1

PRORAUN TOKOVA SNAGA U DISTRIBUTIVNIM MREAMA

SAETAK
Tijekom planiranja i odravanja distributivnih elektroenergetskih mrea potrebno je proraunati
veliki broj statikih stanja mree za vrijeme razliitih tereenja mree. Distributivne elektroenergetske
mree se openito napajaju iz jednog vora i preteno su radijalne, a omjer R/X je vrlo velik. Zbog toga
uobiajene metode prorauna tokova snaga, razvijene za potrebe prorauna tokova snaga u
visokonaponskim elektroenergetskim mreama, u distributivnim radijalnim mreama u kojima je pad
napona od poetnog do krajnjeg vora velik, kao to je Newton-Raphson-ova metoda, nisu uinkovite. U
zadnje vrijeme pojavljuju se metode specijalizirane za rjeavanje distributivnih mrea. Veina tih
algoritama pogodna je za proraun elektroenergetskih distributivnih mrea koje ne sadre ni jednu petlju,
no danas nije neuobiajeno da distributivne mree imaju u sebi petlje koje osiguravaju manje gubitke i
veu sigurnost napajanja potroaa.
Ovdje opisana metoda moe se primijeniti na radijalne i na petljaste distributivne mree, a
pokazalo se da i vrlo dobro konvergira u uvjetima rijetke distributivne mree. Kao primjer obraena je
distribucija u gradu Koplik-u u Albaniji.
Kljune rijei: tokovi snaga, distribucijske mree, Koplik distribucija, MS Excel

LOAD FLOW CALCULATION IN DISTRIBUTION NETWORKS

SUMMARY
During the distribution networks planning and maintenance there is a need to calculate a high
number of static states in different loads. Distribution networks are mainly fed by one power source, with
radial structure and high ratio of R/X. Therefore the methods most used for load flow calculations in HV
networks, like the Newton-Raphson method, are not efficient enough. Lately, new methods are used
specially for distribution networks. Most of those algorithms are effective for calculation of pure radial
networks, but lately it is common that distribution networks have loops to ensure better reliability.
The method described in this paper could be used for radial networks and the networks with
loops, and effectively converge in case of weak distribution networks.
The algorithm has relatively modest requests for processor power and therefore a sample of
calculation is made by use of MS EXCEL

programme package. In the paper a calculation of the

distribution network of Koplik, a town in Albania, is given as a sample.
Key words: load flow, distribution networks, Koplik, MS Excel

mr. sc. Borko Frhwirth, dipl. ing. El.

Konar - Inenjering za energetiku i transport d.d.
Borko.Fruhwirth@koncar-ket.hr
HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNE
ELEKTRODISTRIBUCIJ SKE KONFERENCIJ E HO CIRED
1. savjetovanje
ibenik, 18. - 21. svibnja 2008.
SO5 08
2
1. UVOD
U sklopu ugovora za rekonstrukciju i nadogradnju prijenosne i distributivne mree Vau I Dejes-a,
bilo je potrebno izgraditi novu 20 kV distributivnu mreu grada Koplika koja je u konanici definirana kao
20 kV mrea sa 29 transformatorskih stanica 20/0,4 kV i oko 2 km kabelske mree. Snage
transformatorskih stanica su iznosile 250 odnosno 400 kVA. Za izvoenje cijelog posla u dio kojeg je ova
distributivna mrea izvedena, a u sklopu kojeg je i rekonstrukcija i dogradnja tri transformatorska
postrojenja, polaganje 110 kV kabela i izgradnja visokonaponskih dalekovoda formiran je konzorcij
izmeu: KONAR inenjeringa za energetiku i transport d.d. (KONAR-KET) i EMO Ohrid AD (EMO). Na
podruju distribucije KONAR-KET je bio zaduen za projektiranje, organizaciju svih radova i izgradnju,
te u sklopu toga i za nabavku sve ostale opreme ukljuujui i isporuku kabela 20 kV, dok je EMO bio
zaduen za isporuku transformatorskih stanica ukljuujui i betonski modul iznad kote +0,00. Graevinski
radovi i montaa su izvedeni u organizaciji KONAR-KET-a, a u suradnji sa lokalnim graevinskim
tvrtkama. Trenutno su radovi u zavrnoj fazi izgradnje.
Prilikom izrade projekta bilo je potrebno izvriti osnovne proraune za dimenzioniranje opreme, a
pogotovo kabela. S obzirom da Investitor nije insistirao na opsenim proraunima isti su napravljeni
runo, a naknadna kontrola padova napona za vie sluajeva izvrena je primjenom ovdje opisanog
postupka u MS Excel-u.
2. METODE PRORAUNA TOKOVA SNAGA U DISTRIBUTIVNIM RADIJALNIM MREAMA
Distributivne elektroenergetske mree su openito radijalne, a omjer R/X je vrlo velik. Zbog toga
uobiajene metode prorauna tokova snaga u distributivnim radijalnim mreama u kojima je pad napona
od poetnog do krajnjeg vora velik, kao to je Newton-Raphson-ova metoda, nisu uinkovite.
U sluaju kad su radijalni distributivni elektroenergetski vodovi vrlo dugaki, premda je podruje
regulacije veliko, naponi na krajnjim vorovima znatno su manji od nazivnih. Klasine metode prorauna
tokova snaga u ovakvim situacijama vrlo esto divergiraju, te nisu pogodne za proraun. Osnovna ideja
ovoga rada je da se napravi algoritam koji e brzo konvergirati u bilo kojoj situaciji, a koji e ujedno biti
vrlo jednostavan, te zahtijevati to manje memorije i snage procesora. Algoritam je zasnovan na
algoritmu prikazanom u lanku Novel method for solving radial distribution networks (lit. 1), u kojem je
razraen problem prorauna tokova snaga u ruralnim dijelovima Indije. U prethodno navedenom lanku
lit. 1 zanemaren je kut napona, odnosno napon je predstavljen samo svojim modulom, to ne unosi
znatniju pogreku. U ovdje opisanom programu ovo zanemarenje nije primijenjeno nego su prorauni
raeni u kompleksnoj domeni. Ovo pridonosi veoj tonosti prorauna.
Metoda se sastoji u tome da se kree od krajnjeg vora prema prvom, te da se, pomou
pretpostavljenog napona, izraunavaju gubici u pojedinim granama i ukupna snaga koja prolazi kroz taj
vor i granu koja ga napaja. Zatim se vraa od prvog vora i na osnovu prije izraunatih snaga i gubitaka
u pojedinim granama raunaju se padovi napona na pojedinim vodovima i naponi vorova. Time zavrava
jedna iteracija. Postupak se ponavlja dok razlika napona vorova izmeu dvije iteracije nije manja od
eljene tonosti. Nakon to je eljena tonost postignuta, izraunavaju se gubici u granama i snaga koja
prolazi kroz vorove te se formiraju rezultantne matrice s tim vrijednostima.
Oznaavanje vorova i grana preuzeto je iz prije navedenog lanka u kojem je razvijena
jedinstvena metoda oznaavanja kako bi se smanjile potrebe unoenja i pohrane podataka. Time se
smanjilo vrijeme potrebno za unoenje podataka u raunalo kao i potrebna memorija za pohranu
podataka. Tako je vrijeme prorauna, od unosa podataka do ispisa rezultata, znatno smanjeno.
3. METODA PRORAUNA RADIJALNIH MREA
U proraunu tokova snaga je pretpostavljeno da se trofazna, po fazama jednoliko optereena,
radijalna distributivna elektroenergetska mrea moe nadomjestiti ekvivalentnim jednofaznim modelom.
Nadomjetanje elektroenergetske mree njenim jednofaznim modelom nije ovdje obraeno (obraeno je
u lit. 1 i 2).
3
3.1. Distributi vni sustav od samo j edne napojne grane
Razmotrimo distributivni sustav od samo jedne napojne grane, koja se sastoji od n vorova i n-1
grana, kao to je prikazano na slici 1. vorove oznaimo brojevima od 1 do n, tako da je poetni vor
onaj iz kojega se napaja mrea i za kojega moemo pretpostaviti da mu se napon ne mijenja u ovisnosti o
optereenju. Grane oznaimo isto brojevima od 1 do n-1 i to tako da grana zavrava u voru iji je redni
broj za jedan vei od broja grane.
Grana (1)
Transformatorska
stanica
1
,
1
,
1
S I Z

