SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET “VITEZ” U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUS: GODINA STUDIJA: I CIKLUS/IV GODINA

SMJER: FINANSIJE, RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA

SANELA TRBIĆ

MONETARNI AGREGATI

SEMINARSKI RAD

Travnik, 05.05.2022. godine

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET “VITEZ” U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUS: GODINA STUDIJA: I CIKLUS/IV GODINA

SMJER: FINANSIJE, RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA

MONETARNI AGREGATI

SEMINARSKI RAD

Ja, Sanela Trbić, student Sveučilišta/Univerziteta “Vitez” u Travniku,

Indeks broj: 190-21/DEFRR, odgovorno i uz moralnu i akademsku
odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradila potpuno samostalno i uz
korištenje citirane literature.

Predmet: Monetarna i fiskalna politika

Profesor: doc.dr. Muhamed Softić

Student: Sanela Trbić

Travnik, 05.05.2022. godine

 SADRŽAJ

1. UVOD.........................................................................................................................1

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja.....................................................................1

1.2 Svrha i ciljevi istraživanja........................................................................................1

1.3 Radna hipoteza.........................................................................................................1

1.4 Naučne metode.........................................................................................................1

1.5 Struktura rada...........................................................................................................1

2. POJAM I STRUKTURA MONETARNIH AGREGATA.........................................2

2.1 Grupe monetarnih agregata......................................................................................3

2.2 Heterogenost strukture monetarnih agregata............................................................8

2.3 Uzroci promjene monetarnih agregata...................................................................10

3. MONETARNA POLITIKA I TAGRETIRANJE MONETARNIH AGREGATA..11

3.1 Monetarna politika Evropske unije.........................................................................12

3.2. Politika targetiranje monetarnih agregata..............................................................13

4. MONETARNI AGREGATI U BIH.........................................................................15

3.1 Monetarni agregati u BIH.......................................................................................15

3.2 Aktualna kretanja monetarnih agregata u BIH.......................................................16

5. ZAKLJUČAK...........................................................................................................19
 1. UVOD

Savremeni novac, u prvom redu predstavlja cirkulirajuću kupovnu moć koja se

upotrebljava kao sredstvo razmjene i sredstvo plaćanja, te kao štednja ili rezerva
kupovne moći ili kao oblik imovine.
Normalno funkcionisanje privrednog sistema podrazumjeva i zahtjeva određeni stepen
opskrbljenosti novcem, a svaki poremećaj u kolanju novca odražava se na dešavanja u
ekonomsko-privrednim kretanjima. Zbog toga je kolanje novca i njegovih oblika, kao i
međusobne zavisnosti veoma važno pitanje u definisanju monetarne politike.
Pojam monetarnih agregata definiše se kao skup financijskih oblika istog stupnja
likvidnosti, što znači da u odnosu na njihovu mogućnost konverzije iz jednog oblika
novca u drugi i pretvaranja iz jedne funkcije u drugu, mogu se kategorisati u više grupa.
Općeprihvaćena struktura monetarnih agregata se sastoji od primarnog novca M0,
novčane mase u užem smislu M1, quasi novca M2, ostalih likvidnih sredstva M3 i
ukupnih likvidnih sredstva M4. U proučavanju užih i širih monetarnih agregata mogu se
postaviti različitih pitanja, počevši od pitanja što obuhvaća pojedini novčani agregat, pa
do pitanja koji su uzroci njegovih promjena ili drugi dio aspekta o moneternim
agregatima gdje oni imaju funkciju monetarnih indikatora, odnosno pokazatelji su
monetarnih kretanja.

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem i predmet istraživanja je teorijski aspekt definisanja pojma monetarnih

agregata, njihova uloga i značaj prilikom izbora monetarnih agregata kao indikatora
monetarne politike.

1.2 Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha rada je definisati pojam monetarnih agregata i utvrditi kako se i na koji način
grupiraju monetarni agregati, kao i upoznati se sa njihovim obilježjima.

1
Cilj ovoga rada je bolje se upoznati sa monetarnim agregatima sa analičkim osvrtom na
kretanje monetarnih agregata u BiH.

1.3 Radna hipoteza

Radna hipoteza: Struktura monetarnih agregata u jednoj državi, ovisi o

institucionalnoj i finansijskoj strukturi nacionalne privrede.
Pomoćna hipoteza: Monetarni agregati u funkciji monetarnih indikatora, pokazatelja
stanja u monetarnim kretanjima.

1.4 Naučne metode

Pri izradi seminarskog rada korištena je metoda deskripcije i komparacije i

kompilacijska metoda.

