Upravljanje Energijom

Gospodarenje energijom u gradovima 1
2 Gospodarenje energijom u gradovima

Zahvaljujemo se Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji je omoguio
tiskanje ovog prirunika
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), je svjetska mrea UN-a za
razvoj, koja zagovara promjene i povezivanje drava sa znanjem, isku-
stvom te potencijalima kako bi se stanovnicima omoguilo da izgrade bolji
ivot. Djelujemo u 166 drava, pomaui im kako bi nali vlastita rjeenja
za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta,
te se drave oslanjaju na ljude iz UNDP-a i iroki raspon naih partnera.
Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez
odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor.
U ovoj publikaciji iznesena su miljenja autora i nuno ne predstavljaju
slubeno stajalite UNDP-a.
Copyright 2008.
Nakladnik: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj
Urednici: Dr.sc. Zoran Morvaj, Goran ai, dipl.ing.,
Luka Lugari, dipl.ing.
Grako oblikovanje i naslovnica: Predrag Rapai
Lektura: Vicko Krampus
Tisak: Tiskara Zelina d.d.
Tiskano u Zagrebu, Hrvatska
Prvo izdanje 2008.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knji-
nice u Zagrebu pod brojem 665733
ISBN 978-953-7429-07-2
Ova je publikacija otisnuta na 100% recikliranom papiru.
Gospodarenje
energijom
u gradovima
doc.dr.sc. eljko Tomi
pomonik ministra za energetiku i rudarstvo
Zagreb, 03. oujka 2008.
Predgovor
Nepobitna je injenica da je energija, odnosno pristup energiji po prihvatljivim
cijenama kljuan preduvjet ostvarenja gospodarskog i socijalnog razvoja
svakog drutva. No, isto je tako i injenica da proizvodnja energije i njezina
uporaba znatno utjeu na okoli, uzrokujui zagaenja lokalnog i regionalnog
karaktera, ali i probleme poput globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena.
Stoga je jasno da je energetski sektor u Hrvatskoj, Europskoj uniji, ali i diljem
svijeta danas suoen s izazovom odrivog razvoja razvoja koji omoguava
sigurnu opskrbu energijom, a istovremeno smanjuje negativne utjecaje na
okoli.
Poboljanje ekasnosti potronje energije jedan je od najvanijih stupova
moderne energetske politike te je kljuan i ekonomski najuinkovitiji
mehanizam za postizanje ciljeva odrivog razvoja energetskog sektora.
Osim toga, poboljanjem ekasnosti potronje energije smanjuju se trokovi
upravljanja, ime se doprinosi konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.
Dakle, energetska ekasnost znai troiti manje energije za istu koliinu
proizvoda ili usluge.
Uvrtavanjem energetske ekasnosti i uporabe obnovljivih izvora energije
u strategije energetskog razvitka i zatite okolia, Hrvatska usklauje svoj
zakonodavni okvir sa smjernicama Europske unije te preuzima sve obveze
koje te smjernice nalau. Kako bi se stvorile za to potrebne opsene
strune podloge, izraen je i Master plan energetske uinkovitosti
za Republiku Hrvatsku. Master planom se utvruje detaljna strategija
poboljanja energetske ekasnosti, postavljaju se nacionalni i sektorski
ciljevi te donosi lista poticajnih instrumenata i mjera, kojima e se ti ciljevi i
ostvariti.
Politika odrivog razvitka energetskog sektora samo je prvi korak prema
prihvaanju i primjeni dostupnih mjera i saznanja o poboljanju ekasnosti
uporabe energije u svakodnevnom ivotu. Upravo javni sektor dravna i
lokalna uprava mora biti predvodnik i pruiti primjer svim graanima kako
ekasno gospodariti energijom. Svoju spremnost na provoenje naela odrive
energetske politike veina gradova i upanija ve je iskazala prihvaanjem i
potpisivanjem Energetske povelje.
Velik je broj javnih zgrada u vlasnitvu gradova i upanija, a poboljanje energetske
ekasnosti u tim zgradama provodi se kroz projekt Sustavno gospodarenje
energijom u gradovima i upanijama. Projekt je pokrenulo Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda
za razvoj (UNDP) i u njemu ve sudjeluju mnogi gradovi i upanije.
Namjena vodia pred vama jest pojasniti koncept energetske ekasnosti i
sustavnog gospodarenja energijom te ukazati na mogunosti koje vam se nude
kako biste svoj grad ili upaniju uinili energetski ekasnijima. Cilj je olakati
vam postupak uvoenja i primjene sustavnog gospodarenja energijom u vaem
gradu i upaniji!
Sustavno gospodarenje energijom gradovima i upanijama prvi je korak kojim
kreemo prema krajnjem cilju - Hrvatska kao regionalni lider u energetskoj
ekasnosti i sustavnom gospodarenju energijom, na zadovoljstvo i korist svih
graana.
SADRAJ
1. Va vodi kroz gospodarenje energijom ................................................................................. 9
1.1. to je energija, energetska ekasnost, gospodarenje energijom? ................................................................................... 10
1.1.1. Osnovno o energiji i ekasnosti potronje ...................................................................................................... 10
1.1.2. Podjela energije ............................................................................................................................................ 11
1.2. Energija u Hrvatskoj ...................................................................................................................................................... 12
1.3. Energija u gradovima .................................................................................................................................................... 13
1.4. Zato gospodariti energijom? ........................................................................................................................................ 15
1.4.1. Zatita okolia i sigurnost opskrbe energijom ................................................................................................ 15
1.4.2. Pravni okvir u Republici Hrvatskoj .................................................................................................................. 16
1.4.3. Pravni okvir u Europskoj uniji ....................................................................................................................... 17
1.4.4. Primjeri iz svijeta .......................................................................................................................................... 17
1.4.5. Primjer iz Hrvatske ....................................................................................................................................... 18
1.5. Smanjenje emisije staklenikih plinova .......................................................................................................................... 18
1.6. Prije nego krenemo... .................................................................................................................................................... 19
2. Koncept sustavnog gospodarenja energijom (SGE) .............................................................. 20
2.1. Opi kontekst gospodarenja energijom ......................................................................................................................... 20
2.2. Sustavno gospodarenje energijom u zgradama ............................................................................................................. 22
2.2.1 Odreivanje energetskih trokovnih centara .................................................................................................. 22
2.2.2 Pokazatelji potronje (PP) ............................................................................................................................. 24
2.2.3 Kljuni elementi SGE .................................................................................................................................... 24
2.2.4 Od gospodarenja energijom do odrivog upravljanja gradovima i upanijama ................................................ 28
3. Koraci do sustavnog gospodarenja energijom ...................................................................... 29
3.1. Javno objavljivanje energetske politike i ciljeva SGE-a ................................................................................................... 30
3.2. Imenovanje odgovornih osoba ...................................................................................................................................... 31
3.2.1 EE tim .......................................................................................................................................................... 32
3.2.2 Potpora ustanova ......................................................................................................................................... 32
3.3. Akcijski plan gospodarenja energijom ........................................................................................................................... 34
3.3.1 Izrada akcijskog plana gospodarenja energijom ............................................................................................ 34
3.3.2 Rasporeivanje resursa ................................................................................................................................. 35
3.4. Provoenje energetskih pregleda .................................................................................................................................. 35
3.5. Izrada registra zgrada ................................................................................................................................................... 36
3.6. Uspostava informacijskog sustava gospodarenja energijom (ISGE) ................................................................................. 38
3.7. Poveanje ekasnosti potronje energije ....................................................................................................................... 38
3.7.1 Realizacija projekata .................................................................................................................................... 38
3.7.2 Praenje rezultata ........................................................................................................................................ 39
3.8. Promoviranje energetske ekasnosti ............................................................................................................................. 39
3.8.1 Uspostavljanje sustava informiranja zaposlenika ........................................................................................... 39
3.8.2 EE Info-centri za graane.............................................................................................................................. 39
3.9. Poticanje projekata poveanja energetske ekasnosti.................................................................................................... 40
3.10. Promidba pozitivnih primjera i daljnja motivacija ......................................................................................................... 40
4. Zakljuak ................................................................................................................................ 41
PRILOG 1: TIPSKE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI ...................................................................... 42
Gospodarenje energijom ...................................................................................................................................................... 42
Gospodarenje vodom ........................................................................................................................................................... 42
Uredska oprema i ostali ureaji ............................................................................................................................................ 42
Rasvjeta .............................................................................................................................................................................. 43
Grijanje, ventilacija i klimatizacija ......................................................................................................................................... 44
Zamjena goriva .................................................................................................................................................................... 44
Koncept Inteligentne niskoenergetske kue....................................................................................................................... 45
Rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade ................................................................................................................................ 45
PRILOG 2: PRIMJERI GOSPODARENJA ENERGIJOM.......................................................................... 46
Lokalna i regionalna uprava kao potroa, pruatelj usluga i dobar primjer ........................................................................... 46
Lokalna i regionalna uprava kao planer, voditelj razvoja i regulator ....................................................................................... 48
Lokalna i regionalna uprava kao savjetnik i motivator ........................................................................................................... 49
Lokalna i regionalna uprava kao proizvoa i opskrbljiva..................................................................................................... 50
PRILOG 3: DEFINIRANJE POKAZATELJA POTRONJE (PP) ................................................................ 51
Primjeri pokazatelja potronje .............................................................................................................................................. 51
PRILOG 4: SPECIFIKACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA GOSPODARENJE ENERGIJOM (ISGE) ... 52
Integracijsko djelovanje ISGE-a ............................................................................................................................................ 52
S im se ISGE povezuje i ime upravlja? ................................................................................................................................ 53
Pregled i analiza postojeih operativnih podataka ................................................................................................................ 53
Potpora donoenju odluka ................................................................................................................................................... 54
Izvjetavanje o ekasnosti iskoritenja energije ..................................................................................................................... 55
Identikacija i planiranje primjene projekata poboljanja energetske ekasnosti .................................................................... 55
Potpora izradi prorauna za trokove energije ...................................................................................................................... 55
LITERATURA .................................................................................................................................... 56
1. VA VODI KROZ GOSPODARENJE ENERGIJOM
Cilj je ovoga vodia potaknuti na i pomoi pri uvoenju gospodarenja energijom (GE) u vaem gradu ili upaniji.
Slika 1 prikazuje put kojim emo proi do krajnjeg cilja uspostavljanja sustavnog gospodarenja energijom (SGE) u vaem gradu ili upaniji.
Slika 1 - Konceptualni prikaz vodia
za sve drave-lanice. Diljem EU ve su uspostavljeni brojni programi
gospodarenja energijom na svim razinama uprave.
Zato se i Vaa uprava ne bi pridruila?
Cilj je ovoga vodia upoznati vas kako troimo energiju i kako se poboljava
ekasnost potronje energije. Vodi daje osnove za pokretanje procesa
poboljavanja ekasnosti potronje energije u zgradama u vlasnitvu gradova
i upanija. Ovaj vodi je alat koji e vam pomoi da pratite i mjerite kako se
energija troi. Vodi je usredotoen na poveanje ekasnosti potronje energije.
Zatita okolia, kao i sustav ekasnog upravljanja gradom ili upanijom koji se
moe nadograditi primjenom slinih principa prikazani su periferno, ali dovoljno
opirno da se poveanje energetske ekasnosti trajno povee s ostalim aspektima
upravljanja gradovima i upanijama.
Gospodarenje energijom je samo dio ireg konteksta gospodarenja prirodnim
resursima. Ono to vam predlaemo da uinite nije nita novo moda ste
pojedine dijelove ve realizirali ili isplanirali u svojem gradu ili upaniji no, pruit
emo vam brz i jednostavan nain napredovanja do razine naprednih gradova
EU koji ve uivaju sve koristi koje sustavno gospodarenje energijom donosi.
Jezine nedoumice: ekasnost ili uinkovitost, energetska ili energijska
EFIKASNOST je pojam koji se izuzetno esto koristi kako u svakodnevnom ivotu, tako i u razliitim djelatnostima, od ekonomije do energetike. Openito se moe rei
da je ekasnost sposobnost postizanja eljenih rezultata uz najmanje mogue gubitke (vremena, novca, energije). Prema tome, ekasno upotrebljavati energiju znai
upotrebljavati je uz najmanje mogue gubitke, odnosno ostvariti eljeni rezultat uz najmanji utroak energije.
Uz pojam ekasnost, u hrvatskom se jeziku u istom smislu najee koriste pojmovi UINKOVITOST ili DJELOTVORNOST. No, ovi se pojmovi takoer koriste i za opisivanje
radnje koja donosi eljeni rezultat, bez obzira na karakteristike te radnje, odnosno na uz nju vezane gubitke. Ipak, namjera nam ovdje nije ulaziti u detaljne jezikoslovne
rasprave o ispravnosti uporabe pojedinih pojmova. eljeli bismo samo istaknuti da ENERGETSKA EFIKASNOST i ENERGETSKA UINKOVITOST uvijek znae isto uporabiti
to manje energije za istu aktivnost ili za isti eljeni rezultat!
Ipak, jednu nepravilnost koja se, na alost, uvrijeila u naem jeziku valja posebno istaknuti. Rije je o uporabi pridjeva energetski i energijski. Energetika je ljudska
djelatnost koja podrazumijeva pretvorbu, prijenos i pohranu energije. Pridjev energetski znai koji se odnosi na energetiku, pa tako upotrebljavamo izraze energetski sektor,
energetska tvrtka, energetski strunjak, itd. Pridjev energijski znai koji se odnosi na energiju. Drimo li se opisane znaenjske razlike ovih pojmova, zakljuujemo da bi
ispravno bilo upotrebljavati izraz energijska ekasnost odnosno energijska uinkovitost. Kako je ovaj vodi nastao u sklopu projekta Poticanje energetske ekasnosti
u Hrvatskoj, odluili smo upotrebljavati upravo taj pojam - energetska ekasnost. Nadamo se da e jezikoslovci i energetiari uskoro zajdniki pronai najprimjerenije
rjeenje i ukloniti ove jezine nedoumice.
Brza pitanja i odgovori o sadraju koji dolazi:
Kako poeti?
Proces uvoenja sustavnog praenja i poveanja energetske ekasnosti
objanjen je u 10 jednostavnih koraka. Vodi poinjemo upoznajui vas s
osnovnim pojmovima, a ve u drugom poglavlju prikazujemo 10 kljunih
koraka za provedbu. Uklonili smo tehnike detalje iz osnovog teksta i
prikazujemo ih u prilozima.
Koja je veza izmeu lokalne energetske politike i zatite okolia?
Energiju troe kako gradovi i upanije u svojim objektima, tako i graani
u domovima. Lokalnom energetskom politikom izravno moemo utjecati
na ekasnost potronje energije. Time smanjujemo i utjecaje na okoli
primjerice, energetski ekasna kotlovnica trebat e manje goriva za jednako
zagrijavanje prostora. Manja potronja goriva znai manju emisiju plinova,
odnosno manji utjecaj na okoli. Ovakvih primjera je mnogo i opisani su u
prilozima 1 i 2.
Postoji li ira dimenzija od lokalne?
Vizija razvitka Europske unije predvia itav niz programa za poboljanje
energetske ekasnosti i zatite okolia u lokalnim i regionalnim upravama,
1.1. to je energija, energetska ekasnost,
gospodarenje energijom?

Gospodarenje energijom je proces kontinuiranog upravljanja
trokovima uporabe energije, te nadzor ekasnosti potronje energije
unutar neke cjeline (zgrade, tvornice, bolnice, djejeg vrtia, kulturnih
ili sportskih objekata, itd.) s ciljem smanjenja trokova potronje uz i
sti stupanj komfora korisnika iste cjeline.
Energetska ekasnost znai initi isti rad s manje energije.
Cilj sustavnog gospodarenja energijom (SGE) je kontinuirano
poboljavanje energetske ekasnosti.
1.1.1. Osnovno o energiji i ekasnosti potronje
Energija je osnova tehniki visokorazvijenog svijeta. Iz denicije energije kao
sposobnosti obavljanja rada, jasno je koliko je ona vana za ovjeanstvo.
Raspolaganje energijom koju ne proizvodi vlastitim tijelom mnogostruko
poveava radne sposobnosti ovjeka. Opseg dananjeg iskoritavanja energije
i znaaja energije zorno ilustrira injenica da je u posljednjih tridesetak godina
iskoriteno vie energije nego tijekom cijelog povijesnog razdoblja prije toga.
tovie, potronja energije nikako ne stagnira, ve biljei stalan porast, a ovakav
e se trend nastaviti i u budunosti.
Proizvoditi, prenositi i iskoritavati energiju imperativ je dananjeg drutava. Od
pluga do raunala, od konjske zaprege do satelita, od otvorenog plamena do
mikrovalnih penica bilo nam je potrebno manje od 100 godina. U takvom svijetu,
na putu korjenitih i izuzetno brzih promjena, energetska ravnotea predstavlja
razmak izmeu napretka i siromatva, daljnjeg razvoja i nazadovanja.
Energija se ne moe stvoriti ili unititi, ve samo pretvoriti iz jednoga u drugi oblik.
Izrazi kao to su proizvodnja, dobivanje, gubici, potronja, pohrana ili
tednja energije u zikalnom smislu nisu posve toni, iako su u svakodnevnom
govoru razumljivi. Obzirom na karakter ovog vodia, tehnike denicije emo
izostaviti i koncentrirati se na ono to nam je bitno za gospodarenje energijom
a to je ekasnost potronje energije.
Potronja energije diktira njezinu proizvodnju, a proizvodnja energije, posebice
iz fosilnih goriva, ima znaajan negativan uinak na okoli. Danas su klimatske
promjene jedan od najprepoznatljivijih globalnih problema, iji uzrok lei u
prekomjernoj emisiji staklenikih plinova, posebice ugljinog dioksida. Svaki put
kada se vozimo u trgovinu, ukljuimo perilicu, raunalo, tednjak ili uinimo bilo
to drugo za to je potrebna energija proizvedena iz fosilnih goriva, stvaramo
staklenike plinove koji doprinose klimatskim promjenama te
oneiuju zrak.
Vrijeme je da krenemo u akciju protiv klimatskih promjena. Ekasnom
uporabom energije i mudrim potroakim izborom, bez gubitka komfora moete
smanjiti emisije staklenikih plinova samo na osobnom primjeru za oko 20%
ili jednu tonu godinje. Radi ilustracije, jedna tona staklenikih plinova moe se
predoiti kao zapremnina dvokatnice povrine oko 150 m
2
.
Uzmimo primjer rasvjete pomou obine arulje. Njezina energetska ekasnost
je oko 5 do 10% (jer se 90-95% potroi na toplinu). tedne su arulje, meutim,
3 do 4 puta ekasnije u pretvorbi energije i oko 20-25% elektrine energije
pretvaraju u svjetlost. K tome je snaga tedne arulje do 5 puta manja od obine,
uz isti svjetlosni uin.
Slika 2 Gubici elektrine energije na putu do potronje i usporedba dviju vrsta
aruljaNapravimo usporedbu gubitaka na putu od elektrane do arulje koja
osvjetljava na ured, kako prikazuje. Stoga je vano pri potronji dovedenu
energiju iskoristiti na najekasniji mogui nain. Tako smanjujemo potrebu za
spaljivanjem sve vee koliine goriva na poetku procesa proizvodnje elektrine
energije, uvajui okoli, uz istovremenu utedu novca za potroenu elektrinu
energiju.
Nadalje, kako bismo jasnije ilustrirali uinak proizvodnje elektrine energije na
okoli, promotrimo nekoliko injenica, koje podupiru podaci amerike EIA-e
1
:

2
Hrvatska je 2006. godine ukupno potroila 18.052 GWh elektrine
energije .
Istu koliinu energije potroilo bi oko 17 milijuna klasinih arulja
od 100 W koje bi svijetlile cijelu godinu, bez prestanka.
1 GWh elektrine energije proizvedene iz ugljena proizvede
242,9 tona CO
2
Slika 2. Proizvodnja ima velike no neizbjene gubitke, prijenos i distribucija elektrine energije pak relativno male, no stalne gubitke.
1
Energy Information Administration, u prijevodu Ured za informacije o energiji
2
Godinje izvjee Energija u Hrvatskoj 2006., Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Zagreb, 2008.
1 GWh elektrine energije proizvedene iz nafte proizvede
166,0 tona CO
2
1 GWh elektrine energije proizvedene iz ugljena proizvodi
101,6 tona CO
2
1 GWh elektrine energije proizvedene iz svih fosilnih goriva zajedno
proizvede 1241 tone CO
2
Radi se o izuzetno velikim brojkama obzirom da Hrvatska ima svega 4,3 milijuna
stanovnika. Povea li svatko od nas ekasnost potronje za tek nekoliko postotaka,
smanjenje staklenikih plinova moe biti ogromno. Gradovi i upanije mogu i
moraju biti vodei primjer na ovom putu. Sve to je potrebno je pametno
gospodariti energijom!
1.1.2. Podjela energije
Energiju dijelimo prema vrstama i izvorima djelovanja. U energetici je
za ovaj vodi prikladna ona podjela vrsta energije prema stupnju pretvorbe iz
oblika koje ne moemo neposredno koristiti. Podjela je sljedea:
primarna energija je energija sadrana u nosiocu energije -
energentu (nafta, plin, ugljen, drvo)
Slika 3 - Primarni i sekundarni oblici energije i energetske transformacije
sekundarna energija je energija dobivena energetskom pretvorbom
(transformacijom) iz primarne energije (primjerice, to je eklek
tina energija dobivena iz ugljena u termoelektrani, na pragu,
tj. ulazu te elektrane). Dio primarne energije se izgubi zbog
neekasnosti pretvorbe.
neposredna (konana) energija je energija koja dolazi do
kraj njeg korisnika, dakle do naeg doma. Dio sekundarne energije
se izgubi zbog gubitaka u prijenosu i distribuciji energije.
korisna energija je energija za zadovoljavanje potreba krajnjih
korisnika, primjerice toplina elektrine grijae ploe na tednjaku.
Dio konane energije se opet gubi zbog neekasnosti pretvorbe
koritenih ureaja.
Primarna energija ili primarni izvori energije su izvori koji se dobivaju izravno
iz prirode i koji jo nisu proli nijedan proces pretvorbe, a mogu biti:
fosilni (npr. kameni i mrki ugljen, sirova nafta, prirodni plin i sl.)
nuklearni (npr. uran, torij, itd.)
obnovljivi (suneva energija, energija vjetra, energija vodenih tokova
energija biomase, geotermalna energija, itd).
Primarna energija prolazi niz transformacija prije nego postane
korisna. Ekasnost pretvorbe energije tehniki je pojam koji pokazuje
koliki se udio primarne ili sekundarne energije moe pretvoriti u korisnu,
odnosno koliki su gubici u cijelom procesu pretvorbe. Sekundarnu energiju
ili sekundarne izvore energije dobivamo procesom pretvorbe, pri kojem se
energija primarnog izvora pretvara u nama iskoristiv oblik. Osnovnu podjelu i
meuzavisnosti prikazuje slika 3.
1.2. Energija u Hrvatskoj
Struktura neposredne potronje energije u Hrvatskoj prikazana je na slici 4.
Vidljivo je da sektor ope potronje troi najvie energije, a u njemu se
posebice istiu sektor kuanstava i usluga (javnih i komercijalnih), koji zajedniki
troe preko 40% ukupne energije. Usluni je sektor sam odgovoran za neto vie
od 10% ukupne potronje energije u Hrvatskoj. No, ovaj sektor biljei najstrmiji
porast potronje elektrine energije, to je injenica koja potvruje nunost
provoenja mjera smanjenja potronje energije upravo u ovom sektoru.
Posebno snane barijere provoenju programa poveanja energetske ekasnosti
postoje upravo u sektoru javnih usluga naslijeeni stav da su trokovi za
energetiku stalni i nepromjenjivi, nedostatak motivacije zaposlenika za poveanje
ekasnosti potronje energije, nemogunost alociranja proraunskih sredstava u
projekte energetske ekasnosti, nepostojanje strukture gospodarenja energijom,
itd. Jednom provedene, promjene u nainu razmiljanja lako propagiraju i u ostale
sektore potronje.
Zato e upravo pokretanje akcija i projekata energetske ekasnosti u sektoru
javih usluga izazvati najjai pozitivan uinak i motivirati aktere unutar
drugih sektora na poduzimanje konkretnih koraka za poveanje ekasnosti
potronje energije. Ekasnija potronja energije u javnim objektima, kao
izravnu posljedicu ima otvaranje novih mogunosti za ulaganja kroz smanjena
proraunska izdvajanja za trokove upravljanja u takvim objekatima. Uteena
sredstva se potom mogu raspodijeliti u neka druga, prioritetna podruja od
sveopeg drutvenog interesa. Nadalje, uspjenim provoenjem programa
energetske ekasnosti u vlastitim objektima odnosno u objektima javnog
sektora, gradovi i upanije alju poruku da se energetska ekasnost
ne predlae samo nekome drugome, ve se i provodi u vlastitoj
Slika 4 - Udjeli sektora i podsektora ope potronje u neposrednoj potronji energije u 2006. godini
Slika 5 Potronja elektrine energije u pojedinim sektorima [izvor: Energija u Hrvatskoj 2006.]
kui. Na ovaj e se nain potaknuti ekasnije koritenje energije u, po
potronji energije najbre rastuem sektoru, kuanstvima, ali i u drugim
podsektorima ope potronje, posebice poljoprivredi, u kojoj energetska
ekasnost kao mjera poboljanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje
jo uvijek uope nije prepoznata.
U Hrvatskoj, kao i u brojnim drugim zemljama, postoji niz barijera koje
sprjeavaju provedbu ekonomski isplativih mjera i tehnologija energetske
ekasnosti. U Hrvatskoj kultura energetske ekasnosti nije dovoljno
razvijena, iako vidljiv napredak postoji. O ovakvoj situaciji svjedoe i
konkretne brojke preuzete iz godinjeg energetskog pregleda Energija u
Hrvatskoj 2006. U vremenskom razdoblju 2000. 2006. godinja stopa
porasta BDP-a u Hrvatskoj iznosila je 4,7%, dok je porast potronje primarne
energije bio 2,7%, bruto potronje elektrine energije 3,6%, a neto potronje
elektrine energije 4,1%. Svakako je pozitivna injenica da su se sve tri
promatrane energetske intenzivnosti (utroena energija po jedinici BDP-a)
u ovom estogodinjem razdoblju smanjile s prosjenim godinjim stopama
redom 1,9%, 1% i 0,6%. Programi energetske ekasnosti upravo
su znaajni jer slabe veze izmeu gospodarskog rasta i porasta
potronje energije! Prikaz kretanja potronje po pojedinim sektorima
prikazuje slika 5.
Meutim, znaajan potencijal za poboljanja energetske ekasnosti u
Hrvatskoj vrlo zorno potvruju i sljedee injenice - u Hrvatskoj se za 1.000
US$ BDP-a u 2006. godini potroilo 179 kg ekvivalentne nafte, to je 11,8%
vie od prosjeka EU-27; slino, za 1.000 US$ BDP-a potroilo se 330 kWh
elektrine energije, to je 15,2% vie od prosjeka EU-27. Prema intenzivnosti
ukupne potronje energije, Hrvatska se nalazi u zlatnoj sredini njezina
energetska ekasnost svakako je bolja nego u zemljama regije (Slovenija,
Makedonija, BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Bugarska, Rumunjska). No, u
usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, Hrvatska svakako moe i mora
postii jo bolje rezultate i postati regionalni lider u podruju energetske
ekasnosti, te ponuditi svoje znanje i iskustva susjednim zemljama.
Aktivnim sudjelovanjem gradova i upanija u provedbi programa energetske
ekasnosti u vlastitim objektima i pokretanje programa poveanja energetske
ekasnosti u svim sektorima potronje pod upravom gradova i upanija,
svakako e djelovati kao pozitivan primjer kako poslovnim subjektima tako i
pojedincima da i sami ponu ekasnije koristiti energiju. Programi energetske
ekasnosti u objektima gradskih i lokalnih vlasti uobiajena su praksa
u zemljama s vrlo razvijenim programima energetske ekasnosti (Velika
Britanija, Kanada, SAD i dr.), a predloeni su i kao poticajne mjere u svim
stratekim dokumentima Europske komisije.
1.3. Energija u gradovima
Potronju energije u gradovima moemo naelno podijeliti prema sektorima:
stanovanje (graanstvo)
industrija
komercijalne usluge
javne usluge i
promet.
Gradska uprava izravno je odgovorna za potronju energije u sektoru javnih
usluga, dakle za potronju energije u zgradama i tvrtkama u gradskom
vlasnitvu. Najee su to veliki potroai energije,poput vodoopskrbe i
odvodnje, ostalih komunalnih tvrtki, javne rasvjete i gradskog prijevoza.
Ukupni trokovi za energiju i vodu predstavljaju znaajnu stavku u gradskim
proraunima, a broje se u desecima milijuna kuna. Sustavnim gospodarenjem
energijom i provedbom projekata poboljanja energetske ekasnosti mogue
je ostvarit novane utede od 30% i vie godinje. Gradovima se tako poetna
Grad Zagreb 779.145
Splitsko-dalmatinska upanija 463.676
Split 188.694
Katela 34.103
Sinj 25.373
Solin 19.011
Omi 15.472
Makarska 13.716
Trogir 12.995
Trilj 10.799
Imotski 10.213
Vrgorac 7.593
Hvar 4.138
Supetar 3.889
Stari Grad 2.817
Vrlika 2.705
Vis 1.960
Komia 1.677
Osjeko-baranjska upanija 330.506
Osijek 114.616
akovo 30.092
Naice 17.320
Valpovo 12.327
Belie 11.786
Beli Manastir 10.986
Donji Miholjac 10.265
Zagrebaka upanija 309.696
Velika Gorica 63.517
Samobor 36.206
Zaprei 23.125
Jastrebarsko 16.689
Sveti Ivan Zelina 16.268
Sveta Nedelja 15.506
Ivani Grad 14.723
Vrbovec 14.658
Dugo Selo 14.300
Primorsko-goranska upanija 305.505
Rijeka
144.043
Opatija
12.719
Crikvenica
11.348
Rab
9.480
Kastav
8.891
Mali Loinj
8.388
Bakar
7.773
Delnice
6.262
Vrbovsko
6.047
Krk
5.491
Novi Vinodolski
5.282
Kraljevica
4.579
abar
4.387
Cres
2.959
Tablica 1
- Popis svih gradova u Hrvatskoj po upanijama s pripadajuim brojem stanovnika
Istarska upanija 206.344
Pula
58.594
Pore
17.460
Rovinj
14.234
Umag
12.901
Labin
12.426
Pazin
9.227
Buzet
6.059
Vodnjan
5.651
Buje
5.340
Novigrad
4.002
Vukovarsko-srijemska upanija
204.768
Vinkovci
35.912
Vukovar
31.670
upanja
16.383
Ilok
8.351
Otok
7.755
Sisako-moslavaka upanija
185.387
Sisak
52.236
Kutina
24.597
Petrinja
23.413
Novska
14.313
Glina
9.868
Hrvatska Kostajnica
2.746
Varadinska upanija
184.769
Varadin
49.075
Ivanec
14.434
Novi Marof
13.857
Lepoglava
8.718
Ludbreg
8.668
Varadinske Toplice
6.973
Brodsko-posavska upanija 176.765
Slavonski Brod
64.612
Nova Gradika
15.833
Zadarska upanija 162.045
Zadar
72.718
Benkovac
9.786
Biograd na Moru
5.259
Nin
4.603
Pag
4.350
Obrovac
3.387
Krapinsko-zagorska upanija 142.432
Krapina
12.950
Zabok
9.365
Pregrada
7.165
Zlatar
6.506
Oroslavje
6.253
Donja Stubica
5.930
Klanjec 3.234
Karlovaka upanija 141.787
Karlovac 59.395
Ogulin 15.054
Duga Resa 12.114
Ozalj 7.932
Slunj 6.096
Bjelovarsko-bilogorska upanija 133.084
Bjelovar 41.869
Daruvar 13.243
Garenica 11.630
azma 8.895
Grubino Polje 7.523
Koprivniko-krievaka upanija 124.467
Koprivnica 30.994
Krievci 22.324
urevac 8.862
Dubrovako-neretvanska upanija 122.870
Dubrovnik 43.770
Metkovi 15.384
Ploe 10.834
Korula 5.889
Opuzen 3.242
Meimurska upanija 118.426
akovec 30.455
Prelog 7.871
Mursko Sredie 6.548
ibensko-kninska upanija 112.891
ibenik 51.553
Knin 15.190
Vodice 9.407
Drni 8.595
Skradin 3.986
Virovitiko-podravska upanija 93.389
Virovitica 22.618
Slatina 14.819
Orahovica 5.792
Poeko-slavonska upanija 85.831
Poega 28.201
Pleternica 12.883
Pakrac 8.855
Kutjevo 7.549
Lipik 6.674
Liko-senjska upanija 53.677
Gospi 12.980
Otoac 10.411
Senj 8.132
Novalja 3.335
Tablica 1 - Popis svih gradova u Hrvatskoj po upanijama s pripadajuim brojem stanovnika
Karlovaka upanija 141.787
Karlovac 59.395
Ogulin 15.054
Duga Resa 12.114
Ozalj 7.932
Slunj 6.096
Bjelovarsko-bilogorska upanija 133.084
Bjelovar 41.869
Daruvar 13.243
Garenica 11.630
azma 8.895
Grubino Polje 7.523
Koprivniko-krievaka upanija 124.467
Koprivnica 30.994
Krievci 22.324
urevac 8.862
Dubrovako-neretvanska upanija 122.870
Dubrovnik 43.770
Metkovi 15.384
Ploe 10.834
Korula 5.889
Opuzen 3.242
Meimurska upanija 118.426
akovec 30.455
Prelog 7.871
Mursko Sredie 6.548
ibensko-kninska upanija 112.891
ibenik 51.553
Knin 15.190
Vodice 9.407
Drni 8.595
Skradin 3.986
Virovitiko-podravska upanija 93.389
Virovitica 22.618
Slatina 14.819
Orahovica 5.792
Poeko-slavonska upanija 85.831
Poega 28.201
Pleternica 12.883
Pakrac 8.855
Kutjevo 7.549
Lipik 6.674
Liko-senjska upanija 53.677
Gospi 12.980
Otoac 10.411
Senj 8.132
Novalja 3.335
investicija u projekte energetske ekasnosti brzo isplati, a godinja se uteda
od nekoliko milijuna kuna moe dalje investirati.
U tablici 1 nalazi se popis svih gradova u Hrvatskoj po upanijama s
pripadajuim brojem stanovnika prema popisu stanovnitva iz 2001. godine.
Grad Sisak je veliinom 9. grad u Republici Hrvatskoj, a na energiju godinje
troi oko 10 milijuna kuna. Procijenjeni potencijal za utedu je oko 3 milijuna
kuna godinje. Ovi podatci mogu posluiti ostalim gradovima kao podloga za
procjenu moguih uteda na vlastitim raunima za energiju.
1.4. Zato gospodariti energijom?
3
Energija u svim oblicima elektrina energija, nafta, ugljen, plin (prirodni i
ukapljeni naftni) i voda koriste se svugdje! Koriste je ljudi i ureaji kojima
ljudi upravljaju. Stoga, gospodarenje energijom zahvaa sve sudionike unutar
grada ili upanije.
Pri tome se uspostavljanjem SGE-a ne stvara zasebna cjelina u hijerarhiji
vaeg grada ili upanije ili samo informatiki sustav kojim pratimo i reguliramo
potronju SGE podrazumijeva podjelu odgovornosti te organizacijsku
strukturu integriranu u postojeu hijerarhiju gradske i upanijske uprave, i to
na svim razinama jer za potronju energije odgovorni su svi!
Energetska ekasnost prepoznata je u EU kao najisplativiji nain smanjenja
negativnih utjecaja energetskog sektora na okoli, kojim se izravno utjee na
ispunjenje obveza iz Kyotskog protokola. U skladu sa zapoetim pregovorima
o lanstvu Republike Hrvatske Europskoj uniji, hrvatsko e se zakonodavstvo
morati u vrlo kratkom roku uskladiti s europskim stoga je SGE itekako
stvarnost i u vaem gradu i upaniji.
Jesmo li spremni za takve promjene? Znamo li uope da dolaze, i da ih
je nemogue izbjei?
1.4.1. Zatita okolia i sigurnost opskrbe energijom
Nadolazee lanstvo u Europskoj uniji ini uvoenje sustava
gospodarenja energijom u gradovima obvezom, deniranom u
Zakonu u energiji
4
.
Zapitajmo se i to za nas znai injenica da ve danas, kao drava,
uvozimo oko 50% energije koju troimo. Ako se trenutna kretanja
nastave, do 2030. ova brojka e se popeti na 70%, to u sluaju
nepovoljnih prilika na tritima energije moe imati ozbiljne
posljedice za gospodarstvo.
Budite spremni na stvarnost.
Poveanje cijena energenata i smanjenje negativnih utjecaja na okoli su
danas sve vanija pitanja. Pribliavanje lanstvu EU, gdje se SGE u gradovima
ve provodi, tehnoloki napredak i rast ivotnog standarda ine gospodarenje
energijom ne samo mogunou, ve nunou.
Trokovi za energiju predstavljaju sve vei teret proraunima, pa je stoga
nuno uspostaviti nadzor nad potronjom. Lokalna, gradska, upanijska
i dravna uprava mogu utjecati na sve aspekte politike potronje energije
kroz:
Proizvodnju, distribuciju i ekasniju potronju energije, to ukljuuje:
o razvoj mjerenja i reguliranja potronje energije u svim
javnim zgradama
3
Naravno da voda nije energija no da bi voda dola do potroaa, mora biti ispumpana iz vodocrpilita, tretirana i prepumpana do potroaa, za to se opet koristi energija. Na kraju mjeseca dobivate raun za
potroenu vodu ali zapravo to je kompenzacija za uslugu dovoenja vode do vas, i stoga moemo rei da plaate energiju.
4
Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01 i br. 177/04
o poticanje koritenja obnovljivih izvora i kogeneracije
(istovremene proizvodnje elektrine energije i topline u
istom postrojenju) u zgradama i na zemljitima u vlasnitvu
gradova
o razvoj standarda pogona, izgradnje i obnove energetskih po-
strojenja
o koritenje najboljih dostupnih energetskih mjera pri preure-
enju javnih zgrada
o koritenje standarda niskoenergetske i pasivne gradnje u
novim zgradama
o koritenje prikladnih nancijskih alata za nanciranje mje-
ra ener getske ekasnosti u gradovima i upanijama, poput
ugovaranja obzirom na energetsku ekasnost isporuene
usluge ili proizvoda.
Podizanje svijesti graana i tvrtki o energetskoj ekasnosti, to uklju-
uje:
o savjetovanje o potronji energije, primjenama kriterija ener-
getske ekasnosti u graevinskim dozvolama, upravljanje
otpadom i tran sportom
o informiranje i edukacija za planere, arhitekte i druge profesi-
onalce
o nancijske poticaje, primjerice pokretanjem programa sub-
vencija za energetske utede, kogeneraciju i obnovljive izvore
energije, itd.
o osvjeivanje kroz publikacije, vijesti u lokalnim novinama,
organizaciju posebnih dogaanja
o koritenje atraktivnih inicijativa na razini EU (npr. Europski
tjedan mobilnosti) za podizanje svijesti o problemima potro-
nje energije u transportu u vaoj zajednici
o javno objavljivanje uspjenih lokalnih projekata u medijima i
drugim glasilima kako bi iz njih mogli uiti i drugi.
Poticanje kroz javne radove i javnu nabavu, to ukljuuje:
o izvoenje radova na projektima koji slijede naela energet-
ske ekasnosti u partnerstvu s lokalnim grupama i organiza-
cijama (graani, udruenja stanara, tvrtke, poljoprivrednici,
umari, itd.)
o suradnja i razmjena iskustava s drugim lokalnim i regional-
nim upravama koje sustavno gospodare energijom, u Hrvat-
skoj i europskim zemljama
o uvoenje zahtjeva za energetskom ekasnou u natjeaje
javne nabave.
Energetska ekasnost svakako je jedan od naina brige za okoli. Izravne
posljedice nebrige za okoli ukljuuju ekstremne vremenske uvjete, poplave,
erozija tla, naruavanje graevina, ore i faune. Mnogo toga je potrebno
poduzeti kako bi se ovi uinci uklonili, a primjeri iz zemalja diljem svijeta
pokazuju da sustavno gospodarenje energijom poluuje izvrsne rezultate.
Energetski sektor u Hrvatskoj, Europskoj uniji ali i diljem svijeta suoava se
s izazovom odrivog razvoja. Naime, nepobitna je injenica da je pristup
energiji po prihvatljivim cijenama kljuan preduvjet gospodarskog i socijalnog
razvoja svakog drutva. No, proizvodnja energije i njezina uporaba znaajno
utjeu na okoli, uzrokujui zagaenja lokalnog i regionalnog karaktera
(smog, kisele kie i sl.), ali i svjetske probleme poput globalnog zagrijavanja
i rezultirajuih klimatskih promjena. Stoga je jasno da se energetski sustavi
moraju razvijati na nain koji e omoguiti sigurnu opskrbu energijom
buduih generacija, a istovremeno minimalno negativno utjecati na
okoli. Upravo je poboljanje ekasnosti potronje energije prepoznato
kao kljuan i ekonomski najekasniji mehanizam za postizanje navedenih
ciljeva. Osim toga, poboljanje ekasnosti potronje energije smanjuje
trokove upravljanja te tako doprinosi i konkurentnosti nacionalnog
gospodarstva.
Dakle, ekasno koritenje energije znai troiti manje energije za
istu koliinu proizvoda ili usluge.
1.4.2. Pravni okvir u Republici Hrvatskoj
Politika energetske ekasnosti u Hrvatskoj provodi se putem:
usvajanja i primjene energetskog zakonodavstva
Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske i
Master plana energetske uinkovitosti Republike Hrvatske.
Zakon o energiji
5
propisuje da su glavne zadae Nacionalnih energetskih
programa osiguravati dugorone razvojne ciljeve, usmjeravati energetski
sektor, osigurati ulaganje u obnovljive izvore energije i objekte za njihovo
koritenje te osigurati ekasno koritenje energije. Isti zakon takoer
propisuje da su gradovi i upanije duni na svom podruju planirati
i poticati energetsku ekasnost i usklaivati svoje projekte
nacionalnim programima.
U zakonodavnom okviru
6
kojim se ureuju odnosi u energetskom sektoru
Republike Hrvatske ekasno koritenje energije i obnovljivih izvora energije
proglaeno je kao pitanje od dravnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Poseban poloaj energetske ekasnosti deniran je i u Zakonu o energiji
7

koji eksplicitno izraava pozitivan stav Republike Hrvatske prema energetskoj
ekasnosti, gdje se izrijekom kae da je ekasno koritenje energije u interesu
Republike Hrvatske. Osim toga Zakon o energiji propisuje donoenje
Programa za ekasno koritenje energije na nacionalnoj i lokalnoj
razini, obvezu energetskih subjekata da najmanje jednom godinje
informiraju kupce o kretanjima i znaajkama koritenja energije te
potiu kupce prema ekasnom koritenju energije kroz tarifne sustave.
Isti zakon odreuje da proizvodi koji za svoj rad koriste energiju, moraju biti
opremljeni oznakom o energetskoj ekasnosti proizvoda prema Pravilniku
o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja
8
. Tipovi
kuanskih ureaja na koje se ovaj Pravilnik odnosi su: hladnjaci, zamrzivai
i njihove kombinacije, strojevi za pranje rublja, suila i njihove kombinacije,
strojevi za pranje sua, penice, izvori svjetla i ureaji za hlaenje i
klimatizaciju. Primjer oznaavanja dan je na slici 6.
5
Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01, br. 177/04 i br. 76/07
6
Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01, br. 177/04 i br. 76/07; Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske, Narodne novine br. 38/02;
Zakon o zatiti okolia, Narodne novine br. 110/07; Nacionalni energetski programi i drugi
7
Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01, br. 177/04 i br. 76/07
8
Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja , Narodne novine br. 130/07
9
Narodne novine br. 177/04 i br. 76/07
10
Narodne novine br. 76/07
11
12
13
14
Narodne novine br.107/03
15
Narodne novine br. 79/05, br.155/05 i br. 74/06
16
Directive 2006/32/EC on energy end-use efciency and energy services and repealing Council Directive 93/76/EEC
Slika 6 - Energetske oznake za izvore svjetlosti (lijevo) i za split klima ureaje (desno)
Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti
9
propisuje promociju
ekasnog i racionalnog koritenja energije, objavljivanje obavijesti i podataka
o energetskoj ekasnosti i koritenju energije te obvezu energetskih subjekata
za dostavu traenih podataka, izvjea i druge dokumentacije u skladu sa
zahtjevom Hrvatske energetske regulatorne agencije.
Ekasnost potronje energije u zgradama u nadlenosti je Ministarstva zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. U Zakonu o prostornom
ureenju i gradnji
10
uteda energije i toplinska zatita navode se kao
jedan od bitnih zahtjeva za graevinu. Na temelju istog zakona donesen je
Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u
zgradama
11
.
Energetska ekasnost sastavni je dio i politike zatite okolia. Zakonom
o zatiti okolia
12
navodi se da zahvati u okoliu trebaju biti planirani i
izvedeni tako da to manje oneiavaju okoli, a da se pri tome vodi rauna
o racionalnom koritenju prirodnih izvora i energije.
Kako se vidi iz zakonodavnog okvira, institucionalni okvir za energetsku
ekasnost u Hrvatskoj ukljuuje dva kljuna ministarstva. U prvom redu to
je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) kao
ministarstvo nadleno za energetiku, a potom Ministarstvo zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG), kao ministarstvo
nadleno za poslove graditeljstva, a time i za energetsku ekasnost zgrada.
Provedba Pravilnika o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih
ureaja u nadlenosti je Dravnog inspektorata, dok je podruje propisivanja
minimalnih zahtjeva za energetsku ekasnost ureaja i ekolokog dizajna u
nadlenosti i MINGORP-a i MZOPUG-a.
Temeljem Zakona o zatiti okolia
13
i Zakona o energiji
14
, osnovan je Fond
za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
15
. Fond je osnovan radi
nanciranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slinih
aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja
okolia te u podruju energetske ekasnosti i koritenja obnovljivih izvora
energije. Vie informacija o institucijama zaduenim za energetsku ekasnost
u Hrvatskoj mogue je nai na web adresama http://www.mzopu.hr , http://
www.fzoeu.hr i http://www.mingorp.hr.
17
Directive 2004/8/EC on the promotion of cogeneration based on a useful heat demand in the internal energy market and amending Directive 92/42/EEC
18
Directive 2002/91/EC on the energy performance of buildings
19
Sve direktive mogu se pronai na: http://ec.europa.eu/energy/demand/legislation/domestic_en.htm
20
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i MINGORP izradili su Master
plan energetske uinkovitosti za Republiku Hrvatsku. Master plan
energetske uinkovitosti predstavlja dokumentiranu strategiju energetske
ekasnosti, kojom su odreeni ciljevi poboljanja energetske ekasnosti te
mehanizmi i mjere putem kojih e se ti ciljevi ostvarivati.
Glavni stavke u sadraju Master plana su sljedee:
1. Odreivanje (kvanticiranje) ciljeva za poboljanje energetske
ekasnosti na nacionalnoj razini
2. Regulatorni okvir za poticanje energetske ekasnosti
(zakonodavstvo, nanciranje, institucionalna potpora)
3. Meusektorska pitanja (prije svega, povezanost energetske
ekasnosti i zatite okolia, posebice u borbi protiv klimatskih
promjena)
4. Detaljni prikaz mjera energetske ekasnosti u svakom pojedinom
sektoru neposredne potronje energije (kuanstva, usluge,
industrija i promet)
5. Uloga energetskog sektora u poticanju energetske ekasnosti
6. Naini za praenje i verikaciju energetskih uteda
7. Detaljni plan provedbe za prvo trogodinje razdoblje
1.4.3. Pravni okvir u Europskoj uniji
Sve europske drave obvezane su direktivama EU-a da u svoje strateke i
zakonodavne okvire energetskog razvitka i zatite okolia ugrade planove za
poboljanje ekasnosti potronje energije. Hrvatska, kao zemlja kandidat
za pristup Euopskoj uniji i njezina skoranja lanica, usklauje svoj
zakonodavni okvir sa svim direktivama Europske unije te preuzima i ispunjava
sve obveze koje te direktive nalau.
Europska unija se u nizu dokumenata strateki opredijelila za poboljanje
energetske ekasnosti, a posebice su znaajni sljedei strateki dokumenti:
Zelena knjiga o energetskoj ekasnosti od 22. lipnja 2005., Zelena
knjiga o energetici od 8. oujka 2006. te Akcijski plan energetske
ekasnosti od 19. listopada 2006.
Podruje energetske ekasnosti u Europskoj uniji ureuje se preteno trima
direktivama:
Direktiva 2006/32/EC Europskog parlamenta i Vijea od 5. travnja 2006.
o energetskoj ekasnosti i energetskim uslugama
16

Direktiva 2004/8/EC Europskog parlamenta i Vijea od 11. veljae 2004.
o unaprjeenju kogeneracije na temelju potronje korisne energije na
unutranjem tritu energije
17
Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta i Vijea od 16. prosinca
2002. o energetskim karakteristikama u zgradama
18
.
Uz ove, znaajne direktive, koje pokrivaju energetsku ekasnost pojedinih
troila (kuanskih ureaja) su direktive 2005/32/EC, 2000/55/EC, 96/57/
EC, 92/42/EEC, 92/75/EEC, 94/2/EC, 2003/66/EC , 95/12/EC , 95/13/EC,
96/60/EC 2002/40/EC, 97/17/EC, 2002/31/EC i 98/11/EC
19
, ija puna imena
ovdje neemo navoditi, jer ve i njihova brojnost ilustrira dobru deniranost
zahtjeva za energetskom ekasnosnou troila.
U sklopu eurointegracijskih procesa Republika Hrvatska je cjelokupni koncept
reforme energetskog sektora kroz pravni i institucionalni okvir prilagodila
zahtjevima EU-a. Za podruje energetske ekasnosti posebno je znaajna
Direktiva o energetskoj ekasnosti i energetskim uslugama (2006/32/EC),
koja obvezuje na postavljanje kvantitativnih ciljeva za poboljanja energetske
ekasnosti u razdoblju od 2008. do 2016. te ispunjavanje istih. Preuzimanje
i ispunjavanje obveza koje ove direktive nalau znaajno e pridonijeti
i ispunjavanju jednog od stratekih ciljeva hrvatske energetske politike,
denirane Strategijom energetskog razvitka
20
, a to je poboljanje energetske
ekasnosti u svim segmentima energetskog sektora.
Nadalje, Hrvatska je takoer raticirala Kyotski protokol, meunarodni
ugovor kojim se potpisnice obvezuju smanjiti svoje emisije staklenikih
plinova u razdoblju od 2008. do 2012.
godine. Hrvatska mora svoje emisije smanjiti za 5% u odnosu na baznu
godinu. Programi energetske ekasnosti koji ukljuuju i koritenje obnovljivih
izvora energije i projekte zamjene goriva, svakako e imati kljunu ulogu u
postizanju ovog vanog cilja.
1.4.4. Primjeri iz svijeta
Svjetska iskustva pokazuju da je kljuan faktor za uspjenost provoenja
programa energetske ekasnosti upravo osmiljavanje aktivnosti za
obrazovanje, informiranje i podizanje svijesti ljudi o vanosti ekasnog
koritenja energije i povezanosti s ciljevima zatite okolia.
Nadalje, svi uspjeni programi energetske ekasnosti podrazumijevaju i
aktivnosti tipa lead-by-example (voditi primjerom). Kako bismo potvrdili
ovu injenicu, navodimo nekoliko programa iz zemalja s vodeim programima
energetske ekasnosti u svijetu:
U.S. Department of Energy, Energy Efciency and Renewable Energy:
Federal Energy Management Program (FEMP) ameriki program e-
kasnog koritenja energije i vode uz uporabu obnovljivih izvora energije
u objektima dravne uprave (http://www1.eere.energy.gov/femp)
Government of Canada: Federal House in Order (FHIO) sveobuhvat-
na kanadska inicijativa za suzbijanje klimatskih promjena kroz projekte
energetske ekasnosti i zamjene goriva u vladinim objektima (http://
www.fhio-ifppe.gc.ca)
Natural Resources Canada, Ofce of Energy Efciency: Federal Building
Initiative (FBI) ekasno koritenje energije, vode i uporaba obnovljivih
izvora energije u objektima dravne uprave Kanade (http://oee.nrcan.
gc.ca/communities-government/buildings/federal/federal-buildings-ini-
tiative.cfm)
UK Government: Better Public Buildings Initiative britanski program
poboljanja kvalitete javnih objekata (http://www.betterpublicbuilding.
org.uk)
European Commission: GreenBuilding Programme europski program
poboljanja energetske ekasnosti u nestambenim objektima (http://
www.eu-greenbuilding.org)
Vie europskih poticajnih programa i udruenja (http://ec.europa.eu/
energy/ )
o Display Campaign
o Sustainable Energy Europe Campaign
o Energie Cites
o Sustainable Cities and Towns Campaign
o MedCities
o Local Government for Sustainability (ICLEI)
o Council of European Municipalities and Regions (CEMR)
o Climate Alliance
Energetski ekasni javni objekti vrlo su znaajni: doprinose zatiti okolia,
pruaju zdrave radne uvjete za zaposlenike, potiu produktivnost i tede
novac poreznih obveznika.
Takoer, ovakvi projekti izuzetno su dobra prilika za javno-privatno
partnerstvo, posebice prilikom velikih rekonstrukcija gradskih objekata.
Takvim aranmanima na ekonomski isplativ nain se postiu sve ve navedene
prednosti poboljane energetske ekasnosti.
Ovakve e aktivnosti takoer potaknuti trine promjene i usmjeriti
trite roba i usluga k sve ekasnijim tehnologijama i rjeenjima.
1.4.5. Primjer iz Hrvatske
Kao uspjean primjer gospodarenja energijom u Hrvatskoj moe posluiti
grad Sisak (Okvir 1).
Okvir 1 gospodarenje energijom - Sisak
Grad Sisak
Broj stanovnika (grad u irem smislu) 52.233
Povrina: 422,75 km
2
Broj samostalnih naselja: 35
Broj stanovnika (grad u uem smislu): 37.491
Trokovi energije u gradu Sisku:
(potronja energije u sustavu opskrbe vodom nije uraunata)
1. Javne zgrade 6.000.000,00 kn
2. Javna rasvjeta 3.500.000,00 kn
Ostvarene novane utede u prvoj godini rada EE ureda:
Rekonstrukcija sustava grijanja i zamjena goriva na dvije kole
300.000,00 kn
Promjena zakupa snage i tarifa u 2 zgrade 140.000,00 kn
U Sisku je u sklopu projekta Poticanje energetske ekasnosti u Hrvatskoj
kojeg provode Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) pokrenut pilot projekt
Uvoenje sustavnog gospodarenja energijom u grad Sisak.
Pripreme pilot projekta zapoele su poetkom 2006. godine, a provedba u
travnju 2006. godine. Koncept provedbe projekta sastojao se od sljedeih
glavnih komponenti:
1. priprema za projekt
2. uspostava sustavnog gospodarenja energijom (SGE) u gradu
3. javna objava politike energetske ekasnosti
4. provoenje ocjena energetske ekasnosti svih zgrada i tvrtki u
vlasnitvu grada, ime su obuhvaene:
kole (21 zgrada);
vrtii (7 zgrada);
sportski objekti (3 zgrade):
gradski bazen
klizalite
gradski stadion
objekti u kulturi i socijanoj skrbi (7 zgrada):
knjinice i galerija (4 zgrade)
kazalita (2 zgrade)
djeji dom
javna rasvjeta;
sustav opskrbe vodom i odvodnje
5. razvoj i instalacija Informacijskog sustava za gospodarenje
energijom ISGE
6. provedba mjera poboljanja energetske ekasnosti samostalno ili
putem ESCO modela
7. otvaranje EE info centra za graane u kojem se mogu dobiti
besplatni savjeti i
8. organiziranje radionica za graane na kojima se obrauju
teme ekasne uporabe energije i openito informira
graane o energetskoj ekasnosti.
Pilot projekt u Sisku uspjeno je pokrenut u veljai 2007. godine, kada je
slubeno zapoeto sustavno gospodarenje energijom u gradu. Unutar
komunalnog odjela u gradskoj upravi osnovan je Ured za gospodarenje
energijom (EE ured) te je imenovan Energetski tim (EE tim) s 2 lana,
koji su preuzeli obvezu i zadae gospodarenja energijom u svim objektima
u vlasnitvu grada. Do kraja 2007. godine EE tim je u potpunosti preuzeo
gospodarenje energijom u gradu. Zapoeto je i provoenje nekoliko projekta
poboljanja energetske ekasnosti (EE projekt).
Rezultate EE projekata prikazat emo na primjeru dviju osnovnih kola, u
kojima su zamijenjene stare i dotrajale kotlovnice na loivo ulje. U osnovnoj
koli Braa Ribar ugraena je nova plinska kotlovnica te su zamijenjene
sve cijevi i radijatori, a u osnovnoj koli Viktorovac ugraena je nova toplinska
podstanica i spojena na sredinji toplinski sustav. Oba projekta provedena su
tako da se investicija otplauje iz ostvarenih uteda.
Pozitivni uinci provedenih projekata su viestruki:
smanjenje potronje energije za 30% za obje kole, to
odgovara smanjenju od 350 MWh/godini;
nancijaska uteda od 300.000,00 kn i to ne samo zbog
smanjene potronje energije, ve i zbog zamjene skupog loivog
ulja jeftinijim i ekoloki prihvatljivijim prirodnim plinom te
spajanjem na sredinji toplinski sustav;
smanjenje emisije staklenikih plinova za 90 tona CO
2
/
godini.
1.5. Smanjenje emisije staklenikih plinova
Sustavno gospodarenje energijom (SGE) izravno je povezano uz zatitu
okolia. Naime, korisne oblike energije (poput elektrine ili toplinske
energije) najveim dijelom dobivamo spaljivanjem fosilnih goriva (ugljen,
nafta i plin). Prema tome, smanjenjem potronje elektrine ili toplinske
energije smanjujemo izgaranje fosilnih goriva, a time i emisiju tetnih plinova
u okoli.
Ugljini dioksid (CO
2
), koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, je plin s
najveim utjecajem na globalno zatopljenje. Stoga se utjecaj smanjenja
potronje energenta na globalno zatopljenje rauna primarno kroz ostvareno
smanjenje emisije CO
2
. U tablici 1 dani su emisijski faktori CO
2
za pojedine
energente.
Tablica 2 Emisijski faktori CO
2
za pojedine energente
Emisijski faktor za prirodni plin 200,95 gCO
2
/kWh
Emisijski faktor za lako loivo ulje 264 gCO
2
/kWh
Emisijski faktor za loivo ulje 276 gCO
2
/kWh
Emisijski faktor za elektrinu energiju 276,75 gCO
2
/kWh
Emisijski faktor za toplinarstvo 269,39 gCO
2
/kWh
Primjenom gore navedenih emisijskih faktora proizlazi da emisija 1 tCO
2

