SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

MARINA URKO HRVATSKA NARODNA BANKA SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2012.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

MARINA URKO

HRVATSKA NARODNA BANKA

SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Poslovne financije MENTOR: Prof. Dr. Sc. Zoran Ivanovi

STUDENT: Marina urko MATINI BROJ: 2998/08

Struni studij: Turisitko poslovanje

Opatija, 2012.

Contents
1 UVOD...................................................................................................................................IV 2 MONETARNA POLITIKA...................................................................................................6 2.1 Mehanizmi i mjere monetarno- kreditnog reguliranja....................................................7 2.2 Monetarna kontrola.........................................................................................................8 3 BANKE I HRVATSKI BANKARSKI SUSTAV...............................................................10 3.1 Pojmovno odreenje banaka.........................................................................................11 3.1.1 Likvidnost...............................................................................................................12 3.1.2 Solventnost.............................................................................................................13 3.2 Hrvatski bankarski sustav..............................................................................................14 4 HRVATSKA NARODNA BANKA....................................................................................17 4.1 Osnovne funkcije HNB.................................................................................................18 4.2 Organizacija i ustroj HNB.............................................................................................20 5 ZAKLJUAK.......................................................................................................................24 6 BIBLIOGRAFIJA................................................................................................................26

III

1 UVOD
Tema ovog seminarskog rada je Hrvatska narodna banka (HNB). Ova tema se, uz to to odreuje Hrvatsku narodnu banku, osvre na monetarnu politiku i banke openito, te na hrvatski bankarski sustav. Posebna panja se pridaje monetarnoj politici i bankama i openito monetarnom stanju i bankarskom sustavu Republike Hrvatske. Seminarski rad je praktine prirode. U pisanju seminarskog rada kortena je metoda deskripcije, kako bi se dobio to detaljniji pogled u monetarnu politiku i njezine metode, i pogled u hrvatski bankarski sustav. Uz metodu deskripcije koritene su i povijesna metoda, metoda indukcije i dedukcije. Svrha ovog seminarsko rada bila je poblie objasniti tematiku Hrvatske narodne banke, a kroz upoznavanje sa temeljnim i povjesnim injenicama o nastanku i djelovanje Hrvatske narodne banke te kroz upoznavanje i glavna obiljeja kako monetarne politike i ciljeve i svrhu monetarn politike same za sebe, tako i banaka kao institucija. Seminarski rad se, pored uvoda na poetku i zakljuka i popisa bibliografije, koja je koritena pri izradi seminarskog rada, sastoji od tri djela kroz kojega se razrauju tema i problematika Hrvatske narodne banke. Prvi dio se zove Monetarna politika, a sastoji se od dva podnaslova mehanizmi i mjere monetarne politike i monetarna kontrola. U prvom djelu se iznose temeljne definicije i injenice o pojmu monetarna ekonomija te se poblie objanjavaju mehanizmi i mjere kojima se osobe zaduene za monetarnu politiku koriste u svrsi monetarne kontrole i osiguravanja stabilnosti u drutvenom i ekonomskom djelu ivota. Drugi dio nosi nazov Banke i hrvatski bankarski sustav u kojem se banka kao institucija definira i poblie opisuje kroz same definicije banke, ali i dva najbitnija pojma- likvidnost i solventnost. U drugom podnaslovu drugog naslova se opisuje hrvatski bankarski sustav. Drugi dio je podjeljen u u dva podnaslova: pojmovno odreenje banaka i hrvatski bankarski sustav. Zadnji, trei dio nosi ime Hrvatska narodna banka i sastoji se od dva podnaslova Osnovne funkcije Hrvazske narodne banke i organizacija i ostroj Hrvatske narodne banke. U tom djelu se govori o Hrvatskoj narodnoj banci kao sredinjoj bankovnoj instituciji u Hrvatskoj koja je odgovorna za monetarnu politiku Republike Hrvatske. Takoer se govori o njenim temeljnim

IV

zadacima i funkcijama te se donosi prikaz unutarnjeg i vanjskog ustroja Hrvatske narodne banke.

2 MONETARNA POLITIKA

Monetarna politika jest skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se monetarnoj sferi drutvene reprodukcije regulira koliina, struktura i dinamika novane mase, kao i optjecaj novca na razini nacionalnih, odnosno dravnih ekonomija. Temeljne sastavnice, odnosno temeljna pitanja kojima se monetarna politika bavi su emisijska politika, kreditna politika, devizna i teajna politika1. Monetarna politika svojim mjerama i instrumentima ima snaan utjecaj i na fiskalnu politiku, prvenstveno onaj porezni dio fiskalne politike i uope na cijelu makroekonomsku politik. Ta zakonitost, naravno, vrijedi i obratno. Donositelj i provoditelj monetarne politike, odnosno monetarne vlasti su sredinje, odnosno, centralne banke odnosne drave. U Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka (HNB). Na svjetskoj razini, prvenstveno radi usklaivanja monetarnih tokova i politika meu dravama i regijama, nositelj je Meunarodni monetarni fond (IMF) sa sjeditem u Washingtonu. Glavni je cilj monetarnih vlasti odravanje stabilnosti cijena, odnosno pervencija i neposredne mjere i instrumenti u funkciji spreavanja inflacije, tj. Porasta cijena iznad realnih vrijednosti i deflacije tj. Pada cijena ispod realnih vrijednosti. Spomenuti se cilj odraava na financijsku likvidnost, monetarnu ravnoteu i stabilnost domaeg novca i deviznog teaja. Ostvarenje tog temeljnog cilja moe imati pozitivne, ali inegativne uinke na dinamiku i kakvou nacionalne ekonomije, to se izraava kroz stopu zaposlenosti, bruto domai proizvod (BDP), stopu rasta, odnosno pada i cjenovnu stabilnost. Ekspanzivna monetarna politika ima za posljedicu porast novane mase, smanjenje kamatnih stopa, poveanje ulaganja, poveanja BDP-a, poveanje proizvodnje i porast zaposlenosti. Restriktivna monetarna politika dovodi do smanjenja novane mase, poveanja kamatnih stopa, smanjenja ulaganja, smanjenja BDP-a i pada zaposlenosti. Monetarna politika nastoji ostvariti ciljeve koji nisu pod njezinom izravnom kontrolom nego na njih utjee neizravno, svojim mjerama i instrumentima, a rezultati su vidljivi sa odreenim vremenskim zakanjenjima. Stoga je odabir varijabl,i koje e definirati i pratiti, vrlo