1.5 Struktura rada

Struktura rada istraživanja u ovom seminarskom radu predstavljena je u pet

međusobno povezanih dijelova.

Prvi dio, uvod, odnosi se na problem istraživanja, predmet i objekat istraživanja,

svrhu i ciljeve istraživanja, radnu hipotezu, znanstvene metode korištene tijekom
istraživanja, te strukturu seminarskog rada zbog lakšeg praćenja materije.

U drugom dijelu rada obrađen je pojam i struktura monetarnih agregata, u kojem je

pojašnjena podjela i kategorije monetarnih agregata.

Treći dio nosi naslov Monetarna politika i tagretiranje monetarnih agregata, u kojem
je obrađena politika i upravljanje monetarnim agregatima.

Monetarni agregati u BiH, je naziv četvrtog dijela i dat je kratak prikaz kretanja
monetarnih agregata u BiH.

Zljučak kao rezultat cilja i svrhe istraživanja i u kojem je obrađen dokaz za datu
hipotezu.

2
 2. POJAM I STRUKTURA MONETARNIH AGREGATA

Monetarni agregati su definisani kao skup finansijskih instrumenata tj. oblika

istog stepena likvidnosti. Likvidnost monetarnih agregata je različita zbog
institucionalnih prilika i razvijenosti ekonomije, te se oni mogu različito upotrijebiti
za plaćanje obaveza njihovih imatelja ili kao oblici štednje. Možemo očekivati veće
ili manje razlike u disperziji monetarnih agregata s obzirom na različite
institucionalne prilike u različitim monetarnim sustavima. Kod razvijenih ekonomija
monetarni agregati su više disperzirani od onih u manje razvijenoj ekonomiji.

Svi monetarni agregati su zapravo gotovina i depoziti kod banaka, a zbog njihove
mogućnosti uporabe u monetarnim funkcijama nazivaju se monetarnim agregatima.
Apsolutno likvidna imovina je novac dok su svi drugi monetarni agregati manje
likvidna imovina, pa ih stoga razvrstavamo u pojedine monetarne agregate. Što je
imovina likvidnije to monetarni agregat sadrži manji broj. 1

Prema autorima Lovrinoviću i Ivanov, monetarni agregati predstavljaju

kombinacije različitih elemenata koji su dio novčane mase. Vrlo je važno dobro
odabrati monetarne agregate da bi se mogli učinkovito zadovoljiti ciljevi monetarne
politike u određenom vremenskom razdoblju.

Sastav monetarnog agregata je onaj koji određuje njegovu učinkovitost, a

struktura monetarnog agregata ovisi o institucionalnoj i financijskoj strukturi
gospodarstva. Monetarne agregate može se podijeliti u više grupa s obzirom na
mogućnost konverzije jednog oblika novca u drugi ili pretvaranja iz jedne funkcije u
drugu. Pri tome je važno da su oni istovremeno u funkciji monetarnih indikatora.2

1
I., Perišin A., Šokman, I., Lovrinović, Monetarna politika, Pula, fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo
Mirković“, 2001., str. 75
2
Lovrinović I. i Ivanov M., „Monetarna politika“, RRIF plus d.o.o., Zagreb, 2009. godine, str.

3
2.1 Grupe monetarnih agregata

Monetarni agregati koji se danas uz određene varijacije koriste u svim razvijenim

tržišnim privredama, pa i od strane MMF dijele u tri grupe:3

• M0 – primarni novac

• M1 – novčana masa u užem smislu

• M3, M4 – novac kao dio imovine

M0 - primarni novac, B - monetary base, R – reserve money ili H – high

powerd money, sve su ovo nazivi za monetarni agregat koji se odnosi na novac koji
kreira ili emituje središnja ili centralna banka, koji služi za kreiranje novca u
opticaju putem kreditnog i monetarnog multiplikatora.4
M1 – novčana masa u užem smislu, je zapravo sredstvo plaćanja koje su kreirale
središnja i poslovne banke, odnosno to je gotov novac u opticaju i depozitni novac.
M3, M4 – novac kao dio imovine, koji uz instrumente plaćanja obuhvaća I ostale
finansijske instrumente različitog stepena likvidnosti, a koji se ne koriste kao
sredstvo plaćanja.

To znači da sa stajališta likvidnosti ukupnih novčanih sredstava, postoje tri

koncepta monetarnnih agregata M1, M2, M3 i pri čemu bi najširi monetarni agregat
bio M4 ili:5

a) M1 = novčana masa u užem smislu (suma sredstava plaćanja)

b) M2 = M1 + quasi novac (likvidna sredstva ili novac u širem smislu)

c) M3 = M2 + ostala likvidna sredstva (ukupna likvidna sredstva)

d) M4 = M3 + nelikvidna sredstva.

