PRVA PREZ.

Ekonomija proučava kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i
usluge i raspodjelila ih među različitim pojedincima.
Mikroekonomija pročava ekonomsko ponašanje individualnih entiteta, kao što su tržišta, preduzeća
ili domaćinstava (npr. bavi se određivanjem optimalnog nivoa proizvodnje u preduzećima,
određivanjem cijena proizvoda, i sl.)
Makroekonomija bavi se ukupnim funkcionisanjem ekonomije – proučava ekonomijske
varijable na nivou države, (npr. inflacija, nezaposlenost, ekonomski rast, i sl.)
Tri temeljna ekonomska problema su: Šta i u kom obimu proizvoditi? Kako proizvoditi pojedine
robe? Za koga proizvoditi?
Kapital zemlja i rad – faktori proizvodnje
Tipovi privreda:
Tržišne privrede – pojedinci i privatna preduzeća donose glavne odluke o proizvodnji i
potrošnji Komandne privrede – država donosi sve važne odluke o proizvodnji i potrošnji
Mješovite privrede – elementi tržišne i komandne privrede.
Osnovne funkcije tržišta su prenos informacija, razvijanje inicijative (motivacija), distribucija
dohotka, selekcija učesnika.

Šta su to inputi (faktori), šta outputi proizvodnje:

Inputi su robe i usluge koje preduzeća upotrebljavaju u svojim proizvodnim procesima
Outputi su različite korisne robe ili usluge koje su rezultat proizvodnog procesa
Faktori proizvodnje su još jedan pojam za inpute – zemlja (prirodni izvori), rad, kapital

Šta je to oportunitetni trošak i kako se može iskazati:

Oportunitetni trošak predstavlja trošak jedne aktivnosti mjeren izgubljenom vrijednošću
najbolje alternativne aktivnosti koju smo, korištenjem istih resursa, mogli a nismo obavili.
Može se izraziti u novcu ili vremenu.

DRUGA PREZENTACIJA
Vrste konkurencija:
Perfektna konkurencija Proizvodi su jednaki. Veliki broj kupaca i prodavaca tako da niti jedan od
njih nema mogućnost da utiče na cijenu. Monopol Jedan prodavac, i prodavac je taj koji kontrolira
cijenu (price maker) Oligopol Nekoliko prodavaca sličnih proizvoda. Visok stepen međuzavisnosti,
konkurencija koja nije agresivna, mogućnost dogovaranja (formalni i neformalni karteli)
Monopolistička konkurencija Mnogo prodavaca različitih proizvoda. Svaki prodavac ima
mogućnost da utiče na cijenu njegovog proizvoda.

Kako glasi zakon tražnje, a kako zakon ponude?

Zakon potražnje kaže da, uz druge stvari nepromijenjene, tražena količina nekog dobra
opada sa rastom cijene tog dobra.
Zakon ponude kaže da, uz uslov da se ostale stvari ne mijenjaju, ponuđena količina nekog dobra
raste kada cijena tog dobra raste
Grafički predstavi krivu potražnje i objasni razliku između kretanja duž krive pomijeranja
(desno ili lijevo) krive tražnje:
Kada govorimo o promijeni bilo kojeg
faktora,osim cijene,tada govorimo o
pomjeranju krive (kriva se desno pomjera kod
povećanja dohotka, smanjenje dohotka –
lijevo)

A ako govorimo o promijeni samo cijene onda je

to kretanje duž krive (cijena raste – uz krivu,
cijena se smanjuje – niz krivu)

Navesti faktore koji pomijeraju krivu tražnje:

Promjena dohotka
Promjena cijene povezanih dobara ili usluga (supstituti i komplementarne robe)
Promjena očekivanja potrošača
Promjena broja i strukture stanovništva
Promjena ukusa ili preferencija potrošača
Poboljšanje informisanosti potrošača
Mogućnost kupovine robe na kredit
(smanjenje mogućnsoti kredita kriva ulijevo,
povećanje mogućnosti kriva udesno).
Sa rastom dohotka potrošača, potražnja za normalnim dobrima raste, a istovremeno potražnja za
inferiornim dobrima pada. (to su dobra manje kvalitete, lošija)

Grafički predstavi krivu ponude i objasni razliku između kretanja duž krive i
pomijeranja (desno ili lijevo) krive ponude:
Kada govorimo o promijeni bilo kojeg
faktora,osim cijene,tada govorimo o
pomjeranju krive (npr. : nabavka nove
tehnologije- desno, rast cijena proizvodnih
inputa – lijevo)

A ako govorimo o promijeni samo cijene onda je

to kretanje duž krive (cijena raste – penjenmo se
uz krivu, cijena se smanjuje – niz krivu)

Navesti faktore koji pomijeraju krivu ponude:

a)Nova tehnologija (veća produktivnost, raste ponuda) b ) Cijene inputa (ako cijene inputa rastu,
proizvodnja se smanjuje) c ) Očekivanja proizvođača (mogu biti optimistična ili pesimistična)
d ) Broj prodavaca
Grafički predstavi i objasni tržišnu ravnotežu, viškove i manjkove na tržištu: (kad bude ovo
pitanje, ključno je crtanje grafikona i objašnjavanje, posebno ćemo nacrtati)

Ravnoteža se odnosi na situaciju u kojoj je cijena dostigla nivo na kojem je ponuđena količina
jednaka traženoj količini (Tačka u kojoj se sijeku kriva ponude i kriva potražnje)

Dvije vrste neravnoteža su nestašica roba i višak roba.

