Univerzitet u Tuzli

Fakultet elektrotehnike
Elektrotehnika i sistemi konverzije energije
Predmet: Sistemi konverzije energije

TRANSFORMATORI U TERMIČKIM PROCESIMA

Tuzla, 2019.
 Uvod

 Transformatori pronalaze široku primjenu u svijetu, te kao takvi neizostavan su dio svih grana elektrotehnike.

 Svaki od transformatora ima određenu funkciju, ali dijelovi i princip rada im se ne razlikuju mnogo.

 Transformator je statički uređaj koji na principu elektromagnetske indukcije pretvara izmjenični sistem
napona i struja jednih veličina u izmjenični sistem napona i struja drugih veličina, pri čemu frekvencija
ostaje ista.

 Energetski transformatori su namjenjeni prenosu i pretvorbi električne energije, a dijele se na generatorske,

mrežne, distribucijske, ispravljačke, pećne, transformatore za zavarivanje itd.
Podjela energetskih transformatora
 Transformator za zavarivanje

 Princip rada transformatora za zavarivanje je isti kao i običnog transformatora, međutim

ne možemo zavarivati običnim transformatorima koji se upotrebljavaju u gradskim
mrežama.

 Mrežni transformatori imaju funkciju transformiranja napona te imaju takvu karakteristiku

da se ne mijenja napon uz povećanje otpora (ravna karakteristika).

 Uz to, oni nisu takvih konstrukcija da bi udovoljili svim onim zahtjevima koji se traže u
zavarivanju.

 Transformatori za zavarivanje se izvode uglavnom sa padajućom statičkom karakteristikom.

 Padajuća karakteristika i regulacija struje zavarivanja mogu se dobiti različitim konstrukcijskim

izvedbama.
 Transformator za zavarivanje

 Izvori koje nam nude energestke kompanije za industrijske potrebe su previsoki da

bi ih direktno koristili za zavarivanje. Zbog toga, prva zadaća koju uređaj za
zavarivanje mora odraditi je da visoki napon smanji na odgovarajuću razinu
napona.

 To smanjivanje napona postiže se transformatorom koji napon izvora 230 V ili 400 V
snizi na napon parznog hoda 20-80 V koji je potreban za uspostavljanje
električnog luka. Takođe sa transformatorom postižemo visoke struje za
zavarivanje koje su u opsegu od 30 – 1500 A.

 Izlazna veličina koju dobijemo na transformatoru je izmjenična struja kojom se

može zavarivati.

 Funkcija transformatora je da napon sa primarne strane smanji na određenu

vrijednost kako bi se povećala struja na sekundaru.

 Transformator za zavarivanje ima veliku impedanciju odnosno napon kratkog

spoja otprilike 90% od nazivnog napona. Uz to mora imati mogućnost regulacije
struje zavarivanja što može postići promjenom rasipnog magnetskog toka
pomoću pomičnog dijela željezne jezgre ili preklapanjem odcjepa na primarnim
i/ili sekundarnim namotima.
Principijelna šema uređaja za zavarivanje

 Gdje je:

 (A) Lokacija kontrolnih

dijelova invertera sa krutim
dijelovima, ukoliko se
koristi.
 (B) Lokacija serijske
regulacije, ukoliko se
koristi.
 (C) Ispravljač ili silicijski
tiristor, ukoliko izvor daje
istosmjernu izlaznu struju.
 (D) Regulacija
preklopkom, ako postoji
lokacija otpornika ili
prigušnice u izmjeničnom
strujnom krugu
 Izlazna karakteristika

 Učinkovitost svih izvora struje odeđuje se pomoću dvije operativne karakteristike, gdje
svaka od njih utiče drugačije na izvedbu zavarivanja. Ove dvije karakteristike mogu se
definirati kao statička i dinamička karakteristika. Obje utiču na stabilnost luka, ali na
drugačiji način ovisno o postupku zavarivanja.