nastaje potronjom:
530 m
3
zemnog plina
370 l ekstra lakog loivog ulja
3600 kWh elektrine energije
Isto tako, ukoliko zamijenimo samo jednu klasinu arulju snage 100 W
koju koristimo 6 sati na dan tednom aruljom snage 23 W, u godini dana
moemo utedjeti oko 50 kg CO
2
.
Danas smo i sami svjedoci klimatskih promjena, a raste svijest i o injenici
da svojim postupcima i navikama i sami sudjelujemo u zagaivanju okolia.
SGE nam prua mogunost da poveavanjem ekasnosti potronje energije
na razini cijelog grada znatno doprinesemo zatiti okolia i ublaavanju
klimatskih promjena.
Primjer postignutih smanjenja emisije CO
2
za kolu u gradu Sisku prikazan
je u okviru 2.
Okvir 2 - Primjer izrauna smanjenja emisije CO2 za kolu
Podaci o koli:
Godina izgradnje: 1960.
Povrina: 2780 m
2
Broj osoba u koli: 680
Broj sati rada: 3900 sati/godini
Sustav grijanja prije rekonstrukcije:
Tip kotla: 2 x toplovodni kotlo TAM Maribor, tip ZE-
250
Godina proizvodnje: 1976
Snaga: 2 x 290 kW
Energent: loivo ulje
Godinja potronja loivog ulja: 50.000,00 litara
Godinja potronja toplinske energije: 500.000,00 kWh
Sustav grijanja nakon rekonstrukcije:
Toplinska podstanica
Snaga: 380 kW
Energent: Centralni toplinski sustav
Godinja potronja toplinske energije: 304.900,00 kWh
Izraun emisije CO
2
E
CO2
= Godinja potronja topliske energije x Emisijski faktor
Prije rekonstrukcije (loivo ulje):
E
CO2
= 500.000,00 x 276 = 138 tona CO
2
/godini
Nakon rekonstrukcije (centralni toplinski sustav)
E
CO2
= 304.900,00 x 269,39 = 82 tone CO
2
/godini
Ostvareno smanjenje:
56 tona CO
2
/godini
1.6. Prije nego krenemo...
Uenje je poput plovidbe uzvodno: ne napredovati znai ii unatrag.
--- kineska
Promjena je zakon ivota i samo oni koji gledaju u prolost ili sadanjost,
e sigurno promaiti budunost.
--- John F. Kennedy
Suoeni s izborom promjene naina razmiljanja ili dokazivanja da
promjena nije potrebna, gotovo svi odmah ponu dokazivati.
--- John Kenneth Galbraith
injenica je da je u mnogim gradovima i zemljama znanje o
poboljanju energetske ekasnosti i takva praksa u lokalnoj,
gradskoj i regionalnoj upravi svakodnevica ve niz godina. Dakle,
ono to emo pokazati primijenjeno je, testirano i dokazano dosad
mnogo puta. Ono to ete vi postii je nova korist za graane u
vaem gradu ili upaniji oni e tako postati dio grupe povlatenih
graana koji mogu rei da se njihovi izabrani predstavnici brinu o
budunosti i razvitku uz primjenu naela odrivog razvoja.
Bilo da je vae radno mjesto u upaniji, gradu ili opini, vi ste dio ili pak
voditelj grupe ljudi koja ini tim. Stoga ste vi kritini za uspjeh vaeg grada
ili upanije. Postojea iskustava pokazuju da je uspjeh izgledan strah od
preuzimanja odgovornosti je potpuno nepotreban! Put do uspjeha uvijek
traje, no u sluaju sustavnog gospodarenja energijom taj se put sigurno
moe zavriti uspjeno.
Za sustav gospodarenja energijom u ovom vodiu nadalje emo koristiti
kraticu SGE. Obzirom na okruenje, kako bi naglasili da SGE nije nova
struktura unutar uprave ve nadogradnja postojee, mi emo rei da uvodimo
sustavno gospodarenje energijom kojega ine ljudi, procedure i
oprema sa zajednikim ciljem poveanja ekasnosti potronje energije.
Slino tome, spomenut emo i sustav integriranog upravljanja gradom
ili upanijom, koji e nam posluiti da postavimo SGE u perspektivu veih
planova.
Zadovoljni graani ine uspjenu zajednicu. Pozitivno miljenje o gradskom
ili upanijskom poglavarstvu stvara pak pozitivnu povratnu vezu u svim
procesima, od gospodarskih do politikih. Stoga su zadovoljni graani cilj
svake javne uprave. Investicije u projekte poveanja energetske ekasnosti
koji se pokreu kroz SGE vrlo su jednostavan i ekasan nain postizanja
ovog cilja.
21
Trokovi se ponekad i ne mogu smanjiti. Primjerice, ukoliko broj pacijenata u bolnicama stalno raste, rast e i potronja energije. No specina potronja energije po broju pacijenata svakako se moe smanjiti boljom
prilagodbom npr. ciljanih temperatura, vremenskim rasporedom, itd. Dakle, i uz porast potronje energije, ekasnost njezine potronje moe se poveati, pa e taj porast biti sporiji i dugorono odriv u odnosu na stanje
bez SGE-a.
Slika 7 - Osnovni koncept SGE-a
rad (ljudski resursi)
uredski materijal i oprema
energija
odravanje
usklaenost s propisima zatite okolia.
Na alost, ustalilo se miljenje da je energija stalan troak kojim se ne moe
upravljati, to je naravno potpuno pogreno. Razlog takvome miljenju lei
u relativno stabilnim (i jo uvijek niskim) cijenama energije te injenici da
energija u mnogim poduzeima, posebice iz uslunog sektora, predstavlja
samo mali dio u ukupnim trokovima upravljanja. Upravljanje potronjom
energije uz smanjenje
21
trokova energije, za posljedicu ima i smanjenje
trokova odravanja te poboljanja zatite okolia.
Naime, sustavno gospodarenje energijom svakako podrazumijeva neprestano
poboljavanje radnih procedura, ime se smanjuje i potreba za preventivnim,
a posebice korektivnim odravanjem, a samim tim se smanjuju i trokovi
odravanja. Nadalje, potronja energije usko je vezana uz oneienje
okolia. Naime, izgaranjem fosilnih goriva (nafte, plina, ugljena) u atmosferu
se emitiraju brojni zagaivai, a posebice CO
2
, krivac za globalni problem
klimatskih promjena. Stoga, svako neracionalno koritenje energije u stvari
znai zagaenje okolia.
Danas je briga za okoli imperativ svake lokalne zajednice i
neizostavan dio drutveno odgovornog ponaanja. Pokazuje se da
je u razvijenim zemljama kupcima jedan od prioriteta pri odabiru dobavljaa
roba i usluga upravo njegov odnos prema okoliu. Osim stvaranja zelenog
imida, racionalnom potronjom energije smanjit e se i (budui) trokovi za
neusklaenost s propisima zatite okolia, tzv. okoline naknade.
Prema tome, energijom se moe upravljati i gospodariti jednako ekasno
kao i bilo kojim drugim trokovima! Upravo je to bit sustava gospodarenja
energijom (SGE).
2.1. Opi kontekst gospodarenja energijom
Gospodarenje energijom treba promatrati na vie razina. ak se i na globalnoj
razini pridaje velika vanost SGE-u, kroz razne meunarodne sporazume i
ciljeve poput smanjenja emisija staklenikih plinova (Kyotski protokol). U
Europskoj uniji zemlje-lanice odrednice direktiva o energetskoj ekasnosti
provode kroz svoje nacionalne regulatorne okvire. Inicijative za sustavno
gospodarenje energijom sve su prisutnije i na regionalnoj i lokalnoj razini,
gdje se razvija nancijska potpora ovakvim programima, provode promotivne
aktivnosti i informativne kampanje o gospodarenju energijom, kako bi se
pozitivnim primjerom motiviralo graane da i sami neto uine. Opi kontekst
i nain motivacije na raznim razinama uprave prikazuje slika 8.
Projekt SGE-a u gradovima obuhvaa sve zgrade u vlasnitvu lokalne uprave.
U skladu s nalazima energetskih pregleda, u pojedinim zgradama se pokreu
i provode zahvati poboljanja energetske ekasnosti. Krajnji cilj je svesti
potronju energije u zgradama na najmanju moguu razinu, kontinuirano
poboljavajui ekasnost uporabe energije, no uz osiguravanje optimalnih
radnih i boravinih uvjeta u tim zgradama. Ovaj proces, koji treba provesti za
svaku zgradu u vlasnitvu grada ili upanije, ilustriran je slikom 9.
2. Koncept sustavnog gospodarenja energijom (SGE)
Osnovni cilj SGE-a je razviti i uspostaviti model kontinuiranog i sustavnog
gospodarenja energijom (energetskog menadmenta) u objektima i tvrtkama
u vlasnitvu gradova i upanija.
Trokovi energije (prirodni plin, ekstra lako loivo ulje, ogrjevno drvo,
elektrina energija, toplinska energija u obliku vrele vode ili pare) i vode u
objektima koji su u vlasnitvu i pod upravom grada ili upanije predstavljaju
znaajnu stavku u proraunu. SGE optimira i smanjuje potronju energije, tj.
poboljava energetsku ekasnost, a time izravno ostvaruje utede i smanjuje
tetni utjecaj na okoli.
Moe se rei da je SGE specian skup znanja i vjetina koji se temelji na
organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente:
ljude s dodijeljenim odgovornostima
procedure praenja ekasnosti:
o pokazatelje potronje (u daljnjem tekstu PP)
o denirane ciljeve za poboljanje
kontinuirano mjerenje i poboljavanje ekasnosti.
Temeljni koncept SGE-a sa svojim kljunim elementima prikazan je na slici 7.
Energija je troak stoga, gospodarenje energijom znai upravljanje trokovima.
Poboljanje energetske ekasnosti, dakle, znai poveanje kvalitete usluge
graanima! Stoga se moramo zainteresirati i aktivno ukljuiti u program
uspostavljanja sustava gospodarenja energijom SGE.
Gradska i upanijska uprava, ba kao i veina tvrtki, ima sljedee trokove
upravljanja:
rad (ljudski resursi)
uredski materijal i oprema
energija
odravanje
usklaenost s propisima zatite okolia.
Energija je troak stoga, gospodarenje energijom znai upravljanje
trokovima. Poboljanje energetske ekasnosti, dakle, znai poveanje
kvalitete usluge graanima! Stoga se moramo zainteresirati i aktivno ukljuiti
u program uspostavljanja sustava gospodarenja energijom SGE.
Gradska i upanijska uprava, ba kao i veina tvrtki, ima sljedee trokove
upravljanja:
Slika 8 - Opi kontekst gospodarenja energijom
Slika 9 SGE i proces poveanja ekasnosti potronje energije u gradskim i upanijskim zgradama
2.2. Sustavno gospodarenje energijom u zgradama

