Pisanje rada na temu "Primjena estimacije stanja u distributivnom sistemu sa fotonaponskim sistemima"

zahtijeva strukturan pristup kako bi se jasno prenijele informacije i argumenti. Evo jednog prijedloga za
strukturu rada:

### Naslov
"Primjena Estimacije Stanja u Distributivnom Sistemu sa Fotonaponskim Sistemima"

### Sažetak
Sažetak treba sadržavati kratki pregled istraživanja, glavne ciljeve, metode i ključne rezultate vašeg rada.

### 1. Uvod
- Predstavljanje teme i konteksta: Distributivni sustavi i fotonaponski sustavi u elektroenergetici.
- Postavljanje problema: Zašto je estimacija stanja važna u distributivnim sustavima s fotonaponskim
sistemima?

### 2. Teorijski pregled

- Pregled distributivnih sustava: Kako funkcioniraju, njihove karakteristike i izazovi.
- Fotonaponski sustavi: Principi rada, vrste, karakteristike.
- Estimacija stanja: Osnovni koncepti, metode i algoritmi.

### 3. Primjena Estimacije Stanja u Distributivnom Sustavu s Fotonaponskim Sistemima

- Tehnički izazovi distributivnih sustava s fotonaponskim sustavima.
- Kako se estimacija stanja može primijeniti za poboljšanje performansi i pouzdanosti sustava.

### 4. Metodologija
- Opis istraživačke metodologije koja će se koristiti u radu.
- Kako će se prikupljati podaci, koje će se metode analize primijeniti.

### 5. Rezultati
- Prikaz i interpretacija dobivenih rezultata na temelju primijenjene metodologije.
- Diskusija o važnim nalazima i njihovom značaju.
### 6. Rasprava
- Analiza i interpretacija rezultata u kontekstu postojeće literature.
- Razmatranje ograničenja studije i moguće buduće radnje.

### 7. Zaključak
- Sumiranje glavnih nalaza i njihova praktična primjena.
- Izazovi i prilike za daljnja istraživanja.

### 8. Literatura
- Popis svih korištenih izvora, časopisa, knjiga, i drugih relevantnih materijala.

### 9. Dodaci (opciono)

- Ako je potrebno, dodaci mogu uključivati dodatne informacije poput grafova, tablica, formula, ili drugih
detalja koji proširuju razumijevanje rada.

Ovaj prijedlog strukture možete prilagoditi prema specifičnim zahtjevima vašeg rada i smjernicama koje
ste dobili od vašeg mentora ili institucije. Važno je osigurati jasnost, dosljednost i logičan tok informacija
u svim dijelovima rada.

Uvod:

Sa sve većim usvajanjem fotonaponskih elektrana u distributivnim mrežama elektroenergetskih sistema,

postavlja se izazov prilagođavanja tradicionalnih metoda upravljanja i procjene stanja. Za razliku od
konvencionalnih termo ili hidroenergetskih jedinica s fiksnim kapacitetima, fotonaponski sistemi
proizvodnje aktivne i reaktivne energije ovise o konstantno promjenjivim vremenskim parametrima poput
sunčevog zračenja i temperature. Ovi parametri ključni su za rad sistema, a njihova fluktuacija čini
procjenu stanja u realnom vremenu neophodnom za učinkovito dispečiranje i kontrolu distributivnih
sistema.

Pored toga, fotonaponske elektrane suočavaju se s izazovima sudjelovanja u regulaciji frekvencije,

napona i kontrolama u izvanrednim situacijama, što zahtijeva preciznu procjenu aktivnog i reaktivnog
potencijala proizvodnje električne energije. Ovakav dinamički karakter proizvodnje čini ih različitima od
konvencionalnih izvora energije s fiksnim kapacitetima. Razvoj detaljnog modela procjene stanja za
distributivne sisteme s integriranim fotonaponskim sistemima postaje ključan kako bi se omogućila
svijest o situaciji i učinkovita kontrola na mreži.

Unatoč ekološkim prednostima fotonaponskih sistema, operativna perspektiva donosi tehničke izazove,
poput prenapona, prikrivanja opterećenja od zaštitne opreme te treperenja napona uzrokovanog
varijacijama u oblačnosti. Napredne strategije upravljanja postaju presudne za sigurnost i pouzdanost
distributivnih mreža, posebno kada operateri sistema imaju bolju vidljivost stanja sistema.

