ENERGETSKA TRŽIŠTA I EKONOMIKA U ENERGETICI – SKRIPTA

4. PREDAVANJE

Operatori tržišta organiziraju proces čišćenja tržišta bez ograničenja.

Operatori prijenosnog sustava (TSOs) proračunavaju izmjenične tokove snaga i redispečiraju

jedinice.

Svi sudionici na tržištima, kao subjekti odgovorni za odstupanje su odgovorni za uravnoteženje

odstupanja koja uzrokuju u sustavu.

Razlike tržišta: EUROPA vs SAD

Tržišta u SAD-u:

 centralizirana – svi sudionici šalju podatke o ograničenjima i optimizacija se provodi za cijeli

sustav
 potrošnja je rezultat predviđanja i samo proizvođači šalju ponude na tržište
 operatori sustava (ISO) su u isto vrijeme i operatori tržišta
 sadrže ograničenja mreže pa se zagušenja rješavaju kroz proces čišćenja tržišta

Tržišta u Europi:

 decentralizirana – svaki sudionik optimizira vlastite resurse

 opskrbljivači predviđaju potrošnju i kupuju energiju na veleprodajnim da bi je prodavali na
maloprodajnim tržištima
 operatori tržišta (MO) su neovisni od operatora sustava (OU, ISO, ITO)
 ne sadrže ograničenja mreže i cijena čišćenja tržišta je jedinstvena za sve, bez obzira na
smještaj u mreži
 zagušenja se rješavaju redispečom
 nema Unit Commitmenta ni ekonomskog dispeča
 uravnoteženje je odgovornost svakog sudionika, uključujući potrošnju i neupravljive
obnovljive izvore energije

Krivulja potražnje - pokazuje kako se potrošnja električne energije smanjuje s cijenom, predstavlja
vrijednost koju potrošači pridjeljuju svakom dodatnom potrošenom MWh

Elastičnost potražnje - mjera promjene potražnje u odnosu na promjenu cijene

Krivulja ponude - pokazuje kako ponuda električne energije raste s cijenom, predstavlja vrijednost
koju proizvođači pridjeljuju svakom dodatnom isporučenom MWh

Čišćenje tržišta ili ravnoteža tržišta - sjecište krivulja ponude i potražnje, tržište se čisti
maksimizirajući društveno blagostanje

Društveno blagostanje je zbroj proizvođačkih profita i potrošačkih viškova, ili razlika između
potrošačkih koristi i proizvođačkih troškova.

Marginalna cijena ili Cijena čišćenja tržišta P MC je cijena u točki ravnoteže, to je cijena za jedan
dodatni proizvedeni MWh, postavlja je marginalni proizvođač

Očišćena količina Q MC - količina u točki čišćenja tržišta

Društveno blagostanje

Tržišna moć:

Savršena konkurencija: svi sudionici su preuzimatelji cijena, nitko ne može utjecati na cijenu čišćenja
tržišta i svi nude po svom marginalnom trošku

Nesavršeno tržište: neki sudionici su određivači cijena, utječu na cijenu čišćenja tržišta nudeći iznad
svog marginalnog troška

U EES-u vlada nesavršena konkurencija: česti su slučajevi da jedna ili više kompanija drži veliki komad
tržišta.

 Konkurencija znači da sudionici kod donošenja vlastitih odluka moraju uzeti u obzir ponašanje
drugih

Redispeč je zahtjev za promjenu izlazne snage koji OPS šalje generatorima da bi se izbjegla zagušenja
u mreži
BERTRANDOV MODEL NATJECANJA:

Jedina odluka koju svaka tvrtka donosi je po kojoj cijeni će prodavati električnu energiju.

 Količina energije koju će prodati stoga ovisi o vlastitoj cijeni i cijenama svih drugih vlasnika
elektrana:

◼ Ako mu je cijena manja od konkurentskih, proizvođač će prodati svu energiju koju nudi

◼ Ako mu je cijena veća od konkurentskih neće prodati ništa

COURNOTOV MODEL KONKURENCIJE:

Jedina odluka koju tvrtka donosi je koju količinu energije će prodati.