A
1
1
S

Grana (2) Grana (3) Grana (n-1)

2
0 S

2
,
2
,
2
S I Z

A
2
2
S

3
,
3
,
3
S I Z

A
3
3
S

3
0 S

1
,
1
,
1
A
n
S
n
I
n
Z

n-1
1 n
S

1
0
n
S

n
n
S

n
S0

Slika 1 Distributivni sustav od samo jedne napojne grane

Za ovako definiran sustav vrijedi:
n n
S S 0

=
1
0
+
A + + =
i i i i
S S S S

i n = 1 1 ,.., (broj vora) (1)
Gdje je:
i i i
Q j P S

+ = - Snaga koja prolazi kroz i-ti vor
i i i
Q j P S 0 0 0

+ = - Snaga koju potroai preuzimaju iz i-tog vora
Gubitke u pojedinim granama (
i
S

A ) raunamo jednadbom:
* *
i i i i i i
I I Z I U S

= A = A gdje je i broj promatrane grane (2)
Gdje je:
i
I

- Struja koja prolazi kroz i-tu granu

i i i
X j R Z

+ = - Impedancija i-te grane
i
U

A - Pad napona na i-toj grani

Struju koja prolazi kroz granu i, a ujedno i struju koja prolazi kroz i+1 vor, izraunavamo pomou
jednadbe:
*
1
1
|
|
.
|

\
|
=
+
+
i
i
i
V
S
I

gdje je i broj promatrane grane (3)

i i i i
Z I V V

=
+1
i n = 1 1 ,.., (broj vora) (4)
Gdje je:
i
V

- Naponi-tog vora
Najprije pretpostavimo da su svi naponi vorova jednaki naponu prvog vora. Pomou tako
pretpostavljenih napona izraunamo snage koje prolaze kroz pojedine vorove (S
i
). Ovaj proraun
provodimo od zadnjeg vora prema prvom voru koristei jednadbu (1). Gubitke na pojedinim vodovima
izraunavamo jednadbom (2). Nakon toga provodimo korekciju napona. Poevi od prvog vora, a na
osnovi prethodno izraunatih snaga koje prolaze kroz pojedine vorove, pomou jednadbe (4)
izraunavamo padove napona pojedinih grana i nove napone vorova. Izraunavanjem novih vrijednosti
za napone vorova zavrava se prva iteracija i s tim vrijednostima napona ulazi se u drugu iteraciju. Ovaj
postupak ponavljamo dok ne postignemo eljenu tonost. Tonost odreujemo kao razliku dobivenih
vrijednosti izmeu dviju iteracija (4.1). Moemo promatrati promjenu snage, struje ili napona.
,
1 , ,
max