U ovom kontekstu, rad istražuje potrebu za procjenom stanja elektroenergetskog distributivnog sistema s
integriranim fotonaponskim sistemima u stvarnom vremenu, pružajući osnovu za daljnje razumijevanje i
razvoj u području upravljanja distribuiranom energijom.
Integracija solarnih fotonaponskih postrojenja u niskonaponske distribucijske mreže postavlja niz
izazova. Primarni problem proizlazi iz neuravnoteženosti sistema uzrokovane pojavom jednofaznih
solarnih sustava. Povećanje nivoa napona i struje neutralnog vodiča postaje značajno, zahtijevajući
temeljito praćenje stanja sistema. Visoki unos solarnih fotonaponskih postrojenja stvara dvosmjerne
tokove snage, što može rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući porast napona, fluktuacije napona,
debalanse, toplotna preopterećenja i pojava viših harmonika. Utjecaj ovih problema varira ovisno o
konfiguraciji distribucijske mreže, stupnju prodora solarnih sustava i njihovoj lokaciji u mreži. Ovi
izazovi zahtijevaju pažljivo razmatranje i implementaciju strategija kako bi se osigurala stabilnost,
pouzdanost i sigurnost niskonaponskih distribucijskih sistema.

3. Primjena Estimacije Stanja u Distributivnom Sistemu s Fotonaponskim

Sistemima
Tehnički izazovi distributivnih sustava s fotonaponskim sustavima:

Integracija fotonaponskih sustava u distributivne mreže postavlja niz tehničkih izazova. Neuravnoteženost
sustava, uzrokovana jednofaznim solarnim sustavima, rezultira povećanim nivoima napona i struje
neutralnog vodiča. Ovi izazovi zahtijevaju pažljivo rješenje kako bi se osigurala stabilnost i pouzdanost
distribucijskih sustava.
Kako se estimacija stanja može primijeniti za poboljšanje performansi i pouzdanosti sistema:
Estimacija stanja pruža ključan alat za rješavanje izazova u distribucijskim sustavima s fotonaponskim
sistemima. Evo nekoliko načina kako se ova tehnika može primijeniti:
1. Praćenje napona i struje: Estimacija stanja omogućava praćenje nivoa napona i struje u stvarnom
vremenu, čime se identificiraju potencijalni problemi i omogućuje brza reakcija na promjene.
2. Optimizacija radnih parametara: Precizna estimacija stanja omogućava optimizaciju radnih parametara
distribucijskih sustava, prilagodba napona i frekvencije te poboljšanje ukupnih performansi.
3. Upravljanje tokovima snage: Estimacija stanja omogućava učinkovito upravljanje tokovima snage,
posebno u uvjetima promjenjive proizvodnje fotonaponskih sustava, čime se minimizira rizik od
prenapona i drugih problema u mreži.
4. Sprečavanje termičkih preopterećenja: Pravilna estimacija stanja pomaže u praćenju termičkih granica
elemenata mreže, smanjujući rizik od preopterećenja i održavajući pouzdanost sustava.
Estimacija stanja, stoga, igra ključnu ulogu u unapređenju performansi, praćenju stanja mreže i
osiguravanju pouzdanosti distribucijskih sustava s integriranim fotonaponskim sistemima.
Naravno, možemo koristiti informacije iz ovih tekstova kako bismo pripremili relevantne dijelove za tvoj
rad. Evo kako možete struktuirati poglavlja koristeći informacije iz navedenih tekstova:

Poglavlje 1: Uvod
- Kontekst rasta fotonaponskih sistema u distribucijskim mrežama.
- Problematika konvencionalnih metoda procjene stanja u uvjetima visokog udjela obnovljivih izvora.

Poglavlje 2: Tehnički Izazovi Distribucijskih Mreža

- Analiza tehničkih izazova uzrokovanih fotonaponskim sustavima.
- Utjecaji na dinamičke modele resursa temeljene na fosilnim gorivima.

Poglavlje 3: Fotonaponski Sustavi u Distribucijskoj Mreži

- Karakteristike fotonaponskih sustava.
- Ključni aspekti integracije na elektroenergetsku mrežu.
- Razlike između off-grid i grid-connected fotonaponskih sustava.

Poglavlje 4: Globalni Trendovi i Porast Instalirane Snage

- Analiza globalnih trendova u energetskoj politici.
- Brzi porast instalirane snage fotonaponskih sistema.
- Razlozi za rast fotonaponskih sistema povezanih na distribucijsku mrežu.

