SPOMENIK PRIRODE „PROKOŠKO JEZERO“

Zakonom definirana zaštita Prokoškog jezera - Spomenik prirode Prokoško jezero - utvrđen je
Zakonom o proglašenju, na površini od 2225 hektara, i to u tri zaštićene zone .
- Prva zona (nukleus) obuhvata prostor površine 186 hektara i ona mora ostati u potpunosti
očuvana. To je prostor jezera i neposrednog sliva jezera.
- Druga zaštićena (puferska zona) obuhvata prostor površine 732 hektara, koji je dovoljno
očuvan i za kozerviranje vlastitih eko-sistema u nukleusu, te pruža mogućnost za istraživanje i
edukaciju.
- Treća zona (tranzicijska zona) podrazumijeva prostor površine 1307 hektara, u kojemu
prevladava očuvanje izvornog stanja.
Zakonom su propisane detaljne mjere zaštite endemičnih vrsta, inspekcija i predviđene kazne, kao
i svi elementi za održivi razvoj tog područja. Primjena zakona predviđa i definiranje upravitelja
zaštićenog područja, kojeg Skupština SBK treba imenovati.
Ova zona je zakonom zaštićena još 1954, kada je otkriveno da u njoj živi endemska vrsta
Rajzerov triton (Triturus alpestris reiseri), i od tada na njoj nije dopušteno ništa graditi. Jezero i
okolina su 1982. proglašeni za regionalni park prirode i postali zona stroge zaštite. I pored svih tih
dokumenata, na samim obroncima jezera, u posljednih desetak godina je izgrađeno više od 250 kuća i
u ovom se trenutku gradi barem njih deset. Endemski triton također je ugrožen, a moguće je čak i da
je izumro jer ga nitko nije vidio više od dvije godine.
 Vlasnici vikendica htjeli su pecati, ali u jezeru nije bilo dovoljno ribe. Pastrmke koje su kupili i
ubacili da bi ih mogli loviliti – pojele su tritona, (lovljene su pastrmke sa po osam tritona u želucu)
vrstu koja ne živi više nigdje na svijetu. One tritone koji su pobjegli u rubne, močvarne dijelove
jezera, dočekale su i pojele patke, koje je netko u međuvremenu počeo uzgajati. Danas je gotovo
nemoguće tritona naći u samom jezeru.

Problem je u stanaovništvu, koje mora shvatiti važnost očuvanja ovog lokaliteta i prepoznati
šansu za razvoj eko turizma i proizvodnju zdrave hrane, odnosno otvaranje novih radnih mjesta i
ekonomski razvoj područja.

Nedavno donesena odluka o proglašenju Prokoškog jezera Spomenikom prirode od strane

Skupštine Srednjobosanskog kantona, u odnosu na sva dosadašnja rješenja o njegovoj zaštiti (1959. i
1974. godine), ima najviše šansi da zaživi. Izrečeni optimizam temelji se na urađenoj i danas javnosti
obznanjenoj studiji „Plan upravljanja zaštićenim Spomenikom prirode Prokoško jezero“.