 Prema Cournotovom modelu tvrtka prodaje količinu pri kojoj je njena marginalna cijena definirana
njenim tržišnim udjelom i elastičnošću potrošnje

Subjekt odgovoran za odstupanje - sudionik tržišta, ili njegov izabrani predstavnik, odgovoran za
svoja odstupanja

Svi tržišni sudionici imaju obavezu uravnoteživati vlastitu proizvodnju ili potrošnju, svaki SOO je
financijski odgovoran za očuvanje vlastite pozicije (zbroj njegovih dogovorenih injekcija, preuzimanja
i trgovanja snage) kroz određeni vremenski okvir (razdoblje obračuna odstupanja)

Indeks koncentracije tržišta - mjera dominacije jedne ili više firmi na određenom tržištu (HHI, CR(n))

 Indeksom koncentracije tržišta se opisuje situacija na tržištu u kojoj mali broj firmi drži velik udio
tržišta

HHI se računa kao zbroj kvadrata tržišnih udjela svake od firmi koje sudjeluju na nekom tržištu:

gdje je 𝑠𝑛 postotak tržišta koji drži 𝑛-ta firma,izražen kao cijeli, ne decimalni broj, a
𝑁 ukupan broj firmi

 Raspon mu je od skoro nule do 10,000

 Općenito su prihvaćeni sljedeći pragovi kao mjera koncentracije tržišta:

◼ HHI < 1000 – nije koncentrirano

◼ 1000 < HHI < 1800 – umjereno koncentrirano

◼ HHI > 1800 – koncentrirano

Nedostaci HHI:

 Ne uzima u obzir elastičnost potražnje, što je važan faktor kod određivanja tržišne moći na tržištima
električne energije

 Tržišna moć proizvođača je različita u vršnim i baznim satima

 Skok u potrošnji povećava mogućnost zloupotrebe tržišne moći i zbog toga bi se pri analizi trebale
uzeti u obzir elastičnosti potrošnje

 Ne prikazuje točno konkurenciju među generatorima jer precjenjuje tržišnu moć generatora velike
instalirane snage s visokim troškovima proizvodnje

Concentration ratio 𝐶𝑅(n) se računa kao zbroj tržišnih udjela u postotcima koje drži 𝑛 najvećih firmi:

gdje je 𝑠𝑖 postotak tržišta koji drži firma 𝑖 izražen cijelim brojem.

 Pokazuje veličinu n najvećih firmi u odnosu na cijelu industriju

 Pokazuje sastoji li se industrija od malog broja velikih firmi ili mnogo malih

 Manji CR pokazuje veću razinu konkurencije

CR koji se bliži 100% ukazuje na monopol

 CR između 0% i 50% može ukazivati na savršenu konkurenciju

 Rule of thumb: oligopol postoji na tržištu gdje pet najvećih firmi drži više od 60% tržišta

Monopol

Jedna tvrtka dominira na tržištu i ima veliku tržišnu moć.

 Monopolist sam postavlja cijene.

 Kupci nemaju mogućnost izbora.

Oligopol  Više tvrtki dijeli velike komade tržišta.

 Oligopolisti imaju veću moć od manjih firmi i mogu postavljati nepovoljne cijene.

 Kupci imaju veću mogućnost izbora.

5. PREDAVANJE:

OTC (over the counter – preko pulta) trgovanje, bilateralno, decentralizirano:

 Između dva tržišna sudionika

 Stranke koje trguju pregovaraju o cijeni i uvjetima ugovora
 Cijene su povjerljive te nisu dostupne ostalim tržišnim sudionicima
 Cijene s burze električne energije koriste se kao referentne cijene
 Obično se trguje preko nestandardnih ugovora

Izravno bilateralno trgovanje: bez platforme, pregovaranje izravno ili preko brokera

Organizirano OTC trgovanje: platforma za spajanje tržišnih sudionika, sudionici podnose ponude za
proizvodnju i potrošnju, tržište se čisti kontinuirano

Primjeri OTC trgovanja:

 Brokeri: Danske Commodities

 Organizirano OTC trgovanje: ENMACC

Burze električne energije:

 Nezavisna tržišna platforma kao posrednik

 Ugovarajuće stranke su međusobno anonimne
 Cijena se postavlja na temelju poznatog algoritma
 Sudionici podnose ponude za kupnju i prodaju
 Koriste se standardizirani ugovori i proizvodi

Koristi burze EE:

 Cijene i trženi volumeni su transparentni i javno dostupni, anonimno trgovanje

 Poticanje konkurencije
 Nema rizika ugovorene stranke
 Cijena reflektira ponudu i potražnju iz stvarnog vremena
 Referentna cijena za druge proizvode, izvedenice, energija uravnoteženja...

U Europi je zastupljeno i bilateralno tržište i burza EE te savki sudionik može odlučiti kako će trgovati.
U SAD-u sva energija mora biti tržena na burzi, jer zbog ISO sustava nije moguće istovremeno
postojanje burze i bilateralnog tržišta.

Svaki tržišni sudionik može odlučiti kako će trgovati

 EES mora imati decentralizirano raspoređivanje voznog reda

 Općenito, ovakve strukture se u engleskoj literaturi nazivaju power exchanges

Vremenska podjela tržišta:

Zbog velikog broja nepoznanica, različiti tržišni mehanizmi postoje kako bi omogućili odgovarajuće
trgovanje energijom.

Popis tržišnih mehanizama:

1. Tržišta kapaciteta
2. Dugoročna tržišta
3. Tržišta pomoćnih usluga
4. Dan-unaprijed tržište
5. Unutardnevno tržište
6. Tržište uravnoteženja
7. Namirenje neravnoteža

Kratkoročna – spot tržišta:

Spot tržišni ugovor je dogovor za kupnju ili prodaju jasno definirane količine određene robe
namijenjene za neposrednu/skoru isporuku po dogovorenoj cijeni. Tržišta blizu vremena isporuke s
obavezom fizičke isporuke.

Osnovne vrste spot tržišta:

 Dan-unaprijed aukcija
 Unutardnevno kontinuirano tržište

Dan – unaprijed (day – ahead) tržište (DAM):

 Bazno tržište
 Organizira se kao aukcija dan prije isporuke
  Dnevne aukcije za svaki sat kako bi se spojile transakcije po jedinstvenoj cijeni
 Dnevna aukcija se obavlja u 12 sati, 7 dana u tjednu, cijele godine, uključujući praznike
 Rezultati se objavljuju čim su dostupni

DAM vrste ponuda:

 Individualni sati (kombinacije za svaki sat sljedećeg dana)

 Blok ponude

Blok ponuda – koristi se kako bi se povezalo nekoliko sati, ponuda može biti ili prihvaćena u svim
satima ili u potpunosti odbijena, količina može biti različita za svaki sat bloka, imaju niži stupanj
prioriteta u odnosu na satne ponude

Vrste blok ponuda:

 Standardne blok ponude

 Proizvoljni blokovi
 Napredni (pametni) blokovi
- Povezani blokovi - skup blok ponuda koji ima zajedničko ograničenje prihvata ponude
- Ekskluzivni blokovi - skup blok ponuda unutar kojeg se maksimalno jedna ponuda
prihvaća, prihvaća se onaj blok koji maksimizira društveno blagostanje

Unutardnevno (intra – day) tržište (IDM):

 Kontinuirana kupnja/prodaja energije na burzi koja se odvija isti dan kad i isporuka energije
 Maksimalno ograničenje manjkova/viškova energije unutar bilančne grupe
 Pomaže kako bi se dostigle prognozirane obveze te smanjili troškovi uravnoteženja
 Određene jedinice postaju fleksibilnije što im omogućuje dodatni profit
 Maksimizira se blagostanje te stabilnost unutar sustava

IDM omogućuje operatoru elektrane koja iznenada izgubi proizvodnju u određenom satu da kupi
dodatnu energiju od ostalih tržišnih sudionika te zadrži ravnotežu unutar bilančne grupe.

IDM djeluje prije aktivacije rezervi.