Dumii, M., (2000.), Utjecaj mjera i instrumenata monetarne politike na hrvatsko novano trite : magistarski rad. Zagreb : M. Dumii, str. 11.

vaan za one koji monetarnu politiku kreiraju2. Za odabir varijabli je bitno da imaju izravan utjecaj na konani cilj. Te varijable predstavljaju intermedijalni cilj politike (npr. Kamatne stope), ali niti na njih sredinja banka ne utjee izravno. Sredinja banka ima izravan utjecaj samo na one varijable koje predstavljaju operativni cilj monetarne politike, a to je npr. Diskontna stopa. Praenjem operativnih i intermedijalnih ciljeva, sredinja banka bre dolazi do podataka o monetarnoj politici. Kako se monetarna politika bavi novcem kao sredstvom razmjene, kreditima i novano kreditnim odnosima, ona prouava cijeli sklop novanih odnosa, sve komponente novane mase i uzroke njihove promjene. Temeljna zadaa svake monetarne politike, koju sredinja banka provodi, kao dio makroekonomske politike, jest kontroliranje ponude novca u optjecaju, kamatnih stopa i uvjeta kreditiranja. Glavni instrumenti kojima to sredinja banka postie du operacije na otvorenom tritu, promjene stopa obveznih priuva i promjene eskontne stope sredinje banke.

2.1 Mehanizmi i mjere monetarno- kreditnog reguliranja

U voenju monetarno- kreditne politike znaajnu ulogu ima instrumentarij vezan uz reguliranje opsega novane mase, a s time u vezi i depozitnog novca, ekspanzija kredita i slino. Zadatak ekonomske politike u segmentu monetarno- kreditne politike je zadovoljiti poslovni promet optimalnom koliinom novca. Ne postoji uvijek ista razina optimalne koliine novca nego to uvjetuju razni i mogobrojni faktori. Neki od tih faktora su : cijene, dohotci, stupanj proizvodnej i dr. Potrebno je osigurati dovoljnu koliinu depozitnog novca kako bi se mogle odrati stabilni ekonomski odnosi. Takvu ulogu moe odigrati i neto pto se zove dobar novac, koji na trajnoj osnovi omoguuje ujednaen obraun proizvodnje, odnosno prometanja i plaanja roba i usluga. Koliina novca mora biti u funkciji koliine robe, a sve to radi postizanja ravnotee3. Emisijska banka ima jako veliku ulogu u plasiranju kredita svojim tzv. Primarnim novcem. Obrnuto, raspoloive novane potencijale restringira raspoloivim instrumentima monetarnokreditne politike ili ih ekspandira. Pored svih kvaliteta koje depozitni novac i sistem
Dumii, M. (2000), Utjecaj mjera i instrumenata monetarne politike na hrvatsko novano trite : magistarski rad. Zagreb : M. Dumii, str. 13. Galac, T.(2003.), Sredinja banka kao krizni menader u Hrvatskoj analiza hipotetinih scenarija. Zagreb : Hrvatska narodna banka, Direkcija za izdavaku djelatnost,
3 2

bezgotovinskog plaanja imaju, a na osnovi toga i kreditne multiplikacije koje nastaju, depozitni novac ipak u sebi krije odreen broj opasnosti. Prva je opasnost od inflacije. Do nje moe doi i zbog elastinosti nekontroliranog kreiranja sekundarnih depozita pa na osnovi njih nastalog depozitnog novca. Zato mora biti uspostavljen odgovarajui odnos izmeu gotovine i depozita, to se posebno odnosi na model dugorono planiranih sredstava. Poveanjem emisije depozitnog novca se poveava emisija notne banke, a to rezultira i poveanjem gotovine. Nastaje hipertrofirana novana emisija koja se moe smanjiti intervencijama centralne banke4. Notne banke primjenjuju raznovrsne mjere monetarno- kreditne politike, a osobito su znaajne mjere koje se odnose na reguliranje obeznih rezervi banaka, operacije na otvorenom tritu, na kreditne centralne banke poslovnim bankama i na kreditno reguliranje selektivnih plasmana. Obvezne rezerve poslovnih banaka kod centralne banke utjeu na koliinu novca kao prometnog i platenog sredstva. Mehanizmu obaveznih rezervi je svrha da regulira kreditne i monetarne multiplikacije jer one reguliraju kreditni potencijal poslovnih banaka promjenama u visini stopa obaveznih rezervi. Obaveznim rezervama emisijska banka ograniava i usmjerava rast depozitnog novca. Manifestira se kao svota koju banka dri na raunu kao depozit kod centralne bake. Svotom obavezne rezerve banka nemoe slobodno raspolagati. Stope obavezne rezerve razliite su u pojedinim razdobljima, ali i u pojedinim zemljama, a ovise o ciljevima koje monetarno- kreditna politika eli postii. U stabilnim monetarnim politikama, obavezna rezerva je znaajan instrument reguliranja kreditnog potencijala banaka.

2.2 Monetarna kontrola

Monetarna politika se pridrava odreenih mjera u svrhu monetarne kontrole. Tj. Osobe koje su zaduene za monetarnu politiku odreene zemlje, imaju pravo sprovesti neke mjere kako nebi tolo do kolapsa. Neke od tih mjera su5:
4

Operacije na otvorenom tritu

Periin, I. ( 2001.) Monetarna politika. Pula : fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirkovi", str. 111. Lovrinovi I., Ivanov M.,(2009.), Monetarna politika, Zagreb,Str.102.

Stalno raspoloive mogunosti Obavezna priuva Granina obavezna priuva Posebna obavezna priuva Devizne aukcije Blagajniki zapisi Minimalno potrebna devizna potraivanja Kratkoroni krediti za likvidnost

Operacije na otvorenom tritu spadaju u redovite operacije. Politikom otvorenog trita sredinje banke regulirju koliinu novca u optjecaju, a operacijama na otvorenom tritu HNB kupuje i prodaje dravne vrijednosne papire. Kupovinom vrijednosnih papira se umnoava koliina novca u optjecaju, a prodajom vrijednosnih papira se novac povlai iz optjecaja. Politika otvorenog trita je efikasan i tripnim odnosima primjeren instrument monetarne kontrole. Uz politiku obaveznih rezervi, diskontnu politiku i jo neke, ulazi u grupu redovitih (standardnih) instrumenata monetarne kontrole. Temeljni uvjeti za primjenu ovog instrumenta kontrole su postojanje dravnih vrijednosnih papira, razvijeno noano trite i ekonomski interes za ulaganje u vrijednosne papire.