Krenimo od injenice da se za svaku zgradu u vlasnitvu grada ili upanije
na kraju mjeseca plaaju rauni za utroenu energiju. Poetni korak jest
razumijevanje strukture potronje energije, kao to prikazuje slika 10.
Potronju elektrine energije ine svi elektrini ureaji u zgradi ili izvan nje
(npr. javna rasvjeta). Rauni za grijanje pojavljuju se posebno u zgradama
prikljuenima na gradske toplane ili openito koje se griju kroz toplovodnu
mreu. Prirodni plin se troi u vlastitim kotlovnicama ili za proizvodnju
topline, za kuhanje i zagrijavanje tople potrone vode. Voda se troi za pie i
sanitarne potrebe u svim zgradama.
Znate li koje su sve zgrade pod vaom upravom? Imate li te informacije u
nekom sredinjem registru podataka?
Bez ozbira na odgovor na ova pitanja, jednom kada utvrdimo trokove za
energiju i vodu, moramo utvrditi gdje se potronja dogaa tako dolazimo
do sustava koji prikazuje slika 11.
Deniravi zgrade kao toke u kojima se troi energija, svakoj zgradi
pridijeljujemo iznos dan na raunima kao troak energije. No, jo ne znamo
kako su ti trokovi nastali. Dakle, ukoliko se unutar mjeseca dogodi veliko
odstupanje potronje, u odnosu na prosjenu potronju proteklih godina,
nemamo mogunost promjenu prepoznati i popraviti sustav tako da odmah
funkcionira ekasno, ve moemo tek reagirati na kraju obraunskog
razdoblja.
Zbog toga, a da bismo povezali potroenu energiju, ne samo sa zgradom
nego i s tonim mjestom potronje, deniramo tzv. energetske trokovne
centre (ETC). Primjeri ETC-a su:
kuhinja u koli
kuhinja u vrtiu
rasvjeta muzeja
sanitarni vorovi u sportskim dvoranama u vlasnitvu grada
gradski autobusi u javnom prijevozu.
Iskustveno pravilo je da manje zgrade predstavljaju jedan ETC, dok se vei
sustavi poput npr. bolnica obino dijele na nekoliko ETC-a, od kojih je svaki
cjelina koja se promatra za sebe.
2.2.1. Odreivanje energetskih trokovnih centara
Uvoenje SGE-a poinje uspostavljanjem organizacijske strukture te
decentralizacijom odgovornosti na pojedine dijelove poglavarstva (u ovisnosti
o djelatnosti, tipovima energije i sl.). Pojedini centri odgovornosti nazivaju se
energetski trokovni centri (ETC). U svakom ETC-u se:
imenuju odgovorne osobe
deniraju pokazatelji potronje (PP)
odreuju ciljevi za poboljanje ekasnosti potronje energije te
prati potronja energije (po aktivnostima, jedinici prostora, broju
ljudi ili proizvoda).
Prilikom odreivanja ETC-a potrebno je u obzir uzeti sljedee kriterije:
potronju energije u ETC-u mora biti mogue izravno mjeriti
u svakom ETC-u mora biti mogue odrediti aktivnosti vezane uz po-
tronju energije (u gradu e to esto biti samo korisni volumen pro-
storije koja se hladi ili grije, broj zaposlenika u tom prostoru, ali u
nekim grdaskim/upanijskim objektima e to biti i koliina proizvoda,
primjerice asfalta proizvedenog u asfaltnoj bazi tvrtke koja upravlja
gradskim cestama i sl.)
trokovi potrebne mjerne opreme ne bi trebali biti vei od 15 do 25%
godinjih trokova za energiju u ETC-u gdje se postavljaju mjerenja
- naime, iskustvo pokazuje da bolje praenje potronje energije koje
osigurava mjerni sustav, moe donijeti energetske utede od 5 do
15%, pa se na ovaj nain osigurava ekonomska isplativost instaliranja
dodatne mjerne opreme
Slika 11 - Povezivanje potronje s potroaima
Slika 10 - Uobiajene kategorije potronje u javnim objektima
odgovornost za praenje potronje energije u ETC-u najbolje je do dijeliti osobi koja radi u tom ETC- u, primjerice voditelju odra vanja ili domaru
za svaki ETC moraju se defnirati pokazatelji potronje energije
za svaki ETC potrebno je postaviti ciljeve za poboljanje efkasnosti potronje energije.
Energetske trokovne centre potrebno je denirati kako na strani potronje energije (npr. grijani prostor), tako i na strani opskrbe energijom (npr. kotlovnica).
Primjerice, na strani potronje energije zanima nas koliko ekasno se energija koristi za obavljanje odreene aktivnosti, dok nas na strani opskrbe energijom
zanima koliko ekasno koristimo ulazne energente za proizvodnju korisnog oblika energije (primjerice, koliko ekasno koristimo prirodni plin u kotlovnici za
dobivanje toplinske energije).
Na slici 12 ilustriran je koncept ETC-a.
Slika 12 takoer istie da je u svakom ETC-u izuzetno vano imenovati osobu odgovornu za energetiku koja e prikupljati podatke, izraunavati PP te ih
usporeivati s postavljenim ciljevima, a o napretku izvjetavati nadreene strukture.
Odreivanje ETC-a u svakoj zgradi u vlasnitvu grada ili upanije, zahtjeva detaljniju analizu koja svakako mora biti sljedei korak u nastavku aktivnosti na
podruju energetske ekasnosti i potpunog uspostavljanja SGE-a!
Odredivi ETC-e, uvoenje SGE-a zasad izgleda kako prikazuje Slika 13. Kako bi od ETC-a, koji u ovoj fazi postoje kao samostalni otoci u kojima se dogaa
odreeni troak za energiju, ostvarili korist u smislu poboljanja energetske ekasnosti, jednom denirani ETC-i moraju se umreiti kroz sustav gospodarenja
energijom (SGE).
Slika 12 - Koncept energetskih trokovnih centara (ETC)
Slika 13 - SGE u fazi uvoenja ETC-a
i provoenjem organizacijskih promjena tako da se stvori svijest o SGE-u,
posao nije gotov, ali je inicijalna faza privedena kraju.
Mjerni instrumenti i senzori koje postavljamo u fazi uvoenja ETC-a i
deniranja PP-a pruaju nam uvid u kretanja potronje svih oblika energije
i parametara koji na tu potronju utjeu. Dakle, generiramo podatke koje je
potrebno analizirati kako bismo mogli donijeti odluke o nainima poveanja
ekasnosti potronje energije u zgradama pod naom upravom.
Izuzetno je poeljno da prikupljanje podataka bude automatizirano. Podaci se
obino pohranjuju u bazu podataka. Runo prikupljanje podataka takoer je
mogue, no danas se povlai pred modernim tehnologijama koje omoguuju
jasnije, a istovremeno i kompleksnije analize podataka, praktiki u istom
trenutku kada pristignu novi podatci. Runi upis podataka takoer ostavlja
otvorenim pitanje nesigurnosti i mogunosti pogreke pri prikupljanju i
upisivanju podataka u informacijski sustav za gospodarenje energijom
(ISGE), koji je okosnica sustavnog gospodarenja energijom.
Sustavno gospodarenje energijom je kontinuiran proces SGE
nije projekt koji ima svoj ivotni vijek, ve on postaje dio rutinskih
procesa u gradu ili upaniji.
Zasad moemo utvrditi da smo u razvoju SGE-a doli do razine prikazane na
slici 15.
2.2.3. Kljuni elementi SGE-a
SGE je samo jedan element upravljanja ekasnou ukupnog procesa kojim
se bavi vaa upravna jedinica, no vrlo vaan u ostvarivanju svih ostalih
naime, nijedna druga aktivnost ne moe se obavljati bez utroka odreenih
energetskih resursa. Dobar sustav gospodarenja energijom bi trebao
smanjiti trokove za energiju (poveanjem ekasnosti potronje)
za najmanje 5%, a ovisno o situaciji i preko 50%.
Za uvoenje i pravilno funkcioniranje SGE-a, potrebno je izvriti niz aktivnosti,
od kojih skreemo panju na:
razvoj i donoenje energetske politike i plana provedbe
obrazovanje i akcije podizanja svjesnosti o energiji, energetskoj efka-
snosti i gospodarenju energijom
energetske preglede kako bi se razumjela potronja i odredile mogu-
nosti poboljanja
uspostava informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE)
2.2.2. Pokazatelji potronje (PP)
Redovito mjerenje potronje energije u ETC-ima i povezivanje potronje
energije s aktivnosti za koju se ta energija troi, osnova je gospodarenja
energijom. Ova se veza izraava preko pokazatelja potronje (PP), a esto
se koristi i izraz energetska intenzivnost ili jedinina (specina) potronja.
Naime, pokazatelj ekasnosti potronje energije jest omjer potroene energije
i korisnog izlaza (usluge, proizvoda) kroz neko vremensko razdoblje. Dakle,
za odreivanje PP-a potrebno je mjeriti:
potronju energije i
veliine koje utjeu na potronju energije.
Kako se deniraju pokazatelji potronje i koji se uobiajeno koriste, detaljno
je prikazano u prilogu 3, dok ovdje i nadalje prikazujemo samo ideju.
Dakle, u zgrade smo uveli ETC-e i za svaki smo razvili pokazatelje potronje.
Prema tome, u procesu uspostave SGE-a stigli smo do stanja prikazanog na
slici 14.
Jednom postavljeni PP-ovi slue i za postavljanje ciljeva poboljanja
ekasnosti tako moemo za primjerice kolu, denirati poveanje
energetske ekasnosti grijanja za 15%. Ovakav cilj bismo ostvarili zahvatima
u kotlovnici, zamjenom prozora i poboljanjem izolacije (nakon to odredimo
nancijsku isplativost pojedinih mjera).
Nakon deniranih PP-ova i postavljenih ciljeva za poboljanje ekasnosti, te
nakon to smo postavili mjerne instrumente za praenje potronje i uspostavili
procedure oitanja instrumenta, proces praenja i ocjene ekasnosti potronje
energije u pojedinom ETC-u, provodit e se kroz sljedee aktivnosti:
redovno oitanje mjernih instrumenata (provodi za to zaduena oso-
ba)
o ako je sustav automatski, onda se instrumenti i baza podataka samo
periodiki obnavljaju
provjera tonosti oitanih podataka (obino provodi voditelj ETC-a)
izraun PP-a i usporeivanje s defniranim ciljem (obino provodi vo-
ditelj ETC-a)
kada se uoe odstupanja od uobiajenog trenda potronje, potrebno
je provesti analizu uzroka i posljedica, a potom
provesti korektivne mjere.
Deniranjem ETC-a i pokazatelja potronje te ukljuivanjem zaposlenika
Slika 14 Koncept SGE-a nakon deniranja PP-a za svaki ETC
razrada i provedba utvrenih mjera za poboljanje energetske efkasnosti.
Ove toke treba shvatiti kao integriranu cjelinu, kako je i ilustrirano slikom 16.
Obrazovanje zaposlenika je od izuzetne vanosti! Zaposlenici na operativnoj razini moraju razumjeti potronju energije, potrebu za
poveanjem njezine ekasnosti i naine kako to ostvariti. Kroz radionice i predavanja zaposlenicima treba poveati svijest i ukazati im na injenicu da i
oni sami svojim ponaanjem utjeu na potronju energije, a time i na okoli. Posebice je nuno da osobe zaduene za gospodarenje energijom (EE tim) poznaju
problematiku i da imaju odgovarajue znanje s kojim mogu kvalitetno provoditi energetska savjetovanja, kako svojim kolegama tako i graanima. Primjer plana
teaja za zainteresirane djelatnike budue energetske savjetnike dan je u okviru 3.
Slika 15 - SGE i informacijski sustav (ISGE) za prikupljanje i obradu podataka
Slika 16 Integriranje cjelina u procesu gospodarenja energijom
Dan 1.
Uvodni dio
9:00 9:05 Uvodno o Projektu poticanja energetske
ekasnosti u Hrvatskoj
9:05 9:15 Projekt Sustavnog gospodarenja energijom u
gradovima i upanijama
9:15 9:40 Projekcija lma Moj grad
9:40 10:20 Uvodno o energetskoj ekasnosti
10:20 10:45 Potronja energije u zgradama
10:45 11:00 Pauza za kavu
Toplinska zatita zgrada I. dio
11:00 11:30 Postojee stanje stambenog fonda u RH
11:30 13:00 Savjeti za adaptaciju postojeih zgrada
13:00 14:00 Pauza za ruak
14:00 15:30 Savjeti za gradnju novih obiteljskih kua
15:30 16:00 Materijali dostupni na tritu i cijene
Dan 2.
Toplinska zatita zgrada II. dio
9:00 9:30 Primjeri iz prakse
9:30 10:30 Pasivna gradnja
10:30 11:00 Termika Expert predstavljanje softwarea za
proraun toplinskih gubitaka
Grijanje stambenog prostora
11:15 12:15 Grijanje stambenih prostora
13:15 14:45 Elementi sustava grijanja I
15:00 16:00 Elementi sustava grijanja II
16:00 16:15 Zakonska regulativa i norme. Cijene ureaja.
16:15 16:30 Regulacija sustava grijanja
Dan 3.
Ventilacija i hlaenje stambenog prostora
9:00 9:30 Ventilacija stambenog prostora
9:30 10:30 Hlaenje stambenog prostora
Priprema potrone tople vode
10:45 12:15 Priprema potrone tople vode u kuanstvima
Obnovljivi izvori energije u kuanstvu
13:15 14:30 Energija sunca
14:45 15:30 Biomasa
15:30 16:00 Kogeneracija u kuanstvima, mini vjetrogeneratori
16:00 16:15 Zavrna rije organizatora i podjela certikata
Dan 4.
Elektrina energija u kuanstvima
9:00 10:30 Rasvjeta
10:45 11:30 Kuanski ureaji
11:30 - 12:15 Inteligentna kua
13:15 14:15 Tarifni sustavi i oprema dostupna na tritu
Ekonomika u energetici
14:45 16:15 Ekonomika u energetici
Dan 5.
Energetski pregledi zgrada
9:00 10:00 Energetski pregledi zgrada
10:00 10:30 Rezultati energetskih pregleda nanciranih od strane UNDP-a
Iskustva iz prakse
10:45 11:00 Besplatni info telefon pokrenut u sklopu UNDP Projekta poticanja energetske ekasnosti u Hrvatskoj
11:00 11:15 Iskustva energetskih savjetnika pri obilasku obiteljskih kua
11:15 - 11:45 Iskustva energetskih savjetnika Energo Rijeka
Vjetine komunikacije
12:45 14:15 Vjetine komunikacije I
14:30 16:00 Vjetine komunikacije II
16:00 16:15 Zavrna rije organizatora i podjela certikata
Svrha teaja je osposobljavanje polaznika za kvalitetno provoenje ener-
getskog savjetovanja. Polaznici teaja e biti zaposlenici lokalnih uprava
tehnikih prola, s predznanjem iz jednog od navedenih podruja:
strojarstvo;
elektrotehnika;
graevina;
arhitektura.
Kako se radi o osobama s temeljnim tehnikim predznanjem, teaj je kon-
cipiran na nain da prua uvid u sva tehnika znanja povezana s uporabom
Okvir 3 Primjer teaja za lanove EE tima
energije u zgradarstvu, na strunoj razini. Po zavretku teaja, polaznici e
pristupiti pismenoj provjeri steenih znanja. Ispitanicima koji e zadovoljiti na
ispitu, uruit e se Energetska politika grada ili upanije mora imati zajedniki
dogovorene ciljeve i odraavati volju glavnih autoriteta u vaem gradu ili
upaniji za uspostavu SGE-a. Strategija mora denirati specine planove za
postizanje poboljane ekasnosti.
Energetska politika grada ili upanije mora imati zajedniki dogovorene
ciljeve i odraavati volju glavnih autoriteta u vaem gradu ili
upaniji za uspostavu SGE-a. Strategija mora denirati specine plano-
ve za postizanje poboljane ekasnosti.
Energetski pregled je prvi korak pri procjeni koliko energije troi
pojedina zgrada te gdje i kako poboljati ekasnost potronje en-
ergije. Energetski pregled je jednostavan, brz i smislen pregled zgrade koji
ukljuuje izradu bilance potronje energije i daje cjelokupnu sliku stanja i
Problem:
Visoki trokovi za energiju, pojava vlage i propuha, nedostatak komfora i slino. Neki od uzroka su:
Dotrajalost vanjskih prozora i vrata, loa ili nikakva toplinska izolacija vanjskih zidova i krova. -
Rezultat: propuh, pojava vlage, teko i skupo zagrijavanje/hlaenje zgrade.
Star i dotrajao kotao. -
Rezultat: velika potronja goriva.
Stari i dotrajali aparati i loa rasvjeta. -
Rezultat: visoki raun za potroenu elektrinu energiju,
-
Potraite pomo:
Visoki izdaci za energiju i nizak komfor upozorenje su da neto s vaom zgradom nije u redu, i tada je vrijeme da potraite pomo.
Jedna od mogunosti je poziv strunjaku (osobi ili tvrtki) koji je obuen za provoenje energetskog pregleda (ocjene).
Dolazak strunjaka i obilazak objekta:
Nakon poziva, strunjak ili tim strunjaka dolazi u vau zgradu i zapoinje s energetskom ocjenom zgrade. Ocjena ukljuuje:
Analizu rauna za potroenu energiju (toplina, struja, voda) u posljednjih 3 do 5 godina. -
Obilazak zgrade i pregled i biljeenje svih graevinskih elemenata (sastav i debljina zidova, stanje vrata i prozora ). Ukoliko je mogue, poeljno -
je unaprijed pripremiti postojeu graevinsku dokumentaciju zgrade.
Pregled ureaja, opreme i sustava unutar objekta (grijanje/hlaenje objekta, rasvjeta, vodoopskrba, vei potroai energije, ) -
Razgovor s korisnikom i prikupljanje korisnih informacija. -
Analiza postojeeg stanja i prijedlozi poboljanja:
Nakon prikupljanja podataka i informacija, slijedi analiza i izrada izvjetaja s prijedlogom mjera za poboljanje energetske ekasnosti. Svaka predloena
mjera popraena je jednostavnom nancijskom analizom.
Neke od moguih mjera su:
Postavljanje toplinske izolacije na vanjske zidove i krov (strop) -
Zamjena dotrajalih prozora i vrata novim i kvalitetnijim -
Zamjena stare rasvjete novom tedljivom (CFL rasvjeta) -
Zamjena starog sustava grijanja ili zamjena goriva (npr. loivog ulja plinom) -
Uvoenje sustavnog gospodarenja energijom -
Primjena predloenih mjera utede energije:
Prihvaanjem i provoenjem nekih ili svih mjera poboljanja energetske ekasnosti poveavate udobnost boravka u prostoru, istovremeno smanjujui
koliinu novca koji troite za energiju.
Neke od mjera ne zahtijevaju nikakva dodatna ulaganja, npr. smanjivanje temperature u prostorijama u kojima ne boravimo, ne otvaranje prozora
istovremeno dok grijemo ili hladimo sobu (osim na kratko vrijeme kako bi dopustili svjeem zraku da ue) i sl.
Za neke mjere potrebna su manja ulaganja (npr. zamjena klasinih arulja tednima), a neke mjere zahtijevaju znatna ulaganja (npr. postavljanje toplinske
izolacije na vanjske zidove ili zamjena prozora i vrata)
Rezultat:
Poboljanjem energetske ekasnosti smanjenjemo potronju energije bez gubitka komfora i time izravno tedimo novac, a neizravno uvamo okoli, jer
smanjujemo tetne utjecaje na okoli uzrokovane proizvodnjom i potronjom energije.
Obnovom zgrade produljujemo njen vijek trajanja, podiemo njenu vrijednost na tritu, a podiemo i kvalitetu i komfor ivljenja.
energetske ekasnosti pregledane zgrade. Tijekom ocjene pregledavaju se
i analiziraju graevinski elementi zgrade (prozori, vrata, zidovi, krov i sl.),
provjerava se stanje i ekasnost sustava za grijanje i hlaenje te analiziraju
mogunosti utede vode i elektrine energije.
Jednostavni energetski pregled zgrade moete provesti i sami, a za profesi-
onalan ili detaljan energetski pregled potrebno je angairati tvrtku odnosno
struno osposobljene osobe. Primjer tijeka energetskog pregleda dan je u
okviru 4.
Okvir 4 - Prikaz tijeka energetskog pregleda
2.2.4. Od gospodarenja energijom do odrivog upravljanja gradovima i upanijama
Sustavno gospodarenje energijom podupire razvoj vjetina organizacije, nagrauje dobre aktivnosti, izgrauje povezanost i ukljuenost svih zaposlenih te stvara i
zadrava znanje. Na ovaj nain, SGE moe biti kraljenica sustava integriranog upravljanja gradom i upanijom!
Sustav integriranog upravljanja ujedinjuje procedure upravljanja s pokazateljima uspjenosti, koji se mjere i kojima se upravlja kontinuirano. Temelji se na sada-
njim projektima i procesima, nancijskim i programskim smjernicama i utvruje koliko su oni povezani sa zacrtanom vizijom, misijom i precizno mjerivim ciljevima.
Strateko planiranje i upravljanje kvalitetom usluga, analiza i mjerenje utjecaja na okoli i naravno pokazatelji poslovanja uprave, ine cjelovit sustav koji mora
poivati na SGE-u. Kada sustavnim gospodaranjem postignemo maksimalnu iskoristivost energije, moemo krenuti primjenjivati mjerenje ekasnosti i u podruji-
ma koja nisu vezana za energetsku potronju i tako gospodariti i svim ostalim dijelovima gradske i lokalne uprave.
Potpuno izgraeni sustav u skladu s aktualnim kretanjima u EU i svijetu, koji prati i potronju energije i utjecaj na okoli, upravlja kvalitetom i openito je usklaen
s naelima odrivog razvoja, ilustrira slika 17. Treba napomenuti da ovo naravno nije jedini nain shvaanja integriranog upravljanja i da se komponente koje ga
ine mogu ralaniti na vie naina nae ishodite ostaje, meutim, sustavno gospodarenje energijom.
Slika 17 - SGE kao okosnica sustava integriranog upravljanja gradom ili upanijom
3. KORACI DO SUSTAVNOG GOSPODARENJA ENERGIJOM
Umjesto da ovu kratku tablicu prezentiramo na kraju kao zakljuak, odluili smo vam pruiti pregled aktivnosti koje je potrebno provesti za uspjeno uvoenje
SGE-a. Ponekad neke korake nije mogue ili nije potrebno provesti ili se pak izvode u nekoliko faza, no mi dajemo potpuni pregled, kako bismo daljnje aktivnosti
i nastavak vodia mogli staviti u perspektivu cjelovitog procesa poboljanja energetske ekasnosti u vaoj upravi.
1. Javno deklariranje energetske politike i ciljeva SGE-a
Graanima se daje na znanje energetska politika i strategija kojom e se
postii jasno denirani ciljevi. Ciljevi mogu biti primjerice smanjenje emisija
staklenikih plinova i lokalnog zagaenja, poticanje gospodarstva, smanjiva-
nje trokova, stvaranje novih radnih mjesta. Energetska politika mora biti dio
strategije odrivog razvoja ili integrirane strategije zatite okolia lokalne ili
regionalne uprave. Nuno je da bude javno objavljena i da ima jasne, brojka-
ma odreene ciljeve, kako bi je ozbiljno shvatili svi zaposlenici i graani.
2. Imenovanje odgovornih osoba
Bilo da je to jedna osoba, energetski tim ili agencija za gospodarenje ener-
gijom bitno je da je odgovornost javno i potpuno preuzeta. Osoba koja
je odgovorna za uvoenje SGE-a mora biti struna i dovoljno kompetentna
da predstavlja autoritet drugima, te dovoljno komunikativna za motivaciju
suradnika.
3. Alokacija resursa za izvoenje i izrada plana gospodarenja
Za inicijalne projekte potrebno je uloiti odreena novana sredstva te osi-
gurati dodatne resurse za provedbu. Iz ostvarenih uteda se nanciraju svi
daljnji projekti. U ovoj fazi uvoenje SGE se tretira kao inicijalni projekt.
4. Prikupljanje podataka; izrada registra zgrada; deniranje planova
i procedura
Da bismo energijom mogli gospodariti, moramo znati gdje je troimo. Pribav-
ljene podatke o potronji energije potrebno je analizirati, denirati ciljeve i
izvjetaje kojima e se postizanje ciljeva pratiti, a proces provoenja konstan-
tno podravati i odravati motivaciju meu zaposlenicima.
5. Provoenje energetskih pregleda
Energetskim pregledom utvrujue se sadanje stanje, identiciraju potenci-
jali uteda te rangiraju opcije prema brzini povrata investicije ili prioritetima
grada.
6. Uspostava ISGE-a
ISGE slui za kontinuirano prikupljanje, arhiviranje i analizu podataka o po-
tronji energije. To je softverska platforma koja integrira mjerne instrumente i
procedure prikupljanja podatka s analizama i znanjem korisnika. Dakle ISGE
je sredinji alat u uspostavi i provedbi SGE-a.
7. Poveanje ekasnosti potronje energije
Ova aktivnost podrazumijeva provoenje projekata, odnosno konkretnih mjera
poveanja energetske ekasnosti u zgradama u vlasnitvu grada ili upanije.
8. Promoviranje energetske ekasnosti u iroj zajednici
Javnost mora biti upoznata s aktivnostima lokalih i regionalnih vlasti, koje
svoju brigu o odrivom razvoju i boljoj budunosti mogu promovirati korite-
njem nterneta i informativnih materijala. Osnivanjem EE info centara, uprava
e postati savjetnik svojim graanima kako da i sami poboljaju energetsku
ekasnost svojih domova.
9. Poticanje projekata poveanja energetske ekasnosti
Lokalne i regionalne uprave trebaju poticati partnerstva s lokalnim tvrtkama
i drugim organizacijama kroz pokretanje zajednikih projekata energetske
ekasnosti. Takoer energetsku ekasnost mou poticati i kroz javnu nabavu
i u dodjelama koncesija za usluge.
10. Ponavljanje pozitivnih primjera i daljnja motivacija
Postignute rezultate treba dati na uvid svim zainteresiranima uz isticanje ljudi
odgovornih za postignua. Objavom rezultata i isticanjem pozitivnih primjera
doprinijet e se uspostavi trita energetski ekasnih proizvoda i usluga.
Bit SGE je prikupljanje i analiza podataka te stvaranje podloge za
odluivanje o mjerama poveanja ekasnosti potronje energije.
Postizanje poboljanja osigurava se organizacijskom strukturom koja podupi-
re, nagrauje i odrava inicijative koje smanjuju trokove potronje energije.
Iako se kroz SGE stiu korisne informacije o potronji, potrebne su vjetine
rada s ljudima kako bi se prenijela poruka o vanosti gospodarenja energi-
jom te ohrabrilo i ukljuilo svo osoblje u postizanje ciljeva.
Koritenje SGE-a kao jednog od sustava unutar grada ili upanije, utjee na
organizacijsku strukturu. Ovisno o tipu pruene usluge (lijeenje bolesnika u
bolnici, obrazovanje djece u koli, odgajanje male djece u vrtiima), pogla-
varstvo i zaposlenici e ispunjavati razliite zadae. Protok informacija prema
viim i prema niim hijerarhijskim razinama mora biti otvoren ovime je
osigurano da e se zadae provesti, problemi i nerazumijevanje ukloniti, a
projekt uspjeti.
Uprava grada ili upanije moe osigurati djelovanje u smjeru stvaranja i odr-
avanja SGE-a i njegovih koristi tako da:
jasno izrazi svoju energetsku politiku (defnira inicijative za postizanje
energetske ekasnosti)
informira zaposlenike i javnost o namjeri poveavanja energetske ef-
kasnosti i s tim vezanim smanjenjima trokova (vie novca za druge
potrebe i ulaganja)
Poglavarstvo obvezno mora imenovati jednu osobu koja e biti
autoritet za energetsku ekasnost - poeljno je da je to osoba sa
znaajnim autoritetom u hijerarhiji gradske ili lokalne uprave!
Srednji i nii (operativni) menadment moe osigurati provoenje plana za
uvoenje SGE-a tako da ukljui one koji imaju najvei utjecaj na potronju
energije. Konano, operativno osoblje treba poduzeti korake kako bi se po-
stigli zadani ciljevi energetske ekasnosti (dakle smanjenje potronje) i koji
su odgovorni za ekasnost provoenja pojedinih koraka.
SGE se temelji na prijenosu odgovornosti za energetsku ekas-
nost s onih koji imaju ogranieni utjecaj na potronju energije
(proizvoai i dobavljai energenata, domari ili drugo tehniko
osoblje zadueno za infrastrukturu) na one koji imaju najvei utje-
caj (krajnje korisnike potroae energije, korisnike usluga grada
ili upanije).
Drugim rijeima vie nije odgovoran samo domar ili Elektra, nego su za
potronju energenata odgovorni zaposlenici koji obavljaju posao u vaem
gradu ili upaniji. Koraci poduzeti za postizanje uteda neizravno ukljuuju
planiranje i rasporeivanje, raunovodstvene i slube odravanja. Bilo koja
inicijativa za poveanje energetske ekasnosti (odnosno uteda!) mora biti
usuglaena sa svim skupinama to je prije mogue.
Slika 18 - Koraci prema postizanju uspjeha
3.1. Javno objavljivanje energetske politike i cilje-
va SGE-a
Projekt uspostave SGE-a nikako se ne smije promatrati kao sporedna ak-
tivnost ili ad-hoc inicijativa, ve se mora razviti jasan skup pravila, propisa
i promjena u organizacijskoj strukturi i to mora biti uinjeno na najvioj
razini organizacijske hijerarhije.
Posebno, mora postojati:
javna izjava o namjeri uspostave sustavnog gospodarenja energijom u
svim dijelovima organizacije, koja e i brojano utvrditi ciljeve pobolj-
anja
odobrena organizacijska struktura i odlunost za poboljanje energet-
ske ekasnosti zgrada pod nadzorom grada ili upanije
plan i opi vremenski okvir za provoenje strategije gospodarenja
energijom
komunikacijska strategija i plan koji od svih zaposlenika trai povrat-
nu informaciju i posveenost cilju.
Upravljanje potronjom energije je prvi i glavni izazov koji se post-
avlja pred lokalnu, gradsku ili upanijsku upravu. Bez takve panje,
program e imati samo marginalan uspjeh ili nee uspjeti.
Provoenje projekta SGE-a mora zapoeti od vrha gradske ili upanijske
uprave i to na nain da se gospodarenje energijom proglasi stratekim opre-
djeljenjem.
Deklariranje energetske politike mora znaiti da je proizveden dokument koji
supotpisuju glavni elnici lokalne uprave dakle, gradonaelnici i upani.
Za stvaranje odrive inicijative za poboljanje energetske ekasnosti, od izu-
zetne je vanosti da je potpora glavnih voditelja u upravi vidljiva, aktivna i
kontinuirana. Ovo je moda oita injenica, no iz iskustva znamo da je ovo
ujedno i najvea barijera u uspostavi i odravanju uspjenog SGE-a.
Neki od razloga nedostatka potpore projektu uspostave SGE dani su u na-
stavku.
Glavna osoba, gradonaelnik, naelnik, upan ili proelnici nisu svje-
sni nancijskih koristi koje SGE moe ostvariti i koliko pozitivan utjecaj
moe imati na godinju bilancu.
Vii menadment gradske ili upanijske uprave nije uvjeren da nove
inicijative poput SGE-a koje se uvode u godinji plan imaju veze sa
stratekom orijentacijom uprave.
Prethodne inicijative nisu uspjele ispuniti svoje ciljeve.
Odgovorna osoba za upravljanje energijom, jednom kad se odredi, treba bri-
nuti o sljedeem:
Isporuuju li se poglavarstvu injenini i jasni podaci koji opravdavaju
postojanje SGE-a i na emu poglavarstvo moe temeljiti svoju odlu-
nost u nastavku projekta;
Prima li poglavarstvo izvjetaje na vrijeme i u zahtijevanom obliku;
Jesu li izvjea dio sustava za poslovanje
Pogotovo je vano da elne osobe grada ili upanije budu svjesne injenice
da je SGE potrebno stalno i glasno poticati. To nije uloga koju moe preuzeti
srednji menadment ili osoba zaduena za upravljanje energijom sama po
sebi.
Primjer deklariranja odrednica energetske politike prikazuje okvir 5.
Gospodarenje energijom e stvoriti odrive rezultate (i time novane utede), kada postoji jasno usmjerenje prema racionalnoj potronji energenata, integrira-
nog u dugoroni plan lokalne uprave, odnosno politiku, ciljeve, zaposlenike i nancijske resurse.
Odrivost se moe postii samo kroz odlunost iskazanu na svim razinama organizacije od upravnih odbora, upanijskih i gradskih skuptina, predsjednika,
voditelja, operativnog osoblja i administracije. Prvi korak prema potpori i odlunosti je razumijevanje! to se ne razumije ne moe se podupirati. Slika 18
ilustrira ovaj koncept.
Okvir 5 - Primjer deklaracije politike energetske ekasnosti za grad
IZJAVA O POLITICI ENERGETSKE EFIKASNOSTI I ZATITE OKOLIA
OPREDJELJENJE: Strateko je opredjeljenje grada ________ postii visoku ekasnost potronje energije i zatite okolia. Zbog toga e grad ________ provoditi
niz aktivnosti kojima e se uspostaviti Sustav gospodarenja energijom u svim njegovim podrunicama, trgovakim drutvima i ustanovama.
CILJ: Uspostavom Sustava gospodarenja energijom i ostalih mjera poboljanja energetske ekasnosti grad _______:
eli smanjiti trokove za energiju u iznosu od 5% svake godine tijekom sljedeih 5 godina;
eli smanjiti emisije staklenikih plinova za 2.000 tona na godinu u istom razdoblju;
eli upravljanjem trokova za energiju poboljati ekonomsku efkasnost poduzea, produktivnost i radne uvjete za sve zaposlene;
eli kontinuirano raditi na ouvanju okolia.
Ostvarivanjem tih rezultata grad ________ eli postati primjer najbolje prakse za gospodarenje energijom i smanjenje utjecaja na okoli.
KLJUNI IMBENICI USPJEHA:
uspostava organizacije s odgovornim osobama za energetsku efkasnost;
uspostava sustava mjerenja i nadzora potronje energije i utjecaja na okoli;
upravljanje trokovima i efkasnou usluge graanima;
razvijanje potrebnih vjetina i znanja;
poticanje malih, ali kontinuiranih doprinosa svakog zaposlenika;
trajno motiviranje svih zaposlenika;
redovito praenje ostvarenja ciljeva i javno izvjeivanje.
Provedba Politike energetske ekasnosti i zatite okolia poinje 1. veljae 2007. godine i aktivno se provodi sljedeih 5 godina.
Krenimo zajedno !
Predsjednik skuptine grada Gradonaelnik grada
_________________________
3.2. Imenovanje odgovornih osoba
U gradskim i upanijskim upravama potrebno je imenovati odgovornu
osobu, koordinatora za energetiku, ija e stalna odgovornost biti uspjeh
cjelokupne inicijative uvoenja SGE-a i koji mora biti odgovoran vodstvu gra-
da ili upanije. Idealno, ova osoba je iskusni menader iz srednje hijerarhijske
razine, koji je otvoren u komunikaciji s ljudima i koji ima znanja o upravljanju
i radu na projektima.
Dobro strukturiran SGE pomoi e ljudima u identiciranju podruja (zikih
i proceduralnih) koja unutar organizacije treba analizirati i pregledati s ener-
getskog stajalita. Takoer e pomoi djelatnicima u lokalnoj upravi u razu-
mijevanju pitanja koja energetska ekasnost pomae rijeiti. Ispitajte osoblje
pitanjem Ako nema nancijskih i zikih ogranienja, koje promjene biste
preporuili?. Nakon prikupljenih ideja, moe se pokazati da su neke mjere i
pogonski i nancijski opravdane.
Uspjeni sustavi gospodarenja energijom orijentirani su prema ljudima to
je vie ljudi ukljueno u program, program je ekasniji. Napori i rad na pro-
jektu moraju biti strukturirani i planirani. Kada se radi o poboljanju energet-
ske ekasnost, menaderska jednadba glasi:
OBVEZA = ODGOVORNOST + AUTORITET
Svaka dodijeljena obveza podrazumijeva odgovornost. Ako je to ispunjeno,
tada osoba mora imati i autoritet (ukljuujui odobrena proraunska sred-
stva) kako bi ostvarila zacrtane ciljeve. U manjim lokalnim upravama, me-
nadment moe biti odgovoran za poveanje ekasnosti potronje energije
kao dijela svojih odgovornosti. Iako potpuno odgovoran za poboljanje ener-
getske ekasnosti, koordinator za energetiku oito ne moe raditi izolirano,
ve u suradnji s drugima (ve smo utvrdili da se SGE uvodi tako da u procesu
uvoenja sudjeluju svi u lokalnoj upravi).
U sklopu projekta Poticanje energetske ekasnosti u Hrvatskoj, kojega za-
jedniki provode MINGORP i UNDP, u lokalnoj upravi je zamiljena uspostava
Ureda za gospodarenje energijom i EE Info centra za graane. Ured i Info
centar vodio bi tim strunjaka (EE tim) koji bi se za poetak sastojao od dvije
osobe (VSS i SSS) tehnike struke, povezane s energetikom.
Glavni cilj uspostave Ureda za gospodarenje energijom je nadzor i
poveanje ekasnosti potronje svih oblika energije u objektima u
vlasnitvu lokalne uprave.
Primjer deniranja novih zaduenja i radnih mjesta u lokalnoj upravi prika-
zuje okvir 6.