Poglavlje 5: Metodologija Procjene Stanja s Fotonaponskim Sustavima

- Potreba za novim modelima i rutinama procjene stanja u sustavima s visokim udjelom fotonaponskih
sistema.
- LV-LSE algoritam kao primjer estimacije stanja u distribucijskim mrežama.
Poglavlje 6: Utjecaj Integracije Fotonaponskih Sustava na Kvalitetu Električne Energije
- Analiza utjecaja na električnu mrežu, uključujući kvalitetu električne energije.
- Kalibracija Harmonic State Estimation za procjenu povezanosti solarnih PV sustava u distribucijskim
mrežama.

Poglavlje 7: PMU podrška Estimaciji Stanja s Unosom Solarnih PV Sustava

- Uloga PMU uređaja u poboljšanju procjene stanja u distribucijskim sustavima.
- Optimizacija lokacija PMU za efikasnu procjenu stanja s visokim udjelom fotonaponskih sustava.

Poglavlje 8: Zaključak
- Sažetak ključnih nalaza.
- Perspektive i budući izazovi u primjeni estimacije stanja u distribucijskim sustavima s fotonaponskim
sustavima.

Ovaj okvir možete prilagoditi kako biste dodali specifičnosti i naglaske koji odgovaraju vašem radu.
### Poglavlje 3: Fotonaponski Sustavi u Distribucijskoj Mreži

### 3.1 Karakteristike Fotonaponskih Sustava

Fotonaponski sustavi, poznati i kao solarni sustavi, predstavljaju ključni dio obnovljive energije u
distribucijskim mrežama. Ovi sustavi koriste fotovoltaičke (PV) ćelije za izravnu pretvorbu sunčeve
energije u električnu energiju. Osnovna karakteristika fotonaponskih sustava je njihova sposobnost
generiranja električne energije bez emisije stakleničkih plinova ili drugih zagađivača.

### 3.2 Integracija u Elektroenergetsku Mrežu

Fotonaponski sustavi sve više postaju integrirani u distribucijske mreže kako bi zadovoljili rastuću
potražnju za električnom energijom. Integracija zahtijeva posebne tehničke prilagodbe kako bi se
osigurala stabilnost i učinkovitost mreže. Kontrola i upravljanje sustavom postaju ključni za optimizaciju
performansi fotonaponskih sustava u distribucijskim mrežama, s obzirom na varijabilnost proizvodnje
sunčeve energije.
### 3.3 Off-Grid i Grid-Connected Sustavi

Fotonaponski sustavi klasificiraju se kao off-grid (izvan mreže) i grid-connected (povezani na mrežu).
Off-grid sustavi djeluju autonomno, neovisno o elektroenergetskoj mreži, dok grid-connected sustavi
omogućuju dvosmjernu interakciju između sustava i mreže. Ovi sustavi mogu biti direktno povezani ili
putem kućne instalacije, podržavajući koncept distribuirane proizvodnje električne energije.

### 3.4 Globalni Trendovi i Brz Porast Instalirane Snage

Fotonaponski sustavi postaju ključni igrači u globalnim energetskim trendovima. Brz porast instalirane
snage fotonaponskih sustava rezultat je rastuće svijesti o ekološkim pitanjima, porasta cijena
konvencionalnih izvora energije i potrebe za diverzifikacijom energetskog portfelja.

### 3.5 Fleksibilnost i Troškovi Izgradnje

Fotonaponski sustavi povezani na distribucijsku mrežu ističu se svojom fleksibilnošću, visokom

dostupnošću elektroenergetske mreže te relativno nižim troškovima izgradnje u usporedbi s
konvencionalnim elektroenergetskim sustavima. Sustavna fleksibilnost čini ih atraktivnim rješenjem za
distribuiranu proizvodnju električne energije, s ciljem smanjenja emisija i poboljšanja energetske
učinkovitosti.

"Procjena Stanja u Distribuiranim Elektroenergetskim Sistemima s Fotonaponskim Postrojenjima:

Pregled, Izazovi i Perspektive"

Pregled tehnike procjene stanja za upravljanje elektroenergetskim sistemom ukazuje na važnost