3 BANKE I HRVATSKI BANKARSKI SUSTAV

Za svaku nacionalnu ekonomiju bankarski sustav ima posebnu vanost. Razvijenost bankarskog sustava morala bi izravno korelirati sa razvojem gospodarstva, jer su banke financijski servis realnog sektora, pa je i njihova meuzavisnost izravna. Bankarski sektor jedan je od najvanijih u trinoj privredi. On svojim posredovanja izmeu sufiticarnih sektora (domainstva) i deficitarnih sektora ( uglavnom poduzea i drave) omoguava prijenos kupovne moi kroz vrijeme, i na taj zaobilazni nain, poveanje proizvodnje i potronje, odnosno blagostanja. U zemljama koje tek otkrivaju trini nain poslovanja, poput Hrvatske, bankarski sektor moe odigrati veliku ulogu u promicanju rasta i razvoja. Da bi se to ostvarilo bankarski sektor mora imati odgovarajuu trini strukturu I trine kriterije poslovanja. Banke i ostale depozitne institucije su poduzea koja u trinim privredama imaju za cilj maksimizirati profit. Nain na koji banke maksimiziraju profit moe se prikazati pomou jednostavnog mikroekonomskog modela temeljenog na pretpostavkama savrene konkurencije . Ukupni prihod konkurencijske banke ini zajmovni kamatnjak pomnoen s koliinom zajmova (jedina upotreba prikupljenih fondova). Koliina danih zajmova prema bilannom ogranienju mora biti jednaka koliini primljenih depozita ( jedini izvor fondova). Ukupni trokovi konkurencijske banke su trokovi pasivnih banaka (depozitni kamatnjak * koliina depozita), trokovi proizvodnih faktora (rada, zgrada...) pri primanju depozita i davanju zajmova i oportuniteni trokovi bavljenja bankarstvom. On se takoer i institucije koje obanaju funkciju redistribucije tednih depozita u korist kredita deficitarnih institucionalnih sektora. Takos e kreditnom funkcijom banaka financiraju i podravaju proizvodnja, potronja i investicije. Na taj se nain uspostavlja povezanost gospodarstva i bankarstva, jer samo zdravo gospodarstvo moe podmirivati preuzete kreditne obaveze, ime se omoguuje rast kreditnih potencijala banaka koje se onda mogu nastaviti s usmjeravanjem kredita tom istom gospodarstvu, koje u svakom narednom ekonomskom ciklusu tei stvaranju novi vrijednosti. Na tritu zajmova, banke su ponuai, a kuanstva i poduzea (nebankarska javnost ili sektor) potraioci. Ako se povea potranja kuanstva ili poduzea za zajemovima (oekivanje inflacije, oekivanje poboljanja privrednih kretanja) , poveat e se zajmovni kamatnjak o koliina danih zajmova, i obratno. Na tritu depozita, situacija je obrnuta. Banke su poztraioci, a kuanstva i poduzea ponuai. Ako se povea ponuda depozita kuanstava i 10

poduzea (usred povjerenja u bankarski sustav i stabilnost privrede), depozitni kamatnjak e se smanjiti i poveati e se koliina depozita i obratno. Stoga je prirodno oekivati da bi vei bankovni potencijal mogao rezultirati i snanijom kreditnom aktivnou prema realnom sektoru sa zajednikim ciljem rasta i kvalitetnog razvitka pojedinih djelatnosti, odnosno rasta BDP, ime se zapravo naglaava opekorisna djelatnost bankarstva poboljanjem ivotnog standarda cjelokupne nacije.

3.1 Pojmovno odreenje banaka

Banka je financijska institucija koja prima depozite na koje plaa kamatu i usmjerava ih uglavnom u zajmove izvravajui, za svoje komitente, i razliite usluge financijskog servisa. Banka je nastala, a time se i razvila kao kreditna organizacija koja uz nie, odnosno pasivne, kamate prikuplja raspoloiva novana sredstva te ih, uz vie, drugim imenom, kamate pozajmljuje, odnosno plasira, na tritu6. Mobilizaciju i akumulaciju sredstava koji se nalaze na tritu te njihov plasman, banke obavljaju na osnovi ekonomskih zakona, a prema naelima sigurnosti i efikasnosti te likvidnosti i rentabilnosti. Banka vri dvije funkcije koje treba razlikovati. Prva funkcija je ona drutvena, koja ima prije svega emisijsku i kontrolnu financijsku ulogu u sustavu zemlje, a druga je ona funkcija poslovnih banaka, kojima je zadatak omoguiti djelovanje gospodarstva na naina da razvijaju financijsko trite. Poslovna banka obavlja domai platni promet i platni promet s inozemstvom. Ukoliko je banka nelikvidna njezini deponenti ne mogu raspolagati svojim sredstvima na raunima niti obavljati plaanja prema inozemstvu. Nastupa svojevrsna blokada cirkulacije novanih sredstava u zemlji i prema inozemstvu i zastoj u odvijanju procesa drutvene reprodukcije. Negativna posljedica takve situacije je stvaranje nepovjerenja u banku, podizanje depozita, tezauracija domae i strane valute kod stanovnitva, zadravanje deviznih priljeva izvoznika u inozemstvu, smanjenje financijskog potencijala banke, kao i sve tee odvijanje proizvodnje, razmjene, raspodjele i potronje7.

Babi, ., (1971.), Uvod u ekonomiku poduzea, kolska knjiga, Zagreb, str. 47. Jurman, A., (2005), Upravljanje rizikom likvidnosti u bankama, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, str. 3.

