Niskonaponske distribucijske mreže postaju veoma neuravnotežene zbog pojave jednofaznih solarnih PV

postrojenja. Kao rezultat toga, nivoi napona i struje neutralnog vodiča pokazuju značajno povećanje.
Zbog toga je od velikog značaja praćenje cjelokupnog stanja mreže.
U posljednjoj deceniji, broj fotonaponskih elektrana povezanih na niskonaponske distribucijske mreže
pokazao je veliki porast. Međutim, integracija raštrkanih fotonaponskih postrojenja izaziva dodatne
izazove za postojeće NN mreže. Tradicionalno, energetski sistemi su dizajnirani da rade na
jednosmjernim tokovima energije. Međutim, zbog velike proliferacije fotonaponskih sistema, dvosmjerni
tokovi snage se mogu vidjeti na NN mrežama, što uzrokuje štetne posljedice. Neki od mogućih uticaja su
porast napona, fluktuacije napona i debalansi, toplotna preopterećenja, pojave viših harmonika itd.
Ozbiljnost ovih uticaja zavisi od konfiguracije distributivne mreže, nivoa penetracije i lokacije
fotonaponskog čvora u distributivnoj mreži.

Uticaj visokog unosa solarne PV

Studija o istraživanju visokog unosa solarnih fotonapona objavljena je u [2]. Metodologija bazirana na
Monte Carlo metodi je razvijena i primijenjena za tipičnu neuravoteženu stambenu mrežu u Šri Lanki,
koristeći trofazni četverožilni model NN mreže. U okviru Monte Carlo implementacije, unaprijed
definisani broj fotonaponskih panela, nasumično generisanih kapaciteta između 2 i 7 kW je priključen na
na nasumično generisane čvorove i faze distribucijskog sistema. Izvedeno je stotinu simulacija toka snage
variranjem fotonaponskih kapaciteta i lokacije i nekoliko kritičnih parametara je izdvojeno iz rezultata
toka optrerećenja.
Zatim su uticaji analizirani korištenjem naponskih disbalansa, neutralnih struja, napona i termičkih
granica. Slika prikazuje maksimalnu vrijednost varijacije kroz sto simulacija (raspoređenih u rastućem
poretku) za faktor neuravnoteženosti neutralne stuje i napona za najgori scenario, tj. minimalno
opterećenje i maksimalna fotonaponska proizvodnja. Varijacija maksimalnog napona sa ukupnom
instaliranim fotonaponskim kapacitetom je rpikazan na slici, za isti slučaj.
Rezultati procjene uticaja su otkrili da pod visokim prodorom fotonsponske energije, ovisno o njihovoj
lokaciji i fazi, neki od kritičnih parametara kao što su faktor neravnoteže napona i disbalans napona su
narušeni preko zakonskih granica. Također, uočeno je da izrazito neuravnotežena alokacija jednofaznih
fotonaponskih jedinica može stvoriti značajno velike neutralne struje. Kako bi se ublažili gore navedeni
uticaji solarnih elektrana i osiguralo optimalan, siguran o koordiniran rad NN sistema, upravljanje
energijom je ključno. Procjena stanja se smatra bitnim elementom EMS-a (Energy Management System
- ) zbog toga što nije moguće izvesti praćenje i kontrolu u stvarnom vremenu bez poznavanja stanja
cijelog sistema.

Praćenje i kontrola elektroenergetskih sistema u realnom vremenu bila je važna tema za istraživače i
operatere elektroenergetskog sistema tokom proteklih nekoliko decenija. Generalizirani pristup procjeni
stanja je većinski razvijen za prijenosnu mrežu. Ponderisani najmanji kvadrati je najpopularniji
algoritam za procjenu stanja.
Uvijek postoji pretpostavka o „uravnoteženom sistemu“ na prijenosnom nivou koji omogućava
razdvajanje trofaznog sistema na način da su podaci o pozitivnim sekvencama faza dovoljni za analizu.
Međutim, srednjenaponske distribucijske mreže su neuravnotežene kada dalekovodi nisu u potpunosti
transponovani i/ili opterećenja nisu izbalansirana. Dakle, neuravnotežena priroda srednjenaposnkih mreža
zabranjuje upotrebu transformacija pozitivne sekvence po fazi.
Performanse pod razlicitim mjernim nesigurnostima pametnih brojila
Pametna brojila sa različitim nivoima preciznosti za mjerenje napona, struje, aktivnih i reaktivnih tokova
snage su trenutno dostupna na tržištu. Pametni metri visokih performansi mjere ove napone, struje i nivoe
snage sa velikom preciznošću i ne zahtijevaju napredne algoritme za procjenu stanja (SE – State
Estimation) kako bi odredili stvarno stanje mreže. Međutim, pametna brojila visoke preciznosti su skupa i
nisu ekonomična za široku upotrebu. Nasuprot tome, pametna brojila niske preciznosti su jeftinija za
korištenje u niskonaponskim mrežama, ali prave nesigurnosti kod originalnih mjerenja. Ovo
omogogućava veće opterećenje na algoritme za procjenu stanja kako bi precizno procijenili stvarno stanje
mreže.
LV-LSE (Low Voltage – Linear State Estimation)

Ovaj rad opisuje kompletan algoritam za procjenu stanja, razvijen za procjenu i praćenje ukupnig stanja
niskonaponske distributivne mreže u slučaju velikoj prodora solarne fotonaponske energije. Predloženi
algoritam radi tačno čak i pod veoma neuravnoteženim uslovima.
Predloženi LV-LSE algoritam koristi novu metodu za pojednostavljenje 4 x 4 matrice admitansi trofaznog
četverožilnog napojnog voda u 3 x 3 matric admitansi, uz uključivanje efekta neutralnog stanja na stanja
faznog provodnika. LV-LSE algoritam koji je razvijen na pojednostavljenom modelu fidera i Tejlorovom
redu aproksimacija funkcija aktivne i reaktivne snage, je u mogućnosti da obezbijedi precizne i brze
rezultate čak i u slučaju malog broja pametnih brojila u mreži.
Povrh toga, predloženi LV-LSE algoritam je validiran na OpenDSS-Matlab hibridnoj simulaciji
okruženja za tri različita scenarija, odnosno za različite mjerne nesigurnosti brojila, različite dužine
napojnih kabela i različitih gubitaka kod mjernih podataka. Rezultati ovih slučajeva otkrivaju da je
ponuđeni algoritam procjene stanja bio u stanju da procijeni stanje napona sa prosječnom maksimalnom
nesigurnošću mjerenja od 1.85 V i prosječnom nesigurnošću mjerenja od 1.05 V, ispod 1% mjerne
nesigurnosti kod mjerenja napona i 0.5% mjerne nesigurnosti kod mjerenja snage na 100% opterećenju
transformatora i 60% dostupnošću pametnih metara.
Štaviše, uočeno je da se tačnost algoritma za šprocjenu stanja može poboljšati povećanjem broja mjernih
čvorova u distributivnom sistemu.