 Statička karakteristika se mjeri pod konstantnim opterećenjem izvora struje u svrhu

promatranja ponašanja navedenog izvora pod različitim opterećenjima.

 Strmopadajuća karakteristika ili karakteristika konstantne jakosti struje prikazuje ponašanje

izvora struje na način da održava vrijednost jakosti struje približno istom dok se vrijednost
napona struje mijenja sa visinom električnog luka.

 Ravna karakteristika ili karakteristika konstantnog napona prikazuje ponašanje izvora struje
gdje se napon održava konstantnim, dok se jačina struje mijenja sa visinom električnog
luka. Zbog pada napona u unutarnjem otporu zavarivačkog strujnog kruga nagib
karakteristike ima blagi pad.
Prikaz statičke karakteristikeizvora struje konstantne jakosti struje

 U slučaju krivulje A, koja ima napon praznog

hoda 80 V, povećanje napona luka sa 20 V na
25 V (povećanje od 25 %) rezultiralo bi
smanjenjem jakosti struje sa 123 A na 115 A (6,5
%).

 Postavljanjem napona praznog hoda na 50 V i

na blaži nagib koji presijeca iste tačke 20 V, 123
A dobiva se krivulja B. U ovom slučaju, isto
povećanje napona luka sa 20 V na 25 V bi
smanjilo jakost struje sa 123 A na 100 A (19 %),
što je dosta veća promjena.

 Krivulje C i D prikazuju slučaj gdje je veći nagib

karakteristike koji je dobiven regulacijom jakosti
struje kratkog spoja
 Prikaz statičke karakteristike izvora struje konstantnog napona

Na slici prikazan je primjer ravne karakteristike, gdje je vidljivo da povećanje ili smanjenje napona
od 5 V (25 %) daje promjenu jakosti struje od 100 A (50 %). Ova vrsta karakteristike pogodna je
isključivo za automatske postupke zavarivanja kao što je npr. MIG.
 Izlazna karakteristika

 Dinamička karakteristika je karakteristika dobivena mjerenjem prijelaznih pojava jakosti struje kratkog
spoja i napona struje koji se pojavljuje u električnom luku. Dinamička karakteristika opisuje trenutne
promjene ili promjene koje se događaju u vrlo kratkim intervalima, kao što je 0,001 sekunda.
 Na slici je prikaz napona i jakost struje pri prijenosu kapljice metala električnim lukom kratkog spoja.
 Zavarivanje istosmjernom/izmjeničnom strujom

 Izvor za zavarivanje izmjeničnom strujom najčešće su jednofazni transformatori koji su priključeni na

niskonaponsku mrežu. Osnovni zahtjevi za zavarivanje izmjeničnom strujom su transformator kao
niskonaponski izvor napajanja (70-100 V) i podesivi serijski induktor kako bi osigurao stabilnu
zavarivačku struju i pomak u fazi između napona struje i struje zavarivanja. Pomicanjem fazi
omogućeno je ponovno uspostavljanje električnog luka u svakoj polu-periodi nakon što struja
zavarivanja prođe kroz nulu.

 Kako bi dobili istosmjerni izvor struje potrebno je izmjeničnu struju nakon pretvorbe transformatora
ispraviti pomoću ispravljača. Takav sistem uređaja za zavarivanje se zove transformator-ispravljač.
Uobičajeno se koristi trofazni transformator-ispravljač za izvore konstantnog napona, međutim za male
jedinice opsega do 200 A mogu se koristiti i jednofazni.
 Zavarivanje istosmjenom/izmjeničom strujom

 Na slici je prikazana principijelna šema jednofaznog mosnog tiristorskog ispravljača.

 Regulacija struje

 Regulacija struje uobičajeno se provodi u područiju između transformatora i ispravljača, a metode koje se
koriste su promejna induktiviteta ili impedancije.