11

Poslovne su banke iskljuivo profitabilnog karaktera. Postoje dvije vrste poslovnih banaka: univerzalne i specijalne. Tipine univerzalne banke su tzv. Komercijalne banke. Meutim, banke sve vie ire podruje svojeg djelovanja to znai da ulaze i u nedepozitne poslove pa i nema velikih razlika izmeu poslovnih banaka i drugih institucija. U Hrvatskoj pod pojmom banka podrazumijevamo financijsku instituciju kojoj je Hrvatska Narodna Banka (HNB) odobrila rad i koja je osnovana kao dioniko drutvo sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. Banka prua bankovne usluge temeljem odobrenja Hrvatske narodne banke. Osim bankovnih usluga, banka moe pruati i ostale financijske usluge, akoo iod Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pruanje istih. Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje banke iznosi 40 milijuna kuna. Dionice banke moraju glasiti na ime, biti u cijelosti uplaene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa poveanja temeljnog kapitala, a izdaju se u dematerijaliziranom obliku. Za izravno i neizravno stjecanje dionica banke (od strane iste osobe) koje daje udjel u kapitalu ili glasakim pravima potrebna je prethodna suglasnost HNB-a ako se stjee 10 ili vie posto (kvalificirani udjel), 20 ili vie posto, 33 ili vie posto, 50 ili vie posto i 75 ili vie posto dionica. Minimalna stopa adekvatnosti kapitala mora biti 10%, s time da Hrvatska nacionalna banka moe odrediti i veu minimalnu stopu, ako utvrdi da banka rizino posluje. Svoje poslovanje banka mora temeljiti na naelima likvidnosti i solventnosti.

3.1.1 Likvidnost
Razliiti autori definiraju likvidnost na razliite naine. U ovom seminarskom radu je uzeta Babieva definicija koji likvidnost definira kao sposobnost poduzea da na vrijeme izvrava sve svoje obaveze plaanja. Takoer Bai kae da likvidnost postoji kada poduzee ima mogunost ostvariti stalnu harmoniju izmeu rokova u kojima pretvara svoju materijalnu aktivu u sredstva plaanja i rokova kojima e dospijevati njegove obveze plaanja8. Bazelski komitet navodi da je likvidnost sposobnost da se financiraju poveanja u aktivi i podmiruju obaveze kada dou na naplatu. Likvidnost je bitna za odravanje na ivotu bilo koje bankovne organizacije. Zato je upravljanje likvidnou meu najvanijim imbenicima i

Babi, ., (1971.), Uvod u ekonomiku poduzea, kolska knjiga, Zagreb, str. 64.

12

aktivnostima kojima upravljaju banke. Vanost likvidnosti nadmauje pojedinanu banku jer manjak likvidnosti u jednoj instituciji moe imati sustavne posljedice. lankom 79. Zakona o bankama utvrena je obveza upravljanja imovinom i obvezama tako da je banka sposobna ispuniti sve svoje dospjele obveze. U tom smislu banka treba planirati oekivane novane odljeve i dostatne novane priljeve za pokrie istih, kontinuirano pratiti likvidnost te donositi odgovarajue mjere za sprjeavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti9. Iz navedenih definicija likvidnosti proizlazi sljedee: rizik likvidnosti je zapravo vjerojatnost da banka raspoloivim novanim sredstvima nee biti u stanju podmiriti dospjele obveze prema svojim vjerovnicima (pasiva), kao i obveze po odobrenim kreditima, izdatim jamstvima, garancijama, avalima itd. (aktiva). Meutim, likvidnost banke treba u praksi shvatiti ne samo kao sposobnost podmirivanja dospjelih obveza, odnosno sposobnost financiranja poveanja aktive, ve kao temeljno naelo bankovnog poslovanja. U tom smislu treba razlikovati: likvidnost pojedinog potraivanja, likvidnost aktive i likvidnost ukupnog poslovanja banke10.

3.1.2 Solventnost
Solventnost je platena sposobnost, tj. Sposobnost namirenja obaveza. Subjekt je solventan samo onda kada je sposoban podmiriti dospjele obaveze u iznosu i roku dospijea11. Mjeri se odnosom raspoloivih sredstava i dospjelih obaveza plaanja. Razlikuju se pretjerana solventnost, optimalna solventnost, nedovoljna i granina solventnost. Kod pretjerane solventnosti subjekt raspolae sa znatno vie novca u odnosu na obaveze plaanja. Optimalna solventnost odraava odnos kada je raspoloivi novac vei za rizike od dospjelih obaveza plaanja. Ta razlika je rezerva solventnosti. Nedovoljna solventnost je stanje izmeu optimalne i granine solventnosti. Situacija kada su rezerve solventnosti nedovoljne i kada postoji rizik izmeu granine solventnosti i insolventnosti. Granina solventnost zapravo odraava odnos
9

Zakon o bankama, Narodne novine, broj 84/2002. Jurman, A., (2005), Upravljanje rizikom likvidnosti u bankama, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, str. 4.

10

Jurman, A., (2004.), Rizik likvidnosti u poslovnoj banci, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, Vol. 25, broj 2, Rijeka

11

13

kod kojeg je raspoloivi novac jednak dospjelim obvezama plaanja, a novana rezerva ne postoj12i. Postoji i stanje insolventnosti. To je situacija u kojoj su dospjele obaveze plaanja vee od raspoloivog novca. Solventnost je povezana s likvidnou, ona je kratkoroni aspekt likvidnosti poslovanja.