j i j i
V V

i n = 1 1 ,.., (broj vora); ,.. 1 = j (broj iteracije) (4.1)
3.2. Distributivni sustav s napojnom granom i podgranama
U sluaju distributivnog sustava s napojnom granom i napojnim podgranama situacija je praktiki
ista kao i kod jednostavnijeg, prije opisanog sluaja. Napojna grana je niz grana koje poinju u prvom
voru (transformatorskoj stanici), a napojna podgrana je niz grana s poetkom na nekom od vorova
4
napojne grane ili napojne podgrane. Poinjemo prvo od napojne grane, te je oznaimo na prije opisani
nain (vorove brojevima od 1 do n, a grane brojevima od 1 do n-1). Nakon toga oznaavanje nastavimo
napojnom podgranom koja poinje na napojnoj grani, a na voru s najmanjim rednim brojem. vorove
oznaavamo brojevima od n+1 do nn, a grane brojevima od n do nn-1. Oznaavanje nastavljamo
slijedeom napojnom podgranom i tako dok ne oznaimo itavu mreu. Naroito je vano da napojne
grane budu oznaene redom od manjih brojeva prema veima u smjeru od napojnog vora (vora broj 1,
transformatorske stanice) do krajnjeg potroaa. Primjeri oznaavanja vorova i grana dani su na slici 2 i
slici 3.
(1)
Transformatorska
stanica
1
(2)
2
(3)
3
(4)
4
(5)
5
(6)
napojna grana
napojne podgrane
6
(7)
7
(8)
8
(9)
9 10
(10)
11
(11)
12
(12)
13
(13)
14
(14)
15
(16)
17
(17)
18
(18)
19
(19)
20
(20)
21
(21)
22
(22)
23
(23)
24
(24)
25
(25)
26
(26)
27
(27)
28
(15)
16
i - broj vora
(i) - broj grane
napojni vor
napojna grana
2
(27)
27
(26)
28
i - broj vora
(i) - broj grane
(20) (21)
21
(22)
22
(23)
23
(24)
24
(25)
25 26
(2) (3)
3
(4)
4
(5)
5
(6)
6
(7)
7
(8)
8
(9)
9 10
(8) (9)
9 10
(28)
29
(30)
30
(6)
31
(12) (13)
13
(14)
14
(15)
15
(16)
16
(17)
17
(18)
18
(19)
19 20
(1)
Transformatorska
stanica
S/S Koplik
1
napojni vor
Slika 2 Oznaavanje mree s podgranama Slika 3 Distributivna mrea garada Koplika
3.2.1. Proraun radijal ne distri butivne mree sa napojnim granama i podgranama
Za ovakvu mreu vrijede jednadbe (1), (2), (3) i (4), iste kao i za prethodno obraeni sluaj.
J edina je razlika to sad imamo napojnu granu i vie napojnih podgrana. Napojne podgrane promatramo
isto kao i napojnu granu. Izraunavamo snagu koju napojna podgrana preuzima od napojne grane i onda
tu snagu dodajemo kao teret napojnoj grani u voru gdje se napojna podgrana vee na napojnu granu.
Zbog toga proraun moramo poeti od krajnje napojne podgrane. Postupak je najbolje provoditi obrnutim
redom od onoga kojim smo oznaavali mreu. Nakon to smo izraunali snage koje prolaze kroz vorove,
potrebno je izraunati napone pojedinih vorova s kojima emo ui u slijedeu iteraciju. Napone na
vorovima izraunavamo tako da od napona poetnog vora oduzimamo padove napona na grani koja ga
povezuje sa slijedeim vorom (jednadba (4)). Pri tome koristimo struju koja prolazi kroz granu, a koju
izraunavamo iz jednadbe (3). Prvo izraunamo napone napojne grane, a onda prelazimo na napojne
podgrane. Najbolje je postupak provoditi onim redom kako su grane oznaene. Na ovaj nain izraunamo
napone vorova s kojima ulazimo u slijedeu iteraciju.
3.3. Distributivni sustav s napojnom granom, podgranama i petljama
Distributivne mree su uobiajeno radijalne, napajane iz jednog vora, no u zadnje vrijeme
pojavljuju se distributivne mree, napajane iz jednog vora, koje imaju petljastu konfiguraciju. Petlje se
primjenjuju zbog poveanja sigurnosti napajanja, stabilnosti, smanjenja gubitaka, te boljih naponskih
prilika. Ovakve mree su ee u urbanim sreditima gdje su zahtjevi na kvalitetu opskrbe vei, a
udaljenosti izmeu transformatorskih stanica manje. Ovakve mree su sa vie vorova i ne spadaju u
rijetke mree te ova metoda nije inicijalno namijenjene za proraun ovakvih mrea. J edna od loih strana
prorauna ovakvih mrea ovom metodom je to se svaka konfiguracija mora pojedinano definirati, te da
postoji mogunost laganog iskljuenja pojedine grane. Ipak premda je sa teoretskog stanovita ova je
metoda zanimljiva, praksi e se zbog potrebe unoenja velikog broja konfiguracija mree, vjerojatno
primjenjivati samo na mree sa malim brojem petlji.
Za radijalne distributivne mree bez petlji vrijedi:
n n
b
= +1 (5)
gdje je: n - broj vorova mree;
n
b
- broj grana mree
5
Za radijalne distributivne mree s petljama vrijedi:
n n n
p b
= +1 (5.1)
gdje je: n - broj vorova mree;
n
b
- broj grana mree;
n
p
- broj petlji mree
Mrea koja se sastoji od n
p
petlji moe se prekonfigurirati u radijalnu mreu bez petlji dodavanjem
n
p
vorova. Na slici 4 prikazana je transformacija petljaste distributivne mree dodavanjem virtualnih
vorova kako bi se razbile petlje. Takvom transformacijom dobiva se radijalna distributivna mrea. Da bi
se nakon razbijanja mree ostvarile naponske i strujne prilike u mrei iste kao i prije potrebno je nekako
nadomjestiti snagu koja se prenosi granomf-g. To se moe rijeiti tako da se u vor g injektira snaga koja
je u njega dolazila iz vora f, odnosno da se u voru g doda izvor. U novododanom virtualnom voru g
potrebno je istu tu snagu uzeti iz mree pa se zato na tom voru dodaje teret koji e iz mree uzimati
snagu koja je prije razbijanja petlje tekla tom granom. U prethodno prikazanom primjeru na slici 5 vorovi
g-g bili bi 10-15 i 10-28.
Slika 4. Primjer transformacije petljaste distributivne mree
f
g
P+jQ
ostatak
mree
P+jQ
f
g
g
ostatak
mree
-(P+jQ)
Ikr
P+jQ
f
g
g
ostatak
mree
-(P+jQ)
U
g
Ug
Slika 5. Transformacija pojedinih vorova petljaste distributivne mree i prikaz krune struje
Nakon to se dodaju dodatni vorovi, odnosno nakon transformacije, dobije se radijalna
distributivna mrea kakva je ve opisana u prethodnim poglavljima. Takva mrea se i ovdje oznaava na
isti nain kao to je ve opisano. Da bi raunalo znalo koji su vorovi dodani potrebno ih je dodatno
oznaiti kao i njihove originale, odnosno vorove na kojima je presijecanje petlje izvreno. Ta informacija
se raunalu daje u obliku ureenih parova od kojih je prvi broj originalni vor na kojem je izvreno
prekidanje petlje, a drugi broj oznaka dodanog vora. U prethodno prikazanom primjeru na slici 4 to bi bili
ureeni parovi (10;15) i (10;28). Proraun mree sastoji se od dva dijela. J edan dio je identian kao za
svaku distributivnu radijalnu mreu, a u drugom dijelu, koji je opisan u ovom poglavlju odreuje se snaga
koju je potrebno injektirati u vorove na kojima su prekinute petlje.
Snaga koju treba injektirati u vor odreuje se iz razlike napona vora prekida i originalnog vora,
odnosno vora g i g. S obzirom da su ta dva vora u stvari isti vor razlika napona tih vorova mora biti
nula. U prvu iteraciju se kree snagom injektiranom u te vorove jednakoj nuli (P+jQ=0+j0) i svim
naponima jednakima. Na kraju te iteracije naponi U
g
i U
g
e se razlikovati (teoretski se moe pojaviti da
ovi naponi budu jednaki, ali u praksi to nee biti tako, ak i kad je snaga koja treba biti injektirana jednaka
nuli). Ako se promatra samo petlja unutar mree, kao to je prikazano na slici 5, izmeu vorova g i g
nakon prve iteracije postoji neki napon AU
gg
. S obzirom da je u stvarnoj mrei, kad su ti vorovi bili isti
vor, ta razlika napona bila jednaka nuli, znai da unutar petlje postoji neka struja petlje. Ova struja moe
se izraunati pomou reducirane matrice impedancija vorova Z
red
. Red te matrice jednak je broju petlji u
Petlja1
Petlja2
Transformatorska
stanica
1 2 3 4 5 6 7 8 9
28
15
10
11 12 13 14
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
16
i - broj vora
napojni vor
Transformatorska
stanica
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
16
i - broj vora
napojni vor
28
15
6
originalnoj mrei. Kao to je ve ranije spomenuto pretpostavlja se da je vor izvora (vor 1,
transformatorska stanica) vezan direktno na krutu mreu, odnosno idealni naponski izvor, koji je
sposoban dati svu potrebnu snagu koja je prikljuena na njega. Za takvu distributivnu mreu vrijedi:
[ | [ |[ | I Y V = (6)
Napojni vor (vor 1) nije uvrten u matricu sustava jer je preko zanemarive impedancije spojen s
referentnim nultim vorom. S obzirom da struje koje ulaze i izlaze iz svih vorova nisu zanimljive za daljnji
proraun, nego samo struje onih vorova u kojima su petlje prekinute, moe se pomou Kronove
redukcije reducirati matrica admitancija mree na matricu reda 2xbroj petlji. Zbog toga se vorovi mree
dijele na tri skupine:
a) originalni vorovi na kojima su prekinute petlje
b) slike vorova na kojima su prekinute petlje
c) svi ostali vorovi.
Pomou Kronove redukcije reducira se matrica mree tako da se izbace svi vorovi koji pripadaju
skupini c. preformira se matricu sustava tako da prvo dolaze vorovi skupine a pa skupine b. Za tako
reduciran sustav vrijedi:
I
I
Y Y
Y Y
V
V
a
b
aa ab
ba bb
a
b