 Koriste se sledeće metode:

 Pomicanje namota
 Pomicanje magnetskog kratkopsojnika (shunta)
 Prigušnica ili magnetska pojačala
 Prigušnica sa odcjepima
 Prigušnica sa pomičnim jezgrom
 Kruto stanje
Regulacija sa pomičnim namotom
 Transformator sa pomičnim namotom sastoji se od produžene jezgre na kojoj se nalazi primarni i
sekundarni namot. Može se pomicati samo jedan od namota primarni/sekundarni dok je drugi čvrsto
pozicioniran. Kod većine itransformatora sekundarni namot je čvrsto pozicioniran dok je primarni
pomičan.
 Što su namoti udaljeniji time je manja maksimalna struja kratkog spoja, i obrnuto kada se namoti
približavaju struja krakog spoja raste.
 Na slici lijevo namoti su max udaljeni jedan od drugog statička karakteristika pokazuje se minimalnu
izlazna snaga, na slici desno namoti približeni jedan drugom najviše što je moguće statička
karakteristika pokazuje max izlaznu snagu.
Regulacija pomičnim magnetskim kratkospojnikom (shunt)

 U ovoj izvedbi oba namota i primarni i sekundarni su čvrsto pozicionirani, regulacija se vrši pomoću
lameliranog kratkospojnika koji je od istog materijaal kao i željezna jezgra transformatora. Pomjeranjem
kratkospojnika vršimo preusmjeravanje magnetskih silnica kroz njega umjesto kroz sekundarni namot.
 Najmanja izlazna struja se postiže kada se kratkospojnik nalazi potpuno u svom položaju (slika 1), max
izlazna struja se dobija kada je kratkospojnik potpuno odvojen od primarnog i sekundarnog namota
(slika 2).
 Regulacija pomoću preklopke na sekundarnom namotu

 Koristi se prilikom podešavanja strujno-naponske izlazne karakteristike transformatora.

 Najjeftinija i najuniverzalnija izvedba.
 Smanjivanjem broja zavoja na sekundarnom namotu smanjuje se napon praznog hoda i uz to indukcija
transformatora, što ima za posljedicu povećanje struje za zavarivanje.
 Regulacija pomoću prigušnice sa pomičnim jezgrom

 Kada je pomični dio jezgre u povučenom položaju, permeabilnost magnetskog toka je vrlo niska zbog
zračnog raspona, u tom slučaju niska je induktivna reaktancija koja omogućava da proteče velika struja
zavarivanja.

 Kada je pomični dio jezgre pomjeren nazad u jezgru gdje je njegov stacionarni položaj, povećava se
permeabilnost što uzrokuje povećanje induktivne reaktancije, što za posljedicu ima smanjenje struje za
zavarivanje.
 Invertor
 Invertori za zavarivanje su uređaji koji su se pojavili na tržištu u novije vrijeme i njihova upotreba je sve šira.
 Mogu davati istosmjernu ili visokofrekventnu plusirajuću struju uz stabilnu karakteristiku struje za zavarivanje.
 Prednost na ostale urđaje je mala težina i manji gubici u transformatoru, ova ušteda postignuta je
samnjenjem dimenzije transformatora, koji bi inače za frekvenciju od 50 Hz morao biti masivan zbog
zagrijavanja pri radu.
 Invertor se sastoji od ispravljača koji ispravlja izmjeničnu struju napona gradske mreže i daje istosmjernu,
zatim tiristorkog dijela koji sjecka istosmjernu struju i daje impluse frekvencije vrijednosti do 50Hz, zatim se
visokofrekventni implusi transformiraju na napon potreban u zavarivanju.
 Pećni transformator

 Pećni transformator je tip transformatora koji se koristi u industriji, posebno za napajanje peći, kao što je
indukciona peć za topljenje i lučna peć. Transformator pokreće električne peći pomoću elektronskih
elemenata koji se nalaze u niskonaponskom električnom ormaru. U niskonaponskom električnom ormaru
električna energija se pretvara u toplinu, koja se koristi za proces taljenja materijala.