3
Ibidem, str. 76
4
Ibidem, str. 96
5
Ibidem, str. 97

4
Monetarni agregat pod a) spada u drugu grupu, a monetarni agregati pod b), c) i d)
spadaju u treću grupu (novac kao imovina).
U svakoj zemlji novčana sredstva neprekidno struje i prelijevaju se iz jedne
kategorije u drugu. Novac iz opticija prelijeva se u štednju (quasi novac) ili čak u
nelikvidna sredstva (imovinu).
Pregled različitih kategorija likvidnih novčanih sredstava, odnosno novčane mase
može se dobiti iz pasive konslodirane bilanse svih banaka.

Slika 1. Monetarni agregati kao koncentrični krugovi (“mjere novca”)6

6
Ibidem, str.98

5
Monetarni agregat M0 ili primarni novac obuhvaća novac kreiran od strane
središnje banke. On predstavlja temelj odnosno bazu emisije novca u optjecaju.
Sastoji se od gotovog novca izvan bankarskih institucija odnosno novca u optjecaju,
te rezerva i drugih depozita banaka, ostalih bankarskih institucija i drugo, u koje
spadaju novčana sredstva u blagajni banaka, depoziti banaka kod središnje banke
(žiroračun i obvezne rezerve), depoziti ostalih bankarskih institucija kod središnje
banke (stambene štedionice, štedno – kreditne zadruge i investicijski fondovi) te
depoziti ostalih domaćih sektora kod središnje banke (država, poduzeća i
stanovništvo). Definira se kao iznos ukupne aktive središnje banke umanjen za
devizne depozite, depozite države te za depozite drugih nefinancijskih komitenata
središnje banke. Formula za monetarni agregat M0 glasi: M0 = G + R, gdje G
predstavlja gotov novac izvan banaka, a R rezerve i druge depozite banaka ostalih
bankarskih institucija.7

Teorijske koncepcije novčane mase

Tradicionalna koncepcija novčane mase koja se smatra njezinom užom definicijom

polazi od stava da se ukupna količina novca u optjecaju sastoji samo od onih
financijskih oblika koji su u nekoj zemlji prihvaćeni kao sredstvo prometa i plaćanja
i da se kao takvi koriste, a to je suma gotovog i depozitnog novca. Teorijski
promatrano novac osim navedenih funkcija sredstva prometa i plaćanja obavlja i
druge funkcije kao što su: štednja i mjerilo cijena. No, uz općeprihvaćenu teorijsku
definiciju novca (novčane mase), u praksi se on različito definira od zemlje do
zemlje, ili pak u istoj zemlji različito u različitim vremenskim razdobljima
(Lovrinović i Ivanov, 2009).

Drugu teorijsku koncepciju novca razvio je Milton Friedman koji kaže da se prema
ranijem, tradicionalnom gledištu pretpostavljalo da je novac ponajprije sredstvo
razmjene (Lovrinović i Ivanov, 2009). No, novac je nešto što se koristi da bi
olakšalo obavljanje razmjene, ali je istodobno on nešto što ljudima omogućuje da
razdvoje akt kupovine od akta prodaje. S tog gledišta, novac ima cilj da ujedno služi
7
Ibidem, str. 78

6
kao privremeno prebivalište kupovne moći ili kao štednja. Na taj način, njegova
definicija novčane mase obuhvaća osim gotovog novca u optjecaju i sve depozite
kod poslovnih banaka (depozite po viđenju i oročene depozite).

J. Gurley i E. Shaw formulirali su treću teorijsku koncepciju novčane mase po kojoj

sredstva u pasivi određenih nebankarskih financijskih institucija, posebno štednih i
kreditnih udruženja i osiguravajućih društva predstavljaju tako bliske supstitute za
odgovarajuća sredstva u pasivi poslovnih banaka da se ona mogu uključiti u novčanu
masu. Oni proširuju krug financijskih institucija kod kojih nefinancijski subjekti
drže svoja novčana sredstva i, pod određenim uvjetima, mogu ih koristiti na zahtjev
(Lovrinović i Ivanov, 2009).

Četvrta i najšira koncepcija novca sadržana je u Radcliffeovu izvještaju o likvidnosti

privrede (Lovrinović i Ivanov, 2009). Prema toj koncepciji u novčanu masu treba
uključiti sve likvidne financijske oblike u pasivi banaka i drugih nebankarskih
financijskih institucija i to ne samo instrumente plaćanja i druge „mjerljive“ likvidne
financijske instrumente koji mogu predstavljati supstitute novca u nekim njegovim
funkcijama, nego i nemjerljive likvidne financijske oblike, kao što su kreditne linije,
mogućnost izdavanja čekova iznad pokrića, mogućnost dobivanja bankarskih kredita

U tabeli ispod prikazane su koncepcije novčane mase i financijskih oblika koji u nju
ulaze.

