NP Kornati

1. UVODNI SLIDE
2. Nalazi se u sjevernom dijelu Dalmacije, južno od Zadra i zapadno od Šibenika, u
Šibensko-kninskoj županiji.
 Kornati su najduža otočna skupina u sredozemnom moru. Dužina im je 35km, a
imaju sveukupno 89 otoka.
3. Zbog toga što su na niskoj nadmorskoj visini i zbog male površine cijelo područje
Kornata ima istu klimu.
 Prosječna temperatura za siječanj (zimu) iznosi 7,3°C, a za srpanj (ljeto) 23,9°C.
 Prosječna temperatura mora zimi je od 14 do 15°C, a ljeti 22,8°C.
 Rekordno najviša zabilježena temperatura iznosila je 36,4°C, a najniža -3,8°C.
 Najčešći vjetar na Kornatima je bura, a najjači jugo. Ljeti prevladava maestral.
4. VIDEO
5. Na Kornatima nema stalnih naselja.
 Tu su samo kuće u dobro zaštićenim uvalama te njih zemljoposjednici kopna
koriste kao privremena skloništa.
 Većina vlasnika zemljišta je s otoka Murtera i Dugog otoka.
 Većina terena na Kornatima je krški vapnenac koji je u dalekoj prošlosti nastao od
čestica iz mora.
 U kamenu na otocima nalaze se ostatci rakova i riba.
 Krška stijena je šupljikava, brzo sušujuća i suha pa su tako i Kornatski otoci.
6. U području Nacionalnog parka Kornati nalazi se preko 800 vrsta morskih životinja,
od čega 185 vrsta ribe, preko 60 vrsta koralja, 60 vrsta rakova, a također se može
vidjeti morski konjic i morska kornjača.
 Crvene alge svoja staništa imaju na klifovima prema pučini, a koje su posebne po
tome što iskorištavaju vapnenac iz mora i koriste ga za svoj rast.
 Ovdje se često može naići na dobrog dupina, koji je trajno nastanjen u Jadranu, a
ima ih preko stotinu.
 Morska kornjača želva ovdje također stanuje. Ona ovdje ima poseban status zbog
toga što je iznimno ugrožena svugdje u svijetu.
 Ova kornjača na Jadran dolazi radi ishrane, a ostaje i zimi jer joj odgovara klima,
ima dovoljno hrane i tu pronalazi mir koji joj je potreban.
7. SLIKE
8. SLIKE
9. Na izgled Kornata utjecalo je mnogo čimbenika, i kroz povijest do danas Kornati
se još uvijek oblikuju.
 Oblikuje ih jaka bura, sunce i škrta vegetacija (skup svih biljnih zajednica). Dodatni
utjecaj svakako je kroz povijest imala i ljudska ruka.
10. Najvažniji spomenici ljudskog rada na Kornatima su suhozidi. Ove građevine od
prirodnog kamena korištene su kao ograde kojim su se dijelili posjedi i koje su
služile zadržavanju ovaca na vlastitom posjedu.
 Suhozidi se na nekim mjestima protežu od obale do obale, a ukupno ih se proteže
čak 330 kilometara diljem cijelog parka.
 Otok Kornati je najveći otok pa se tamo nalazi većina suhozida.
 Suhozidi su se gradili od mora do mora baš zbog izduženosti otoka, a suhozid je
visok upravo toliko da spriječi ovcu da ga preskoči, ali je napravljen širokim da bi
izdržao nalete jakog vjetra i bure.
11. Jedno od najpopularnijih aktivnosti na Kornatima je ronjenje jer Kornatsko
podmorje donosi prekrasno i neponovljivo iskustvo svakom roniocu.
 Ronjenje međutim nije dopušteno svakom već samo organiziranim grupama koje
imaju odobrenje za to, da bi se očuvalo i zaštitilo njegovo bogatstvo.
12. KVIZ O KORNATIMA
13. ENDING SLIDE