(
=

(
(7)
odnosno:
V
V
Z Z
Z Z
I
I
a
b
a
b

(
=

(
1 2
3 4
(8)
Iz ega slijedi da je razlika napona izmeu vorova skupine a i skupine b, odnosno razlika
napona izmeu vorova u kojima je prekinuta mrea i njihovih virtualnih slika jednaka:
[ | [ | [ |[ | [ |[ | V V V Z Z I Z Z I
ab a b a b
= = +
1 3 2 4
(9)
S obzirom da su struje koje se injektiraju u vorove skupine a i b jednake, ali razliitog
predznaka, odnosno da vrijedi:
[ | [ | I I
a b
= (10)
Razliku napona izmeu vorova skupine a i b moemo izraunati iz:
[ | [ |[ | [ |[ | V Z Z Z Z I Z I
ab b red a
= + =
1 3 2 4
(11)
Kako je mrea linearna ova relacija vrijedi i za infinitezimalne vrijednosti:
[ | [ |[ | A A V Z I
ab red a
= (12)
Red matrice
[ | Z
red
jednak je broju petlji u polaznoj mrei, a infinitezimalno mala razlika napona
je razlika napona izmeu vorova i njihovih slika u pojedinoj iteraciji. S obzirom da ova razlika mora biti
jednaka nuli, znajui tu razliku u pojedinoj iteraciji moe se izraunati struja [ | AI
a
iz koje se prema
relaciji [ | [ |[ | A A S V I
a a a
= moe izraunati snaga koju je potrebno dodatno injektirati u vor da bi prilike u
transformiranoj mrei odgovarale prilikama u polaznoj mrei
[ | AS
a
. Aktivne i reaktivne snage pojedine
iteracije raunaju se prema:
P P R S
p
I
p
I
a ( ) ( )
( )
+
= +
1
A i Q Q I S
p
I
p
I
a ( ) ( )
( )
+
= +
1
A (13)
gdje su: R S
a
( ) A i I S
a
( ) A radna odnosno jalova komponenta snage AS
a
.
Mana ovog postupka je da se ne moe primijeniti u sluaju da se dvije petlje razbijaju na istom
voru. Ovo i nije neki nedostatak jer se mrea moe uvijek tako transformirati da ne postoje dvije slike
jednog vora. Gore spomenuti postupak je vrlo zahtjevan za raunalo na kojem bi se postupak trebao
primijeniti. U promatranom primjeru, na slici 4, potrebno je kreirati matricu reda veliine 27x27 i onda je
reducirati na matricu reda veliine 4x4 Kronovom redukcijom i dalje, kako je gore navedeno, na matricu
7
reda veliine 2x2. Ovaj postupak, osim velikih zahtjeva na memoriju, ima i velike zahtjeve na brzinu
raunala. Na raunalu HP48SX ovaj bi postupak trajao neprihvatljivo dugo, a zahtijevao bi i za takvo
raunalo preveliki memorijski prostor. Na raunalu na kojem je program ispitivan redukcija samo prvog
vora trajala je vie od 10 minuta i uzrokovala je greku nedostatka memorije. S obzirom da iz prije
opisanih razloga ovakav postupak redukcije nije dolazio u obzir potrebno je uvesti pojednostavljenje koje
se sastoji u tome da se promatra samo petlja i njezin otpor te da se uzme da e snaga koja treba biti
injektirana u vorove i njihove slike biti jednaka struji koju prouzrokuje razlika napona izmeu vora
prekida i njegove slike. Ovo je zapravo pojednostavljena redukcija mree koja donekle utjee na brzinu
konvergencije algoritma, ali se viestruko isplati jer postupak postaje primjenjiv na malim raunalima, te
unutar proraunskih tablica. Ovim postupkom matrica se praktiki reducira ve prilikom unoenja
podataka u raunalo.
Za tako reduciranu matricu vrijedi:
S V I
p
=
*
; I
U
Z
p
gg
p
=
A
'
(14) (15)
gdje je: Z
p
- ukupni otpor petlje
Ovako izraunata snaga injektira se u prekidni vor petlje i njegovu sliku s razliitim predznacima
i tako se ulazi u drugu iteraciju. Ovakav nain prorauna zauzima izuzetno malo memorije i nema manu
kao prethodno navedeni, da jedan vor ne smije imati dvije slike. Konvergencija ovakvog postupka
moda je malo sporija nego konvergencija u sluaju da radimo s prethodno opisanim postupkom, ali jo
je uvijek prihvatljiva. U svakom sluaju itav izraun ovim postupkom traje nekoliko puta manje nego
Kronova redukcija za samo jedan vor.
3.4. Program za proraun mree TokSuRM u programskom paketu MS EXCEL

