRAŽNJA I TROŠKOVI
 ZAPREKE ULASKU
 Zapreke ulasku čine faktori koji novim
poduzećima otežavaju pristup pojedinim
privrednim granama
 Mogu biti zakonske i ekonomske.
 Zakonska ograničenja javljaju se u vidu davanja
patenta, koncesija ili uvoznih ograničenja
 Ekonomska ograničenja javljaju se u vidu visokih
investicija potrebnih za ulazak čime se
obeshrabruju potencijalni konkurenti. Isti efekt se
ostvaruje oglašavanjem i diferencijacijom
proizvoda čime se kod potrošača stvara lojalnost
prema pojedinim proizvodima ili proizvođačima.
 MOTIV POSLOVNE POLITIKE
MONOPOLA
 Monopol se u svojoj poslovnoj politici rukovodi
maksimalizacijom profita.
 Maksimalizacija profita se postiže na dva načina:
 1. da se odabere onaj obim proizvodnje i ona
cijena kod kojih je razlika između ukupnog
prihoda (TR) i ukupnog troška (TC) učini
maksimalno velika
 da se odabere onaj obim proizvodnje i ona
cijena pri kojoj je granični prihod (MR) jednak
graničnom trošku (MC) , tj. MR = MC
 TABLICA MAKSIMALIZACIJE
PROFITA MONOPOLA
Q P TR TC Tpf MR MC Mpf
0 120 0 500 -500      
3 100 300 610 -310 100 36.67 63.33

8 80 640 740 -100 68 26 42

15 74 1110 890 220 67.14 21.43 45.71

21 70 1470 1060 410 60 28.33 31.7

26 67.5 1755 1250 505 57 38 19

30 67.5 1965 1460 505 52.5 52.5 0

33 62 2046 1690 356 27 76.67 -49.67

35 60 2100 1940 160 27 125 -98

GRAF GRANIČNOG PRIHODA
GRAF MAKSIMALIZACIJE
PROFITA
 DISKRIMINACIJA CIJENA
 Jedan od načina ostvarenja monopolskog
profita je diskriminacija cijena.
 Diskriminacija cijena se događa kada se ista
vrsta robe ili usluga pri istim graničnim
troškovima prodaje po različitim cijenama.
 Primjer: Kirurg za istu vrstu operacije različito
naplaćuje svoje usluge. Cijena operacije
bogatog pacijenta viša je od cijene operacije
siromašnog pacijenta.
 PRETPOSTAVKE
DISKRIMINACIJE CIJENA
 a) Mogućnost klasificiranja kupaca u različite
grupe ovisno o njihovoj elastičnosti potražnje.
 b) Mogućnost identifikacije grupe i njihovog
razdvajanja uz prihvatljive troškove.
 c) Nemogućnost preprodaje ili arbitraže takvog
proizvoda.
 Razlike u elastičnosti potražnje pojedinih grupa
plod su razlika u visini dohotka, ukusa
potrošača i postojanja supstituta.
VRSTE DISKRIMINACIJE CIJENA
 Razlikujemo diskriminacije cijena
prvog, drugog i trećeg stupnja.
 DISKRIMINACIJA CIJENA
PRVOG STUPNJA (1)
 Kod ove vrste diskriminacije cijena monopolist
određuje maksimalnu cijenu za svaku jedinicu
proizvoda koju je potrošač spreman platiti.
 Kako krivulja potražnje pokazuje spremnost
potrošača da kupi neki proizvod zbog njenog
negativnog nagiba prvi potrošač je spreman
platiti najvišu cijenu, drugi nižu i tako redom.
 Nametnute cijene su takve da zahvaćaju
cjelokupni višak potrošača.
 DISKRIMINACIJA CIJENA
PRVOG STUPNJA (2)
 Ova vrsta diskriminacije diskriminacijom cijena
“uzmi ili ostavi” (“take it or leave it”) jer pri
pregovaranju sa svakim kupcem monopolista
zaračunava najvišu cijenu koju je taj kupac
voljan platiti pod prijetnjom da mu neće prodati
ništa. Zato je za prodavača ovo idealna cijena
jer je maksimalno visoka.
 U ovom slučaju krivulja potražnje postaje
krivuljom MR monopolista.
 DISKRIMINACIJA CIJENA
DRUGOG STUPNJA (1)
 Kod ove vrste diskriminacije cijena poduzeće
nudi potrošačima cjenovni popust ovisno o
količini kupljene robe.
 Primjer: Cijena za jedinicu kupljenog
kompjutorskog software-a ovisi o količini koja se
kupuje. Ako se kupuje samo jedna jedinica
cijena je 50$. Kupuje li se, međutim 10 jedinica
za 400 $, tada je cijena jedne jedinice 40 $.
 Tipičan primjer diskriminacije ove vrste je
telefonska tarifa.
 DISKRIMINACIJA CIJENA
DRUGOG STUPNJA (2)
 Primjer: HT svakom pretplatniku fiksnog telefona
naplaćuje pretplatu od 60 kn mjesečno bez
obzira da li on razgovarao ili ne. Cijena jednog
impulsa razgovora je 0.23 kn. Ako korisnik ima
samo jedan impuls razgovora mjesečno on ga
košta 60.23 kn. Ako, međutim, ima 10 impulsa
mjesečno jedan razgovor košta 6.23 kn.
 Telefonska pretplata je jedna cijena, dok je
plaćanje razgovora po utrošenim impulsima
druga.
 DISKRIMINACIJA CIJENA
TREĆEG STUPNJA
 Ova vrsta diskriminacije nastaje
prilikom segmentiranja tržišta po
pojedinim grupama.
 Monopol pri tom nastoji odrediti cijenu
pojedinačno za svaki sektor koja
izjednačava granični prihod s
graničnim troškom.
 Tipičan primjer je određivanje cijena u
zračnom prijevozu.
GRAF DISKRIMINACIJE CIJENA
PRVOG STUPNJA

D = MR

0 Q
X
GRAF DISKRIMINACIJE CIJENA
DRUGOG STUPNJA
P

p’’’

p’’

p’

Q
Q’’’ Q’’ Q’ Q
GRAF DISKRIMINACIJE CIJENA
TREĆEG STUPNJA

P’

Q
Q’ Q