Ključna je tržišna komponenta za kratkoročno trgovanje obnovljivom energijom kada se naglo

mijenjaju meteorološki uvjeti
IDM vs DAM:

 Na DAM, zadnji prihvaćeni nalog postavlja cijenu za sve transakcije

 Na IDM, trgovanje se obavlja na “pay-as-bid” (dobiješ po cijeni po kojoj nudiš) bazi
 IDM nije aukcija već kontinuirano trgovanje
 Različiti tržišni sudionici ostvaruju različite cijena za energiju prodanu u istom trenutku
 IDM – vrijeme zatvaranja prije trgovanja je vrlo kratko (5 min, 30 min)

Dan – unaprijed rasporedi:

Neovisno o tome na kojem tržištu se trguje, tržišni sudionik mora poslati svoj dan-unaprijed raspored
OPS-u. Ako postoji razlika između dan-unaprijed rasporeda (sume kupljene i prodane energije) i
stvarne realizacije (sume injektirane i preuzete energije) bilančna grupa (BG) uzrokuje neravnotežu u
sustavu. Ovi rasporedi su temelj za penalizaciju neravnoteže BG te za aktivaciju rezervi.

Rješavanje neravnoteža:

OPS utječe na neravnoteže na sljedeći način:

 Kroz namirenje neravnoteža penalizira bilančne grupe koje uzrokuju neravnotežu, potiče
bilančne grupe te njihove članove da minimiziraju vlastite neravnoteže međusobno ili na
tržištu (IDM)
 Aktivira rezerve ili koristi mehanizam uravnoteženja kako bi uravnotežio sustav
 OPS računa neravnoteže na temelju vlastitih mjerenja ili mjerenja ODS-a

Određivanje cijene neravnoteže:

Plaća li bilančna grupa OPS-u ili OPS bilančnoj grupi ovisi o stanju u sustavu.

Bilančna grupa kompenzira OPS za neravnoteže ako su negativne (bilančna grupa preuzima više
energije nego što je planirano).

OPS kompenzira bilančnu grupu za vrijednost neravnoteže ako su pozitivne (bilančna grupa injektira
više energije nego što je planirano).

 Trend uravnoteženja prema gore - sustavu nedostaje energije, potražuje dodatnu energiju
 Trend uravnoteženja prema dolje - sustav ima viška energije, potražuje smanjenje u
injekcijama
Kada neravnoteža bilančne grupe pomaže sustavu, odnosno smanjuje neravnotežu sustava, onda je
jednaka EPEX spot cijeni - nema penalizacije.

Kada neravnoteža BG povećava ukupnu neravnotežu sustava, onda je jednaka cijeni koja proizlazi iz
mehanizma uravnoteženja.

OPS-ovo uravnoteženje sustava:

Kada je sustav u neravnoteži, OPS mora djelovati brzo kako bi povratio ravnotežu, a to se ostvaruje:

 Automatskim rezervama (rezervirano za brze neravnoteže, aktivira se na temelju pada

frekvencije)
 Ručnim rezervama (rezervirano za spore neravnoteže, aktivira se uplitanjem OPS-a (e-mail,
telefon), na temelju aukcija za energiju uravnoteženja)
 Mehanizam uravnoteženja (Balancing Mechanism)

Automatske rezerve:

 Primarna rezerva (Frequency Containment Reserve) FCR

- Rezerva djelatne snage dostupna kako bi zaustavila promjenu frekvencije nakon pojave
neravnoteže
- Vrijeme djelovanja do 30 sekundi
 Sekundarna rezerva (automatic Frequency Restoration Reserve) aFFR
- Rezerva aktivne snage dostupna kako bi povratila frekvenciju te tokove snaga na
interkonekcijama na nazivne/planske vrijednosti
- Vrijeme djelovanja između 30 sekundi i 15 minuta

Ručne rezerve:

 Ručna sekundarna rezerva (manual Frequency Restoration Reserve) mFFR

- Rezerva djelatne snage dostupna kako bi oslobodila kapacitete aFRR aktivirane zbog
neravnoteža
- Vrijeme djelovanja dulje od 15 minuta
 Tercijarna rezerva (Restoration Reserve) RR
- Rezerva aktivne snage dostupna kako bi oslobodila kapacitete FRR aktivirane zbog
neravnoteža
- Vrijeme djelovanja od 15 minuta do nekoliko sati
Rezerve – nabava:

 Zakup i pružanje rezervi je obvezno za velike elektrane

 Naknade za rezervu mogu se podijeliti na:
- Naknada za rezervaciju kapaciteta (snage) [EUR/MW]
- Naknada za aktivaciju snage (energija) [EUR/MWh]
 Automatske rezerve obično imaju aukciju/tržište samo za kapacitet, dok je naknada za
aktivaciju izračunata na temelju spot cijena ili sličnih indeksa
 Ručne rezerve obično imaju aukciju/tržište i za kapacitet i aktivaciju tog kapaciteta
 Aukcija/tržište za aktivaciju rezervi se obično naziva mehanizam uravnoteženja i tržište
uravnoteženja

Mehanizam uravnoteženja:

Kako bi se smanjile potreba za unaprijednim zakupom kapaciteta u vidu ručnih rezervi, neki OPS-ovi
organiziraju tržište za energiju uravnoteženja. Svi rezervirani kapaciteti u obliku ručnih rezervi moraju
podnositi naloge na mehanizam uravnoteženja. Svi koji imaju slobodnih kapaciteta mogu nuditi na
BM te generirati dodatnu zaradu. Proizvodi referentnu cijenu koja se koristi kod namirenja
neravnoteža.

Način funkcioniranja:

 Sudionik mehanizma uravnoteženja podnosi naloge za uravnoteženje prema dolje ili gore
 Ponuda prema gore: povećanje proizvodnje, smanjenje potrošnje ili importa
 Ponuda prema dolje: smanjenje proizvodnje, povećanje potrošnje ili eksporta
 Kada je potrebno, OPS aktivira naloge po ekonomskoj listi prvenstva uzimajući u obzir uvjetu
u pogonu

Ponuda se sastoji od: smjera, vremenskog perioda, cijene,uvjeta korištenja.

Tržište kapaciteta dizajnirano je tako da osigurava dovoljno pouzdanog kapaciteta kroz dodatna
plaćanja za poticanje ulaganja u novi kapacitet ili za postojeće kapacitete da ostanu u pogonu

7. PREDAVANJE

Čista energija za sve Europljanje (pozadina):

 Liberalizacija tržišta
  Smanjenje utjecaja na okoliš
- Pariški sporazum
- Klimatska strategija EU
 Potreba za energetskom neovisnošću zbog visokog udjela uvoza primarnih energenata
uzrokovanog slabim prirodnim resursima u Europi (fosilna goriva)

Pariški sporazum - postavlja globalni akcijski plan za zadržavanje porasta prosječne svjetske
temperature na razini znatno manjoj od 2 °C i ulaganje napora da se taj porast ograniči na 1,5 °C , da
bi stupio na snagu, barem 55 država odgovornih za 55% ukupnih emisija stakleničkih plinova su
morale ratificirati ugovor

Ciljevi pariškog sporazuma:

 porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s

predindustrijskim razinama
 ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5 °C jer će to značajno smanjiti rizike i utjecaje
klimatskih promjena;
 postići da globalne emisije postignu vrhunac što prije, prepoznavajući da će državama u
razvoju trebati više vremena za to
 s ovim ciljevima poduzimati ubrzana smanjenja emisija u skladu s naboljom dostupnom
znanošću

Nacionalno određeni doprinos (NOD) Europske Unije pod Pariškim sporazumom je smanjenje emisija
stakleničkih plinova za najmanje 40% do 2030. u usporedbi s 1990., određen u sklopu opširnijeg
klimatskog i energetskog okvira za 2030.