Okvir 6 - Primjer javne odluke o uvoenju SGE-a
Prijedlog poglavarstvu grada/upanije o prihvaanju provoenja projekta Uvoenja sustavnog gospodarenja energijom na razini grada/
upanije
U svrhu smanjenja i kontrole potronje energije na razini grada/upanije, a samim time i smanjenja pripadajuih trokova te zatite i ouvanja okolia, grad/
upanija donosi odluku o provoenju sljedeih projekata:
1. Uvoenje i uspostava Sustava gospodarenja energijom SGE na razini grada/upanije. Sustav e obuhvatiti sve objekte u vlasnitvu grada/upanije.
2. Uspostava EE Info centra ija bi namjena bila pruanje informacija graanima o moguim mjerama smanjenja potronje energije u njihovim domovima.
U svrhu provoenja gore navedenih projekata grad/upanija e do ________ 2007.:
a) Oformiti Ured za gospodarenje energijom i sistematizirati nova radna mjesta u sklopu gradske/upanijske uprave.
b) Oformiti Energetski tim koji e biti zaduen za voenje Sustava gospodarenja energijom. Energetski tim sastojat e se od minimalno 2 osobe odgovara-
juih kvalikacija:
- Voditelj Energetskog tima: VSS iz podruja energetike
- Pomonik voditelja: VSS ili SSS iz podruja energetike
c) Osigurati i prikladno urediti i opremiti prostore u kojima e se smjestiti Energetski tim i oprema Sustava za gospodarenje energijom te EE Info centar
d) Osigurati da ravnatelji svih objekata koji su u vlasnitvu grada/upanije, u sklopu svoje ustanove imenuju osobu odgovornu za mjerenje i biljeenje
podataka o potronji energije na tjednoj (dnevnoj) razini. Podaci e se prikupljati prema pripremljenim obrascima i tjedno dostavljati Energetskom timu grada/
upanije.
Grad/upanija e osigurati podrku i obuku imenovanog osoblja.
e) Adekvatnim mjerama informirati javnost o uslugama Info centra i aktivnostima i rezultatima primjene sustava gospodarenja energijom na razini grada/
upanije.
U ___________ ______________ 2007. godine
3.2.1. EE tim
Bitno je naglasiti da je izbor izmeu Ureda, tima ili pojedinca koji e biti od-
govoran za uvoenje SGE a ovisan primarno o resursima s kojima raspolae
pojedina lokalna, gradska ili upanijska uprava. Ono to se, meutim, ne
smije zaboraviti je da, primjerice, osoba u raunovodstvenom odjelu gotovo
sigurno nema ili nema dovoljno tehnikog znanja o energetici, niti autoriteta
da djeluje na naine potronje energije na svim razinama grada ili upanije.
Radni zadatci koje obavlja EE tim su:
analiza prikupljenih podataka o potronji energije u svim objektima u
vlasnitvu grada ili upanije
provoenje energetskih pregleda uz provjeru isplativosti investicije
(potrebno je poznavanje osnove provedbe energetskog pregleda i
izrade potrebnih izvjetaja, te provedbe jednostavne nancijske anali-
ze investicija, uteda i roka povrata)
interpretacija rezultata analize (usporedba sa slinim objektima te de-
niranje problema i predlaganje rjeenja)
nadzor nad potronjom energije u svim objektima u vlasnitvu grada
- potrebno je uspostaviti dvosmjernu komunikaciju izmeu EE tima i
osoblja u objektima:
o osoblje iz objekata u sustavu alje podatke u Ured za gospodare-
nje energijom - EE tim analizira podatke i u sluaju potrebe korigira
koritenje energije u objektu ili educira korisnike objekta
predlaganje mjera energetske efkasnosti uz prezentaciju mjera grad-
skom poglavarstvu
priprema idejnih projekata i potrebnih izvjetaja
priprema projekata za prijavu za sredstva iz postojeih fondova
praenje provedbe projekata (koordinacija, nadzor, izvjetavanje)
energetsko planiranje grada (defniranje podruja plinofkacije, razvoj
toplinske mree, razvoj javne rasvjete i sl. ).
Potrebna znanja i kvalikacije koje lanovi EE tima moraju imati su:
VSS i SSS tehnikog smjera (elektro, strojarski ili graevinski) uz po-
znavanje osnova ekasnog koritenja energije (multidisciplinarni pristup)
poznavanje energetski efkasne opreme, materijala i usluga
poznavanje osnova energetski efkasne gradnje i instalacija
poznavanje iskoritavanja obnovljivih izvora energije
rad na raunalu (MS Offce (Word, Excell, Project), Internet explorer i
sl.)
organizacijske vjetine
znanje engleskog jezika
vladanje osnovnim komunikacijskim vjetinama (jasnoa pri komuni-
kaciji sa strankama).
3.2.2. Potpora ustanova
Ukoliko se odgovornost za uvoenje SGE-a delegira jednoj osobi ili uredu,
njihov autoritet se mora uspostaviti eksplicitno i implicitno.
Eksplicitno se njihov autoritet i mogunosti djelovanja, odnosno prihvaeno-
sti od strane zaposlenika osigurava javnom objavom energetske politike.
Implicitno, meutim, najvie strukture moraju podravati rad Ureda za ener-
giju ili energetskog tima/pojedinca, kako bi u sluaju nejasnoa u podjelama
odgovornosti mogli arbitrirati i pobrinuti se da projekt SGE-a neometano
moe napredovati. Gospodarenje energijom je projekt samo u fazi uvoenja,
nakon ega postaje proces
22
. Uspjenost SGE-a podrazumijeva kontinuitet
djelovanja stoga nakon faze uvoenja treba predvidjeti i daljnje djelovanje
na razini uprave ovo moe znaiti i nova radna mjesta u upravi.
Pri tome ne zaboravite utede koje se mogu postii uvoenjem SGE-a,
mogu bez problema nancirati upravo ta nova radna mjesta, koja pak zauz-
vrat donose vee utede, itd. Ovo je izvrstan primjer pozitivne povratne veze
koju SGE moe stvoriti.
Potrebno je uspostaviti organizacijsku strukturu za SGE koju je potrebno
uklopiti unutar postojee organizacije grada ili upanije kroz uspostavu ener-
getskog tima ili energetskog ureda (EE Tim ili EE Ured), ovisno o postojeoj
strukturi upravljanja. Nakon uspostave strukture za SGE svi objekti i tvrtke
u vlasnitvu grada ili upanije se aktivno ukljuuju kroz imenovanje lokalno
odgovornih osoba za gospodarenje energijom.
22
Projekti imaju svoj poetak i zavretak, procesi su kontinuirani
Shematski prikaz djelovanja Ureda na razini grada prikazuje slika 19.
Slika 19 Shematski prikaz pozicije Ureda za energiju u gradskoj upravi
3.3. Akcijski plan gospodarenja energijom
3.3.1. Izrada akcijskog plana gospodarenja energijom
Potpuna uspostava SGE-a u gradu zahtijeva provoenje niza aktivnosti. Okvirna ilustracija aktivnosti prikazana je na slici 20.
Ciljevi projekta se ostvaruju slijedom aktivnosti u kojima je tono denirano to se oekuje kao rezultat, koje je predvieno vrijeme te koji resursi se koriste ili
sudjeluju u radu. Sve aktivnosti rasporeene su u vremenski slijed, ovisno o povezanosti rezultata rada te optimiranog rasporeda kako bi se skratilo ukupno vrijeme
rada na projektu. Da bi mogli nadzirati izvrenje planova, ugrauju se kontrolne toke na karakteristinim i obino znaajnim tokama planiranog ostvarenja.
Osnovni vremenski plan prikazuje slika 21.
Slika 21 Vremenski plan projekta uvoenja SGE-a
Slika 20 Projekt uvoenja SGE-a razdioba u zasebne cjeline
3.3.2. Rasporeivanje resursa
Program gospodarenja energijom e biti ekasan samo onoliko koliko su
zaposlenici i osigurana im sredstva dostupni i koliko im je omogueno SGE
razvijati i odravati. Stoga je vrlo bitno da koordinator za energetiku ili EE
tim razvije ekonomski isplativ plan poveanja energetske ekasnosti i dobiju
odobrenje za njega od strane vodstva grada ili upanije.
Mjere predloene nakon provoenja energetskih pregleda potrebno je detalj-
nije analizirati izradom investicijske studije. Ovaj je korak nuan za dobivanje
tone slike o potrebnim investicijama i ostvarenim utedama, koje e biti
osnova i za donoenje odluka o stvarnoj provedbi pojedinih mjera. U ovoj
fazi mogue je ukljuiti i vanjske konzultante, pogotovo ESCO tvrtke, koje
po svom modelu poslovanja upravo pruaju usluge izvoenja i nanciranja
projekata energetske ekasnosti s otplatom kroz utede.
Iskustvo pokazuje da, ako pretpostavimo da ukupni godinji trokovi u refe-
rentnoj godini za grad iznose oko 10.000.000 KN, samo uvoenjem SGE-a
moe se utedjeti oko 1.000.000 kn/god, a provedbom dodatnih mjera ener-
getske ekasnosti, koje su jedan od rezultata uspostavljenog SGE-a, ta ute-
da se moe viestruko poveati.
Tona sredstva najlake je predvidjeti razmilja li se o nanciranju u 4 koraka,
dana u nastavku.
1. Sredstva za potroenu energiju svake se godine alociraju iz prora-
una i na njih nije mogue utjecati bez SGE-a.
2. Predviena sredstva za prve mjere poveanja energetske eka-
snosti zgrada imaju svoje razdoblje povrata koji se ostvaruje kroz
utede.
3. Ponekad se razdoblje povrata investicije mjeri ve i u mjesecima,
ime se jo unutar iste godine (odnosno prorauna) stvaraju nova
slobodna sredstva za daljnje investicije.
4. Ulaganje u SGE nije ulaganje u projekt, nego proces koji
se odvija u ciklusima investicija, postizanje uteda (st-
varanje slobodnih sredstava) pa ponovo investicija (iz
osloboenih sredstava).
Drugim rijeima, nanciranje mjera energetske ekasnosti kroz dobro uspo-
stavljeni SGE je kontinuirani i ponavljajui proces koji je u mnogim sluajevi-
ma isplativ odmah po pokretanju.
3.4. Provoenje energetskih pregleda
Primarna aktivnost u svakom projektu energetske ekasnosti svakako je pro-
voenje energetskih pregleda (engl. energy audit). Energetskim pregledom
prikupljaju se i obrauju podaci vezani uz potronju svih energenata te se
identiciraju mogue mjere i zahvati kojima bi se poveala ekasnost potro-
nje energije u razmatranom objektu. Energetski pregled rezultira izvjeem
u kojem su pobrojane identicirane mjere i preliminarno procijenjena nji-
hova isplativost na temelju procijenjenih godinjih uteda na raunima za
energiju i potrebnih investicija izraunava se jednostavno razdoblje povrata
i rangiraju uoene mjere. Mjere energetske ekasnosti u objektima grada ili
upanije ukljuivat e:
postavljanje ISGE-a u svakom objektu
uspostavu sustava gospodarenja vodom
uspostavu radnih procedura za koritenje uredske opreme te ukljue-
nje kriterija energetske ekasnosti prilikom nabave nove opreme
efkasne sustave elektrine rasvjete
efkasne sustave grijanja, ventilacije i klimatizacije
projekte zamjene goriva
zahvate na vanjskoj ovojnici zgrade.
Energetski pregled mogu izvesti strunjaci zaposleni unutar vaeg grada ili
upanije, ili vanjski konzultanti. U sluaju koritenja vanjskih konzultanta,
treba napomenuti da ovakvi strunjaci obino imaju iskustava s prijanjih
energetskih pregleda, a openito se proliraju tako da raspolau svim po-
trebnim znanjima. Stoga smatramo uzimanje vanjskih konzultanata za
provoenje energetskih pregleda poeljnijim od koritenja vlas-
titih.
3.5. Izrada registra zgrada
SGE se provodi u objektima u vlasnitvu grada, upanije ili openito lokalne samouprave a za to je potrebno znati koje su zgrade u ijoj
nadlenosti. Izrada registra svih objekata u vlasnitvu lokalne uprave, grada ili upanije stoga je prioritet broj jedan.
Potrebno je analizirati podatke kojima grad ili upanija raspolae te stvoriti (ukoliko ne postoji), registar imovine lokalne, gradske ili upanijske uprave u obliku
baze podataka, koja e sadravati sve relevantne podatke o objektima i njihovoj energetskoj potronji. Na temelju analize potronje energije i pripadajuih tro-
kova, stvara se lista prioriteta odreuju se objekti koji imaju najvee trokove za energiju, a na kojima e se potom provoditi sve sljedee aktivnosti poboljanja
energetske ekasnosti.
Nadalje, potrebno je osigurati sve preduvjete za uspostavu sustava nadzora potronje energije u svim objektima s jednog sredinjeg mjesta, to je kljuni faktor
za kontinuirano odravanje i poboljanje energetske ekasnosti tih objekata. Primjer opeg i energetskog obrasca prikazuju okvir 7 i okvir 8. Osim ovih podataka,
takoer se biljee i konstrukcijske karakteristike zgrada poput sastava konstrukcije zidova i stropova, njihove debljine te debljine i vrste slojeva toplinske izolacije
uz biljeenje stanja.
NAZIV I TIP ZGRADE
Naziv zgrade O Ljudevit Gaj
Lokacija zgrade (grad, naselje, ulica i kuni broj) Sisak, Caprag, Ulica Lipa 11
Namjena zgrade (stambena, vrti, kola, ) kola
Identikacijski broj zgrade 344444
Godina zavretka izgradnje 1710
Projektantska tvrtka (naziv i adresa) ProjectBiro, Grgieva ulica 11, Zagreb
Izvoa radova (naziv i adresa) Tehnika d.d, Baruna Filipovia 12, Zagreb
Godina zadnje obnove 1711
to je obnovljeno krovite, prozori, obnova proelja
Izvoa radova (naziv i adresa) Tehnika d.d, Baruna Filipovia 12, Zagreb
Osoba za kontakt Petar Petrovi
telefon/fax/e-mail 044 22-345
OPI PODACI
Broj etaa 3
Broj smjena u danu 2
Broj sati rada PRVE smjene 6
Broj sati rada DRUGE smjene 6
Broj sati rada TREE smjene
Broj sati rada ETVRTE smjene
Broj osoba u PRVOJ smjeni 50
Broj osoba u DRUGOJ smjeni 50
Broj osoba u TREOJ smjeni
Broj osoba u ETVRTOJ smjeni
Broj radnih dana u tjednu 5
Broj radnih dana u godini 200

Okvir 7 Primjer opeg obrasca u registru zgrada
Okvir 8 Primjer energetskog obrasca za registar zgrada
NAZIV I TIP ZGRADE
Naziv zgrade O Ljudevit Gaj
Lokacija zgrade Sisak, Caprag, Ulica Lipa 11
Namjena zgrade kola
GRIJANJE
Nain grijanja centralni toplinski sustav - toplana
Oploje grijanog dijela zgrade A (m
2
) 9.900,0
Obujam grijanog dijela zgrade V
e
(m
3
) 45.000,0
Plotina korisne povrine zgrade A
K
(m
2
) 9.000,0
Uee plotine prozora u ukupnoj plotini proelja f (m
2
/m
2
) 0,20
Referentna prosjena vanjska temperatura zraka u sezoni grijanja,
mm
(C) 5,0
Referentna unutarnja temperatura zraka u prostoriji u sezoni grijanja,
i
(C) 20,0
Referentni temperaturni prag, t
V
(C) 15,0
Referentni broj dana grijanja tijekom godine 201,3
Broj stupanj-dan grijanja, (Cdan) 3.118,4
Ukupna instalirana toplinska snaga sustava grijanja, kW 500,0
Referentna godinja potreba topline za grijanje Q
h
(kWh/a) 990.000,0
HLAENJE
Nain hlaenja prostorija centralni sustav, kompresorski
Oploje hlaenog dijela zgrade A (m
2
) 9.900,0
Obujam hlaenog dijela zgrade V
e
(m
3
) 45.000,0
Referentna prosjena vanjska temperatura zraka u sezoni hlaenja
mm
(C) 22,0
Referentna unutarnja temperatura zraka u prostoriji u sezoni hlaenja
i
(C) 20,0
Referentni temperaturni prag, (C) 25,0
Referentni broj dana hlaenja tijekom godine 100,0
Broj stupanj-dan hlaenja (Cdan) 1.000,0
Ukupna instalirana snaga sustava hlaenja, kW 300,0
Referentna godinja potreba energije za hlaenje Q
h
(kWh/a) 700.000,0
VENTILACIJA
Nain ventiliranja prostorija centralni sustav, ventilatori
Koji objekti se ventiliraju (cijela zgrada, kuhinja, sportska dvorana, ...) kuhinja
Obujam objekta obuhvaen ventilacijom, (m
3
) 100,0
Ukupna instalirana snaga sustava ventiliranja, kW 2,0
Referentna godinja potreba energije za ventilaciju Q
h
(kWh/a) 2.000,0
PRIPREMA TOPLE SANITARNE VODE (centralna priprema PTV)
Nain pripreme tople sanitarne vode (energent) vlastita kotlovnica
Referentna temperatura ulazne sanitarne vode, (C) 13,0
Referentna temperatura tople sanitarne vode, (C) 43,0
Referentna godinja potronja tople sanitarne vode, (m
3
/a) 100,0
Ukupna instalirana toplinska snaga sustava za pripremu tople vode, kW 3,0
Referentna godinja potreba energije za pripremu tople sanitarne vode, (kWh/a) 3.500,0
VODA ZA PIE I SANITARNA VODA
Sustav opskrbe pitkom vodom gradski vodovod
Referentna godinja potronja vode, (m
3
/a) 200,0
ELEKTRINA ENERGIJA
Ukupna nazivna snaga svih elektrinih potroaa, (kW) 600,0
Ukupna nazivna snaga svih elektrinih grijalica, (kW) 100,0
Ukupna nazivna snaga svih rasvjetnih tijela, (kW) 10,0
Referentna vrna snaga potronje, (kW) 324,0
Referentna godinja potreba elektrine energije, (kWh/a) 259.200,0
Slika 22 - Sredinji sustav nadzora i upravljanja energetikom
Uvoenjem ISGE-a u gradskom ili upanijskom poglavarstvu, dobivamo mo-
gunost:
ranog otkrivanja nepotrebnog rasipanja energije
informacijske potpore donoenju odluka
pregleda i analize dosadanjih operativnih podataka
identikacije i planiranja izvrenja projekata poveanja energetske
ekasnosti
preciznog deniranja pokazatelja potronje, ekasnosti i uspjenosti
potpore u budetiranju energenata i nancijskom menadmentu
prikupljanja podataka o energentima i potronji za druge sustave.
Razumijevanje svrhe i mogunosti ISGE-a u ostvarivanju pojedinih ciljeva,
vrlo je vano ukoliko se energijom eli ekasnije gospodariti. Obzirom da je
ISGE glavni alat sustava za gospodarenje energijom, tehnike specikacije i
mogunosti prikazane su u prilogu 4.
3.7. Poveanje ekasnosti potronje energije
3.7.1. Realizacija projekata
Koristei podatke iz ISGE-a, moemo donijeti odluke o projektima poveanja
ekasnosti potronje energije. Ovisno o utvrenim pokazateljima, mogu se
provesti neki od projekata iz priloga 1, a primjeri ve izvedenih mjera prika-
zani su u prilogu 2.
3.6. Uspostava informacijskog sustava
gospodarenja energijom (ISGE)
Svaka postignuta uteda treba biti zabiljeena i o njoj treba obavijestiti po-
glavarstvo. Jedan od glavnih uzroka izostanka potpore poglavarstva je ne-
redovito izvjetavanje od strane onih zaduenih za provedbu SGE-a. Rel-
evantne informacije treba prosljeivati svim zaposlenicima uprave
s obzirom na njihovo podruje odgovornosti i ukljuenost u pro-
jekt. Sve zaposlenike, koji su doprinijeli energetskim i novanim
utedama, treba javno pohvaliti za uloeni trud.
Informacijski sustavi lokalne, gradske i upanijske uprave moraju biti inte-
grirani tako da se podaci mogu dijeliti izmeu odjela i ureda. Menaderi i
osoblje ne smiju imati osjeaj da e dijeljenje podataka i informacija imati
potencijalno tetan uinak na njihovo podruje odgovornosti upravo na-
protiv!
Podaci pripadaju gradu i upaniji, ne pojedinim proelnicima ili odjelima!
Dostupnost podataka temelj je planiranja i napretka kako grada odnosno
upanije.
Jednostavni shematski prikaz modernog ISGE-a u zgradarstvu prikazan je
na slici 22. Ovakvi i slini sustavi ve postoje i uspostavljeni su u EU-u, a
realizirani su i u sklopu pilot-projekata poveanja energetske ekasnosti u
Hrvatskoj (npr. Sisak).
3.7.2. Praenje rezultata
Usporedbe s drugim gradovima koji sustavno gospodare energi-
jom, mogu biti katalizator za poboljanje energetske ekasnosti i
smanjenje trokova u vlastitom gradu.
Mjerila (engl. benchmarks) su alat za mjerenje ekasnosti jednog grada ili
upanije u odnosu na druge, odnosno usporeivanje dvaju sustava na rav-
nopravnoj osnovi. Poboljanja ekasnosti potronje slijedom znanja steenih
kroz SGE, mogu se dokumentirati u set mjera. Ovakvo dokumentirane mjere
poboljanja energetske ekasnosti u zgradama, mogu imati velike koristi u
drugim gradovima i upanijama i dramatino smanjiti vrijeme podizanja stan-
darda i rjeavanja problema.
Grad ili upanija koja eli usporeivati svoj rad s drugima i dokazati svoju
uspjenost na ravnopravnoj osnovi mora:
odluiti o metodologiji koju eli koristiti kao osnovu za usporeivanje
(npr. potronju elektrine energije u korelaciji s vanjskom temperatu-
rom i brojem ljudi u prostorima ili potronja vode po zaposleniku)
odrediti pogonske operacije koje eli koristiti za mjerilo
biti dobro pripremljena i analizirati sve to je potrebno prije usporei-
vanja (ovo je preduvjet za postizanje istoga u drugim dijelovima grada
ili upanije).
Kandidati za usporeivanje mogu se odrediti kroz trgovinske ili neke druge
udruge, novine i kontakte s kolegama. Veina gradova i upanija je spremna
usporeivati se, iako e neke moda pruati otpor jer ele odrati imid kon-
kurentnosti za koji moda i nema pokria. Ovakvom razmiljanju u modernom
drutvu nema mjesta, a nema ni razloga SGE djeluje sinergijski, to znai da
kada jedan grad ili upanija poboljava svoje radne uvjete, automatski moe
vui prema boljemu i druge gradove i upanije.
Lokalne, gradske i upanijske uprave koje su u gospodarenju energijom
uspjene razumiju da im se prilazi, jer su prepoznate kao najbolje i esto e
pristati dijeliti informacije s vama. Veina uprava meutim, nee pristati dije-
liti informacije s upravama koje i same nisu provele analizu svojih zgrada.
Neki referentni pokazatelji prikazani su u prilogu 3.
3.8. Promoviranje energetske ekasnosti
Ljudski faktor je pri provoenju programa SGE-a od izuzetnog
znaaja te uspjenost programa prvenstveno ovisi o predanosti ljudi i njiho-
voj spremnosti na promjene obrazaca ponaanja kako bi postigli denirane
ciljeve.
Stoga je potrebno osmisliti motivacijsko-edukacijske kampanje za zaposle-
nike u upravi, u obliku prezentacija, predavanja, seminara i radionica. Za
provoenje ovih aktivnosti predlaemo angaman konzultantskih tvrtki te
posebice fakulteta koji e osmisliti kampanje ili prilagoditi postojee edu-
kacijske aktivnosti posebno za zaposlenike dravne uprave. Kontinuitet ovih
aktivnosti bitno je osigurati i nakon formalnog zavretka projekta.
Osoblje mora razumjeti izvjea koja se generiraju tijekom rada i to trebaju
poduzeti u skladu s tim izvjeima. To zahtijeva da osoblje proe edukaciju i
da funkcionira kao tim. Edukacija, stoga, mora:
prenijeti jasnu sliku pogonskom osoblju o nainima na koja troila
utjeu na ukupni pogon zgrade, ureda ili neke druge jedinice
objasniti da se trokovi energije mogu regulirati
pomoi osoblju da radi zajedno kao tim i prepozna mogunosti sma-
njenja energetskih trokova u svojem djelokrugu
motivirati osoblje da potie i svoje kolege na poslu u aktivnom sudje-
lovanju i radu na smanjenju potronje odnosno ekasnijem troenju
energije
naglasiti da kada se pojavi problem, treba ga smatrati zajednikim
(pogonsko osoblje, ali i menaderi) i kao takvoga ga i rjeavati po-
jedinci nee biti izdvojeni i ne trebaju sami sve rjeavati
koristiti jednostavne grafove, vizualna pomagala i literaturu za prikaz
dosadanjeg rada pogona i za prikaz buduih ciljeva i naina rada.
Primjerice, iako su raunala danas uobiajena na svim radnim mjestima,
nije svatko raunalno pismen. Napredna oprema i sustavi upravljanja
ukljuuju raunala, pa je edukacija u ovom podruju vrlo vana i brzo
e vratiti uloena sredstva. Nove tehnike i tehnologije u drugim po-
drujima takoer zahtijevaju odgovarajuu edukaciju.
Nuno je i da zaposlenici koji e se baviti SGE-om dobro vladaju engleskim
jezikom, s obzirom da je literatura, meunarodni standardi i norme, a esto i
komunikacija s inozemnim strunjacima (pogotovo s obzirom na pristupanje
EU-u) na engleskom jeziku. Poeljni su i drugi jezici s velikim brojem govorni-
ka na podruju EU-a poput njemakog i francuskog.
3.8.1. Uspostavljanje sustava informiranja zaposlenika
Potezi poduzeti od strane grada ili upanije pruit e pozitivan primjer i po-
taknuti projekte energetske ekasnosti na svim ostalim razinama. Da bi se to
postiglo, kljuno je uspostaviti sustav informiranja i educiranja zaposlenika,
putem svih raspoloivih medija. Za to je potreban angaman ureda za odno-
se s javnou kako grada ili upanije tako i glasnogovornika viih instanci,
poput pojedinih ministarstava.
Osim toga, predlaemo pokretanje tematske web stranice, na kojoj e se
nalaziti sve relevantne informacije o aktivnostima. To moe biti i posebna
stranica unutar portala gradske/upanijske uprave, koja se bavi pitanjima
energetske ekasnosti. Naime, Internet postaje sve zastupljeniji medij u Hr-
vatskoj. Prema istraivanju tvrtke GfK
23
preko 1,2 milijuna stanovnika Hr-
vatske starijih od 15 godina koristi Internet, od kojih 37% koristi Internet
svakodnevno, a 77% barem jednom tjedno. Vjerojatnost da vai zaposlenici
odgovaraju ovakvoj statistici vrlo je velika i to gradska ili upanijska uprava
treba okrenuti u svoju korist.
Publiciranje svojih postignua, pogotovo u tako jasnom obliku kao
to je uteen novac zbog poveanja energetske ekasnosti, sman-
jenja utjecaja na okoli te istovremenog usklaivanja s trendovima
EU-a i ire globalne zajednice odlian je argument u raspravi o
uspjenosti grada ili upanije.
3.8.2. EE Info-centri za graane
Kao dio sustava informiranja i educiranja ope javnosti, projektom se pred-
via i uspostava tzv. EE info-centara, mjesta na kojima e se graani moi
informirati o aktivnostima energetske ekasnosti koje provodi grad ili upa-
nija, rezultatima takvih aktivnosti, koristima koje ekasna potronja energi-
je moe donijeti i njima samima te nainima i mogunostima za uspostavu
vlastitih projekata energetske ekasnosti. Za rad ovakvih centara potrebno je
osigurati i opremiti uredski prostor (ne mora biti velik, ve i 20-30 m
2
moe
biti dovoljno), a u svakom centru zaposliti jednu ili dvije osobe. Na ovaj se
nain poinje stvarati mrea info centara energetske ekasnosti, koja pak
osigurava kontinuiranu informativnu kampanju o energetskoj ekasnosti u
vaem gradu ili upaniji.
23
www.gfk.hr/press/internet7.htm
Valja istaknuti da su ovakva mjesta informiranja u potpunosti u
skladu sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske
24
,
gdje se pod tehnikim i organizacijskim mjerama za poticanje en-
ergetske ekasnosti, eksplicitno navodi informiranje javnosti i
promocija.
Informiranje javnosti treba organizirati u sklopu energetskih centara na razini
upanija. Strategijom se takoer nalae uspostavljanje savjetodavnih slubi,
koje se mogu nalaziti u sklopu energetskog centra ili izvan njega, a koje omo-
guavaju graanima dobivanje informacija i savjeta o energiji, njenom racio-
nalnom koritenju, moguim utedama i svim drugim pitanjima od interesa.
Nadalje, zakonska podloga za ovu aktivnost takoer se nalazi i u Zakonu o
energiji. Naime, prema Zakonu o energiji
25
, programe za ekasno koritenje
energije na lokalnoj razini duna su donijeti nadlena tijela jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.
EE info-centri svakako trebaju biti sastavni dio Programa. I konano, sama
europska Direktiva o energetskoj ekasnosti i energetskim uslugama
26
, kao
izuzetno vaan element energetske ekasnosti, navodi dostupnost informaci-
ja, pa je to jo jedna potvrda izuzetnog znaaja uspostave ovakvih centara.