3.2 Hrvatski bankarski sustav

Bankarski sustav Republike Hrvatske slian je po svom ustroju razvijenim zemljama, ali se jo nalazi u procesu rekonstruiranja. Postoje brojni problemi, pa tako najvei problem predstavlja monetarno kreditna politika zemlje. Proces privatizacije, denacionalizacije i prestrukturiranja se ne moe odvijati ukoliko bankarski sustav ne funkcionira ili se ne vjeruje u njegovu stabilnost. Denacionalizacija kao ekonomski i politiki in ima svoju svrhu i zakonsku osnovu, to znai da se mora otvoriti trite kapitalom, osigurati neometana novana cirkulacija te stvoriti uvjete da se sav novac ukljui u novani optjecaj. Poloaj sredinje hrvatske banke kao institucije je definiran Ustavom Republike Hrvatske koji je donesen 21.prosinca 1990. lanak 53. Navedenog ustava definira Narodnu banku Hrvatske kao sredinju banku Republike Hrvatske. Narodna banka je Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama 15.prosinca 1997. promijenila ime u Hrvatsku narodnu banku. Prema zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci koji je donesen 5.travnja 2001. , utvren je poloaj, neovisnost, poslovi ovlatenje i ustroj hrvatske sredinje banke. Time je osnovni cilj Hrvatske narodne banke postalo postizanje i odravanje stabilnosti cijena. Novi zakon o Hrvatskoj narodnoj banci stupio je na snagu 2008. i prema njemu je pravni okvir djelovanja sredinje banke usklaen s prvanim standardima Europske unije. Hrvatska narodna banka je posve neovisna i samostalna u donoenju ciljeva i obavljanju zadataka. Ima svojstva pravne osobe, no nije dio sudskog registra. Njeno sjedite je u Zagrebu, a zastupa je guverner. Hrvatska narodna banka sama donosi i provodi svoje odluke, ne ovisi o tijelima Republike Hrvatske ni o tijelima Europske unije. Od svog nastajanja u devedesetim godinama prolog stoljea, pa do ulaska u drugo desetljee ivotnog puta, hrvatski je bankarski sustav doivio potpunu transformaciju.
Jurman, A., (2004.), Rizik likvidnosti u poslovnoj banci, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, Vol. 25, broj 2, Rijeka
12

14

Osamostaljenje Hrvatske i deregulacija zakonskih normi doveli su do osnivanja velikog broja novih banaka uz istoimenu rekonstrukciju i sanaciju, a potom i vlasniku transformaciju dravnih banaka koje su vukle tradiciju iz biveg socijalistikog sustava. Tako je u samom poetku razvitka hrvatskog bankarskog sustava, bilo vie od 60 banaka, da bi se taj broj sa poetka 2001. Godine smanjio na svega 43. Razlog smanjenju broja banaka treba traiti u mnogobrojnim steajevima (12) ili u oduzimanju odobrenja za rad, odnosno u prisilnim likvidacijama (2) s jedne i u spajanjima i pripajanjima s druge strane. Pored smanjenja proja banaka, transformaciju bankovnog sustava obiljeavaju visoka koncentracija i dominacija inozemnih financijskih oligopola. Tablica 1. Kocentracija i vlasnika struktura hrvatskog bankarskog sustava u razdoblju 1996- 2005 Broj banaka (veliko i malo ovlatenje) Koncentracija po aktive udjelu prvih ( vie od 50% prava % 1996 2000 59,9 6,01 1996 2000 0,98 86,78 glasa) ( vie od 50% prava glasa) % Udio dravnih banaka Inozemno vlasnitvo

devet banaka rangiranih po veliini bilance % 1996 2000 73,30 77,87

1996 2000 58 43

Izvor: godinje izvjee HNB za 1996., Bilten HNB, broj 58, oujak 2001., Privredni vjesnik, specijalno izdanje, br 3211 od 11. Srpnja 2001. U razdoblju 1996-2000 hrvatsko je bankarstvo povealo koncentraciju mjerenu trinim udjelom prvih devet banaka i to sa 73,70 na 77,87 posto, odnosno za 4, 57 posto. Time se nastavio negativan trend porasta koncentracije, a tu spoznaju dodatno potkrepljuje podatak o trinom udjelu prvih pet banaka u Hrvatskoju u usporedbi s nekim razvijenim zemljama. Tako je na kraju 1999. Prvih pet banaka imalo 62% udjela u bankovnom sustavu, a banke istog ranga su u primjerice Austriji zauzimale 25%, a u Njemakoj 42% . No, ako se zna da je prva najvea banka, na kraju 2000. godine, kontrolirala 32% bankovnoh sustava, potrebno je zapitati se to moe znaiti,ozbiljno iskazana namjera njrzine prodaje meunarodnoj bankarskoj grupaciji talijanske provenijencije Unicredito, koja ve ima oko 8% trita pod vlasnikom kontrolom Splitske banke i Casse di Risparmio i jeli hrvatsko bankarstvo visoko koncentrirano 15

snanim monopolom samo jedne financijske grupe. Tako grupacija Unicredito zauzima vie ok 40% trinog udjela. Dalje, tablica 1. ukazuje na radikalnu promjenu vlasnike strukture hrvatskog bankarstva. Od preteito dravnog bankarstva sa gotovo neznatnim udjelom stranih banaja 1996. do do vie od 86 posto trita koji kontroloiraju strane banke , 2001. , uz samo 6 posto udjela domaih banaka. Openito, dravno vlasnitvo nad bankama moe utjecati da se banke prilagouju i usmjeruju prema razvojnim ciljevima gospodarstav ili prema politikim projektima. Ako dravna banka podupire rast tednje usmjerujui je u efikasne investicije, onda se prevladavaju institucionalne pogreke zanemarivanja razvitka privatnih trita i generiraju se agregatna potranja i druge pratee povoljnosti koje potiu ubrzani rast. U pravilu, za takve investicije nije zainteresiran privatni kapital. S druge strane ako dravna banka financira politike projekte, oni su u oravilu neefikasni, iako mogu biti socijalno poeljni. Budui da vei udio dravnih banaka u nekom bankovnom sustavu korespondira sa slabije razvijenim financijskim tritem, niim stopama ekonomskog rasta, osobito, s niim stopama rasta proizvodnosti, mogue je zakljuiti da su dravne banke u pravilu pod veim utjecajem politikih struktura, kojima rast gospodarstva nije prioritet. Ako se razlozi za sanaciju i vlasniku pretvorbu velikih hrvatskih banaka i mohu pronai u pretjeranoj isprepletenosti politikih i bankarskih interesa, postavlja se pitanje zato je Hrvatska ostala bez ijedne velike dravne banke preko koje bi mogla razvijati gospodarstvo ili barem nnjegov strateki segment. Strana banka moe pruati bankovne usluge i ostale financijske usluge na podruju RH samo preko podrunice osnovane uz odobrenje HNB-a. Podrunica nema svojstvo pravne osobe, a u prometu s treim osobama moe obavljati poslove na podruju RH sukladno ovlatenjima i uz odgovornost banke osnivaa za sve obveze koje nastanu u RH u svezi s radom podrunice. HNB moe kao uvjet za izdavanje odobrenja zahtijevati da strana banka poloi na podruju RH odreeni novani iznos ili prui drugo odgovarajue osiguranje kao jamstvo za namiru obveza koje proizlaze iz poslova zakljuenih u RH. Strana banka moe otvoriri svoje predstavnitvo uz prethodno odobrenje HNB-a. Predstavnitvo nema svoje pravne osobe, nego predstavnitvo strane banke ne smije pruati bankovne ni ostale financijske usluge u Republici Hrvatskoj nego moe obavljati iskljuivo poslove istraivanja trita i predstavljanja banke koja ga je osnovala13.