Direktiva – pravni akt EU kojim se zemljama članicama postavljaju ciljevi koje one moraju postići na
bilo koji način koji smatraju dobrim unutar nekog vremenskog okvira

Uredba – pravni akt EU provediv kao zakon u svim državama članicama odmah nakon što bude
prihvaćen u Europskom parlamentu ili Komisiji

Liberalizirano unutarnje tržište je uspostavljeno kroz četiri zakonska paketa

Prvi energetski paket – direktiva o unutarnjem tržištu energije, dozvoljeno je trećoj strani spajanje na
mrežu i vertikalno razdvajanje EP poduzeća, omogućeno biranje opskrbljivača velikim potrošačima
Drugi energetski paket – promoviranje obnovljivih izvora energije, svi potrošači mogu birati
opskrbljivače, uspostava neovisnih regulatora energetskog sektora, povezivanje prijenosnih sustava
različitih država, uspostava veleprodajnih tržišta

Treći energetski paket – slobodan pristup tržištu za sve sudionike, dodatan razvoj prekograničnih
kapaciteta, definira modele razdvajanja (OU, ITO, ISO), uspostava ENTSO-a,

Četvrti energetski paket (Čista energija za sve Europljane) – uspostava jedinstvenog dizajna tržišta,
promovirati integraciju EE proizvedene u OIE na tržište, procjena održivosti bioenergije, osigurati
napredak energetske učinkovitosti i čiste energije

PCR

icijativa sedam europskih burzi (APX, Belpex, EPEX SPOT, GME, Nord Pool Spot, OMIE i OTE)  PCR se
zasniva na tri osnovna principa:

◼ Jedinstven algoritam koji na pravedan i transparentan način izračunava cijene dan-unaprijed na

tržištima električne energije širom Europe te dodjeljuje prekogranične kapacitete;

◼ Robustan pogon algoritma – Proces PCR-a se zasniva na decentraliziranom dijeljenju podataka,

zbog čega je mu je pogon robustan i otporan;

◼ Pojedinačne odgovornosti burzi - PCR Matcher Broker (PMB) omogućuje razmjenu anonimiziranih
knjiga narudžbi i prekograničnih kapaciteta između različitih burzi što omogućuje svakoj burzi da
izračuna referentne cijene i iznose tokova snaga između zona

EUPHEMIA

EUPHEMIA je algoritam koji rješava problem povezivanja tržišta u opsegu PCR-a.

 EUPHEMIA znači: European Union PanEuropean Hybrid Electricity Market Integration Algorithm.

 Maksimizira blagostanje:

◼ Najkonkurentnija cijena će biti odabrana

◼ Sveukupno blagostanje raste

◼ Učinkovita dodjela kapaciteta

Algoritam Euphemia – ulazni podatci

 Svaka burza djeluje u više zona.

 Sve zone se čiste istovremeno

.  Za svaku zonu je moguće dobiti različitu cijenu.

 Cijena svake zone mora biti unutar cjenovnih ograničenja na tržištima

Ponude s konstantnom cijenom su određene:

◼ Vrstom (kupnja ili prodaja)

◼ Količinom

◼ Graničnom cijenom

 EUPHEMIA osigurava rješenje tako da:

◼ Ponude in-the-money su prihvaćene u potpunosti  Sva proizvodnja po cijeni < MCP  Sva
potrošnja po cijeni > MCP

◼ Ponude out-of-the-money su odbijene u potpunosti:  Sva proizvodnja po cijeni > MCP  Sva
potrošnja po cijeni < MCP

◼ Ponude at-the-money mogu biti djelomično prihvaćene ili odbijene

 Redovni blokovi su definirani vrstom, jedinstvenom cijenom, jedinstvenom količinom i vremenskim

razdobljem

 Profilni blokovi su definirani vrstom, jedinstvenom cijenom, količinom za svaki sat i vremenskim
razdobljem
 Blok koji je moguće skratiti su ponude koje mogu biti djelomično prihvaćene i definirane su sa
minimalnim udjelom (Minimum Acceptance Ratio, MAR)

 Spojeni blokovi – prihvaćanje jednog od blokova može biti uvjetovano prihvaćenjem drugih

 Uvjet prihvaćanja: redovni i profilni blok koji je out-themoney ne može biti prihvaćen

 Podatci o mreži i ograničenja ravnoteže

◼ Ravnoteža snaga se definira kao: ukupna proizvodnja minus gubitci moraju biti jednaki ukupnoj
potrošnji na svim uključenim tržištima

 Rezultati:

◼ Cijene po zonama

◼ Ostvarenja sudionika po zonama

◼ Tokovi po prekograničnim vodovima

◼ Sparena energija za svaki blok

Neto prijenosni kapaciteti (NTC)

NTC = TTC – TRM

Dostupni prijenosni kapacitet

ATC = NTC - NTF

8.PREDAVANJE

Sustavi poticaja koji se koriste za promoviranje OIE su namijenjeni za pokrivanje razlike između
troškova energije (električne i toplinske energije) i prihoda.