Ulazni podaci za program su: snaga koju potroai preuzimaju iz pojedinih vorova, impedancije
pojedinih grana, napon napojnog vora (vor broj 1), konfiguracija mree i eljena tonost.
Snage koje potroai preuzimaju iz pojedinih vorova sastoje se od radne i jalove
komponente. U programu se pretpostavlja da je ta snaga konstantna, to je uobiajena pretpostavka za
ovakve tipove prorauna, no moe se definirati i drugaijom relacijom. Snage koje potroai preuzimaju iz
pojedinih vorova pohranjene u tablici SKPPIC (Snage Koje Potroai Preuzimaju Iz vorova). U ovu
tablicu se unose radne i jalove komponente snage koju potroai uzimaju iz vora u VA odnosno u W i
VAr. Impedancije pojedinih grana su kompleksne veliine. Stvarne impedancije vodova potrebno je
preraunati na odreeni naponski nivo na kojem se vri proraun, to nije predmet ovog rada, ali moe
jednostavno biti rijeeno kao dio tablice ulaznih podataka. Impedancije pojedinih grana pohranjene u
tablici IG (Impedancije Grana). U ovu tablicu se unose radne i jalove komponente impedancije grana u
ohmima svedeno na jedan naponski nivo. Napon napojnog vora (vor broj 1) je napon u poetnom
voru. Pretpostavka je da je regulacija, odnosno mrea iz koje se napaja poetni vor takva da je taj
napon konstantan. Napon napojnog vora (vor broj 1) upisuje se u tablicu OP (Oi Podaci) zadan je
kao realan broj. Napon se zadaje u kV. J ednostavnim zahvatom u programu mogla bi se stimulirati i
regulacija u napojnom voru ili u voru koji se nalazi odmah iza njega uz pretpostavku da je prva grana u
stvari regulacioni transformator. Konfiguracija mree je opisana pomou tablice koja se sastoji od tri
stupca i onoliko redova koliko mrea ima napojnih grana i podgrana. U prvom stupcu je broj vora u
kojemu grana poinje, u drugom je prvi slijedei vor nakon vora iz kojeg je napojna grana ili podgrana
krenula, a u treem stupcu je zadnji vor na grani odnosno podgrani. U raunalu konfiguracija mree je
pohranjena u tablicu KM (Konfiguracija Mree). elj ena tonost je apsolutna vrijednost razlike
promatrane veliine izmeu pojedinih iteracija. Kad ta vrijednost postane manja od zadane vrijednosti,
onda je iterativni postupak zavren. Zadana vrijednost eljene tonosti je realna veliina i zadana je u
tablici OP.
Kao rezultat program daje slijedee podatke: napone pojedinih vorova, snage koje prolaze kroz
pojedine vorove, gubitke po granama i broj iteracije nakon koje je postignuta eljena tonost.
Program rezultate, osim broja iteracija, pohranjuje u odreene proraunske tablice koje su
unaprijed definirane. S obzirom da program samo upisuje rezultate u ve za to pripremljene tablice postoji
mogunost prevoenja tablica, daljnjeg koritenja rezultata, te oblikovanja istih na nivou korisnika
proraunske tablice bez ulaenja u program i mijenjanja programskog koda. Prilikom oblikovanja
proraunskih tablica dozvoljeno je gotovo sve osim dodavanja i izbacivanja kolona i redova prije prostora
predvienog za unos podataka i ispis rezultata, te mijenjati nazive pojedinih tablica. Navedeno je bitno
stoga to se program vee na apsolutne koordinate i nazive tablica i ukoliko doe do promjene naziva
8
tablica odnosno pozicije ulaznih podataka doi e do greke u programu ili krivog interpretiranja ulaznih
podataka. Naponi pojedini h vorova su izlazni podatak programa koji se sprema u rezultantnu tablicu
NC (Naponi vorova). Unutar proraunske tablice mogua je izrada grafikona na korisnikom nivou te je
rezultate mogue vrlo jednostavno prikazati grafiki. Na slici 6 prikazani su grafiki naponi pojedinih
vorova, ali tako da se vidi grananje mree. Nakon zadnje iteracije izraunavaju se snage koje prolaze
kroz pojedine vorove i gubici po granama. Snage koje prolaze kroz pojedine vorove pohranjuju se u
tablicu SKPKC (Snage Koje Prolaze Kroz vorove), a gubici po granama u tablicu GPG (Gubici Po
Granama). Program izraunava i struje koje prolaze pojedinim granama i sprema ih u tablicu SPG (Struje
Po Granama). S obzirom da je struktura tablice gotovo identina ve spomenutim tablicama SKPKC
(Snage Koje Prolaze Kroz vorove) i GPG (Gubici Po Granama) ova tablica nije prikazana. Nakon
zavretka izvoenja programa u tablicu OP pohranjuju se podaci o tome koliko je iteracija trebalo da se
postigne traena tonost te kolika je bila najvea promjena od prethodne iteracije.
Tablica 1 Rezultat prorauna: tablica NC (Naponi vorova)
Snaga koj u potroai preuzi maj u i z pojedi ni h vorova
vor
P [kW] Q [kVAr] SN (kVA) S (kVA) cos(f i) Re(U) [V] Im(U) [V] U [kV] Ui/U1 [%] 1-Ui/U1 [%] P [VA] Q [ VA]
1 0 0 0 0 20000,00 0,00 20,00 1,00 0,00 7.386 4.143
2 0 0 0 0 20000,00 0,00 20,00 1,00 0,00 7.386 4.143
3 323 232 400 398 0,8117 19949,05 -12,70 19,95 1,00 0,00 3.427 1.910
4 209 116 250 239 0,8746 19920,94 -20,09 19,92 1,00 0,00 3.100 1.675
5 347 186 400 394 0,8811 19899,85 -25,87 19,90 0,99 0,01 2.259 1.189
6 364 205 400 418 0,8710 19890,03 -28,58 19,89 0,99 0,01 1.911 1.002
7 362 154 400 393 0,9207 19884,98 -30,01 19,89 0,99 0,01 1.546 797
8 247 85 250 261 0,9456 19881,44 -30,93 19,88 0,99 0,01 1.184 643
9 325 165 400 365 0,8924 19877,76 -31,73 19,88 0,99 0,01 937 558
10 212 139 250 253 0,8362 19877,64 -31,75 19,88 0,99 0,01 612 393
11 196 124 250 232 0,8438 19875,11 -32,23 19,88 0,99 0,01 400 254
12 204 130 250 242 0,8436 19873,50 -32,53 19,87 0,99 0,01 204 130
13 334 217 400 398 0,8394 19974,22 -6,23 19,97 1,00 0,00 1.899 1.077
14 204 127 250 241 0,8496 19966,47 -8,21 19,97 1,00 0,00 1.564 860
15 231 104 250 253 0,9111 19955,21 -11,18 19,96 1,00 0,00 1.359 733
16 235 140 250 273 0,8596 19949,37 -12,64 19,95 1,00 0,00 1.128 628
17 203 115 250 234 0,8709 19943,14 -14,24 19,94 1,00 0,00 893 488
18 218 144 250 261 0,8347 19938,25 -15,52 19,94 1,00 0,00 689 374
19 233 135 250 270 0,8647 19935,51 -16,36 19,94 1,00 0,00 471 230
20 238 94 250 256 0,9295 19934,40 -16,80 19,93 1,00 0,00 238 94
21 315 229 400 390 0,8097 19990,58 -2,35 19,99 1,00 0,00 2.050 1.145
22 232 118 250 261 0,8917 19979,80 -5,30 19,98 1,00 0,00 1.734 915
23 339 203 400 396 0,8577 19966,58 -8,89 19,97 1,00 0,00 1.501 797
24 199 124 250 234 0,8483 19962,22 -10,15 19,96 1,00 0,00 1.161 593
25 237 79 250 250 0,9487 19953,93 -12,71 19,95 1,00 0,00 962 469
26 318 192 400 372 0,8558 19952,86 -12,94 19,95 1,00 0,00 318 192
27 205 92 250 225 0,9123 19952,40 -13,19 19,95 1,00 0,00 407 197
28 202 105 250 228 0,8867 19951,12 -13,54 19,95 1,00 0,00 202 105
29 209 99 250 231 0,9027 19915,13 -21,42 19,92 1,00 0,00 631 368
30 199 139 250 243 0,8199 19911,38 -22,13 19,91 1,00 0,00 422 268
31 223 129 250 258 0,8654 19910,09 -22,42 19,91 1,00 0,00 223 129
Grana
dui na
kabel a r x t
R [ohm] X [ohm] m (ohm/km)
(ohm/k
m) C P [kVA] Q [kVA] Re(I) [A] Im(I) [ A] I [A]
1 1E-07 1E-07 0,00 0,00 213,2 119,6 244,5
2 0,1947 0,1827 1535 0,126848 0,119 90 7,53 7,06 99,1 55,4 113,5
3 0,1199 0,1125 945 0,126848 0,119 90 3,75 3,52 89,8 48,6 102,1
4 0,1243 0,1166 980 0,126848 0,119 90 2,05 1,92 65,5 34,6 74,1
5 0,0685 0,0643 540 0,126848 0,119 90 0,81 0,76 55,4 29,2 62,6
6 0,0438 0,0411 345 0,126848 0,119 90 0,33 0,31 44,9 23,2 50,5
7 0,0393 0,0369 310 0,126848 0,119 90 0,18 0,17 34,4 18,7 39,1
8 0,0501 0,0470 395 0,126848 0,119 90 0,15 0,14 27,2 16,2 31,7
9 0,0025 0,0024 20 0,126848 0,119 90 0,00 0,00 17,7 11,5 21,1
10 0,0786 0,0738 620 0,126848 0,119 90 0,04 0,04 11,6 7,4 13,8
11 0,0983 0,0922 775 0,126848 0,119 90 0,01 0,01 5,9 3,8 7,0
12 0,1770 0,1660 1395 0,126848 0,119 90 2,11 1,98 54,9 31,2 63,1
13 0,0653 0,0613 515 0,126848 0,119 90 0,52 0,49 45,2 24,9 51,6
14 0,1097 0,1029 865 0,126848 0,119 90 0,66 0,62 39,3 21,2 44,7
15 0,0679 0,0637 535 0,126848 0,119 90 0,28 0,27 32,6 18,2 37,4
16 0,0920 0,0863 725 0,126848 0,119 90 0,24 0,22 25,8 14,2 29,5
17 0,0939 0,0881 740 0,126848 0,119 90 0,15 0,14 19,9 10,8 22,7
18 0,0793 0,0744 625 0,126848 0,119 90 0,05 0,05 13,6 6,7 15,2
19 0,0679 0,0637 535 0,126848 0,119 90 0,01 0,01 6,9 2,7 7,4
20 0,0603 0,0565 475 0,126848 0,119 90 0,83 0,78 59,2 33,1 67,8
21 0,0831 0,0779 655 0,126848 0,119 90 0,80 0,75 50,1 26,5 56,7
22 0,1173 0,1101 925 0,126848 0,119 90 0,85 0,80 43,4 23,1 49,1
23 0,0507 0,0476 400 0,126848 0,119 90 0,22 0,20 33,6 17,2 37,7
24 0,1180 0,1107 930 0,126848 0,119 90 0,34 0,32 27,8 13,6 31,0
25 0,0425 0,0399 335 0,126848 0,119 90 0,01 0,01 9,2 5,6 10,8
26 0,0514 0,0482 405 0,126848 0,119 90 0,03 0,02 11,8 5,7 13,1
27 0,0850 0,0797 670 0,126848 0,119 90 0,01 0,01 5,8 3,0 6,6
28 0,1186 0,1113 935 0,126848 0,119 90 0,16 0,15 18,3 10,7 21,2
29 0,1110 0,1041 875 0,126848 0,119 90 0,07 0,07 12,2 7,8 14,5
30 0,0742 0,0696 585 0,126848 0,119 90 0,01 0,01 6,5 3,7 7,5
Impedancij a Gubici Struje po granama
Snaga Napon Snaga kroz vorove
19,8
20,0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
vorovi napojne grane
N
a
p
o
n