klasifikacije procjene stanja u tri glavne kategorije: statičku, procjenu stanja praćenja te dinamičku
procjenu stanja. Ova klasifikacija ima ključnu ulogu u prilagodbi elektroenergetskih sistema prema
vremenskim varijacijama i modeliranju stanja sistema. Pritom, procjena stanja situacijske svijesti u
aktivnim distribucijskim sustavima s fotonaponskim elektranama naglašava dinamičnost proizvodnje
električne energije, često promijenjive parametre poput sunčevog zračenja i temperature. Realno vrijeme
postaje ključno za dispečiranje, kontrolu sistema i praćenje fotonaponskih sustava kako bi se osigurala
stabilnost distribucijskih mreža. Uzimajući u obzir povećanu penetraciju solarnih sustava, procjena stanja
distribucijskih sustava suočava se s tehničkim izazovima, uključujući prenapone, prikrivanje opterećenja i
fluktuacije napona, čije su operativne aspekte potrebno pažljivo razmotriti. Stoga, razvoj detaljnih modela
procjene stanja za distribucijske sustave s fotonaponskim postrojenjima postaje ključan za osiguranje
svijesti o situaciji i učinkovite kontrole na mreži.
Kalmanov filter je matematički algoritam koji se koristi za procjenu stanja dinamičkog sistema na temelju
niza mjerenja. Razvio ga je Rudolf Emil Kalman, a primjenjuje se u različitim područjima, uključujući
kontrolu sistema, navigaciju, praćenje objekata i procjenu stanja u elektroenergetskim sistemima.
Osnovna ideja Kalmanovog filtra je kombiniranje informacija iz dva izvora: dinamičkog modela sistema i
aktualnih mjerenja. Algoritam radi iterativno, a svaka iteracija sastoji se od dvije glavne faze: predikcije i
korekcije.

1. Predikcija: Na temelju prethodnog stanja sistema i dinamičkog modela, Kalmanov filter predviđa
sljedeće stanje sistema. Ovaj korak uključuje i procjenu nesigurnosti predviđanja.
2. Korekcija: Nakon što dobijemo nova mjerenja, Kalmanov filter ih uspoređuje s predviđenim
stanjem sistema. Na temelju te usporedbe, filter ažurira procjenu stanja uzimajući u obzir
mjerenja i smanjuje nesigurnost u procjeni.

Prednost Kalmanovog filtra leži u njegovoj sposobnosti prilagodbe promjenama u sistemu i mjerenjima,
što ga čini iznimno fleksibilnim za različite primjene. U kontekstu elektroenergetskih sistema, Kalmanov
filter često se koristi za procjenu stanja, gdje se primjenjuje na mjerenja napona, struja ili drugih
relevantnih varijabli kako bi se preciznije pratio trenutačni status sistema.

U suvremenom elektroenergetskom okruženju, izazovi povezani s integracijom fotonaponskih sustava u

električne mreže zahtijevaju napredne tehnike procjene stanja. Konvencionalne metode, temeljene na
dinamičkim modelima resursa s fosilnim gorivima, suočavaju se s ograničenjima u preciznom
modeliranju dinamike fotonaponskih sustava i dinamičkih opterećenja. Rad na robustnoj dinamičkoj
procjeni stanja postaje ključan kako bi se prilagodili novim zahtjevima sustava napajanih obnovljivim
izvorima energije bez inercije.

Fotonaponski sustavi, koji koriste Sunčevu energiju kao besplatan i neiscrpan izvor, postaju ključni akteri
u distribucijskim mrežama. Porast ekološke svijesti i zakonskih regulativa potiče povećanje udjela
obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom bilansu zajednica. Integracija fotonaponskih sustava
u distribucijske mreže zahtijeva razumijevanje njihove dinamičke prirode, što naglašava važnost precizne
procjene stanja.

U tom kontekstu, fotonaponski sustavi mogu biti priključeni na elektroenergetsku mrežu, direktno ili
preko kućne instalacije, kao i biti neovisni sustavi (off-grid). Ovo otvara pitanja sigurnosti, stabilnosti i
kontrolabilnosti distribuirane proizvodnje električne energije. Razvoj modela procjene stanja postaje
neophodan za osiguranje optimalnog praćenja, regulacije i održivosti električnih mreža s povećanim
udjelom obnovljivih izvora energije. Kroz kontinuirano unapređenje tehnika procjene stanja, postizanje
ravnoteže između pouzdanosti i učinkovitosti postaje ključno u transformaciji elektroenergetskog sektora
prema održivijoj budućnosti.
1. Nadeem, M., & Taha, A. (2022). "Robust Dynamic State Estimation of Multi-Machine Power
Networks with Solar Farms and Dynamic Loads." arXiv preprint, arXiv:2209.10032.

2. Lešić, M., & Konjić, T. (2013). "Solar Photovoltaic Systems in Distribution Networks."

3. European Photovoltaic Industry Association. (2011). "Solar Photovoltaic Electricity Empowering the
World."

4. Bermeo, A., Bermeo, D., Zambrano-Asanza, S., Matute, G., Fernández, J., & Baquero, J. (2023).
"Calibration of a Harmonic State Estimation to Assess the Connection of Solar PV Systems in
Distribution Networks." IEEE Transactions on Control and Network Systems, 1-6. doi:
10.1109/ETCM58927.2023.10309054.