3.9. Poticanje projekata poveanja energetske
ekasnosti
Gradovi i upanije pruaju usluge koje mogu biti energetski intenzivne poput
uline rasvjete i javnog prijevoza. Neke od tih usluga mogu biti koncesijom
dodijeljene drugom pruatelju usluga, umjesto da ih prua grad ili upanija.
No, poglavarstvo ipak moe utjecati na potronju energije takvih usluga.
Uspostavom energetskih kriterija pri dodjeli ugovora o koncesiji ili
primjenom dodatnih zahtjeva u natjeajima javne nabave, lokalna
vlast moe poboljati svoju energetsku ekasnost dugorono te
takoer smanjiti troenje novca poreznih obveznika.
Nije vrijedno truditi se oko inicijativa ili projekata koji zahtijevaju kapitalne
trokove od strane grada ili upanije, ako stav uprave nije jasno izreen ili
ako ne postoji razumijevanje za kapitalna ulaganja.
Inicijalni troak: Financijska politika uz svijest o energetskoj e-
kasnosti i odrivom razvoju moe biti pronalaenje najbolje cijene za
novu ili zamjensku opremu bez razmatranja dugoronih trokova, ali
uz davanje vee vanosti energetskim performansama projekta (jer se
i utedama ostvaruje prot).
Troak ivotnog vijeka: Grad ili upanija treba razmotriti pogonsku
ekasnost i trokove opreme tijekom cijelog ivotnog ciklusa. Obino
energetski ekasnija oprema ima i dulji ivotni vijek pa su dugoroni
trokovi ove opreme manji.
Povrat sredstava: Ako je politika uprave da se investicije moraju
vratiti unutar 18 mjeseci, nije realistino pripremati projekt koji e se
isplatiti za, primjerice, 3 godine.
3.10. Promidba pozitivnih primjera i daljnja motivacija
Motivacija je kljuan faktor u svaijem radnom danu. Periodiki formalni ili
neformalni sastanci i drugi naini komunikacije o ciljevima i postignuima
vezanim za SGE, su znaajan faktor u uspjenosti programa uvoenja gos-
podarenja energijom. Treba zapamtiti da gospodarenje energijom ovisi o lju-
dima! Njihovo sudjelovanje i motivacija te doprinos uspjehu su kljuni ne
zaboravite ih!
Imid lokalne, gradske ili upanijske uprave kada se radi o pitanjima po-
tronje energije i zatite okolia, postaje sve vaniji. Neki gradovi i upanije
ve predaju izvjea dravnim agencijama o smanjenjima potronje energije,
poveanjima energetske ekasnosti i smanjenju CO
2
emisija. Iste informacije
pruaju i svojim klijentima i graanima! S pravom se ponose dokumentira-
njem i objavljivanjem svojeg uspjeha. Te gradske i upanijske uprave ele
da graani koji s njima ive znaju da su dobri lanovi zajednice da pobolj-
avaju ekasnost potronje energije i smanjuju tetne emisije, te se tako
pridruuju aktivnostima suzbijanja i ublaavanja klimatskih promjena.
24
25
26
2006/32/EC, lanak 7 (Directive 2006/32/EC of the European Parliament and of the Council on Energy End-Use Efciency and Energy Services and Repealing Council Directive 93/76/EEC)
4. ZAKLJUAK
Sustavno gospodarenje energijom temelji se na mjerenjima to su podaci. Pokazatelji ekasnosti koji nastaju usporeivanjem podataka su
informacije. Znanjem pronalazimo naine poveanja energetske ekasnosti i tako znanjem zaraujemo.
Da bi nae znanje, informacije na kojima poiva, odnosno podaci na kojima
poivaju informacije, bili to bolji, potrebno je podatke prikupljati u dogovo-
renim razmacima, po mogunosti automatski (bez runog unosa). Za slinu
cijenu, mjerenja se mogu izvravati svaki dan ili svake sekunde te gotovo
trenutano biti obraivana putem informacijskog sustava (ISGE). Meutim,
da bi podaci bili korisni, frekvencija prikupljanja podataka treba biti:
dovoljna da omogui da se problemi i rjeenja uoe (dakle, prije nego
problem zavri i proces je preao u drugi nain funkcioniranja)
ea od promjena u uzorku koritenja energije, barem dvostruko
ne toliko esta da se promjene dogaaju zbog promjena u kontrolnom
sustavu, nego da odraavaju stvarne promjene u energetskoj eka-
snosti procesa.
Prikupljanje podataka u dugakim razmacima, odnosno rijetko, moe za po-
sljedicu imati odreivanje grubih ciljeva i prouzroiti da sustavno gospoda-
renje energijom ili pojedini projekt poveanja energetske ekasnosti unutar
SGE-a, jednostavno ne ispuni oekivanja. Ako grad i upanija ne mogu vidje-
ti uinak svojih aktivnosti, vjerodostojnost sustava se gubi. Nee se postii
utede, osim onih koje obino slijede uvoenje bilo kojega SGE-a ili sustava
za upravljanje kvalitetom, zbog iskljuive orijentacije na utedu energije. Te
utede, meutim, su daleko ispod moguih koje proizlaze iz paradigme pove-
anje ekasnosti potronje energije i tipino nee biti odrive.
SGE treba funkcionirati u realnom vremenu iz sljedeih razloga.
Sustav u sadanjem vremenu moe prepoznati lou efkasnost (npr.
kvar) dovoljno brzo da se poduzmu potrebni korektivni koraci
Podaci u sadanjem vremenu pruaju bolje razumijevanje dogaanja
u povijesti
Podaci u sadanjem vremenu mogu biti podloga za preciznije odrei-
vanje ciljeva (modela)
Informacije u sadanjem vremenu su bolje za plaanje temeljem aktiv-
nosti.
Podaci o energentima u sadanjem vremenu su konzistentni s priku-
pljanjem podataka za opi sustav upravljanja ekasnou a integra-
cija SGE-a u druge procese je izuzetno vana.
Prepoznavanje loe ekasnosti omoguuje zaposlenicima u zgradama u vla-
snitvu grada ili upanije, ispravljanje problema i postizanje uteda. Ako se
ovo usporedi sa sustavom koji korisniku daje samo informaciju da se problem
dogodio juer ili prolog tjedna (a ponekad i samo da se dogodio, bez do-
datnih podataka), ostaje nam samo znanje da je prilika proputena te smo
suoeni s problemom osiguravanja da se problem ne ponovi (to ne mora
nuno biti i ostvarivo).
PRILOG 1: TIPSKE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Slika 23 Udjeli u potronji elektrine energije za pojedine vrste uredske opreme
(izvor: http://energyrating.gov.au)
Slika 24 Potronja elektrine energije za ureaje u stand-by nainu rada za tipinu
zgradu u jednoj godini (izvor: http://energyrating.gov.au)
U nastavku emo dati pregled pojedinanih mjera za poveanje ekasnosti
potronje energije, tipinih za uredske prostore dravne, upanijske i lokalne
uprave.
Gospodarenje energijom
Iskustva pokazuju da se samo uspostavljanjem sustava za gospodaren-
je energijom i imenovanjem osobe zaduene za energetiku, mogu
postii utede od 10% ukupnih godinjih trokova za energiju. Pri
tome treba imati na umu da je ovo mjera koja ne zahtijeva gotovo nikakve
investicije.
Tijekom provoenja energetskih pregleda zgrada dravne i lokalne uprave,
vrlo se esto uoava da se nepotrebno veliki novani iznosi plaaju, primje-
rice, za nepravilno ugovorenu angairanu snagu. Ti iznosi esto prelaze i
vie desetaka tisua kuna na objektu jednog od hrvatskih ministarstava
je ustanovljeno nepotrebno plaanje u iznosu od gotovo 25.000 kuna. Ovo
potvruje potencijal za utede energije istim administrativnim, odnosno or-
ganizacijskim promjenama bez ulaganja u pojedine tehnike mjere.
Pod ovom mjerom podrazumijeva se i analiza obrazaca ponaanja zaposleni-
ka koji utjeu na potronju energije i vode u razmatranom objektu. Takoer,
podrazumijeva se pridobivanje informacija o postojeem stupnju informira-
nosti zaposlenika o potrebi za gospodarenjem energijom te o stupnju njihove
motiviranosti za provoenje mjera poveanja energetske ekasnosti.
Rezultati ovakve analize su inputi za kreiranje tematskih seminara i radionica
za zaposlenike.
Gospodarenje vodom
U objektima dravne uprave voda se prvenstveno koristi u sanitarne svrhe
kao topla i hladna voda, te za potrebe kuhinje i restorana. Posebice u starijim
zgradama, kakve veina dravnih zgrada i jesu, stanje vodovodnih instalacija
je vrlo loe te su neeljena isputanja vrlo esta.
Zbog nepostojanja sustava za praenje potronje vode, isputanja
se ne uoavaju po nekoliko mjeseci, to rezultira znatno veom potro-
njom vode, kao sve dragocjenijeg i skupljeg resursa, a time i veim trokovi-
ma. Ovaj problem uoen je i u zgradama na kojima je praena potronja, gdje
veliko isputanje nije uoeno ak po nekoliko mjeseci. Nadalje, vrlo esto su
isputanja prisutna i u sanitarnim vorovima. Iskustva pokazuju da se rekon-
strukcijom vodovodne mree te obnovom sanitarnih vorova (ugradnja ted-
nih armatura, vodokotlia, pisoara sa senzorima nazonosti) te sustavnom
brigom i kontrolom potronje vode, trenutna potronja vode moe
smanjiti za ak oko 70%.
Danas kada pitka voda postaje sve vei svjetski problem te kada
njezina cijena sve vie raste, nitko si vie ne moe dopustiti luksuz
nesavjesne potronje vode.