v
o
ra
u
(k
V
)20kV
Napon: Napojnagrana
Napon: Grana1
Napon: Grana2
Napon: Grana3
Napon: Grana4
19,87kV
Slika 6 Grafiki prikaz napona na vorovima
Kako bi se pokrenuo program za izraunavanje tokova snaga unutar programske tablice potrebno
je prvo upisati poznate podatke unutar tablice OP. Nakon toga se pritiskom na gumb "Pripremi za unos"
pokree program koji na temelju zadanih podataka priprema sve tablice za unos podataka upisujui
redne brojeve vorova i grana. Upisom tablica: : SKPPIC (Snage Koje Potroai PreuzimajuIz vorova),
IG (Impedancije Grana) i KM (Konfiguracija Mree) zavrava upis svih potrebnih podataka i pritiskom na
gumb "Izraunaj" poinje proraun. Rezultati se ispisuju u tablice u skladu s prethodno navedenim.
9
Nakon zavretka prorauna rezultate je mogue urediti po potrebi, a ponovni proraun nee
promijeniti izgled tablice, nego samo vrijednosti pojedinih elija. Mogue je rezultate vezati na neku drugu
tablicu te dobiti cjeloviti izvjetaj u obliku jedne tablice kao to je prikazano u tablici 1.
Bus 5
19. 9 kV
Bus 2
20 kV
Bus 1
20 kV
Bus 4
19 .92 1 kV
Bus 6
19 .89 1 kV
Bus 7
19 .88 6 kV
Bus 8
19 .88 2 kV
Bus 9
19 .87 8 kV
Bus 10
19 .87 8 kV
Bus 11
19 .87 6 kV
Bus 12
19 .87 4 kV
Bus 13
19 .97 4 kV
Bus 14
19 .96 6 kV
Bus 15
19 .95 5 kV
Bus 16
19 .94 9 kV
Bus 17
19 .94 3 kV
Bus 18
19 .93 8 kV
Bus 19
19 .93 6 kV
Bus 20
19 .93 4 kV
Bus 21
19 .99 1 kV
Bus 22
19.98 kV
Bus 23
19 .96 7 kV
Bus 24
19 .96 2 kV
Bus 25
19 .95 8 kV
Bus 26
19 .95 6 kV
Bus 27
19 .96 1 kV
Bus 28
19 .95 9 kV
Bus 29
19 .91 5 kV
Bus 30
19 .91 2 kV
Bus 31
19.91 kV
Bus 3
[ 0 +j 0 ]
7373
j 4139
[ 3 . 7 +j 3 . 5 ]
3094
j 1677
[ 0 . 8 +j 0 . 8 ]
[ 0 . 3 +j 0 . 3 ]
[ 0 . 2 +j 0 . 2 ]
[ 0 . 2 +j 0 . 1 ]
[ 0 +j 0 ]
[ 0 +j 0 ]
[ 0 +j 0 ]
[ 2 . 1 +j 2 ]
[ 0 . 5 +j 0 . 5 ]
[ 0 . 7 +j 0 . 6 ]
[ 0 . 3 +j 0 . 3 ]
[ 0 . 2 +j 0 . 2 ]
[ 0 . 1 +j 0 . 1 ]
[ 0 . 1 +j 0 . 1 ]
[ 0 +j 0 ]
[ 0 . 8 +j 0 . 8 ]
[ 0 . 8 +j 0 . 8 ]
[ 0 . 8 +j 0 . 8 ]
[ 0 . 2 +j 0 . 2 ]
[ 0 . 1 +j 0 . 1 ]
[ 0 +j 0 ]
[ 0 +j 0 ]
[ 0 +j 0 ]
[ 0 . 2 +j 0 . 1 ]
[ 0 . 1 +j 0 . 1 ]
[ 0 +j 0 ]
1898
j 1083
1560
j 864
1355
j 737
1125
j 632
890
j 493
688
j 378
472
j 232
423
j 266
224
j 127
239
j 95
[ 7 . 5 +j 7 ]
3422
j 1916
1906
j 1002
1543
j 796
1182
j 642
935
j 561
611
j 395
399
j 258
204
j 132
2053
j 1140
1738
j 911
1506
j 792
1165
j 589
558
j 268
407
j 197
320
j 190
202
j 104
630
j 366
2253
j 1190
[ 2 +j 1 . 9 ]
19 .94 9 kV
Slika 7 Rezultati prorauna promatrane mree dobiveni iz programskog paketa ETAP PS