Višak roba –ukoliko je cijena viša od ravnotežne cijene, imat ćemo ponuđenu količinu robe veću od
tražene količine. Prodaja viška proizvoda moguća je snižavanjem cijena.
Nestašica ili manjak roba –ukoliko je cijena niža od ravnotežne, odnosno količina ponuđene
robe pri određenoj cijeni je manja od tražene, dolazi do manjka robe. Porastom cijena
povećava se ponuda, a smanjuje tražnja.

TK<PK

PK<TK
Vrste
(QT2-QT1)/ [(QT1+QT2) / 2 ]

Ponuđena Tražena

elastičnosti? Ručno napisati formule sa prez

Elastičnost potražnje: a)cjenovna elastičnost potražnje ET = (C2-C1) /[(C1+C2 ] / 2
b)dohodovna elastičnost potražnje
c)unakrsna elastičnost potražnje

Elastičnost ponude: cjenovna elastičnost ponude:

Koji su to faktori koji utiču na cjenovnu elastičnost tražnje, odnosno cjenovnu

elastičnost ponude:
Na cjenovnu elastičnost tražnje ključni uticaj imaju sljedeća četiri faktora:
1. Broj supstitutivnih roba
2. Vrsta robe – da li roba pripada grupi osnovnih potreba ili luksuznih roba
3. Procenat budžeta potrošača izdvojenog na određenu robu
 4. Vrijeme.

TREĆA PREZ
Objasniti efekat dohotka i efekat supstitucije:
Efekat supstitucije kaže da će, kad cijena nekog dobra poraste, potrošači to dobro
nadomjestiti drugim dobrima kako bi na jeftiniji način zadovoljili svoje želje.
Efekat dohotka – porast cijena rezultira smanjenjem “realnog dohotka” što vodi manjoj potrošnji i
obratno. On pojačava djelovanje efekta supstitucije.

Grafički predstvi i objasni potrošačev višak (budžetsko ograničenje i krive

indiferencije):
Budžetsko ograničenje prikazuje limite potrošnje koju si određeni potrašač može priuštiti
Budžetsko ograničenje različite kombinacije roba/usluga koje potrošač uz date cijene i budžet
može kupiti.

Kriva indiferencije predstavlja niz kombinacija dvije robe pri čemu nam svaka kombinacija na
funkciji indiferencije pruža istu korisnost.
Krive indiferencije koje su udaljenije od koordinatnog početka potrošaču pružaju veću
korisnost. Krive indeferencije se ne mogu sjeći.
ČETVRTA PREZ
Šta je to bilans stanja, a šta bilans uspjeha preduzeća?
Bilans stanja je finansijski izvještaj u kome preduzeće prikazuje svu svoju imovinu kojom
raspolaže (aktiva), i sve izvore finansijskih sredstava iz kojih finansira nabavku te imovine
(pasiva).
Bilans uspjeha ili račun dobiti i gubitka je finansijski izvještaj u kome preduzeće prikazuje sve
prihode ostvarene tokom jedne poslovne godine i sve rashode tokom te iste godine.

Neto vrijednost imovine firme=aktiva – ukupne obaveze

Ekonomski cilj firme je maksimiziranje profita (razlike između ukupnog prihoda i ukupnog troška).
Profit = Ukupni prihod – Ukupni trošak
Razlika između ukupnog prihoda firme i troškova je profit (bruto profit)

Eksplicitni troškovi - troškovi koje firma plaća osobama koje nemaju vlasničke interese u firmi
(troškovi rada, repromaterijala, transporta, osiguranja, i sl.). Implicitni troškovi - iznosi koje bismo
mogli ostvariti zapošljavanjem izvan firme resursa koji pripadaju samoj firmi ili osobama koje imaju
vlasničke interese u firmi (firma koja koristi zgradu koja je u njegovom vlasništvu zanemaruje
mogućnost njenog izdavanja pod zakup).

