1.

Kako djeluju neoptereeni ili slabo optereeni VN vodovi na naponske prilike i

tokove jalovih snaga u mrei, a kako jako optereeni vodovi, te kako se
nepovoljni uvjeti kompenziraju?
Kako neoptereeni ili slabo optereeni VN vod djeluje kao kondenzator i proizvodi
velike induktivne jalove snage koje teku u mrei, moe doi u pojedinim tokama do
nedoputenog povienja napona. Najpovoljnije je ako ove snage mogu preuzeti
poduzbueni generatori u elektranama, ali to esto nije mogue zbog nepovoljne
(daleke) lokacije elektrana i/ili zbog ograniene mogunosti da generatori rade u
poduzbuenom podruju. U takvim se sluajevima u prikladne toke mree prikljuuju
poredne prigunice.
Kada su VN vodovi jako optereeni, mora postojati mogunost da dobiju induktivnu
jalovu snagu potrebnu da ne bi dolo do prevelikog gubitka napona ili ak do
naponskog sloma i ispada sustava. Nepovoljni uvjeti se kompenziraju tako da se u mrei
izgrade kompenzacijski ureaji. U takvim sluajevima su to kondenzatorske baterije, ali
ne esto jer su promjene potronje suvie brze. Stoga se ugrauju sinkroni
kompenzatori odgovarajuih snaga koji su skuplji od kondenzatora, ali je prednost to
imaju brzu i kontinuiranu regulaciju.
2. Nacrtajte princijepilni oblik vremenske funkcije struje kratkog spoja u
statorskom namotu sinkronog generatora uzimanjem u obzir djelatni otpor
namota?

3. Unesite u tablicu zadane i nepoznate veliine za pojedine vrste vorova pri

proraunu tokova snaga.

4. Vremenski tok promjene napona?

5. Koritenjem matrice jednadbe napiite izraz za kompleksnu (prividnu) neto

snagu Si nekog vora i.

6. Nacrtajte shemu pojednostavljenog strujnog kruga za ispitivanje uspostavljanja

struje kratkog spoja i napiite diferencijalnu jednadbu napona u kratkospojnoj
petlji pri trenutnoj vrijednosti struje kratkog spoja ik(t).

7. U istom vektorskom dijagramu prikaite naponske prilike na VN vodu prije i

poslije kompenzacije za sluaj kada je poslije kompenzacije jalova potronja Qv
na vodu vea od generirane jalove snage kompenzacije Qc.

8. Na primjeru voda koji je predstavljen samo uzdunom impedancijom, prikazati

odreivanje kompleksnog pada napona, te dati odgovarajui dijagram.

9. Detaljno opiite do kakvih promjena napona dolazi u mrei tijekom vremena?

Tijekom vremena dolazi do promjene napona, pri emu se radi o dva tipina sluaja:
a) Polagane, spore promjene napona:
- predvidive (ako su ove promjene uvjetovane predvidivim promjenama
optereenja)
- nepredvidive (ako doe do poremeaja regulacije napona u cijeloj mrei ili
u njenom veem dijelu)
b) Nagle promjene napona do njih dolazi zbog naglih promjena optereenja:
- na strani potroaa: ukljuivanje i iskljuivanje troila velike snage,
pokretanje velikih motora, pogon a troila s promjenjivim optereenjem,
kratki spojevi u razdjelnoj mrei i sl.
- na strani mree: kratki spojevi, ispad generatora znaajne snage, neuredna
sinkronizacija generatora, ukljuivanje i iskljuivanje kondenzatorskih
baterija i prigunica, ukljuivanje i iskljuivanje jako optereenih vodova i
sl.
Ovisno o uzroku smetnje, nagle promjene napona mogu biti:
-

rijetke,
uestale s odreenom periodinou (tzv. flickeri)

10. to opisuje kut sklapanja napona prilikom promatranja struje kratkog spoja u
VN mreama, te pri kojoj vrijednosti toga kuta nastupa najvea istosmjerna
komponenta struje kratkog spoja, odnosno pri kojoj vrijednosti nema
istosmjerne komponente?

Kut opisuje razliku izmeu trenutka nastajanja KS a (t=0) i trenutka kada sinusoida
napona u uzlaznom smjeru prolazi kroz nulu.
Najvea istosmjerna komponenta nastupa pri kutu = - 45, a istosmjerne komponente
nema pri kutu = k.
k je kut za kojim strujna komponenta kasni za naponom.
11. Opiite i ilustrirajte vektorskim dijagramom uzdunu i poprenu regulaciju
napona u otvorenim i zatvorenim mreama.

Uzduna regulacija napona moe se primijeniti i u otvorenoj i u zatvorenoj mrei,

Poprena regulacija ima smisla samo u zatvorenoj mrei.