Ovdje je prikazan primjer prorauna distributivne mree grada Koplika glavnog grada pokrajine
Malsi e Madhe (Great Highlands) na sjeverozapadu Albanije sa oko 7000 stanovnika. Njegova
novoizgraena distributivna mrea je u stvari petljasta distributivna mrea sa tri glavne grane koje u
normalnom pogonu rade odvojeno, a u sluaju potrebe se napajanje jednog dijela moe povezati sa
drugim dijelom kako bi se izolirao eventualni kvar na nekom od dijelova sustava i uspostavilo normalno
napajanje grada. Svi bitni detalji distributivne mree bili su zadani tenderom, te je u projektu bilo potrebno
samo provjeriti da traena oprema zadovoljava uvijete na mjestu ugradnje. Premda se na mjestu
ugradnje mogao upotrijebiti i kabel manjeg presjeka Investitor je odabrao kabel N2XS(F)2Y 12/20 kV
1x185/25 mm
2
. Ovakav odabir kabela osigurava siguran rad sa vrlo malim padovima napona u svim
reimima rada mree. Rezultati prorauna prikazani kao i ulazni podaci prikazani su u tablici 1, a na slici
6 je grafiki prikaz rezultata napona vorova.
10
4. PROVJERA PRORAUNA U PROGRAMSKOM PAKETU ETAP PS