 U materijalu koji je uronjen u kontejner nastaje električni luk, u takvim procesima u peći često javljaju kratki
spojevi. Specijalnost pećnog transformatora je u konstrukciji koja je dizajnirana da bude otporan na
kratke spojeve formirane u peći i sprečava efekte koji mogu oštetiti mrežu.

 Performanse takvih transformatora kreću se do nominalne snage 160 MVA.

 Prvo uključenje pećnog transformatora se uvijek vrši u nenapunjenom stanju, i u ovom stanju radi nekoliko
sati, za to vrijeme vršimo mjerenja i posmatramo promjene temparature i nivo ulja. Nakon ispitivanja
opterećenje se može spojiti na transformator postepenim povećanjem opterećenja.

 Prilikom pokretanja transformatora, mjerenja se vrše na sledeći način:

-Test izolacije sa 2500 V ili 5000V
-Ispitni spojevi i namoti
-Provjera pomoćnih uređaja i aparata
Pećni transformator
 Održavanje pećnog transformatora

 Prilikom povezivanja provodnika ili kolektora, moramo paziti da ne koristimo zateznu silu koja bi radila
na stezaljkama prilikom spajanja, jer se mogu pojaviti pukotine ili pukotine na provodnicima.

 Godišnje održavanje transformatora može se obaviti u radu transformatora, pri čemu moramo obratiti
pažnju na udaljenost od dijelova i uređaja pod naponom ili gdje se u slučaju kvara može prenijeti pod
naponom.

 Nakon jedne godine rada obavljamo:

• procjena zvukova koje emituje transformator
• temperatura i ventilacija prostorije
• curenje ulja
• rđe ili oštećenja
• prljavština i oksidacija na spojevima
• boja silikagela ( oduzima vlagu u zraku, plave boje, ukoliko pocrveni izvršiti zamjenu)
• nivo ulja
• lokalna temperatura
• koja može biti povišena zbog kontakta sa otpornošću srednjenaponske i niskonaponske veze
• rad sigurnosnog ventila.
Komponente pećnog transformatora

- visokonaponski priključak 20Nf - 30Ni / 250 A prema

standardu DIN42531;
- priključak niskog napona 1/1000 A prema DIN EN
50386;
- izolacija vazduha / vazduha niskog protoka IP55;
- visokonaponski zrak / zrak kabel IP55;
- pokazivač nivoa ulja;
- termometar za ulje sa dva NO / NC kontakta;
- relej nadpritiska sa dva NO / NC kontakta;
- sigurnosni ventil sa zaštitnim poklopcem;
- Termometar-ski džep prema DIN42554 standardu;
- uši za vuču;
- uši za podizanje
- transportni valjci;
- uređaj za pražnjenje ulja A22 prema standardu
DIN42551;
- stezaljke za uzemljenje;
- glavne uši.
 Opis sistema VIP

 Ormarić, nazvan VIP - Variable Induction Power (Slika 1) i (Slika 2), je orman dizajniran da topi legure
za indukcionu peć srednje frekvencije. Kabinet ima ugrađene provodne i poluvodičke elemente na
takav način da frekvencija, napon i struja variraju u skladu sa kapacitetom odlivaka. Sistemi se
sastoje od pet glavnih dijelova:
• glavnog pretvarača snage i rasklopnog postrojenja;
• vodosnabdijevanje;
• sistem hlađenja vodom;
• peći;
• hidraulični sistem
 VIP sistem se napaja iz pećnog transformatora od 50 Hz, koji je predviđen za napajanje indukcione peći
za topljenje. Na slici lijevo je prikazana VIP jedinica koja ima ugrađeni trofazni prekidač, koristi se za
uključivanje i isključivanje uređaja. Automatski osigurač je povezan sa vratima ormarića zbog
sigurnosnih razloga. U slučaju da otvorimo vrata, cijeli niskonaponski ormarić se isključuje sve do
prekidača.
 Na slici desno je prikazan invetor.