5. Melo, I. D., Pereira, J. L. R., Ribeiro, P. F., Variz, A. M., & Oliveira, B. C. (2019). "Harmonic State
Estimation for Distribution Systems Based on Optimization Models Considering Daily Load Profiles."
Electric Power Systems Research, 170, 303–316. doi: 10.1016/J.EPSR.2019.01.033.

6. Khair, A., Alasali, A. A., Zuhaib, M., & Rihan, M. (2020). "PMU Assisted State Estimation in
Distribution System with PV Penetration." IEEE Uttar Pradesh Section Conference (UPCON),
10.1109/UPCON47278.2019.8980207.

7. Von Appen, J., Braun, M., Stetz, T., Diwold, K., & Geibel, D. (2013). "Time in the Sun: The Challenge
of High PV Penetration in the German Electric Grid." IEEE Power and Energy Magazine, 11(2), 55-64.
doi: 10.1109/MPE.2012.2210301.

8. Rihan, M., Aness, M. A., Anees, M. D., Ahmad, M., & Beg, M. S. (2013). "Optimal Selection of PMU
Locations for Enhanced State Estimation in Smart Grid." In Third International Conference on
Computational Intelligence and Information Technology (CIIT). Mumbai, pp. 560-563.
9. Bai, Y., Yan, B., Zhou, C., Su, T., & Jin, X. (2023). "State of Art on State Estimation: Kalman Filter
Driven by Machine Learning." Annual Reviews in Control, 56, 100909. ISSN 1367-5788.
10. Wang, B., Sun, Z., Jiang, X., Zeng, J., & Liu, R. (2023). "Kalman Filter and Its Application in Data
Assimilation." Atmosphere, 14, 1319. DOI: 10.3390/atmos14081319.

11. Bandara, C., Godaliyadda, G. M. R., Ekanayake, M. P., Almeida, D., & Ekanayake, J. (2020). "A
Complete State Estimation Algorithm for a Three-Phase Four-Wire Low Voltage Distribution System
with High Penetration of Solar PV." International Journal of Electrical Power & Energy Systems, 124C.
DOI: 10.1016/j.ijepes.2020.106332.
12. Ramachandran, T., Reiman, A., Nandanoori, S. P., Rice, M., & Kundu, S. (2019). "Distribution
System State Estimation in the Presence of High Solar Penetration."
13. Gojkovic, M., Damnjanovic, D., Krneta, R., Vujičić, D., & Milošević, M. (2019). "State Estimation of
the Voltage Conversion Process in a Solar Power System with Kalman Filter." Serbian Journal of
Electrical Engineering, 16. DOI: 10.2298/SJEE1903359G.

veličini fotonaponskog sistema, može doći do značajnog povećanja naponskih disbalansa i struja
neutralnog vodiča, što predstavlja potencijalnu opasnost za stabilnost distribucijske mreže. Pored toga,
analiza termičkih granica je pokazala da su pojedini vodiči izloženi većim temperaturama, što može
dovesti do toplotnih preopterećenja.

Ostale studije, poput one predstavljene u [3], razmatrale su potrebu za procjenom stanja distribucijskih
sistema u prisustvu visokog prodiranja fotonaponskih sistema. Korištenje PMU uređaja (Phasor
Measurement Unit) za poboljšanje preciznosti procjene stanja je takođe istaknuto, posebno u situacijama
gdje konvencionalne metode mogu biti nedovoljne za praćenje dinamičkih promjena.

U radu se naglašava da je praćenje stanja distribucijskih sistema, posebno u prisustvu obnovljivih izvora
energije, ključno za održavanje stabilnosti i sigurnosti mreže. Fotonaponski sistemi donose promjene u
karakteristikama opterećenja i uvode nove dinamike u mrežu, što zahtijeva prilagođavanje postojećih
metoda procjene stanja.

U zaključku, istraživanje ukazuje na potrebu za razvojem i implementacijom naprednih tehnika procjene

stanja distribucijskih mreža, uzimajući u obzir povećanu penetraciju fotonaponskih sistema. PMU uređaji,
Kalmanovi filteri i slične tehnike mogu pružiti bolju preciznost u procjeni stanja i omogućiti efikasnije
upravljanje distribucijskim sistemima s visokim udjelom obnovljivih izvora energije.