Uredska oprema i ostali ureaji
Velika veina objekata dravne uprave su dakako uredski prostori. U takvim
prostorima znaajan udio u potronji elektrine energije zauzima uredska
oprema (raunala, pisai, fotokopirni ureaji, faks ureaji i dr.), ak do 40%.
Primjer udjela u ukupnoj energiji za zgrade javne uprave prikazuje slika 23.
Mjere koje se mogu poduzeti kod uporabe postojee uredske opreme svako
nisu zanemarive, ali su vrlo esto podcijenjene i nedovoljno iskoritene, to
zbog neznanja, to zbog nemara. Kao prvo, uredsku opremu nakon uporabe
treba u potpunosti ugasiti. Naime, jo je uvijek nedovoljno poznata injenica
da elektronika oprema troi elektrinu energiju i kada je u stand-by nainu
rada. Prema procjenama Europske komisije, ova potronja sudjeluje u uku-
pnoj potronji elektrine energije u zemljama lanicama ve s preko 10%, to
je svakako zabrinjavajua injenica, koja je i potaknula Europski komisiju na
pokretanje dobrovoljnih sporazuma s proizvoaima kroz program Stand-by
Initiative.
esto se dogaa da, unato tome to uredska oprema, posebice raunala i
monitori, ima mogunost gospodarenja energijom i ulaenje u reim niske
potronje, te mogunosti jednostavno nisu ukljuene zbog nemara ili nezna-
nja zaposlenika.
Postoji niz softverskih rjeenja, primjerice EZ Save, koji je u potpunosti be-
splatan, a omoguuje sredinju administraciju, odnosno ukljuivanje sustava
za gospodarenje energijom u raunalima i monitorima simultano na cijeloj
mrei raunala. Dodatno omoguava i provjeru statusa sustava za gospo-
darenje energijom na pojedinim raunalima u mrei (EZ Wizard). Primjer po-
tronje elektrine energije uredske opreme u stand-by nainu rada za tipinu
uredsku zgradu prikazuje slika 24.
Prilikom nabavke nove opreme energetska ekasnost mora biti jedan od naj-
vanijih kriterija prilikom izbora opreme. Taj potencijal je prepoznat irom
svijeta te je ve 1992. Agencija za zatitu okolia u SAD-u uvela EnergyS-
tar program, kojem se uredbom 2422/2001 Europskog parlamenta i vijea
pridruuje i Europska unija. EnergyStar je dobrovoljni program oznaavanja,
osmiljen da bi se identiciralo i promoviralo energetski ekasne proizvode,
s ciljem smanjenja emisija staklenikih plinova. Procijenjeno je da su utede
u SAD-u zbog koritenja EnergyStar proizvoda bile oko 12 milijardi dolara
samo u 2005. godini. U tablici 3 dane su neke karakteristike opreme kojoj je
dodijeljena EnergyStar oznaka.
Prilikom odabira ostale opreme, primjerice kuanskih ureaja, svakako treba
birati ureaje razreda energetske ekasnosti A, A+ ili A++, jer ove
oznake jame najveu energetsku ekasnost, odnosno takvi ureaji koriste
45 do 70% manje energije u odnosu na standardne ureaje (razreda ener-
getske ekasnosti D ili E).
Tablica 3 - Mogue utede ostvarene uporabom energetski ekasne uredske oprem
Ureaj Utede
Raunala
Imaju mogunost gospodarenja energijom koja
donosi 70% utede u odnosu na raunala bez te
mogunosti.
Fotokopirni
ureaji
40% utede u odnosu na standardne modele
Fax ureaji
Imaju mogunost ulaska u reim niske potronje
kada se ne koriste, ime se smanjuje ukupna
potronja energije za 40% u odnosu na ureaje
bez te funkcije.
Monitori
Imaju mogunost ulaska u sleep nain rada kada
se ne koriste ime se uteuje 90% energije u
odnosu na monitore bez te funkcije
Printeri
Imaju mogunost ulaska u reim niske potronje
kada se ne koriste, ime se smanjuje ukupna
potronja energije za 60% u odnosu na ureaje
bez te funkcije.
Skeneri
Ekasni modeli troe 50% manje elektrine energije
od standardnih modela
Rasvjeta
Elektrina rasvjeta u prostorima odgovorna je za gotovo 40% uku-
pne potronje elektrine energije. Praksa pokazuje da se 30 do 50%
potronje elektrine energije u sustavima rasvjete moe smanjiti mjerama
energetske ekasnosti. Objasnimo prvo razliku izmeu obinih i tednih a-
rulja.
Osnovna razlika izmeu tednih i klasinih arulja je nain na koji se dobiva
svjetlost.
Kod klasine arulje svjetlost se dobiva prolaskom elektrine struje kroz tan-
ku icu volframa, koja se tada zagrijava i svijetli. Takvim nainom samo oko
5 do 10% potroene elektrine energije pretvara se u svijetlost (koja nam
je primarni cilj), a ostatak energije (vie od 90%) nepotrebno se pretvara u
toplinu koja se oslobaa u okoli.
Kod tedne arulja svjetlost se dobiva prolaskom struje kroz plin koji tada
emitira svjetlost. Zbog razliitog principa rada, tedna arulja se izgledom
razlikuje od klasine. Svaka tedna arulja sastoji se od dva djela: cijevi koja
je s unutarnje strane premazana fosforom i ispunjena plinom te magnetskog
ili elektronskog balasta koji slui za paljenje arulje.
Princip rada tedne arulje je sljedei:
Kada struja iz balasta prolazi kroz plin u cijevi, on isijava
ultraljubiasto zraenje
Ultraljubiasto zraenje aktivira fosforni premaz na unutarnjoj
strani cijevi koji tada emitira vidljivu svjetlost kroz povrinu cijevi
Na ovaj nain 20 25% potroene elektrine energije pretvara
se u svjetlost.
Osim manje potronje energije, CFL arulje svojim radom, prema tome, pro-
izvode 70% manje topline negoli standardne arulje, pa je i to znaajna
prednost, posebice u ljetnim mjesecima. Dakle za istu koliinu emitiranog
svjetla tedna arulja potroi 3 do 4 puta manje elektrine energije od klasi-
ne arulje, to prikazuje tablica 4.
Tablica 4 - Usporedba snaga klasinih i tednih arulja za priblino istu emisiju svjetla
Klasina arulja [W] tedna arulja (CFL) [W]
25 5
50 9
60 15
75 20
100 25
120 28
150 39
Danas postoji veliki izbor oblika i snaga tednih arulja, kako bi se mogle
zadovoljiti razliite potrebe (funkcionalne i estetske) korisnika, to je ilustri-
rano na slici 25.
Slika 25 - Prikaz dostupnih oblika tednih arulja koje se mogu koristiti umjesto klasinih
arulja
Tablica 5 prikazuje usporedbu trokova klasine i tedne arulje. Pretposta-
vimo da arulja svijetli 6 sati na dan (2190 sati na godinu). Prosjena cijena
kilovat sata elektrine energije za HEP-ov bijeli tarifni model (65% vremena
u vioj tari uz cijenu od 0,74 kn/kWh i 45% vremena u nioj tari uz cijenu
od 0,39 kn/kWh) iznosi 0,62 kn/kW s PDV-om. ivotni vijek je 12 000 h za
tednu arulju i 1 500 h za klasinu.
Tablica 5 - Prikaz trokova tedne arulje u usporedbi s klasinom aruljom
tedna arulja
(23 W)
Klasina arulja
(100 W)
Cijena arulje Oko 80 kn Oko 3 kn
Vijek trajanja
2 000 dana (5,5
godina)
250 dana (0,7
godina)
Godinja potronja
(cijena) energije
50,37 kW (31,20
kn)
219 kW (135,8 kn)
Broj zamijenjenih
arulja u 5 godina
0 7
Ukupni trokovi u 5
godina:
236 kn 700 kn
Uteda ostvarena
tijekom ivotnog
vijeka arulje:
464 kn 0 kn
Iz gore prikazane usporedbe moe se vidjeti da se visoka cijena tedne a-
rulje vrati korisniku za manje od godinu dana (oko 10 mjeseci), kroz manju
potronju elektrine energije.
Iskustvo pokazuje da ak i vrlo jednostavne mjere, poput iskljuivanja elek-
trine rasvjete kada nitko ne boravi u prostoriji ili kada je razina dnevnog
svjetla dostatna, znaajno smanjuje potronju. Nadalje, uz malene investicije
mogue je ugraditi senzore koji e detektirati prisutnost ljudi u prostoriji te
u ovisnosti o tome paliti i gasiti svjetla i/ili senzore koji mjere jainu vanjske
svjetlosti te prilagoavaju unutranju rasvjetu u kontinuiranom ili stupnjevi-
tom rasponu od 0 do 100%. U tablici 6 mogu se vidjeti mogunosti utede
ugradnjom senzora u raznim tipovima prostorija.
Tablica 6 - Mogue utede u sustavima rasvjete ugradnjom senzora
Tip prostora Mogunost utede energije (%)
Privatni ured 13 - 50
Otvoreni ured 20 - 28
Uionica 40 - 46
Konferencijska soba 22 - 65
Hodnici 30 - 80
Skladita, ormari 45 - 80
Veinu rasvjete uredskim prostorima ipak ini rasvjeta izvedena uorescen-
tnim cijevima razliitih snaga (uobiajeno 18 W, 36 W ili 58 W). No, veina tih
cijevi opremljeno je magnetskim prigunicama, zbog kojih im se nazivna sna-
ga poveava za 13 W. Kao prva mjera u ovakvim sustavima rasvjete namee
se zamjena magnetskih prigunica elektronikim. Tom se mjerom uobiajeno
ostvaruju utede elektrine energije od 25 %, a dodatno se produljuje
radni vijek uorescentne cijevi, dobiva se rad bez treperenja koje se javlja uz
magnetsku prigunicu i nii su trokovi odravanja. Takoer, prema Direk-
tivi 2000/55/EC, od studenoga 2005. godine u EU-u je zabranjeno koristiti
magnetske prigunice u svim novim instalacijama uorescentne rasvjete. U
ovisnosti o stanju u svakom pojedinom objektu, povrat ovakve investicije
iznosi od 4 do 8 godina.
Posebice u starim objektima, vrlo je est sluaj da je sustav rasvjete vrlo star
i nezadovoljavajue kvalitete, to dakako znai neprimjerene radne uvjete.
Stoga se esto javlja i potreba za cjelokupnom rekonstrukcijom sustava. Takvi
zahvati se rijetko mogu opravdati samim energetskim utedama, ali su nuni
zbog pruanja zadovoljavajuih radnih uvjeta.
Grijanje, ventilacija i klimatizacija
Kada je rije o ukupnoj potronji energije, u uredskim prostorima sustavi gri-
janja, ventilacije i klimatizacije mogu sudjelovati ak s preko 50%. Vano je
uoiti kakav je postojei sustav za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (GVK) u
objektu (toplinska mrea, vlastita kotlovnica, pojedinano grijanje, postojanje
sredinjeg sustava ventilacije i klimatizacije i dr.).
Nadalje, izuzetno je vano postoji li mogunost regulacije temperature pro-
stora. Najee takva mogunost ne postoji, pa su vrlo esti sluajevi da se
u zimskim/ljetnim mjesecima otvaraju prozori dok grijanje/hlaenje radi. U
sustavima grijanja treba teiti ugradnji termostatskih radijator-
skih ventila, ime se moe postii do 20% uteda. Nadalje, sustave
grijanja treba uiniti automatski upravljivima i kontroliranima, ime e se po-
stii optimalna potronja energije.
Temperaturu grijanog prostora treba prilagoditi vremenskim uvjetima isku-
stvo pokazuje da se sniavanjem temperature grijanog prostora za 1 C mogu
ostvariti godinje utede 7 do 8 %, naravno uz uvjet da se ne narui toplinska
ugoda ljudi. Takoer, uvijek treba razmotriti i mogunost prelaska
na ekoloki povoljnije gorivo, kao i odbacivanje svih pojedinanih
grijaih tijela, primjerice elektrinih radijatora i puhala.
to se sustava klimatizacije tie, najee se koriste split rashladni ureaji,
iji je uinak samo lokalan. U velikim objektima, s energetskog je stajalita
povoljniji sredinji sustav ventilacije i klimatizacije, gdje se na jednom mjestu
za cijelu graevinu ili bar njezin vei dio vri dobava i priprema zraka (grijanje
ili hlaenje). Ovakvi se sustavi izvode kompresorskim ili apsorpcijskim ras-
hladnim agregatima i uvijek je potrebna automatska kontrola takvih sustava.
Ukoliko se radi o manjim objektima, gdje je jedina mogunost koritenje split
rashladnih ureaja, svakako treba odabrati one s najviim razredom energet-
ske ekasnosti.
Zamjena goriva
U brojnim sustavima grijanja, posebice u starim zgradama, jo se uvijek kao
energent koristi loivo ulje. Danas se ve puno rjee mogu pronai sustavi
koji koriste ugljen, mada ni tu mogunost ne treba iskljuiti, a kao nepovoljan
oblik grijanja takoer treba naglasiti i grijanje elektrinom energijom. Ovakvi
sustavi ne samo da su energetski neekasni ve imaju i negativan utjecaj
na okoli, posebice na lokalno zagaenje zbog emisija sumpornog dioksida
(SO
2
), duikovih oksida (NOx), krutih estica i ugljinog dioksida (CO
2
). Stoga
takve energente treba zamijeniti energentima s manjim udjelom sumpora
i ugljika. Kao najpogodniji energent namee se prirodni plin. Ukoliko je
objekt na mjestu gdje postoji plinska mrea, svakako je poeljno sustav grija-
nja prilagoditi prirodnom plinu. No, ukoliko plinska mrea nije dostupna, mo-
gua su i druga rjeenja. Prvenstveno se to odnosi na koritenje ukapljenog
naftnog plina (UNP). UNP je hrvatski proizvod kojeg proizvodi INA d.d. u
svojim postrojenjima u Zagrebu, Rijeci i Ivani Gradu, a puni ga, distribuira i
INA-ina tvrtka-ker PROplin d.o.o. UNP je dostupan u malim nadzemnim
ili podzemnim spremnicima razliitih zapremina koji se postavljaju nedaleko
od objekta i sustavom cjevovoda dovodi u objekt do razliitih troila. Takoer
treba istaknuti i da se plinsko grijanje pokazuje najisplativijim. U tablici 7
dana je usporedba jedininih cijena za grijanje na elektrinu energiju, loivo
ulje te plin.
Tablica 7 - Usporedba cijena i emisija razliitih sustava grijanja
Energent
Ogrjevna
vrijednost
[kWh/jedinici]
Prosjena
trina
cijena
Cijena po toplinskom
kWh
Emisije [kg/kWh]
SO
2
NO
x
estice CO
2
el.energija [kWh] 1
0,6-0,7 kn/
kWh
cca 0,7 kn/kWh 0,00081 0,00041 0,00004 0,270
loivo ulje [kg] 11,9
4 4,5 kn/
kg
0,55 -0,65 kn/kWh 0,00084 0,00025
0,00010
0,2276
plin [m
3
] 9,4 - 10 2,08 kn/m
3
0,25 -0,30 kn/kWh / 0,00018 0,00005 0,2020
Nadalje, svakako treba ocijeniti i mogunost koritenja obnovljivih izvora
energije, posebice prilikom veih rekonstrukcija, kada se takvi sustavi jako
dobro mogu integrirati u novo rjeenje.
Koncept Inteligentne niskoenergetske kue
U sluajevima izgradnje novog objekta ili velike rekonstrukcije postojeeg,
valja razmotriti mogunost ostvarenja koncepta tzv. inteligentne niskoe-
nergetske kue. Ovakav koncept podrazumijeva softverska rjeenja, kako
u samim ureajima i instalacijama tako i na razini sredinjeg upravljanja i
koordinacije potronje energije u svim sustavima zgrade. Takvi su sustavi ko-
mercijalno dostupni, no jo je vanije da i domaa industrija razvija ovakve
sustave, a zgrade dravne uprave izvrsni su kandidati za njihovu uporabu.
Ovakvim sustavom ne samo da se optimira rad energetskih sustava i prila-
goava potrebama korisnika, ve se i detektiraju kvarovi te se na taj nain
poboljava cjelokupan sustav odravanja zgrade.
Rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade
Pod vanjskom ovojnicom zgrade podrazumijevaju se sve njezine vanjske
povrine. Ovaj segment zgrade izuzetno je bitan zbog smanjenja toplinskih
gubitaka, nunih prije rekonstrukcija sustava grijanja, kako bi se ti gubici
smanjili na minimum. Pri tome valja razmotriti dvije stvari stanje ili posto-
janje toplinske izolacije zgrade te stanje prozora.
Poboljanjem izolacije izravno se utjee ne samo na smanjenje toplinskih
gubitaka zimi, nego i na ograniavanje pregrijavanja prostora ljeti. Loija
izolacija znai poveanje cijene koritenja i odravanja prostora, ali i vee
zagaenje okolia. Procjenjuje se da je gubitke zbog loe izolacije mogue
smanjiti za ak 50 do 80%.
Vrlo je est sluaj da velik dio povrine vanjske ovojnice zgrade zauzimaju
upravo prozori, a injenica je da preko 50% ukupnih toplinskih gubitaka
zgrade otpada upravo na prozore. Kao najprimjerenija mjera smatra se sana-
cija svih oteenih otvora i zamjena starih prozora novima koji udovoljavaju
Tehnikom propisu o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti
u zgradama (NN 79/05 i 155/05), ime se toplinski gubici kroz prozore
mogu smanjiti do 50%. Dakle, ovim mjerama zadovoljavat e se i zakonske
obveze propisane Tehnikim propisom, a kroz njegovu primjenu takoer e
se realizirati i dio zahtjeva Direktive o energetskim karakteristikama
zgrada (2002/91/EC).
Problemi s mjerama rekonstrukcije vanjske ovojnice svakako su nancijske
prirode. Naime, ovakve investicije su izuzetno velike, a razdoblja povrata su
vrlo visoka preko 50 godina. No, ukoliko se rekonstrukcijom predvia sana-
cija fasade, tada toplinska izolacija nikako ne smije biti izostavljena.
Svi gore prikazani primjeri dani su ilustrativno, kako bi ukazali na mogue
mjere poveanja energetske ekasnosti i ostvarivanja novanih uteda. Uko-
liko mislite da su i u zgradama pod vaom upravom mogue utede prema
prikazanom modelu, sigurni smo da e struna osoba pronai i vie nego to
nakon itanja ovih redaka moe biti vidljivo.
Potrebno je pronai strunu osobu koja e obaviti energetski pregled i pred-
loiti mjere poboljanja energetske ekasnosti za vau zgradu, zajedno s li-
stom prioriteta temeljenoj na ekonomskoj isplativosti mjera svakako treba
istaknuti da znaajna poboljanja moete postii i bez dodatnih ulaganja.
PRILOG 2: PRIMJERI GOSPODARENJA ENERGIJOM
Informacije i primjeri izneseni u ovom poglavlju nisu recept za napredak u
vaoj jedinici gradske, upanijske ili dravne uprave. Ovo su primjeri kako su
to napravili drugi i ovdje su da vas uvjere da SGE nije nita novo ili nedo-
kazano! Ovdje pokazujemo sve koristi koje SGE donosi.
Mjere energetske ekasnosti mogu se ukljuiti u niz aktivnosti lokalne i regi-
onalne uprave. Te emo mjere i aktivnosti ilustrirati nizom izvedenih primjera
iz raznih gradova u Europi.
Uloge lokalne uprave u projektima gospodarenja energijom su:
Potroa, pruatelj usluga i vodei primjer
Planer, voditelj razvoja i regulator
Savjetnik i motivator
Proizvoa i opskrbljiva.
Lokalna i regionalna uprava kao potroa, pruatelj usluga i dobar
primjer
Lokalna i regionalna uprava treba postaviti dobar primjer kroz vlastite po-
teze voditi primjerom i potom publicirati to se postiglo uvijek je poticaj i
drugima da dou na istu razinu.
Lokalne i regionalne vlasti pruaju usluge koje mogu biti energetski intenziv-
ne poput uline rasvjete i javnog prijevoza. Neke od tih usluga mogu biti kon-
cesijom dodijeljene drugom pruatelju usluga, umjesto da ih prua lokalna
vlast. Ovo, meutim, ne znai da lokalna vlast ne moe utjecati na potronju
energije takvih usluga. Uspostavom energetskih kriterija pri dodjeli ugovora
o koncesiji ili primjenom dodatnih zahtjeva u natjeajima javne nabave, lo-
kalna vlada moe dugorono poboljati svoju energetsku ekasnost, a time i
smanjiti troenje novca poreznih obveznika.
Tablica 8 prikazuje neke primjere odluka kod uvoenja SGE-a openito i
SGE-u u zgradarstvu.
27
Revolving fond je nancijski fond iji prihodi ostaju slobodni za nanciranje vlastitih projekata i kontinuiranih programa bez ogranienja skalne godine
Gospodarenje energijom (openito) Gospodarenje energijom u zgradarstvu
Imenovanje koordinatora za energiju i otvaranje Ureda za gospodarenje
energijom ovisno o iznosima na mjesenim raunima za energiju i
energente. Neke lokalne uprave imenuju jednog proelnika za energiju za
svakih milijun eura potroenih na energiju kao nepisano pravilo.
Prati se i mjeri potronja energije u svim javnim zgradama, u svakoj zgradi
zasebno. Vee zgrade prate se dnevno, a manje tjedno.
Potrebno je omoguiti pristup podacima o energetskoj potronji i
graanima (ili barem vanjskim promatraima poput zajednica inenjera),
kako bi posluili kao vodi za iru zajednicu
Osigurati da osoblje odgovorno za zgrade (slube za odravanje, zatitu,
ienje) bude svjesno programa gospodarenja energijom i potrebnih
mjera za postizanje uteda
Pokretanje interne kampanje informiranja koja bi prikazala vanost
energetike periodiki komunicirati o mjerama u primjeni (grijanje,
rasvjeta, iskljuivanje raunala)
Postavljanje odvojene proraunske linije za investicije u projekte
energetske ekasnosti
Osnivanje programa , koji osigurava da dio ili sva uteevina proizala
iz energetskih uteda bude reinvestirana u druge mjere odrivog
iskoritavanja energije.
Zgrade u vlasnitvu grada trebaju proi sustavne kontrole, na temelju kojih
e se identicirati potencijalne investicije (energetski pregledi)
Razvoj mjerenja potronje energije u svim javnim zgradama
Koritenje obnovljivih izvora i kogeneracija (istovremene proizvodnje
elektrine energije i topline) u zgradama u vlasnitvu grada
Pregled postojeih ugovora o opskrbi energijom, pogotovo s obzirom na
zelenu energiju (proizvedenu iz iih izvora poput vjetra)
Razvoj lokalnih standarda pogona, izgradnje i obnove postrojenja, uz
odobrenje lokalnih, odgovornih odbora
Koritenje najboljih dostupnih energetskih standarda pri preureenju javnih
zgrada
Koritenje niskoenergetskih standarda u novim zgradama
Postavljanje standarda odrive gradnje za nove i obnovljene graevine
Koritenje prikladnih nancijskih alata za nanciranje mjera energetske
ekasnosti, poput ugovaranja obzirom na energetsku ekasnost isporuene
usluge ili proizvoda, i revolving fondova
27
Primjer: Stuttgart (Njemaka)
Grad Stuttgart (Njemaka) koristi revolving fond za investicije u mjere ener-
getske ekasnosti. Gradski ured za energiju plaa inicijalne investicijske tro-
kove, a drugi gradski uredi vraaju trokove investicije temeljem godinjih
uteda koje su stvorile mjere energetske ekasnosti. Primjerice, ako je inve-
sticijski troak toplinske izolacije za kolski krov 20.000 EUR, njih plaa Ured
za energiju, a kola vraa iznos utede za svaku godinu, koji je za taj kolski
krov 4.000 EUR (uteda na grijanju). U pet godina investicija je u potpunosti
isplaena i s tim novcem moe se krenuti u nove investicije.
Gospodarenje energijom - Vanjska rasvjeta
Izrada nacrta plana poboljanja vanjske/uline rasvjete
Koritenje niskoenergetskih svjetljki, poput tednih natrijevih svjetiljki
Izvravanje preventivnog odravanja
Primjer: Lille (Francuska)
Rasvjeta (unutarnja i javna, vanjska) je veliki udio ukupnih trokova za po-
tronju energije u gradovima. Mogunosti za utede u kapitalnim trokovima
i trokovima odravanja su uobiajeno znatne.
Energetski ekasna rasvjetna tijela mogu trajati do 15 puta dulje od njihovih
klasinih, a razdoblje povrata je u veini sluajeve manji od 6 godina - to je
privlana i vrijedna investicija. Primjerice, ivina arulja od 125W ima ukupni
godinji troak od otprilike 53.33 EUR godinje, u usporedbi s 33 EUR go-
dinje za visokotlanu natrijevu arulju snage 70 W, koja ima isti svjetlosni
spektar i jainu. Prosjena uteda je, prema tome, 20 EUR godinje po arulji.
Pomnoite ovo s nekoliko tisua arulja po gradu (pa i stotina tisua), i mo-
gunosti izuzetno velikih uteda su oite.
ivine arulje, unato injenici da su 10 EUR jeftinije od energeteski ekasni-
jih visokotlanih natrijevih, skuplje su za odravanje, a i bre se troe pa ih je
potrebno mijenjati. Takoer troe i vie elektrine energije.
Grad Lille u Francuskoj nedavno je pokrenuo ured koji e gradske dobavlja-
e (osobe zaduene za javnu nabavu) educirati o nainima i mogunostima
traenja proizvoda i usluga, s minimalnim utjecajem na okoli. Jedan od 6
glavnih prioriteta je javna rasvjeta.
Vie informacija na http://www.elcfed.org .
Kod javne nabave i ugovora o proizvodima i uslugama, sustavno gospodare-
nje energijom podrazumijeva:
Postavljanje kriterija za dodjeljivanje ugovora; dajui prednost ponu-
aima koji panju pridaju i energetskim znaajkama ponude, poput
zahtjeva za visokom energetskom ekasnou
Pruiti opravdanu prednost proizvodima i uslugama s certikatima o
niskoj potronji, zatiti okolia ili visokoekasnom iskoritavanju ener-
gije.
Europska komisija objavila je prirunik za Zelenu kupovinu, koji detaljno
objanjava kako se putem javne nabave mogu integrirati zahtjevi usmjereni
na zatitu okolia i energetsku ekasnost. Publikacija je dostupna na svim
jezicima trenutnih lanica EU-a:
http://europa.eu.int/comm/environment/gpp/guidelines.htm#handbook
Takoer postoji i baza podataka s informacijama o utjecaju na okoli raznih
proizvoda i usluga:
http://europa.eu.int/comm/environment/green_purchasing/cfm/fo/greenpur-
chasing/index.cfm
Sustavno gospodarenje energijom nikako ne smije izostaviti promet. Stoga
primjere energetski ekasnih rjeenja za gradski vozni park i javni prijevoz
prikazujemo u tablici 9.
Tablica 9 Mjere energetske ekasnosti za gradski vozni park i javni prijevoz
SGE - Gradski vozni park SGE - Koritenje javnog prijevoza
Izvrite pregled ote vozila i proglasiti politiku o obnavljaju voznog parka
energetski ekasnim vozilima.
Koristite vozila s niskim emisijama (npr. hibridna vozila) ili alternativne naine
putovanja.
Razvijte plan putovanja za svoje zaposlenike primjerice, potiite koritenje
bicikala i otvaranje uvanog parkinga za bicikle, tueve za bicikliste te promovirajte
vie putnika po automobilu od/do radnog mjesta (tako potiete i kolegijalnost).
Modernizirajte autobusnu otu (vozila s niskim emisijama, sa
zamanjacima, s gorivim elijama) i potiite koritenje biogoriva.
Smanjite zaguenja i poveajte protonost prometa kroz:
ubrzanje javnog prijevoza (trake samo za javni prijevoz, o
postavljanje prioriteta u sustav semafora) i
integrirano plaanje karata za javni prijevoz. o
Potiite koritenje javnog prijevoza za zaposlene (popusti, besplatne
vonje).
Primjer: Stockholm (vedska)
Grad Stockholm u vedskoj ve vie od 10 godina promovira koritenje vozila
s niskim emisijama. Danas se gotovo polovica gradske ote vozila sastoji od
istih vozila, a 1% automobila prodanih u Stockolmu su elektrini auto-
mobili. Cilj Stockholma je poveanje uporabe biogoriva, ali i promocija istih
vozila.
Stockholm je za 2006. godinu postavio i ostvario cilj - 4% vozila prodanih u
gradu su ista vozila, 60% gradske ote vozila sastoji se od takvih vozila, od
kojih preko 80% koristi biogoriva. Za vie informacija: http://www.osmose-
os.org .
Primjer: Leicester (Engleska)
1990. godine Gradsko vijee grada Leicestera u Engleskoj (broj stanovnika
280.000 stanovnika) postavilo si je strateki cilj - smanjiti potronju energije
i CO2 emisija za 50% do 2025. godine. Uspostavili su sustav praenja po-
tronje energije u gradu temeljen na inteligentnim mjerenjima, koja podatke
o potronji energije alju u sredinjicu Gradskog vijea svakih 30 minuta
iz javnih zgrada, kao i iz nekoliko malih i srednjih tvrtki u gradu. Cilj je bio
pokazati i dokazati koristi praenja i nadzora potronje energije u stvarnom
vremenu.
Troak uspostave ovog sustava iznosio je prosjeno 3.000 funti (oko 4.500
EUR) po zgradi, uz dodatne trokove softvera i osoblja. Tome treba pridoda-
ti i godinji troak odravanja mjernih instrumenata i tehnikog odravanja
sustava. Iako su trokovi relativno visoki, Gradsko vijee Leicestera smatra
sustav vrlo isplativim. Vrijeme povrata investicije procjenjuje se na pet godi-
na. Poetne utede bile su vrlo brze, jer je regulacija potronje vode i plina
bila vrlo gruba i neekasna. Daljnje praenje podataka omoguilo je dodatne
utede jer su sve osobe u zgradama mogle pratiti trenutno stanje pa se svi-
jest o troenju energije stvorila vrlo brzo. Daljnje informacije dostupne su na:
http://leicester.gov.uk/housing/PDFs/EnergyMetering.pdf
Primjer: Czetochowa (Poljska)
Od 2003. grad Czestochowa u Poljskoj (80.000 stanovnika) sudjeluje u pro-
gramu gospodarenja energijom i okoliem koji nadzire Poljski fond za ener-
getsku ekasnost (FEWE). Program zahvaa javne zgrade u koje se uvodi su-
stav praenja potronje elektrine energije i vode. Rezultati su brojni: utede
novca, obrazovanje menadera za energiju koji znanje ire dalje, poboljana
izolacija i smanjeni gubitci topline, prilagoene temperature prostora (regu-
lacijom) te sveukupno smanjena nepotrebna potronja energije.
Analizom primijenjivanih tarifnih modela i rauna za energiju iz prethodnih
razdoblja ostvarile su se znatne i trenutne utede. Primjerice, nekoliko kola
preplatilo je svoje raune za elektrinu energiju (a nitko to nije uoio!), a
povrat novca iznosio je ak 12.500 EUR. Sustav je takoer omoguio i 9.000
EUR uteda u sustavu koritenja vode i 37.500 EUR u sustavu prikupljanja i
uklanjanja otpadnih voda. Ovi novani iznosi ekvivalentni su trokovima etiri
stalno zaposlenih strunjaka u Poljskoj, to pokazuje da je sustav izuzetno
isplativ. Za vie informacija: http://czestochowa.um.gov.pl/
Primjer: Rennes (Francuska)
Grad Rennes u Francuskoj ima 11 kantona, od kojih je veina mala i nema
vlastita sredstva za gospodarenje energijom. 1997. lokalna agencija za ener-
giju CLE (Conseil Local de lEnergie) predloila je uslugu gospodarenja ener-
gijom nazvanoj dijeljenje informacija o energiji lokalnoj upravi. Cilj usluge
bio je:
pokrenuti gospodarenje energijom praenjem rauna za energiju, pro-
cjenom ugovora s opskrbljivaima energijom te provjerom odgovaraju li
ugovori energetskim potrebama
poveanje ekasnosti potronje energije poveanjem mogunosti za
upravljanje potronjom
podizanje svijesti i informiranje izabranih predstavnika lokalne vlasti o
mogunostima planiranja i edukacije za osoblje u javnoj upravi.
Program se sastoji od praenja energetskih potreba lokalne uprave tijekom
dvomjesenog razdoblja. Izvjee se prezentira gradskom vijeu i gradskim
inenjerima, domarima i ostalom tehnikom osoblju. Svrha izvjea je podi-
zanje svijesti o potronji energije i pomo izabranim predstavnicima lokalne
uprave u deniranju mjera energetske ekasnosti za uspostavu u svojoj upra-
vi. Cijena ove usluge je 0,6 EUR po stanovniku godinje. Lokalne uprave bile
su vrlo zadovoljne pruenom uslugom i ostvarile su utede od oko 25 kWh
godinje po stanovniku, to je 2,5 EUR godinje po stanovniku. Rennes ima
preko 500.000 stanovnika.
Lokalna i regionalna uprava kao planer, voditelj
razvoja i regulator
Planiranje iskoritavanja zemljita donoenjem urbanistikih planova te pla-
niranje transportnih sustava odgovornosti su svih tijela gradskih i upanijskih
uprava. Uravnoteenje sektora kuanstava, usluga i industrije te trita radne
snage u urbanom planiranju, moe utjecati na uzorke mobilnosti graana
jednako kao i njihovoj energetskoj potronji. Lokalna i regionalna uprava
mora razvijati odrive planove mobilnosti graana i stvoriti uvjete za odrivi
razvoj prometa.
Gradovi i upanije moraju djelovati i kao regulatori, postavljanjem energet-
skih standarda za svoje nove graevine, koji bi trebali biti vii od zakonski
propisanih razina, s ciljem pruanja pozitivnog primjera svim graanima.
Nadalje, moraju promicati koritenje obnovljivih izvora energije i mjere (eko-
nomski i energetski) odrive gradnje. Lokalna i regionalna vlast moe i mora
ukloniti administrativne barijere, te kroz jednostavniji postupak dobivanja
potrebnih dozvola potaknuti projekte, kao to su postavljanje solarnih susta-
va za pripremu tople vode na krovove kua.
Primjerice, londonski okrug Merton u Velikoj Britaniji, postavio
je u svoje propise zahtjev o prostornom ureenju koji trai da
svaka nova industrijska, skladina, uredska ili stambena zgrada
izvan kulturno zatienih podruja iznad odreene veliine mora
imati opremu za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i njima
pokrivati najmanje 10% oekivanih potreba za energjiom.
Primjer: Njemaki propisi o gradnji
Pasivna kua ima sljedee karakteristike: 40 cm izolacije na krovu, 30 cm na
zidovima i trostruki zatitni sloj boje. U njemakoj klimi ovaj tip graevina
zahtijeva manje od 10 kWh/m
2
mjeseno, to znai da se zgrada moe grijati
bez uobiajenog sustava grijanja - ventilacija i dizalica topline su dovoljni. Us-
poredbe radi, potronja energije standardne nove graevine iznosi 70 kWh/
m
2
(po tamonjim standardima). Dodatna cijena pasivnih kua u odnosu na
standardne graevine je manje od 10%. Daljnje informacije: www.pasiv.de
Naselja bez CO
2
su zapravo naselja ureena tako da ne troe fosilna goriva.
Ovaj cilj moe se postii jednostavnim poboljavanjem toplinske izolacije (to
poveava i stupanj ugode) i proizvodnjom energije na mjestu potronje kori-
tenjem obnovljivih izvora i kogenracije, ovisno o lokalnim prilikama.
Primjer: Vijee okruga Carrick (Engleska)
U okrugu Carrick u Engleskoj je modelom javno-privatnog partnerstva kroz
projekt Beacon Community Regeneration partnership uspostavljen niz po-
boljanja energetske ekasnosti u malom i relativno siromanom naselju Be-
acon Housing Estate u Falmouthu. Proveden je energetski pregled svake kue
i odlueno je provesti najprikladnije mjere energetske ekasnosti. Izolacija
tavana, izolacija vanjskih zidova i centralno grijanje odabrani su kao mjere za
brzo i ekasno smanjenje prekomjerne potronje energije u naselju. Nada-
lje, druge mjere poput dvostrukog ostakljenja prozora i brtvljenja prozorskih
okvira ve su bile dostupne kroz druge programe. Stanovnicima je dan izbor
boja i tekstura zavrnih povrina. Nakon provedbe mjera, svako kuanstvo
je savjetovano kako pametno gospodariti energijom. Redovito su dijeljene
broure i letci, kako se informacije ne bi zaboravile.
Neke od velikih postignua su:
poboljanje energetske ekasnosti provedeno je u 900 kuanstava
centralno grijanje je postavljeno u 300 kua u prvoj godini
ukupno je uteeno 274.000 EUR na raunima za energiju.
Voditelji projekta vjeruju da se i druge promjene mogu pripisati promje-
nama uvjeta stanovanja:
zdravstveno stanje stanovnitva se poboljalo, ukljuujui smanjenje
broja astmatiara za 50%
stopa kriminala je dramatino pala, ukljuujui smanjenje nasilja u kui
vandalizam je na rekordno niskoj razini, sve vie ljudi se eli doseliti i
dogodio se radikalan zaokret u optimizmu zajednice.
Za vie informacija: http://www.idea-knowledge.gov.uk/idk/aio/650659 i
http://www.csep.co.uk/ .
Primjer: Barcelona (panjolska)
Kako bi se povealo koritenje suneve (solarne) energije za proizvodnju to-
ple vode, grad Barcelona u panjolskoj inicirao je projekt Barcelona Solar
Ordinance. Naime, u lokalnim propisima uveli su se zahtjevi da sve nove
zgrade i zgrade u rekonstrukciji moraju koristiti solarnu energiju za opskrbu
minimalno 60% svojih potreba za toplom vodom. Solarni propis je odobri-
lo Gradsko vijee Barcelone u lipnju 1999., a na snagu je stupio u kolovozu
2000. Od tada, slian propis su uveli i drugi gradovi u Kataloniji, a potom i
gradovi u drugim regijama. Konano, kroz nacionalni zakon prihvaen 2005.,
obveza je postavljena na razini cijele zemlje. Ovo je jasan dokaz da se lokalne
inicijative mogu transformirati u zakonodavni okvir.
Energetska agencija Barcelone provodi kontinuirani program praenja, kako
bi se dalje pratila uspjenost provedbe propisa o solarnim sustavima za pri-
premu tople vode. Od stupanja na snagu ovog zakonodavnog instrumenta,
ukupno instalirana povrina solarnih kolektora iznosi oko 20.000 m
2
(12
puta vie nego 2000.). Ekvivalentna uteda u energiji iznosi preko 15.000
MWh godinje, smanjenje emisija CO
2
je gotovo 3.000 tona CO
2
godinje.
Vie informacija na: www.barcelonaenergia.com .
Primjer: Kirklees (Velika Britanija)
U brdovitom dijelu grada Kirkleesa u Velikoj Britaniji izgraeno je solarno
