Uvod

to je i kakva je problematika bavi nesavrene

konkurencije
sredinja tema izlaganja tie se konkretne vrste
nesavrene konkurencije monopola
upoznavanje s poslovnom politikom monopola,
monopolskom diskriminacijom cijena
reguliranje monopola konkretnim zakonom i
ustanova koja kontrolu vri

Nesavrena konkurencija
stanje na tritu u kojem postoji jedan ili vie

subjekata koji mogu utjecati na formiranje cijena i

koliina
subjekti su price makeri te ne odluuju samo o
obujmu proizvodnje ve i o trinim cijenama
posljedice ovakve vrste konkurencije:
previsoke cijene,
manja potronja,
visoki trokovi,
manja efikasnost

Razlike izmeu savrene i

nesavrene konkurencije

Izvori nesavrene
konkurencije:

Vrste nesavrene
konkurencije:
monopol - stanje u kojem

trokovni uvjeti - suvremena proizvodnja u

velikim razmjerima omoguuje znaajne

utede
postojanje zapreka slobodnom ulasku u

odreenu granu - uslijed pravnih ogranienja

neki drugih oteavajuih faktora

jedan prodava ima potpunu

kontrolu
duopol i oligopol - oblik
nesavrene konkurencije u
kojoj sudjeluje dva ili vie
poduzea
monopolistika konkurencija
- nesavrena konkurencija u
kojoj sudjeluje veliki broj
poduzea od kojih niti jedno
nema veliki dio trita

Pojam monopola
gr. monos, jedan + polein, prodavati = MONOPOL
trajna trina situacija gdje postoji samo jedan davatelj

odreene vrste proizvoda ili usluga

gotovo potpuna suprotnost savrenoj konkurenciji
Tri osnovna obiljeja monopola su:
Samo jedan proizvoa koji moe
odreivati ili kontrolirati cijenu
Proizvod nema bliskih supstituta
Trite zatvoreno za ostala poduzea
koja ele ui, bilo zbog pravnih ili
tehnikih razloga

Vrste monopola:

prirodnim monopolom se smatra tvrtka koja postane jedinim

dobavljaem odreenog proizvoda ili usluge i to iz razloga to

taj proizvod ili usluga po svojoj prirodi ine jednog proizvoaa
odnosno dobavljaa puno efikasnijim nego drugog proizvoaa.

zakonski monopol koji nastaje kada se prodaja ili proizvodnja

odreenih roba monopolizira za samo neka poduzea putem
dravnih propisa

ekonomski monopol nastaje koncentracijom i centralizacijom

kapitala

oktopodski monopol predstavlja kombinaciju prirodnih i

ekonomskih monopola, i kod njih zbog veliine opreme nije
povoljno postojanje vie poduzea.

Poslovna politika monopola

padajua krivulja potranje (krivulja koja ima

negativan nagib)
granini prihod monopolista razlikuje od njegove
cijene

Krivulja potranje i krivulja graninog prihoda monopolistikog poduzea

Maksimalizacija dobiti monopolista

Graf monopolske dobiti

1. Makismalizacija dobiti monopolista - u toki u kojoj se sijeku krivulje

graninog prihoda i graninog troka, nalazi se ona koliina proizvoda koju

poduzee odnosno monopolist treba proizvesti kako bi do kraja poveao svoj
profit
2. Graf monopolske dobiti - podruje pravokutnika (BCDE) predstavlja dobit
monopolskog poduzea. Njegova visina odgovara razlici izmeu cijene i
prosjenog ukupnog troka, to je jednako dobiti po prodanoj jedinici. irina
pravokutnika predstavlja broj prodanih jedinica.

Uz pomo jednadbi takoer je mogue izraunati koliku

dobit ostvaruje monopolsko poduzee. Neka je poetna

jednadba:
Dobit = TR TC, odnosno dobit je jednaka razlici
ukupnog prihoda i ukupnog troka. Tu istu jednadbu
mogue je zapisati i kao:
Dobit = (TR/Q TC/Q) x Q gdje je TR/Q prosjean
prihod, koji je ujedno jednak cijeni (P), a TC/Q je
prosjean ukupan troak (ATC). Prema tome, dobit je:
Dobit = (P ATC) x Q

Monopolska diskriminacija
cijena
monopolist primjenjuje politiku diskriminacije cijena

kako bi maksimalno poveao dobit

veoma rairena politika u suvremenim trinim
gospodarstvima
diskriminacija prvog, drugog i treeg stupnja
esto se u praksi ne moe primijeniti
u ovakvim uvjetima nestaje razlika izmeu cijene i
graninog prihoda

Primjeri monopola u
Hrvatskoj
SUMAMED proizvod koji je bio patentiran do

2005.
HEP dri 92,7% trita
PASTOR d.o.o. dravni zakoni omoguili joj
monopol
ZET, Hrvatske vode, Hrvatske ume

Reguliranje monopola
kako monopolist ne bi zloupotrijebio svoj poloaj suvremene

drave nastoje kontrolirati njegovo poslovanje

nije protivno zakonu, no drava ne moe riskirati da jedno
poduzee samostalno donosi odluke o proizvodnji i cijenama
na tetu kupcima
Nositelji ekonomske politike mogu na problem monopola
odgovoriti na jedan od etiri naina:
Pokuati razviti konkurenciju u monopolskim
industrijama.
Regulirati ponaanje monopolista.
Pretvoriti neke privatne monopole u javna poduzea.
Ne initi nita.

Agencija za zatitu trinog

natjecanja
pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i

neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i

nadlenosti odreenih Zakonom o zatiti trinog
natjecanja
zadaa promicati kulturu trinog natjecanja,
uoavati ogranienja koja se odnose na trino
pridonositi razumijevanju problema trinog
natjecanja
podizanje razine svijesti o potrebi promicanja
trinog natjecanja

Zakon o zatiti trinog

natjecanja
primjenjuje se na sve oblike sprjeavanja, ograniavanja

ili naruavanja trinog natjecanja od strane poduzetnika

usklaen sa zakonima Europske Unije
ovog zakona duni su se pridravati:
poduzetnici
poduzetnici kojima je na temelju posebnih propisa

povjereno obavljanje usluga od opeg gospodarskog

interesa
poduzetnici koji su po svojoj prirodi monopoli koji
ostvaruju prihod
poduzetnik pod kontrolom drugog poduzetnika.

Popis literature
KNJIGE

Mankiw, N.G. (2006).

Osnove ekonomije,
Zagreb, MATE
Kari, M. (2006).
Mikroekonomika,
Osijek, Ekonomski
fakultet u Osijeku
Nordhaus,W.,
Samuelson, P.A.
(1992). Ekonomija,
Zagreb, MATE

INTERNETSKI IZVORI

Wikipedia:
https://en.wikipedia.org,
Economics online:
http://www.economicsonline.co.uk
Agencija za trino natjecanje:
http://www.aztn.hr/
Narodne novine:
http://narodne-novine.nn.hr/
Econmentor:
http://www.econmentor.com