Uzduna i poprena regulacija napona kod otvorenih mrea:

-

Kod otvorenih (zrakastih) mrea ima smisla jedino uzduna regulacija

napona, to se radi zato, da se prevelika odstupanja od nazivne vrijednosti
(koja nastaju zbog velikih padova napona) smanje i dovedu u prihvatljive
granice (sl. a), naime za pojedina troila i za pojedine elemente mree
nepovoljno je ako rade s naponom koji znatno odstupa od nazivnog.
Dodatni napon je u fazi s osnovnim naponom.
Poprena regulacija napona u otvorenim mreama nema nikakve svrhe, jer
zakretanje napona po kutu nema utjecaja na rad elemenata mree, odnosno
troila.

Kod zatvorenih mrea:

Kod uzdune regulacije u zatvorenim (zamkastim) mreama dodatni

napon je u fazi s osnovnim naponom. Taj e dodatni napon u zamki
izazvati struju, koja e (zbog toga to se impedancija zamke sastoji
uglavnom od reaktancija) biti uglavnom po faznom kutu okomita na napon
koji je izaziva. Tako e dodatna struja po fazi biti uglavnom okomita i na
osnovni napon, pa e tome odgovarati tok jalove snage unutar zamke koji
se superponira na postojee tokove snaga u pojedinim granama zamke.
Uzduna regulacija napona unutar zamke djeluje dakle na tokove
jalovih snaga.

Kod poprene regulacije u zatvorenim mreama dodaje se (npr. pomou

odgovarajueg transformatora) poprena komponenta napona unutar
zamke. Dodatni e napon u zamki izazvati dodatnu struju, koja e (zbog
preteno reaktivnog karaktera impedancije zamke) biti uglavnom okomita
na dodatnu poprenu komponentu napona. Time e se dodatna struja
praktiki poklapati po fazi s osnovnim naponom. Rezultat je dakle tok
djelatne snage unutar zamke, koji se superponira na postojee tokove
snaga u pojedinim granama mree. Poprena regulacija napona unutar
zamke djeluje dakle na tokove djelatnih snaga.
Moe se zakljuiti: - djelatne snage preko odgovarajuih padova
napona utjeu na fazne kutove napona, to znai da su djelatne snage i
fazni kutovi napona meusobno povezani, odnosno da
jalove snage na slian nain utjeu na iznose napona, dakle jalove
snage i iznosi napona su meusobno povezani.

12. Napiite izraz za subtranzijentnu snagu kratkog spoja. Da li je taj izraz u

fizikalnom smislu realan? U koju se svrhu koristi ta snaga?

Ovaj izraz u fizikalnom smislu ne predstavlja neku realnu snagu, jer na mjestu kvara
UN i Ik nikada ne nastupaju istovremeno.
Tamo je naime, s jedne strane napon praktiki jednak nuli sve dok kratki spoj postoji,
a s druge strane napon se ponovno uspostavlja im se kratki spoj odnosno struja kratkog
spoja eliminira.
Usprkos tome, subtranzijentna snaga kratkog spoja ima vanu ulogu u proraunu kratkog
spoja i to se da saeti u sljedeem. Mrea se, kako je ve ranije spomenuto, u odnosu na
bilo koju svoju toku moe nadomjestiti ekvivalentnim naponskim izvorom, unutarnje
impedancije koja odgovara rezultantnoj impedanciji mree u odnosu na tu toku. Na taj se
nain za svaku toku mree moe izraunati subtranzijentna struja, pa tako i
subtranzijentna snaga.
Iz subtranzijentne snage, koristei izraz za subtranzijentnu struju, dobije se
rezultantna mrena impedancija Zekv, koja sadri djelatni otpor i subtranzijentnu
reaktanciju generatora, dakle odgovara impedanciji ZK:

Dakle, postoji mogunost da se mrea, koja je promatranoj kratkospojenoj mrei

nadreena u proraunima kratkog spoja nadomjesti jednom jednom rezultantnom
impedancijom Zekv, koja se rauna iz poznate subtranzijentne snage u toki u kojoj se
nadreena mrea nadovezuje na promatranu.
Ovo znai da je proraun kratkog spoja u promatranoj mrei mogu bez poznavanja
topologije superponirane mree i parametara njezinih elemenata.
13. Za sluaj kratkog spoja daleko od generatora i oslanjajui se na pojednostavljeni
strujni krug za ispitivanje uspostavljanja struje kratkog spoja prema slici:

Nacrtajte vremensku funkciju izmjenine struje kratkog spoja iac(t), napiite izraz za
tu vremensku funkciju, te objasnite znaenje kuta .

Kut opisuje razliku izmeu trenutka nastajanja KS a (t=0) i trenutka kada sinusoida
napona u uzlaznom smjeru prolazi kroz nulu.
Najvea istosmjerna komponenta nastupa pri kutu = - 45, a istosmjerne
komponente nema pri kutu = k.
k je kut za kojim strujna komponenta kasni za naponom.

2. kolokvij od 71. slajda