13

Hrvatska narodna banka, (2004.), Bilten o bankama, broj 9

16

4 HRVATSKA NARODNA BANKA

Hrvatska Narodna Banka je sredinja hrvatska banka sa sreditem u Zagrebu. Odgovorna je za odravanje stabilnosti cijena u Republici Hrvatskoj. U obavljanju svojih poslova samostalna je, neovisna i odgovorna Hrvatskom saboru. HNB ima temeljni kapital u iznosu od 2.500.000.000 kuna i u iskljuivom je vlasnitvu Republike Hrvatske, koja jami za obveze HNB-a. Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner HNB-a, a od srpnja 2000. to je dr.sc. eljko Rohatinski. HNB djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci. Osamostaljenjem Republike Hrvatske sredinja banka je dobila naziv Narodna banka Hrvatske.Iako je Uredba o Narodnoj banci Hrvatske po svom sadraju bila slina Zakonu o Narodnoj banci Jugoslavije i jedinstvenom monetarnom poslovanju narodnih banaka republika i autonomnih pokrajina bive SFRJ. Narodna banka Hrvatske kao sredinja (emisijska, notna banka i banka banaka) banka Republike Hrvatske u to vrijeme je bila odgovorna za stabilnost valute, za opu likvidnost plaanja u zemlji i prema inozemstvu. Ona samostalno utvruje zadatke monetarne i devizne politike i mjere za njihovo ostvarivanje. Svojim djelovovanjem ona podrava ciljeve ekonomske politike, ne ugroavajui time svoje osnovne zadatke. Ustav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990., odredio je u lanku 53. Hrvatsku narodnu banku kao sredinju banku Republike Hrvatske i utvrdio njezine odgovornosti: "Narodna banka Hrvatske je sredinja banka Republike Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dunosti, za stabilnost valute i za opu likvidnost plaanja u zemlji i prema inozemstvu. Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada dravnom proraunu. Poloaj Narodne banke Hrvatske ureuje se zakonom." Uredbom o Narodnoj banci Hrvatske od 8. listopada 1991. i Odlukom o zamjeni jugoslavenskih dinara hrvatskim dinarima (stupile na snagu 23. prosinca 1991.) detaljnije su utvrene i razraene odgovornosti i funkcije sredinje banke. U ostvarivanju svojega cilja i obavljanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i neovisna. Hrvatska narodna banka ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar. Sjedite Hrvatske narodne banke je u Zagrebu. Peat Hrvatske narodne banke sadrava prikaz grba Republike Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke. Hrvatsku narodnu 17

banku zastupa guverner Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka u iskljuivom je vlasnitvu Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka neovisna je i u donoenju i provoenju svojih odluka koje se temelje na Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci ne trai upute tijela Republike Hrvatske, tijela Europske unije ili drugih osoba niti je one obvezuju. Tijela Republike Hrvatske i druge osobe ne smiju utjecati na donoenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke niti mogu odobravati, ponitavati, odgaati ili ukidati bilo koju odluku Hrvatske narodne banke i njezinih tijela u podrujima iz njezine nadlenosti.

4.1 Osnovne funkcije HNB

Hrvatska narodna banka ima niz zadataka koje je duna ispunjavati. Njena osnovna zadaa je da odrava stabilnost cijena i podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka duna je utvrivati i provoditi monetarnu i deviznu politiku. Zaduena je za dranje i upravljanje meunarodnih priuva Republike Hrvatske i za izdavanje kovanog i papirnatog novca. Hrvatska narodna banka izdaje, ali i oduzima odobrenja i suglasnosti prema zakonima koji ureuju poslovanja kreditnih institucija. Jedna od zadaa Hrvatske narodne banke je i da nadzire kreditne unije, kreditne institucije i institucije za platni promet. Ona ureuje i unapreuje sustav platnog prometa i obavlja zakonom utvrene poslove za Republiku Hrvatsku. Uz donoenje podzakonskih propisa u poslovima koji su u njenoj nadlenosti, ona ureuje i unapreuje sustav platnog prometa. Hrvatska narodna banka vodi raune Republike Hrvatske i obavlja platni promet prema tim raunima. Uz suglasnost Ministarstva financija, Hrvatska narodna banka moe obavljati poslove fiskalnog agenta za Republiku Hrvatsku. Ti se poslovi odnose na izdavanje dunikih vrijednosnih papira Republike Hrvatske. Ministarstvo financija surauje s Hrvatskom narodnom bankom u donoenju planova koji se odnose na domae i vanjsko zaduivanje Republike Hrvatske. Ministarstvo financija je duno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim transakcijama Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka ne moe odobravati kredite Republici Hrvatskoj,

izvanproraunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u republici Hrvatskoj ni drutvima u kojima Republika 18

Hrvatska ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, niti smije izravno od njih kupovati njihove dunike instrumente14. Narodna banka Hrvatske imala je pred sobom standardne funkcije i zadatke sredinje banke,a to su15: 1. Reguliranje koliine novca u optjecaju Hrvatska narodna banka je utvrivala visinu obvezne rezerve na depozite,kredite i drugle plasmane banaka i drugih financijskih organizacija; izdavala i povlaila blagajnike zapise koje mogu upisivati banke i druge financijske organizacije; odobravala kredite bankama na temelju domaih i inozemnih prenosivih kratkoronih vrijednosnica; prodavala i kupovala domae i inozemne prenosive kratkorone vrijednosnice; odobravala kredite bankama s rokom vraanja do tri mjeseca; odreivala eskotnu stopu i aktivne i pasivne kamatne stope; ograniavala za odreeno vrijeme, opseg i dinamiku porasta plasmana banaka. 2. Reguliranje ope likvidnosti banaka i drugih financijskih organizacija Hrvatska narodna banka je propisivala visinu, uvjete i nain odravanja minimalne likvidnosti; obvezne okvire rone strukture plasmana i njihovo usklaivanje sa strukturom izvora sredstava po njihovoj ronosti; nain,uvjete i rokove koritenja obvezne rezerve radi odravanja likvidnosti; visinu, rokove koritenja i vraanja i druge uvjete za davanje bankama kratkoronih kredita za dnevnu likvidnost na temelju odreenih vrijednosnica; minimalne ope uvjete kreditne sposobnosti i utvruje njihovu nelikvidnost; uvjete za formiranje posebne rezerve likvidnosti za isplatu sa tednih uloga i tekuih rauna graana. 3. Briga o odravanju ope likvidnosti u plaanjima prema inozemstvu Radi odravanja likvidnosti u plaanjima prema inozemstvu Narodna banka Hrvatske je kupovala i prodavala devize na deviznom tritu; rukovala stalnim i tekuim deviznim rezervama Republike Hrvatske; propisivala minimalni iznos deviza ovlatenim bankama; mogla kupovati valutu Republike Hrvatske u inozemstvu; osiguravala provedbu platnih i financijskih ugovora s inozemstvom i kontrolirala zasnivanje kreditnih odnosa s inozemstvom, a mogla se i
14