Mehanizmi poticaja:

 feed-in tarife - vlasnici elektrana primaju fiksnu naknadu za svaki kWh proizvedene
električne energije neovisno o tržišnoj cijeni
 tržišna premija - vlasnici elektrana moraju prodavati električnu energiju izravno na tržištu
električne energije te primaju dodatnu naknadu na tržišnu cijenu
 kvote - vlasnici elektrana primaju certifikate za proizvedenu zelenu energiju koje potom
mogu prodavati tržišnim sudionicima koji imaju obvezu ispunjavanja kvota. Prodaja
 certifikata pruža dodatni izvor prihoda pored prihoda ostvarenih prodajom el. energije po
tržišnoj cijen

 Prednosti tržišne premije

 Tržišna premija pruža poticaj za vlasnike OIE da reagiraju na cjenovne tržišne signale, tj. da
proizvode električnu energiju kada je potrošnja visoka i/ili proizvodnja iz ostalih proizvodnih
izvora niska

 Nedostatci tržišne premije

 Sustavi poticaja za OIE zasnovani na tržištu kao što je tržišna premija prikladni su za upravljive
OIE kao što su postrojenja na biomasu, geotermalna postrojenja ili OIE u kombinaciji sa
spremnikom energije

 Varijabilni OIE kao što su vjetroelektrane i solarne elektrane imaju ograničene mogućnosti
prilagodbe na cjenovne signale prilagođavajući svoju proizvodnju

 Za ove tehnologije, tržišna premija dolazi s dodatnim troškovima vezanim uz nabavku usluga
uravnoteženja

9.PREDAVANJE

OPSKRBLJIVAČI - nabavljaju energiju na veleprodajnom tržištu ili izravno od proizvođača. Prodaju

energiju i usluge potrošačima, operatorima sustava i trgovcima na maloprodajnim tržištima.

 OPS-ovi i ODS-ovi predviđaju potrošnju zbog:

predviđanja gubitaka u mreži,

vođenja sustava na siguran način

Nadomjesne krivulje opterećenja (NKO) izrađene su kao krivulje prosječnog opterećenja za

karakteristične skupine kupaca u intervalima od 15 minuta. Prilagođava ih i objavljuje ODS svake
godine u prosincu za sljedeću godinu.

ODS koristi nadomjesne krivulje opterećenja za:

 predviđanje potrošnje električne energije

 određivanje odstupanja od rasporeda za opskrbljivače tijekom izračuna potrebe za
uravnoteženjem
  izračunavanje gubitaka u mreži.

NKO su izrađene za:

3 vremenska razdoblja (zima, ljeto i prijelazno)

3 karakteristična dana (radni, subota i nedjelja)

ukupno 9 krivulja za svaku skupinu potrošača

NKO se koriste za predviđanje potrošnje korisnika mreže koji nemaju ugrađena intervalna brojila.
Svrha NKO je pomoći i potaknuti opskrbljivače da poboljšaju planiranje potrošnje svojih potrošača
bez intervalnih brojila. Koriste se za obračun energije uravnoteženja opskrbljivača.