Za potrebe ovog rada napravljena je i usporedna kontrola prorauna u programskom

paketu ETAP PS

(www.etap.com). To je programski paket koji omoguava sloene analize

elektroenergetskih mrea za potrebe projektiranje, simulacija , upravljanja, optimizacije i dr. Namijenjen je
za potrebe prijenosnih i distributivnih mrea, ali i industrijskih pogona, te ima certifikat za upotrebu u
nuklearnim elektranama. Program je raen modularno i posjeduje module za proraun tokova snaga,
kratkog spoja, koordinacije zatite, proraun opteretivosti kabela, optimizaciju tokova snaga, uzemljenja,
prorauna niskonaponskih napajanja i istosmjernog napajanja, i dr.
Zbog sloenosti sustava unos parametara mree trajao je znatno dulje nago kod prethodno
opisanog programa, a dobiveni rezultati koji su prikazani na slici 7. Grafiki prikaz dobiven iz programa
dobro vizualizira stanje mree, a u opsenom izvjetaju koji je mogue uvui u MS EXCEL

mogu se
vidjeti svi detalji vezani za stanje u mrei. Podudarnost prorauna poje praktiki potpuna, a male razlike
se odnose na unos podataka. Naime u ETAP PS su se svi podaci unosili na dvije decimale, a originalno
su generirani pomou generatora sluajnih brojeva na vie od dvije decimale.
5. ZAKLJUAK
U ovom lanku obraena su dva problema. Prvi je mogunost iskoritavanja programa MS
EXCEL

, odnosno programskog jezika VBA

(Visual Basic for Aplications

) za sloene proraune
elektroenergetskog sustava, a drugi je metoda prorauna radijalnih mrea. MS EXCEL

se pokazao vrlo
inkovit alat za izradu malih programa u VBA

koji koriste podatke unesene u jednoj tablici kao ulazne

podatke, te vraaju rezultate u druge tablice. Prednosti su vrlo velika rairenost programa MS EXCEL

,
jednostavnost upotrebe te mogunost oblikovanje rezultata uz minimalno poznavanje programa.
Kopiranje rezultata u novu tablicu, oblikovanje ispisa, stvaranje izvjea, razmjena podataka s drugim
aplikacijama i dr. ogranieno je samo mogunostima programa MS EXCEL

. Ovdje obraena metoda

prorauna pokazala se vrlo uinkovitom. Ona u potpunosti iskoritava posebnosti radijalne distributivne
elektroenergetske mree. Metodom oznaavanja mree koliina podataka koju je potrebno unijeti u
raunalo smanjena je na minimum, to je rezultiralo smanjenjem vremena unosa podataka,
racionalizacijom memorije i smanjenjem ukupnog vremena prorauna. Metoda konvergira u svim
sluajevima, a konvergencija je vrlo brza. Kao to je prije reeno za neke potrebe zadovoljavala bi i prva
iteracija. S malom promjenom ovaj bi se program mogao koristiti za proraun struja i napona u
niskonaponskoj mrei. U tom sluaju snage, koje potroai uzimaju iz mree, bi se mogle modelirati
funkcijom bilo kakvog karaktera, pa i na taj nain da na istoj mrei imamo potroae raznih tipova.
Provjera prorauna pomou programskog paketa ETAP PS

pokazala je praktiki potpunu podudarnost

prorauna, no u noenje podataka u ovaj programski paket bio je dugotrajniji.
LITERATURA
[1] D. Das, H.S. Nagi, D.P. Kothari: Novel method for solving radial distribution networks, IEE Proc. -
Gener. Transm. Distrib., Vol. 141, No. 4, J uly 1994, pp. 291-298
[2] S. Iwamoto i Y. Tamura: A load flow calculation method for ill-conditioned power systems, IEEE
Trans. 1981, PAS-100, pp. 1736-1713
[3] S. C. Tripathy, G. Durgaparasad, O. P. Malik i G. S. Hope: Load flow solutions ill-conditioned
power systems by a Newton like method, IEEE Trans. 1982, PAS-101, pp. 3648-3657
[4] Borko Frhwirth: Load Flow Calculation in Radial Distribution Networks; Energija; year 47; no. 1;
February, 1998; page 2328
[5] M. otari: Projekt distributivne elektroenergetske mree grada Koplika 20 kV, KONAR-KET,
2007.