Ekonomski profit= od ukupnih prihoda se oduzimaju eksplicitni i implic troškovi

Računovodstveni profit= od ukupnih prihoda se oduzimaju eksplicitni troškovi

Opadajući marginalni proizvod je osobina prema kojoj marginalni proizvod određenog inputa
(radnici u našem primjeru) opada kako se količina datog inputa povećava.  Primjer: Kako se sve
više radnika zapošljava u određenoj firmi, svaki dodatni radnik doprinosi sve manje proizvodnji
obzirom da firma ima limitiranu količinu opreme. Rastući marginalni prinosi dešavaju se kada
marginalni proizvod nekog inputa (doprinos dodatnog radnika) raste kako se povećava količina
datog inputa.  Rastući marginalni prinosi su rezultat povećane specijalizacije i podjele rada u
proizvodnom procesu

Formule:
UT (ukupni troškovi) = UFT (ukupni fiksni troškovi + UVT (ukupni varijablini troškovi)
PUT(prosj ukup troš) = PFT(prosj.fiksni) + PVT(prosj.varijabilni)
PUT=UT/Q; PFT=FT/Q; PVT=VT/Q
MT(marginalni trošak)=deltaUT/deltaQ
deltaUP=UP2-UP1; delta Q=Q2-Q1
MP(marginalni prihod)=deltaUP(ukupni prihod)/deltaQ

Kada god je marginalni trošak (MT) manji u odnosu na prosječni ukupni trošak (PUT), prosječni ukupni trošak
opada. Kada god je marginalni trošak veći u odnosu na prosječni ukupni trošak, prosječni ukupni trošak
raste.

Grafički predstavi i objasni ukupne troškove (UT, UFT, UVT):

100
ukupan trošak

35
80 30
60 25
40 20
20 15

0 10
0 50 100 150 200 5
0
ukupanproizvod 0 50 100 150 200
 ukupan varijabilni trošak
50
40
30
20 ukupan varijabilni trošak
10
0
050100150200

-Ukupni fiksni troškovi su oni koji se ne mijenjaju sa promjenama obima proizvodnje. Ukupni
fiksni troškovi postoje i onda kada preduzeće iz bilo kojeg razloga ne radi.
Najvažniji fiksni trošak je amortizacija opreme i zgrada. UFT=UT-UVT

-Ukupni varijabilni troškovi su oni koji se mijenjaju s promjenama obima proizvodnje.

Povećanjem proizvodnje UVT rastu dok njenim smanjenjem oni opadaju.
Najznačajniji varijabilni troškovi su troškovi radne snage, sirovina i energije.
UVT=UT-UFT
-Ukupni troškovi su najniži ukupni novčani izdaci potrebni da se proizvede određena količina
proizvoda.
PETA PREZ
4 tipa tržišnih struktura: Monopol, oligopol, perfektna konkurencija i monopolistička konkurencija.
Perfektno konkurentsko tržište ima slijedeće karakteristike:  Postoji mnogo prodavaca i
kupaca na tržištu.  Dobra koja nude različiti prodaci su u velikoj mjeri ista.(nisu diferencirani
proizvodi)  Firme mogu slobodno ući i izaći sa tržišta.
Formule:
UP(ukupan prihod) = (Cijena  Qkoličina)

PP(prosječan prihod) = UP / Q; PP = C

MP(marg.prihod) = UP / Q

Promjena profita= MP-MT

Karakteristike oligopolskog tržišta  Nekoliko prodavaca nudi slične ili identične proizvode
 Međuzavisne firme  Najbolje za njih je kada kooperiraju i djeluju kao monopolista
proizvodeći malu količinu outputa i zaračunavajući cijenu iznad marginalnog troška
Karakteristike monopolističke konkurencije:  Mnogo prodavaca  Diferencijacija
proizvoda  Slobodan ulazak i izlazak
Neka firma se smatra monopolistom ako . . .  je jedini prodavac određenog proizvoda.  njen
proizvod nema bliske supstitute. (razlikovati monopol od monopol.konkurencije)
ZADNJA PREZ
Šta uzrokuje promjenu krive potražnje za radom? Cijena outputa ; Tehnološka promjena ; Ponuda
drugih faktora

Šta uzrokuje promjenu krive ponude rada? Promjena ukusa ; Promjene u alternativnim mogućnostima ;
Imigracija

Računanje indexa
Bazni index- računa se u odnosu na odabranu/baznu godinu
Lančani indeks- računa se u odnosu na prethodnu godinu

Bazni: (vrijednost npr.izvoza za 2015 godinu/vrijednost iznosa za 2014(bazna godina))x100

Zatim taj iznos što dobijemo oduzmemo od 100!
Pa kažemo, vrijednost ostvarenog izvoza za 2015 godinu bila je za ---% veća u odnosu na 2014.
(baznu)godinu.
Lančani: ovdje nas ne zanima bazna godina, već ako traži lančani index za 2016 godinu, onda
vrijednost neku koja je data iz 2016 godine dijelimo sa vrijednošću iz 2015 godine, pa mnozimo
sa 100. Nakon toga taj postotak koji dobijemo oduzmemo od 100 i vrlo je moguće da dobijemo u
minusu npr. -12,86%.
Pa kažemo, vrijednost ostvarenog izvoza u 2016 godini, SMANJENA je za npr 12,86% u odnosu
na 2015.god.