Nacrt godišnjeg projekta iz geografije

Ivano Hufnus, Matej Medved i Ante Mioč

Naziv grupe: Geo znalci
Tema: Brazilski atlantski otoci
Naziv projekta: Usamljeni otočići
Zašto baš ova tema:
S obzirom na to da na tim otocima postoje striktna pravila vezana za ponašanje i zagađenje
zainteresiralo nas je to što se tamo krije da je toliko zaštićeno. Naše glavno pitanje je kako bi
situacija eskalirala kada bi nestali ti otoci. Odabirom ove teme se nadamo boljem
upoznavanju životinjskog i biljnog svijeta te okoliša koji ga okružuje na tim otocima.
O otocima:
Fernando de Noronha i Atol das Rocas su vrhovi južnoatlantskog grebena. Oni su arhipelag
kojega svrstavamo u nacionalne parkove. Pod nacionalni park spada 70% glavnog otoka
Fernando de Noronha, 21 manji otok i većina susjednih voda od dubine 50 metara. Biološki
rezervat Atol das Rocas jedini prstenasti greben u južnom Atlantiku uključuje dva mala otoka
okružena morskim rezervatom. Ta dva područja obuhvaća površinu od 42270 ha i tampon
zonu od 140713 ha. Fernando de Noronha udaljen je 340 km od brazilske obale, a Atol das
Rocas nalazi se 150 km zapadno od glavnog otoka (Fernando de Noronha). Oba otoka su
vulkanskog podrijetla točnije formirani su od vulkanskih vrhova i planinskih lanaca pod
morem. Nacionalni park Fernando de Noronha osnovan je 1988. Arhipelag ima stabilnu
ljudsku populaciju manju od 3000 stanovnika, koncentrirana na glavnom otoku Fernando de
Noronha (ostalih 30% otoka). Atol das Rocas bilo je prvo mjesto označeno kao brazilsko
morsko zaštićeno područje 1979. godine. Atol das Rocas je dom mnogih endemskih vrsta,
neke od njih stanuju samo u području otoka a neke su rasprostranjene samo u Brazilu. To su
glavata i kljunasta kornjača, 14 vrsta mekušaca (šestero njih se samo nalaze u području
otoka), 15 vrsta koraljnih algi (nastanjuju samo područje Brazila). Endemske vrste nisu jedina
posebnost Atol das Rocasa već i broj tropskih ptica koje obitavaju na tom području. Na
području Atol das Rocasa i otoka koji ga okružuju stanuje 150 000 tropskih ptica od kojih se
razlikuje 29 vrsta. Prema njegovom nazivu biološkog rezervata dopušten je samo
istraživačima. Oba otoka imaju svoju povijest no najviše se ističe otok Fernando de Noronha
koji je u svojoj prošlosti služio kao zatvor i u jednom period kao vojna baza. Unatoč tome što
je čovjek radio na otoku naša pažnja bi trebala biti preusmjerena na naš utjecaj u moru oko
oba otoka (kako nebi otkrili toliko o sastavu projekta prezentacije/ne možemo reći mnogo o
morskoj ekološkoj sigurnosti). Ljudi su ribarenjem imali utjecaj na otoke već od 19. st.
Navevši ovu informaciju puno ljudi bi zaključilo da je problem u prekomjernom hvatanju ribe
dok je situacija zapravo obrnuta. Ribarski brodovi su inače slijeđeni ribama tako su bili
slijeđeni oni koji su se provezli morem oko otoka Fernando de Noronha i Atol das Rocas.
Sljedeći brodove invazivne vrste tropskih riba su se rasprostranila i na područja dvaju otoka.
Time je cijeli podmorni ekosustav bio ugrožen jer se poremetio poredak hranidbenog lanca u
području oko otoka pogotovo oko Fernando de Noronha. Iako je podmorni ekosustav ugrožen
nastanjuju se nove vrste kao što su istočnopacifički dupini i dolazi do povećanja njihove
populacije zbog povoljnih uvjeta oko otoka. Zbog dobrih uvjeta i predivne prirode otoka
nastaju turističke atrakcije kao što su preko puta na malom otočiću obale na kojima obitavaju
istočnopacifički dupina. S obzirom da tamo živi raznolika osjetljiva flora i fauna ljudima koji
posjećuju otok moraju se držati strogih pravila. Pošto je na otoku razgranata flora i fauna
smeće je strogo zabranjeno ostavljati na otoku, a pri ulasku u čisto more ljudi koji posjećuju
otok ne smiju sa kremom za sunčanje, sprejom za bube i losionom za tijelo ući u njega. Naše
pitanje je što bi se dogodilo da otoci i more oko njih postanu zagađeni te što bi ostalo od
životinjskog i biljnog svijeta. O tome kako se rješava trenutni problem zagađenja i kako bi ga
mi riješili ćemo raspraviti te objasniti u prezentaciji.
Izvori:

https://worldheritageoutlook.iucn.org/explore-sites/wdpaid/900631

https://whc.unesco.org/en/list/1000

https://rsis.ramsar.org/ris/2259

https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=19330

https://www.britannica.com/topic/World-Heritage-site