Lovrinovi I., Ivanov M.,(2009.), Monetarna politika, Zagreb,Str.79.

Vukmir, B. Poloaj Hrvatske narodne banke u dravnom ustroju Republike Hrvatske. // Pravo u gospodarstvu. 37(1998), 5, str. 768-787.

15

19

sama zaduivati u inozemstvu u svoje ime i za svoj raun za odravanje likvidnosti u plaanjima prema inozemstvu. 4. Izdavanje novanica i kovanog novca Narodna banka Hrvatske, i HNB danas, izdaje novanice i kovani novac koji glasni na novanu jedinicu Republike Hrvatske u emu se oituje njezina funkcija emisijske banke kao bitna funskcija svake sredinje banke. 5. Kontrola banaka i drugih financijskih organizacija U funkciji kontrole banaka i drugih financijskih organizacija Narodna banka je kontrolirala od njihove strane provedbu mjera i propisa iz podruja monetarne i devizne politike te deviznog poslovanja i kreditinih odnosa sa inozemstvom. 6. Propisivanje, organiziranje i usklaivanje informacijskog sustava potrebnog za obavljanje njezinih funkcija, obavljanje odreenih poslova za dravu Narodna banka Hrvatske je za dravu obavljala odreene poslove, kao i danas,a u to spada primanje sredstava prorauna drave na depozit kod Narodne banke i odobravanje kratkoronih kredita dravi predstavlja Narodnu banku Hrvatske kao banku Republike Hrvatske to je privilegija svih sredinjih banaka. Danas kreditiranje drave. Organizacija posebnog informacijskog sustava osobito je vana, jer omoguuje Narodnoj banci Hrvatske prikupljanje podataka i praenje i stalni aurni uvid u monetarna kretanja i ekonomske odnose s inozemstvom. Poslovanje Narodne banke Hrvatske rukovodio je ranije i sada guverner,a njezinim poslovima upravlja Savjet Narodne banke Hrvatske. je prema novom zakonu HNB-u zabranjeno

4.2 Organizacija i ustroj HNB

Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske i stoerno mjesto monetarno kreditnog sustava zemlje. Kao i u gotovo svim bankarskim sustavima razvijenih zemalja svijeta

20

Hrvatska narodna banka ima velik i snaan utjecaj na gospodarska i novana kretanja nae zemlje. Odgovorno tijelo za ostvarivanje cilja i provoenje zadataka Hrvatske narodne banke i za utvrivanje politike njena djelovanja je Savjet. Savjet Hrvatske narodne banke ine guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri, a uz njih dolazi i najvie osam vanjskih suradnika. Savjet Hrvatske narodne banke utvruje monetarnu i deviznu politiku i donosi financijski plan Hrvatske narodne banke. Odgovoran je i za utvrivanje uvjeta pod kojima se daju krediti kreditnim institucijama, te za odreivanje kamatnih stopa Hrvatske narodne banke i naknada za njene usluge. Savjet izdaje ili oduzima odobrenja za rad kreditnim institucijama koje imaju sjedite u Republici Htvatskoj i podrunicama kreditnih institucija koje imaju sjedite izvan Republike Hrvatske. Savjet utvruje i insolventnost kreditnih institucija i donosi odluke o pokretanju steajnog postupka nad kreditnim institucijama. Savjet sudjeluje i u imenovanju predsjednika i lanova uprava kreditnih institucija, te odreuje strategije i politike upravljanja meunarodnim priuvama. Odluke o poslovima iz svog kruga djelovanja, Savjet Hrvatske narodne banke odluuje na sjednicama. Predsjednik savjeta Hrvatske narodne banke je guverner Hrvatske narodne banke i on saziva sjednice i njima predsjeda. Odgovoran je za provoenje odluka Savjeta, te upravlja poslovanjem Hrvatske narodne banke i organizira njen rad. Guvernera Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor. Uz guvernera u Savjetu Hrvatske narodne banke djeluju jo i njegov zamjenik i najvie etiti viceguvernera. Uz njih, postoje i vanjski savjetnici koje imenuje Hrvatski sabor. lanovi savjeta moraju biti ugledni dravljani Republike Hrvatske s profesionalnim iskustvom na monetarnom,bankarskom, financijskom i pravnom podruju. lanovi savjeta se imenuju na est godina. Predsjednik savjeta je guverner HNB-a i on saziva sjednice te na njima predsjedava. Savjet HNB-a odluuje dvotreinskom veinom, a duan je odrati sjednicu minimalno deset puda godinje. Funkcije Hrvatske narodne banke se ne razlikuju od funkcija ostalih sredinjih banaka kako u zemljama razvijenog trinog sustava tako i onih u tranziciji. Te funkcije se odnose na: utvrivanje koliine novca u opticaju, utvrivanje ope likvidnosti bankarskog sustava,

21

odravanje ope likvidnosti u plaanjima prema inozemstvu, izdavanje novanica i kovanog novca, kontrolu banaka i drugih financijskih organizacija i kratkorono kreditiranje i obavljanje drugih odreenih poslova za dravu.