Račun za struju sadrži:

 Trošak za potrošenu energiju

 Mrežarine
 Poreze, namete
 Naknade
 Druge troškove
- Trošak za obračunsko mjerno mjesto;
- Trošak za opskrbu

Troškove za energiju i snagu postavljaju opskrbljivači i računaju se na temelju troškova nabave

energije

Ova komponenta sadrži samo troškove koje postavljaju opskrbljivači

Mrežarine - naknade za prijenos i distribuciju električne energije, postavljaju ih regulatorne agencije:

 Troškovi održavanja mreže

 Ulaganja u mrežu
 Pogonski troškovi (uravnoteženje)
 Trošak za prekomjernu jalovu snagu
 Trošak za vršnu radnu snagu

Porezi, nameti i naknade - Definirani kao postotak troška za energiju ili ukupnih troškova prije poreza
Naknade:

 Za obnovljive izvore energije

 Za kogeneracijska postrojenja
 Za dekomisiju nuklearnih elektrana

Fleksibilnost sustava možemo podijeliti na:

 Tehničku fleksibilnost - Sposobnost EES-a da pravovremeno i na adekvatan način reagira na

nagle promjene u potrošnji ili proizvodnji
 Tržišnu fleksibilnost - Sposobnost tržišta EE da omogući trgovanje EE na adekvatnoj
vremenskoj skali kako bi se izbjegle neravnoteže

Obaveza energetske učinkovitosti

 Opskrbljivači imaju obavezu povećati energetsku učinkovitost svojih kupaca

Fleksibilnost korisnika sustava:

 Sposobnost pravovremene i dovoljno brze promjene radne točke

 Odgovor na vanjski signal (tržišni ili mrežni)

Fleksibilnost EES-a može se povećati kroz sljedeće sektore

 Proizvodnja energije: instalacija proizvodnih objekata s mogućnošću brzog odziva izlazne

snage
 Prijenosna i distribucijska mreža: izgradnja mreže s minimalnim zagušenjima i s velikim
brojem izvora fleksibilnosti, izgradnja dodatnih vodova te evolucija u naprednu mrežu
 Distribuirani izvori fleksibilnosti: korištenje upravljive potrošnje, spremnika energije,
distribuirane proizvodnje itd.
 Inovativni koncepti: mikromreže, virtualne elektrane, agregacije distribuiranih izvora
fleksibilnosti, tržišta električne energije i pomoćnih usluga se otvaraju različitim korisnicima…

Upravljanje potrošnjom možemo podijeliti na:

Energetsku učinkovitost – korištenje manje energije kako bi se obavio isti rad, odnosno, eliminiranje
energetskih gubitaka
Odziv potrošnje – odziv potrošnje na vanjski signal te promjena obrasca ili krivulje potrošnje,
zauzvrat se zarađuju dodatna sredstva

Implicitni odziv potrošnje - potrošač se prilagođava varijabilnoj cijeni energije (tarifni sustavi)

 Uštede te potpora sustavu

 Korištenje energije kada je to najpovoljnije

Eksplicitni odziv potrošnje - potrošači prodaju fleksibilnost na zahtjev OPS-a, ODS-a, BG… (prihodi za
rezerve - naknada za dostupnost te aktivaciju). Potrošači su plaćeni za mogućnost promjene obrasca
potrošnje te za realizaciju te promjene kada je zatraženo.

Agregator - tvrtka koja nudi usluge agregiranja proizvodnje energije iz različitih izvora te djeluje
prema mreži kao jedan subjekt. Usluge agregiranja uključuju lokalno agregiranje potrošnje
(upravljanje potrošnjom) i opskrbe (upravljanje proizvodnjom); igra centralnu ulogu u otključavanju
punog potencijala fleksibilnosti

Kao tržišni sudionik agregator može pomoći u stabilizaciji sustava te minimizaciji rizika od ispada u
trenutcima kada je sustav pod pritiskom.

 OPS koristi usluge fleksibilnosti – OPS treba fleksibilnu proizvodnju i potrošnju u cilju
uravnoteženja sustava. Potreba za fleksibilnošću se povećava kako se povećava udio varijabilnih OIE.
 Proizvodnja trenutno pruža usluge fleksibilnosti – većina fleksibilnosti koja se pruža sustavu
trenutno dolazi sa strane elektrana.

 Potrošači mogu također pružiti usluge fleksibilnosti – velika industrijska postrojenja s visokom
potrošnjom električne energije već pružaju usluge fleksibilnosti na tržištu el. energije, ali to nije
dovoljno da se zadovolje buduće potrebe.