selo s 121 solarno napajanom kuom. Solarne instalacije osiguravaju oko
20% potreba za elektrinom energijom i 50-60% potreba za toplom vo-
dom. Projekt je smanjio mjesene raune za energiju kao i emisije ugljinog
dioksida (preko 50 tona godinje). Ve je stvorena drutvena i ekonomska
korist - entuzijazam meu stanovnicima, nova radna mjesta i vjetine u
postavljanju fotonaponskih (FN) elija. Projekt ukljuuje ukupno 400 kW
instalirane snage FN elija (u 2004. godini) to demonstrira magnitudu pro-
jekta. U sljedeoj fazi instalacije e ukljuivati novoizgraene kue Yorkshi-
re Housing Group-a. Za vie informacija: http://www.emasnetwork.org/en/
about/bestpractice .
Primjer: Odense (Danska)
Danska Vlada imenovala je grad Odense (185.000 stanovnika) slubenim
danskim gradom biciklizma (1999.-2002.), i osigurala Odensi nancijska
sredstva za izvoenje ovog etverogodinjeg projekta, s 50 podprojekata
usmjerenih na poveanje pristupanosti biciklistima, osiguravanje boljeg i
sigurnijeg parkiranja za bicikle i pruanje usluga poput pitke vode i pumpi
za gume. Kao rezultat ovog projekta, 25% svih putovanja u Odensi ini se
biciklom. Koritenje bicikala poraslo je za 20%, preko polovice putovanja
biciklom ine bivi vozai motora koji su odluili promijeniti svoje prijevozno
sredstvo. Zdravlje stanovnika je takoer poboljano - utede od 1.9 miliu-
juna EUR su izmjerene samo u sektoru zdravstva. Dobitak nije samo nan-
cijski, broj nesrea koji ukljuuje bicikliste smanjio se za 20%, a procjenjuje
se da je neizravna posljedica projekta dodatnih 500 godina ukupnom ivot-
nom vijeku graana Odense. Za vie informacija: http://www.cyclecity.dk .
Lokalna i regionalna uprava kao savjetnik i motivator
Lokalna i regionalna uprava moe pomoi u informiranju i motiviranju gra-
ana, tvrtki i drugih subjekata prema ekasnijem iskoritavanju energije.
Osim uteda koje potroai mogu vidjeti na mjesenim raunima, inteli-
gentno koritenje energije poveat e kvalitetu ivota u smislu komfora i
zdravlja kroz, primjerice, bolju kvalitetu zraka u prostorijama.
Otvaranje trita energijom znai da svaka tvrtka ili privatni potroa moe
odabrati svog opskrbljivaa. Same lokalne i regionalne uprave trebaju oda-
birati one ospkrbljivae koji u svojim uslugama naglaavaju energetsku ui-
novitost i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije. Savjeti graani-
ma svakako e biti znaajniji, ako se temelje na vlastitom primjeru. Takoer,
uprave mogu donijeti i dodatne poticaje za uporabu obnovljivih izvora kod
krajnjih kupaca. Tako se, primjerice, vlasnicima kuanstava ili tvrtki mogu
ponuditi subvencije za instaliranje solarnih kolektora ili toplinskih pumpi.
Alati koje lokane i regionalne uprave mogu koristiti pri savjetovanju i moti-
viranju graana podrazumijevaju publikacije, dogaanja i kampanje. Veliku
panju potrebno je posvetiti djeci i njihovom prihvaanju energetski savje-
snih modela ponaanja lekcije koje oni naue irit e i izvan kole.
Gospodarenje energijom - Ideje za mjere i poteze
Savjetovanje i obrazovanje
Pruanje savjeta o potronji energije, upravljanje otpadom i prometom
Promoviranje kolskih i drugih demostrancijskih projekata energetske
ekasnosti i ublaavanja klimatskih promjena
Pruanje informacija i obrazovanje profesionalnog osoblja (planeri, arhi-
tekti, projektanti i dr.)
Osiguravanje nancijskih poticaja za projekte energetske ekasnosti,
kogeneracije i obnovljivih izvora energije
Podizanje svijesti i medijske kampanje
Podizanje svijesti kroz publikacije, vijesti u lokalnim novinama i organizi-
ranjem posebnih dogaanja
Sudjelovanje i koritenje atraktivnih inicijativa na razini EU-a (npr. Eu-
ropski tjedan mobilnosti) za podizanje svijesti o problemima potronje
energije u prometu
Publiciranje uspjenih lokalnih projekata u medijima i drugim glasilima,
kako bi iz njih mogli uiti i drugi
Suradnje i partnerstva
Rad u partnerstvu s lokalnim skupinama i organizacijama (graani,
udruenja stanara, tvrtke, itd.)
Uspostavljanje jakog partnerstva s lokalnim i regionalnim energetskim
agencijama
Suradnja i razmjena iskustava s drugim lokalnim i regionalnim uprava-
ma, bilo u Hrvatskoj ili u drugim europskim zemljama
Primjer: Tampere (Finska)
Ideja o odrivom razvoju uspjeno je integrirana u svakodnevicu graana gra-
da Tamperea u Finskoj (200.000 stanovnika), upravo pokretanjem sustavnog
gospodarenja energijom. Za tu potrebu je osnovan Centar za urbani razvoj
- Moreenia. Novu organizaciju osnovao je grad Tampere s regionalnom tvrt-
kom za zbrinjavanje otpada, a njome upravlja i nancira je zajedno s drugim
gradskim davateljima infrastrukturnih usluga i tvrtkama. Centar prua uslu-
ge informiranja, organizira treninge, seminare i dogaanja poput Europskog
tjedna mobilnosti, Dana bez automobila i Tjedna energetske ekasnosti.
Zajedno s gradskim Uredom za obrazovanje, razvijeno je posebno predava-
nje i izloba o klimatskim promjenama i koritenju energije za svu djecu u 6.
razredu osnovnih kola Tamperea. Centar takoer ima posebnu kuhinju u ko-
joj su osnovnokolci pozvani na lekcije o kunom plaanju, kako bi nauili o
savjesnoj uporabi vode i elektrine energije. Kao dodatak, otvorena je i mala
knjinica koja ukljuuje pristup Internetu i web stranicama s informacijama,
igrama i kvizovima poput Prorauna vlastitog ekolokog otiska.
Primjer: Almada (Portugal)
Kampanjom informativnih displaya na zgradama, grad Almada (Portugal),
sa 160.000 stanovnika, promie ciljeve Europske direktive o energetskim
karakteristikama zgrada (2002/91/EC. Cilj gradskog vijea bio je podizanje
svijesti korisnika zgrada, prikazivanjem informacija o potronji vode i elek-
trine energije na panelima uz zgrade. U lipnju 2004., lokalna vlast postavila
je prvi display na osnovnu kolu Pragal, prezentirala kampanju na sastanku
energetskih agencija na dravnoj razini i objavila lanak u dravnom aso-
pisu Opine i gradovi. Od tada, u mnogim zgradama, poglavito u obra-
zovnim ustanovama, provedeni su energetski pregledi i postavljeni informa-
tivni displayi. Prikaz performansi zgrade na posterima A2 formata podigao
je svijest graana o vlastitoj energetskoj potronji, pogotovo djece, koja i
kod kue priaju o onome to su nauili u koli. Kampanja je zanimljiva i
profesionalcima u polju energetike, jer prua alat za proraun koji i praenje
potronje energije u zgradama. Kampanja je doprinijela i poboljanju sustava
prikupljanja energetskih podataka (statistika), to je kljuan element svakog
sustava gospodarenja energijom. Za daljnje informacije: http://www.display-
campaign.org/page_142.html.
Lokalna i regionalna uprava kao proizvoa i opskrbljiva
Lokalna i regionalna vlast moe na podrujima pod svojom upravom proizvo-
diti energiju, posebice koritenjem obnovljivih izvora energije. Kogeneracijski
sustavi koji za pogonsko gorivo koriste biomasu umjesto mazuta, dobar su
primjer. Lokalno proizvedena energija imat e pozitivan utjecaj na lokalno
zapoljavanje te drutveni i ekonomski razvoj. Takoer e ovakvi projekti pri-
donijeti smanjivanju sveukupne nacionalne ovisnosti o uvoznim energetskim
resursima.
Gospodarenje energijom -
Lokalna proizvodnja i opskrba energijom
Poveati udio kogeneracije u opskrbi toplinskom energijom
Kogeneracijski sustavi za podruno grijanje o
Mali sustavi za grijanje jedne ili grupe zgrada o
Poveati mree podrunog grijanja tamo gdje je to isplativo
Razvijati sustave mjerenja i naplate (za elektrinu energiju, plin i
toplinu), koji potie na regulaciju i poveanje ekasnosti potronje
Pratiti rad davatelja usluga i drugih energetskih tvrtki na podruju vae
uprave
Promicati uporabu obnovljivih izvora energije.
Primjer: Stuttgart (Njemaka)
Krajem 1999., grad Stuttgart u Njemakoj istraio je kako bi se otpadno drvo
koje proizvodi grad moglo iskoristiti za grijanje zgrada u vlasnitvu grada.
Svake godine oko 60.000 m
3
otpadnog materijala (rezanog drvea i grmlja)
se skuplja iz gradskih parkova i zelenih povrina u gradu koji ima 590.000
stanovnika. Ovaj otpad se ree i nakon toga ili odlae ili iskoritava u grad-
skim parkovima. Oko 30% drvnog dijela otpada moe se iskoristiti za grija-
nje. Stoga, koritenjem drveta kao energetskog izvora, trokovi odlaganja
mogu se znatno smanjiti.
Lokacije za postavljanje kotlova koji mogu koristiti drvenu sjeku, odabira-
le su se koritenjem nekoliko kriterija. Zbog relativno visokih investicijskih
trokova za male pogone, bile su razmatrane samo kotlovnice s godinjom
potronjom od preko 1000 MWh, jer su kotlovi na drva znatno vei od stan-
dardnih plinskih kotlova. Takoer je trebalo u obzir uzeti nekoliko ogrania-
vajuih faktora: pristup kamionima za isporuku i skladitenje drvne biomase
mora biti osiguran, kotlovnica mora biti dovoljno velika za kotao na drvnu
biomasu te mora imati odgovarajuu veliinu dimnjaka. Nakon potrebnih
analiza, preporuene su tri lokacije - struna kola, gradski staklenik s povr-
inom za grijanje od 10.000 m
2
i unutarnji bazen iz kojeg se toplina takoer
isporuivala u kolsku zgradu i vatrogasni dom.
Ova tri sustava na drvene palete proizvode 7.000 MWh toplinske energije
godinje. Oko 80% ove topline proizvodi se iz kotlova na drva, ime se po-
tronja fosilnih goriva smanjuje za 75%. U usporedbi s prijanjim trokovima
energije, ukupni rauni su smanjeni za oko 217.000 EUR godinje. Razma-
trajui dodatne trokove uklanjanja pepela, pogona, popravaka i odravanja,
ukupna uteda je oko 200.000 EUR godinje. Ukupni troak investicije je 2,1
milijun EUR, a period povrata investicije je 10 godina. Analiza pokazuje da
koritenje drva kao goriva nije ogranieno samo na ruralna podruja.
Primjer: Wuppertal (Njemaka)
Grad Wuppertal u Njemakoj (360.000 stanovnika) koristi gradske vodovod-
ne cijevi za proizvodnju elektrine energije. U budunosti, grad e proizvoditi
oko 1,3 milijuna kWh elektrine energije iz hidroelektrana, koritenjem dviju
brana i cijevi vodovodne mree. Studija isplativosti provedena 2003. pokaza-
la je da bi dvije oblinje brane, koje se koriste za opskrbu grada vodom, mo-
gle biti koritene i za proizvodnju elektrine energije. Pad cijevi kao i volumen
vode bio bi dovoljan za tri nove hidroelektrane. Jedna ve isporuuje elektri-
nu energiju, a druge dvije su krajem 2006. dobile svoje uporabne dozvole.
Projekt prikazuje kako alternativni pristupi mogu stvoriti nove prilike.
Primjer: Mnchen (njemaka)
Grad Mnchen u Njemakoj dobio je nagradu kao Glavni grad energetske
ekasnosti 2005. godine. Kao dio opsenog programa za ouvanje klime,
grad je ponudio investicijska sredstva za opremanje krovnih povrina i zgra-
da u vlasnitvu grada fotonaponskom sustavima. Razvijen je sustav tendera
za odabir investitora koji su eljeli FN sustave postaviti na javne zgrade. Isti
sustav tendera otvoren je i graanskim udrugama. U sluaju vie prijavljenih
za jedan krov, pobjednik se odluuje izvlaenjem. Korisnici potpisuju ugovor
kojim im se doputa koritenje krova pod odreenim uvjetima. Korisnici su
obvezni platiti depozit za razdoblje ugovaranja, odgovorni su za provjera-
vanje stanja krovne povrine i moraju omoguiti pristup javnosti sustavu.
Grad ne uzima rentu ili bilo kakvu periodiku naknadu za koritenje krova.
Ovaj sustav je poveao mogunosti investicija u FN sustave za mnoge javne i
privatne vlasnike i upravitelje krovnih povrina, jer je prije postupak odabira
investitora bio prepreka koritenju krovova za proizvodnju elektrine energije
iz Sunca.
te da ih je mogue pratiti.
Poetna toka u postavljanju ciljeva je saznanje o trenutnoj energetskoj situ-
aciji u ETC-u (npr. kotlovnica). Raspoloive podatke o potronji energije (pri-
mjerice, iz rauna za energiju) u ovisnosti o faktorima koji utjeu na potronju
prikaemo graki. Matematiki opis ovisnosti jest pravac.
U tehnike detalje neemo ulaziti, no ipak moramo ilustrirati osnovni princip
odreivanja cilja.
Jednom kada smo iz postojeih i dostupnih rauna za energiju odredili tzv.
baznu liniju (base-line) odnosno baznu potronju za neku aktivnost (recimo
kWh elektrine energije po zaposleniku), moemo odrediti liniju cilja (tar-
get-line) odnosno jednadbu cilja. Za poetak, kao cilj se moe postaviti naj-
bolja energetska ekasnost (najnia vrijednost PP) postignuta u proteklom
razmatranom razdoblju za koje su nam dostupni podaci i na temelju kojih je
odreena bazna linija.
Primjeri pokazatelja potronje
U programu Intelligent Energy Europe (Inteligentna energija u Europi),
dvije baze podataka slue kao referentne za podruje pokazatelja potronje,
odnosno energetske ekasnosti:
ODYSSEE (http://www.odyssee-indicators.org)
MURE (http://www.mure2.com/)
Ove dvije baze pokazatelja praktino su osnovni alati za konzistentno i meu
zemljama usporedivo praenje energetske ekasnosti.
ODYSSEE (engl. Online Database for Yearly Assessment on Energy Ef-
ciency, Online baza podataka za godinju ocjenu energetske ekasnosti)
sastoji se od opsene baze pokazatelja za praenje energetske ekasnosti i
krajnje potronje i pretvorbe energije za 27 zemalja-lanica EU-a te za Nor-
veku i Hrvatsku, a slui i kao centar za prikupljanje podataka energetskih
agencija svake zemlje. Kroz nju je uspostavljena tehnika koordinacija izme-
u zemalja, koja postavlja specikacije i harmonizira prikupljanje podataka
tako da su izravno usporedivi. Kroz projekt se organiziraju radionice i disku-
sije u kojima sudjeluju i predstavnici zakonodavnih organa pojedinih zemalja
i EU-a. MURE (franc. Mesures dUtilisation Rationelle de lEnergie)
prua bazu mjera energetske ekasnosti u svim sektorima potronje energije
primijenjene u zemljama EU-a. U sklopu programa razvijen je softverski alat
za analizu scenarija potronje energije, s ciljem odreivanja trokova i drugih
uinaka uspostave instrumenata poticanja energetske ekasnosti na potro-
nju energije. Sljedea lista je pregled odabranih ODYSSEE pokazatelja, koji se
najee koriste za objekte javne uprave:
Energetska intenzivnost
Potronja elektrine i toplinske energije po zaposleniku
Jedinina (specina) potronja
Toplinska potronja po zgradi
Potronja po zaposleniku
Sektor javnih usluga
Hoteli
Zdravstvene ustanove
Obrazovne ustanove
Potronja topline
Korisna potronja po m
2
prostora i stupanj-danu
Transport
Potronja goriva (litara) po 100 km
za nove automobile (do 5 godina starosti)
za ostale automobile (preko 5 godina starosti)
Javna rasvjeta
kWh elektrine energije godinje
Radnje kojima troimo energiju razlikuju se od sluaja do sluaja, pa je, kako
bismo odredili ekasnost sustava, potrebno provesti daljnje analize i ut-
vrditi pokazatelje potronje u svakom energetskom trokovnom
centru. U konanici, PP je omjer izmjerene koliine energije utroene za
neku aktivnost i mjerljivog rezultata te aktivnosti, dakle izraava se dijelje-
njem jednog parametra s drugim:
,
( )
( )
( )
E t
PP t
A t
=
, gdje su
PP(t) - pokazatelj potronje u vremenu t
E energija (kWh)
A aktivnost (primjerice, koliina proizvedenog asfalta ili za uredske
prostore broj djelatnika, kvadratni metar povrine i stupanj-dan, itd.)
t vrijeme
Prema tome, osnova itavog SGE-a jest redovito mjerenje gore navedenih
veliina, njihovo povezivanje preko pokazatelja potronje te analiziranje i
usporeivanje PP sa standardima ili unaprijed deniranim ciljevima.
Vano je da se mjereni podaci podudaraju vremenski i u mjernim jedinicama
tj. da se mjere u isto vrijeme i na isti nain. Istu vrstu energije potrebno je
uvijek izraavati u istim mjernim jedinicama, npr. kilovatsatima (kWh).
Jedino e se tako dobiti smisleni PP koji e biti temelj daljnjih analiza vlastite
energetske ekasnosti. Upravo je znaaj PP-a u tome to povezuju potro-
nju energije (tzv. zavisna varijabla) i aktivnost organizacije (tzv. nezavisna
varijabla). Potronja energije trebala bi na predvidiv nain pratiti
promjene razine aktivnosti i upravo je to odlika energetski ekas-
nih sustava. Praenjem PP vrlo se brzo i jednostavno uoavaju nepravilnosti
uzrokovane vanjskim (npr. neoekivane niske/visoke temperature ) ili unutar-
njim faktorima (npr. kvarovi opreme, curenja, puknua, itd.), to e omoguiti
pravovremeno uklanjanje problema i izbjegavanje nepotrebnih trokova ve-
zanih uz prekomjernu potronju energije.
Kako je ve reeno, za svaki ETC potrebno je denirati pokazatelj potronje.
Pri tome je potrebno obratiti pozornost na sljedeih nekoliko pitanja:
Koja je svrha ovog PP-a?
Moe li se tom PP-u pridruiti kvantitativni cilj?
Mogu li se varijable potrebne za odreivanje PP-a mjeriti?
Koliko uestala trebaju biti ta mjerenja?
Postoje li instalirani mjerni instrumenti?
Tko je odgovoran za mjerenja, tj. prikupljanje podataka?
Tko je odgovoran za izraun i analizu PP-a?
U zgradama u vlasnitvu grada vrlo je est sluaj da postoje samo obraun-
ska mjerenja, postavljena od strane opskrbljivaa energijom. Stoga, za svaki
je ETC potrebno odrediti je li u njemu potrebno instalirati dodatna mjerila.
Prema iskustvima: trokovi potrebne mjerne opreme ne bi trebali biti vei od
15 do 25% godinjih trokova za energiju u tom ETC-u. Ovime se osigurava
rok povrata investicije od najvie 3-4 godine. Nadalje, prikupljanje mjerenih
podataka mora postati standardna i rutinska praksa u svakom ETC-u uz osi-
guranu kvalitetu prikupljenih podataka. Stoga, treba denirati protokol za
prikupljanje podataka i denirati za to odgovarajue obrasce (od-
nosno za baze podataka polja koja u koja sustav prenosi podatke iz mjernih
ureaja). Za svaki denirani PP potrebno je postaviti cilj u smislu poboljanja
ekasnosti potronje energije te potom redovno pratiti napredak u postizanju
tog cilja. Ciljevi moraju biti postavljeni tako da su:
mjerljivi
izazovni, ali dostini
vremenski denirani
PRILOG 3: DEFINIRANJE POKAZATELJA POTRONJE (PP)
PRILOG 4: SPECIFIKACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA GOSPODARENJE ENERGIJOM (ISGE)
ELEKTRINA ENERGIJA: ukupna nazivna snaga svih elektrinih
potroaa (kW), ukupna nazivna snaga svih elektrinih grijalica
(kW), ukupna nazivna snaga svih rasvjetnih tijela (kW), referentna
vrna snaga potronje (kW), referentna godinja potreba elektrine
energije (kWh/a)
Podatke o mjesenoj potronji svih energenata i vode preuze-
ti s rauna za pojedini energent
Podatke o tjednoj potronji energenata koji se oitavaju sva-
kog ponedjeljka i petka te svakog 01. u mjesecu
ISGE omoguava vie naina unoenja podataka, te time omoguava primje-
nu u razliitim sluajevima. Naini unosa koje ISGE omoguava su:
runi unos podataka od strane osobe s administratorskim ovlatenjima
za sve objekte ukljuene u ISGE
runi unos podataka od strane ovlatene osobe po pojedinom objektu,
uz obvezu potvrivanja podataka od strane administratora sustava
importiranje (preuzimanje) podataka u ISGE-u iz Excel dokumenta
(.XLS)
preuzimanje podataka sa sustava za automatsko oitavanje s
pojedinog objekta (daljinsko oitavanje potronje).
Sustav je u stanju prihvaati podatke na mjesenoj, tjednoj i dnevnoj razini
te iste obraivati na dnevnoj, tjednoj, mjesenoj, godinjoj i viegodinjoj
razini.
ISGE omoguava analizu podataka te ispisivanje nekoliko vrsta razliitih izvje-
taja. Ovisno o izvedbi ISGE-a, izvjea se mogu ispisati za tjednu, mjesenu
ili godinju i viegodinju razinu. Sva izvjea mogue je ispisati openito za
potronju energije (kWh) ili za specinu potronju energije (kWh/m
2
, kWh/
ueniku, kWh/pacijentu i sl.) uz prikaz referentnih vrijednosti za usporedbu
pojedinih vrsta objekata.
Izvjetaji koji se mogu dobiti pomou ISGE-a su:
sumarna potronja energije za sve ili odabrane objekte unesene u ISGE
potronja energije za pojedini objekt (svi energenti i voda)
potronja pojedinog energenta po jednom ili vie objekata.
Integracijsko djelovanje ISGE-a
Posebno u lokalnoj upravi, koja je primarno usluna djelatnost, postoji mo-
gunost stvaranja zasebnih komponenata, odvojenih od sustava, koje su za-
miljene da funkcioniraju samostalno ime se gubi na korisnosti
Ekasna komunikacija ovisi o pouzdanim i tonim informacijama. Posljedica
je stvaranje zasebnih depova informacija,
tzv. depova informacija (slika 26).
Podaci se prikupljaju i uvaju odvojeno u raznim odjelima grada ili
upanije prema njihovim funkcionalnim potrebama, dok upravlja-
nje ekasnou (pa i energetskom) obino zahtijeva vie simulta-
nih ulaznih podataka iz nekoliko odjela i treba ih analizirati isto-
vremeno kako bi se dobila cjelovita slika.
Fragmentacija podataka esto vodi i ponavljanju posla. Vie odjela skuplja
u osnovi iste podatke na razliite naine, pa takvi podaci pri analizi stvaraju
vie problema nego koristi. Time raste i cijena prikupljanja i obrade podataka
i smanjuje iskoristivost rezultata analize. Umjesto prikupljanja podataka i ko-
ritenja za samo jednu svrhu, ISGE se konstruira tako da se podaci prikupljaju
jedanput, iz jednog sustava, a koriste na vie mjesta i/ili za nekoliko analiza.
Ekasnost iskoritenja energije je samo jedan aspekt procesa upravljanja
Informacijski sustav za gospodarenje energijom omoguava nadzor i analizu
potronje energije. On slui kao alat ljudima koji ga koriste omoguava
praenje stanja i donoenje odluka o gospodarenju energijom.
ISGE sadrava bazu podataka u kojoj se nalaze:
Opi podaci o zgradama ukljuuju sljedee: naziv zgrade, lokacija,
namjena, identikacijski broj zgrade, godina izgradnje, godina zadnje
obnove, kontakt osoba, broj etaa, broj smjena u danu, broj radnih
dana u tjednu, broj radnih dana u godini.
Konstrukcijske karakteristike zgrade, kojima su opisani svi
bitni konstrukcijski dijelovi zgrade i to sastavom, ukupnom
debljinom, debljinom toplinsko-izolacijskog sloja, i primjed-
bama o stanju. Dijelovi konstrukcije koji su obuhvaeni su: vanjski zid,
vanjski zid s ventiliranom oblogom, zid izmeu grijanih prostora razlii-
tih korisnika, zid prema negrijanom prostoru, vanjski zid prema terenu,
pod na terenu, meukatna konstrukcija koja odvaja prostore razliitih
korisnika, meukatna konstrukcija istih korisnika, pod iznad negrijanog
podruma, strop prema negrijanom tavanu, strop iznad vanjskog pro-
stora, ravni i kosi krov iznad grijanog prostora, ravni i kosi krov s venti-
liranim slojem zraka, prozori, balkonska vrata i krovni prozori, vanjska
vrata, zatita od insolacije, sportska dvorana (polivalentni prostor).
Energetske karakteristike koje obuhvaaju:
GRIJANJE: nain grijanja, oploje grijanog dijela zgrade (m
2
), obu-
jam grijanog dijela zgrade Ve (m
3
), plotina korisne povri ne zgrade
(m
2
), uee plotine prozora u ukupnoj plotini proelja (m
2
/m
2
),
referentna prosjena vanjska temperatura zraka u sezoni grijanja
(C), referentna unutarnja temperature zraka u prostoriji u sezoni
grijanja, (C), referentni temperaturni prag (C), broj stupanj-dan
grijanja, (Cdan), broj stupanj-dan grijanja, (Cdan), ukupna in-
stalirana toplinska snaga sustava grijanja (kW), referentna godinja
potreba topline za grijanje (kWh/a)
HLAENJE: nain hlaenja prostorija, oploje hlaenog dijela
zgrade (m
2
), obujam hlaenog dijela zgrade (m
3
), referentna pro-
sjena vanjska temperatura zraka u sezoni hlaenja (C), referentna
unutarnja temperatura zraka u prostoriji u sezoni hlaenja (C), re-
ferentni temperaturni prag (C), referentni broj dana hlaenja tije-
kom godine, broj stupanj-dan hlaenja (Cdan), ukupna instalirana
snaga sustava hlaenja (kW), referentna godinja potreba energije
za hlaenje (kWh/a)
VENTILACIJA: nain ventiliranja prostorija, koji objekti se venti-
liraju (cijela zgrada, kuhinja, sportska dvorana, ...), obujam objek-
ta obuhvaen ventilacijom (m
3
), ukupna instalirana snaga sustava
ventiliranja (kW), referentna godinja potreba energije za ventilaciju
(kWh/a)
PRIPREMA TOPLE SANITARNE VODE: nain pripreme tople sa-
nitarne vode, referentna temperatura ulazne sanitarne vode (C),
referentna temperatura tople sanitarne vode, (C), referentna go-
dinja potronja tople sanitarne vode (m
3
/a), ukupna instalirana
toplinska snaga sustava za pripremu tople vode (kW), referen-
tna godinja potreba energije za pripremu tople sanitarne vode
(kWh/a).
VODA ZA PIE I SANITARNA VODA: sustav opskrbe pitkom vo-
dom, referentna godinja potronja vode (m
3
/a).
Slika 26 Tok informacija iz pojedinih odjela grada ili upanije u depove informacija
ekasnou i treba se razmatrati u kombinaciji s drugim ciljevima poput
kvalitete, pouzdanosti, okolia, proizvoda, broja usluenih klijenata, i drugih.
S im se ISGE povezuje i ime upravlja?
Osim raznih zikih sklopova i ureaja koji slue za prikupljanje podataka,
ISGE u sebi mora sadravati i upravljake sustave (proceduralne ili izvedene
kao raunalni softver), kojima se kontrolira i osigurava da se planirani ciljevi
ostvaruju. Mogue je da elementi ISGE-a ve postoje unutar vae uprave,
iako se moda ne koriste za upravljanje energetskom ekasnou.
Senzori i instrumenti ukljuuju mjerne ureaje za energente (elektrina ener-
gija, plin, nafta, para...), druge mjerne ureaje izravno povezane s iskori-
tavanjem energije (protok ogrjevnog medija, protok rashladnog zraka) te
ureaje za mjerenje temperature, tlaka, sastava i ostalih parametara procesa
koji utjeu na iskoritavanje energenata.
Poeljno je da je prikupljanje podataka automatizirano, jer se time minimizira
mogunost ljudske pogreke pri zapisivanju i prijenosu podataka. Podatke
je uobiajeno pohranjivati u bazu podataka. Runo prikupljanje podataka
takoer je mogue, no danas se povlai pred modernim tehnologijama koje
omoguuju jasnije, a istovremeno i kompleksnije analize podataka, praktiki
u istom trenutku kada pristignu novi podatci. Runi upis podataka takoer
ostavlja otvorenim pitanje nesigurnosti i mogunosti pogreke pri prikuplja-
nju i upisivanju podataka u ISGE-a.
Kontrolna jezgra ISGE-a obino integrira sustav upravljanja, praenja i zapisa
podataka. Dakle, ISGE nam omoguuje praenje, a analizu, optimizaciju i
odluku ostavlja vama pri emu pomou ISGE-a raspolaete informacijama
potrebnim za djelovanje.
Na mjestima velike potronje energenata, gdje postoji moderna infrastruktu-
ra za praenje i upravljanje, uspostavljaju se sve mogunosti opisane ovdje,
pa i jo vie od toga. U maloj zgradi s nekoliko ureda instrumentacija ne mora
biti preopsena a sustav kompleksan, praenje i upravljanje moe biti manje
esto, a analiza podataka manje sosticirana. Svakako je potrebno ISGE pri-
lagoditi vaim potrebama.
Za gradove i upanije s mnogo zgrada odnosno s rasprenom potronjom
energenata na vie objekata, prikladan je ISGE koji centralno prikuplja i ana-
lizira podatke. Kako bi se to postiglo, mjerni ureaji i softver koji eventualno
postoji na vie lokacija, mora biti povezan sa sredinjim upravljakim susta-
vom, a alati za analizu i izvjetavanje moraju imati pristup svim podatcima.
Dodatno, osim izvjetaja o energentima, mogue je analizirati i podatke na
razini cijelog grada ili upanije kako bi se otkrili uzorci potronje. Primjerice,
ako nekoliko domova zdravlja i bolnica svoje podatke o energentima alju u
zajedniki upravljaki sustav, odravanje se moe optimizirati, pronai odgo-
varajueg podugovornog izvoaa koji e brinuti o svim zgradama zajedno,
prilagoditi tipove opreme i dobavljae opreme, itd
Pregled i analiza postojeih operativnih podataka
Osim pruanja kontinuiranih informacija o trenutnoj energetskoj eka-
snosti procesa, ureaja i strojeva, SGE se moe koristiti za analizu e-
kasnosti u prolom vremenu. Za ovu mogunost, ISGE mora imati bazu
podataka prolih energetskih mjerenja i utjecajnih faktora. Modernim
tehnikama analize podataka moe se prouiti:
to se dogodilo (pregledom postojeih podataka)
zato je potronja energije varirala (pronalaenje objanjenja za varija-
cije u energetskoj ekasnosti potronje)
koji pogoni, ureaji ili ETC-i stvaraju najvei troak (pregled koritenja,
cijena i trokova).
Iz ove analize, inenjeri i druge odgovorne osobe mogu poboljati svoje razu-
mijevanje energetske ekasnosti, to vodi k boljim odlukama.
Ve jednostavna analiza trokova, primjerice jednog mjesenog rauna,
moe ukazati na postojanje problema. Je li pojava koju prikazuje slika 27 na-
stala zbog vanjskih utjecaja ili odlukama koje je napravilo pogonsko osoblje
ili poglavarstvo? Ili je to moda uobiajena krivulja koju treba koristiti kao
referentnu za budue analize i praenje rada?
Slika 27 Primjer pojave znatne varijacije u protoku vode
Za analizu to se dogodilo, najvaniji faktor je pregled po podrujima (odnosno energetskim trokovnim sreditima). Prikaz jedne takve analize (ne postoji standar-
dizirani prikaz, ovo je samo idejno rjeenje) dan je na slici 28.
Slika 28 - Primjer prikaza rezultata analize
slini trenutnim podacima (npr. slini poremeaji ili ambijentalni uvijeti) se
prvo identiciraju, te se potom koriste za traenje najboljeg skupa pogonskih
uvjeta.
Okvir 9 - Primjer ekrana operatera u kompleksnom sustavu za potporu odluivanju
koritenjem najbolje prakse
Optimalni pogonski uvjeti
Klimatizacija radnih prostora:
Trenutni pogon: 22.11.07 10:10 do 22.11.07 10:20
Za postizanje optimalnih uvjeta:
Podizanje regulirane temperature za 1C
Smanjiti protok rashladnog sredstva za 10%
Poveati brzinu okretanja ventilatora
Uspostaviti promjene koritenjem regulacijskog sustava. U sluaju pitanja,
obratiti se na telefon Slube za odravanje.
Potpora donoenju odluka
Tamo gdje postoje otvorena pitanja o daljnjem djelovanju na procese, treba
postojati informacijska potpora za izradu brzih analiza, koja se moe ostvariti
kroz uspostavljeni ISGE-a. ISGE moe pruiti podatke iz kojih se mogu generi-
rati informacije potrebne za djelovanje, od vodia do sosticiranih raunalnih
grafova i analiza.
esto je ve i upozorenje, odnosno skretanje panje pogonskom osoblju i po-
glavarstvu na lou ekasnost dovoljan poticaj za brzo djelovanje. Pogonsko
osoblje obino ima dovoljno iskustva da shvati potrebu za ekasnijom po-
tronjom energije i da poduzme odgovarajue poteze. S druge strane, moda
samo nemaju dovoljno znanja, iskustva ili vremena za provoenje analize.
Znanje koje se stvara iz tih informacija moe biti
ekspertno (iz ekspertnih sustava ili sustava zasnovanih na znanju)
naueno analizom iz pogonskih podataka (istraivanjem podataka,
engl. data mining).
to je sustav kompleksniji i njegova potronja intenzivnija, vjerojatnije je da
e sustav potpore odluivanju biti potreban.
U sluaju potrebe ili kod napredno izvedenih sustava osim praenja stanja i
drugih osnovnih funkcija, ISGE moe imati odreene karakteristike inteligen-
tnog sustava, i sugerirati operateru kako da postupi da bi se proces pribliio
optimalnim uvjetima (Okvir 9). Pogonska razdoblja u prolosti koji su bili
Izvjetavanje o ekasnosti iskoritenja energije
Osim praenja i izvjetavanja pogonskog osoblja o radu sustava, ISGE moe
i treba pruiti informaciju o potronji energije upravljakim strukturama,
ravnateljima i proelnicima, inenjerima i drugom osoblju. Cilj je osigurati
optimalno koritenje resursa, te raspodijeliti odgovornosti za postizanje za-
crtanih ciljeva. Ovo je vrlo vaan dio procesa gospodarenja koji osigurava
poduzimanje ispravnih mjera imati pravu informaciju u pravo vrijeme je
preduvjet efektivnog i ekasnog djelovanja.
Identikacija i planiranje primjene projekata poboljanja ener-
getske ekasnosti
ISGE prua pregled podataka i pokazatelja ekasnosti. Analizom podataka
dolazi se do zakljuaka o pojedinim poboljanjima. Ova poboljanja vrlo e-
sto se mogu izvesti uz vrlo niske trokove i posebno su atraktivni, jer mogu
vrlo brzo opravdati investiciju u projekte povaanja energetske ekasnosti
potronje energije pa ak i stvoriti dodatna slobodna sredstva u vaem
gradu ili upaniji.
Analiza povijesnih podataka takoer moe otkriti potencijal za ulaganje. Po-
daci dostupni iz pravilno postavljenog ISGE-a, mogu posluiti pri uklanjanju
barijera energetskim projektima i kvanticiranju poboljanja i opravdavanju
energetskih investicija.
Potpora izradi prorauna za trokove energije
ISGE prua informacije koje mogu sluiti kao ulazni podatak pri izradi godi-
njeg prorauna. Odnos izmeu usluge i potronje energije moe se koristiti
za procjenu budue proizvodnje kao i planiranje budue potronje energije.
ISGE takoer moe prikazati raspodjelu koritenja energije i cijene po prue-
noj usluzi, odjelu ili zgradi kako bi se:
raunovodstveno mogli bolje pratiti trokovi za energiju
mogla odrediti tona cijena energije, primjerice, za izradu specinih
proizvoda ili
razumjeti uinak pojedinih aktivnosti na trokove za energiju po odre-
enom mjerilu poput usluenih klijenata, obraenih zahtjeva, itd
LITERATURA
http://www.energetska-ekasnost.undp.h r
Morvaj, Z., Gvozdenac, D.: Applied Industrial Energy and Environmental
Management, John Wiley & Sons, London, 2009 [in press]
Suozzi, Thomas R.: A brief case manual for the integrated performance
management system (IPMS), http://www.nassaucountyny.gov/agenci-
es/OMB/Docs/PDF/IPMS_Manual.pdf
Council of European Municipalities and Regions: Save Energy, Save the
Climate, save money guide for local and regional governments; tra-
vanj 2006.; http://www.ccre.org/bases/T_599_34_3524.pdf
Verweire, K., Berghe, L.; Integrated Performance Management: A Guide
to Strategy, SAGE, 2004, ISBN:1412901553
Michael L. Brown, P.E., C.E.M. Ginny Key: A Management System Stan-
dard for Energy, Georgia Tech Energy and Environmental Management
Center, Atlanta, Georgia, 2000.
Ofce of Energy Efciency of Natural Resources Canada: ACHIEVING
IMPROVED ENERGY EFFICIENCY A handbook for managers, engineers
and operational staff, http://www.oee.nrcan.gc.ca/publications/indu-
strial/EMIS/EMIS_eng.pdf
http://ec.europa.eu/energy/efciency/index_en.ht m
http://www.sustenergy.or g
http://concertoplus.e u
http://ec.europa.eu/energy/climate_actions/index_en.ht m
http://www.energie-cites.org /

Upravljanje Energijom

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Upravljanje Energijom

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Gospodarenje energijom u gradovima 1

2 Gospodarenje energijom u gradovima

You might also like