Jedina razlika nae u odnosu na sredinje banke drugih zemalja je u stupnju samostalnosti i u instrumentima monetarno kreditne politike koje koristi i u njihovoj zastupljenosti. Njena je uloga dvojaka, s jedne strane svojim aktivnostima podrava ciljeve ekonomske politike drave, a s druge je, izmeu ostaloga, odgovorna za stabilnost nacionalne valute, a kroz to i za opu likvidnost plaanja u zemlji i prema inozemstvu. Funkcija podravanja ciljeva ekonomske politike je svakako u uskoj svezi s njenom samostalnou. Poznato je da postoji uska, pozitivna korelacija izmeu samostalnosti sredinje banke i brzog gospodarskog rasta i niske inflacije pri emu vea samostalnost sredinje banke to omoguuje. Zadaci Savjet HNB-a su utvrivanje monetarne i devizne politike i donoenje financijskog plana Hrvatske narodne banke, donoenje izvjea o stanju banke te stupnju ostvarenja stabilnost cijena i monetarne politike i dr16. Oni takoer odluuju o izdavanju i oduzimanju odobrenja za rad banaka i podrunica stranih banaka, utvruju insolventnost banaka te predlau njihov steaj, ako je to potrebno, odluuju o lanstvu HNB-a u raznim meunarodnim organizacijama itd..

Tablica 2. lanovi savjeta HNB-a Rukovodstvo HNB-A Guverner Zamjenik guvernera Viceguverner
16

Dr. Sc. eljko Rohatinski Prof. Dr. Sc. Boris Vuji Davor Holjevac

Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, neslubeni proieni tekst, http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htmpdf/h-zakon-hnb-9-7-2008.pdf, dostupno na: 15. veljaa 2012.

22

Viceguverner Viceguverner Viceguverner Vanjski lanovi

Relja Marti Mr.sc Adolf Matejka Mr. Sc. Tomislav Presean Prof. Dr. Sc. Boris ota Prof. Dr. Sc. Vlado Leko Dr. Sc. Branimir Lokin Dr. Sc. eljko Lovrievi Prof. Dr. Sc. Silvije Orsag Prof. Dr. Sc. Jure imovi Doc. Dr. Sc. Sandra valjek Prof. Dr. Sc. Mladen Vedri

Izvor: izrada autora Dosadanji guverneri HNB-a bili su dr.sc. Ante iin- ajn (1990-1992), dr.sc. pero Jurkovi (1992-1996), dr. Sc. Marko krem (1996-2000), adr. Sc. eljko Rohatinski je guverner ve dvanaest godina, od srpnja 2000. Godine do danas.

23

5 ZAKLJUAK

Monetarna politika jest skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se monetarnoj sferi drutvene reprodukcije regulira koliina, struktura i dinamika novane mase, kao i optjecaj novca na razini nacionalnih, odnosno dravnih ekonomija. Temeljne sastavnice, odnosno temeljna pitanja kojima se monetarna politika bavi su emisijska politika, kreditna politika, devizna i teajna politika . Monetarna politika svojim mjerama i instrumentima ima snaan utjecaj i na fiskalnu politiku, prvenstveno onaj porezni dio fiskalne politike i uope na cijelu makroekonomsku politik. Ta zakonitost, naravno, vrijedi i obratno. Donositelj i provoditelj monetarne politike, odnosno monetarne vlasti su sredinje, odnosno, centralne banke odnosne drave. U Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka (HNB). Na svjetskoj razini, prvenstveno radi usklaivanja monetarnih tokova i politika meu dravama i regijama, nositelj je Meunarodni monetarni fond (IMF) sa sjeditem u Washingtonu. Banka je financijska institucija koja prima depozite na koje plaa kamatu i usmjerava ih uglavnom u zajmove izvravajui, za svoje komitente, i razliite usluge financijskog servisa. Banka je nastala, a time se i razvila kao kreditna organizacija koja uz nie, odnosno pasivne, kamate prikuplja raspoloiva novana sredstva te ih, uz vie, drugim imenom, kamate pozajmljuje, odnosno plasira, na tritu Hrvatska Narodna Banka je sredinja hrvatska banka sa sreditem u Zagrebu. Odgovorna je za odravanje stabilnosti cijena u Republici Hrvatskoj. U obavljanju svojih poslova samostalna je, neovisna i odgovorna Hrvatskom saboru. Hrvatska narodna banka ima niz zadataka koje je duna ispunjavati. Njena osnovna zadaa je da odrava stabilnost cijena i podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka duna je utvrivati i provoditi monetarnu i deviznu politiku. Zaduena je za dranje i upravljanje meunarodnih priuva Republike Hrvatske i za izdavanje kovanog i papirnatog novca. Hrvatska narodna banka izdaje, ali i oduzima odobrenja i suglasnosti prema zakonima koji ureuju poslovanja kreditnih institucija. Jedna od zadaa Hrvatske narodne banke je i da nadzire kreditne unije, kreditne institucije i institucije za platni promet. Ona ureuje i unapreuje sustav platnog prometa i obavlja zakonom utvrene poslove za Republiku 24

Hrvatsku. Uz donoenje podzakonskih propisa u poslovima koji su u njenoj nadlenosti, ona ureuje i unapreuje sustav platnog prometa.

25

6 BIBLIOGRAFIJA
KNJIGE 1. Dumii, M., (2000.), Utjecaj mjera i instrumenata monetarne politike na hrvatsko novano trite : magistarski rad. Zagreb 2. Galac, T.(2003.), Sredinja banka kao krizni menader u Hrvatskoj analiza hipotetinih scenarija. Zagreb : Hrvatska narodna banka, Direkcija za izdavaku djelatnost 3. Periin, I. ( 2001.) Monetarna politika. Pula : fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirkovi" 4. Lovrinovi I., Ivanov M.,(2009.), Monetarna politika, Zagreb 5. Babi, ., (1971.), Uvod u ekonomiku poduzea, kolska knjiga, Zagreb 6. Jurman, A., (2005), Upravljanje rizikom likvidnosti u bankama, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka 7. Zakon o bankama, (2009) ,Narodne novine, broj 84 8. Hrvatska narodna banka, (2004.), Bilten o bankama, broj 9 9. Vukmir, B. (1998), Poloaj Hrvatske narodne banke u dravnom ustroju Republike Hrvatske. // Pravo u gospodarstvu. 37

INTERNET IZVORI 1. www.hnb.hr

26