Obuhvat po Gotov Depozitni Štedni Oročeni Depoziti Kreditne

definiciji novac novac depoziti po depoziti nebankarskih linije
viđenju fin. institucija
Sredstva X X
razmjene
Milton X X X X
Friedman
Gusley i X X X X X
Shaw
Radcliffeov X X X X X X
komitet
Slika 2. Teorijske definicije novca8

8
Lovrinović I. i Ivanov M., „Monetarna politika“, RRIF plus d.o.o., Zagreb, 2009. godine

7
Monetarni agregat M1 predstavlja novčanu masu u optjecaju u užem smislu. Rabi
se u transakcijama, te ga njegovi imatelji drže zbog transakcijskog motiva, pa ga
stoga razlikujemo od drugih monetarnih agregata. M1 apsolutno likvidna imovina
gdje je zakoniti oblik plaćanja samo gotovina. Ovu novčanu masu također možemo
definirati kao i ukupnu količinu novca u optjecaju koja se sastoji samo od onih
financijski oblika koji su u nekoj zemlji prihvaćeni kao sredstvo prometa i plaćanja,
te se kao takvi koriste u praksi, a to su suma gotovog i depozitnog novca.

Monetarni agregat M1 obuhvaća9:

• Gotov novac izvan banaka

• Depoziti po viđenju

• Oročeni depoziti

• Depoziti nebankarskih financijski institucija

• Kreditne linije.

Formula za monetarni agregat M1 glasi: M1 = G + D, gdje G predstavlja gotov

novac izvan banaka, a D depozitni novac.

M2 ili quasi novac predstavlja financijsku imovinu koja trenutno nema

transakcijsku funkciju (ne koriste se kao prometno sredstvo), ali se u bilo kojem
trenutku može pretvoriti u prometno sredstvo. Najbolji primjer quasi novca su štedni
depoziti zato što se u bilo kojem trenutku mogu pretvoriti u sredstvo plaćanja. Zbog
te svoje mogućnosti štedni depoziti ne mogu se izjednačiti niti sa oročenim
depozitima ali niti sa depozitima koji ulaze u novčanu masu iako imaju isti stupanj
likvidnosti, zato što su to sredstva namijenjena štednji, a ne funkciji prometa.
Formula za monetarni agregat M2 glasi: M2 = G + D + S ili M2 = M1 + S, G
predstavlja gotov novac, D depozite, a S štedne depozite.10

M3 je monetarni agregat koji obuhvaća sredstva M2 i utržive financijske

instrumente koje emitiraju monetarne institucije. U monetarni agregat M3 ili ostala
likvidna sredstva ubrajamo oročene depozite do jedne godine, ograničene depozite,
9
Ibidiem, str. 80
10
I I., Perišin A., Šokman,I., Lovrinović, Monetarna politika, Pula, fakutet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, 2001., str.82

8
te obveznice s rokom do jeden godine. To su rezervni fondovi, obveze rezerve, razni
jamstveni ulozi te depoziti do jedne godine. Formula za M3 glasi: M3 = M2 + Do,
gdje Do predstavlja oročene depozite.11

Ukupna likvidna sredstva ili monetarni agregat M 4 je najširi monetarni agregat

koji obuhvaća12:

 novčanu masu M1,

 štedne i oročene depozite (u kunama, kod poslovnih banaka),
 devizne depozite (kod poslovnih banaka)
 te obveznice i instrumente tržišta novca (koje su izdale poslovne banke).

To je zapravo ukupna financijska aktiva (imovina) nebankarskih sektora kod

bankarskog sektora (bez ograničenih i blokiranih depozita).

Formula za monetarni agregat M4 glasi: M4 = NDA + NIA, gdje NDA predstavlja

neto domaću aktivu, a NIA neto inozemnu aktivu.

2.2 Heterogenost strukture monetarnih agregata

Novčana sredstva imaju vrlo složena strukturu, te se zbog toga novčane veličine i
kretanja prikazuju pojedinačno. Skoro niti jedna kategorija novčanih sredstava nije
sasvim homogena, iako je grupiranje napravljeno tako da se u jednu kategoriju svrsta što
sličnija sredstva prema kriteriju likvidnosti (Lovrinović i Ivanov, 2009).
Novčana masa kao najjednostavniji oblik (ona obuhvaća samo novčano likvidna
sredstva koja koriste kao sredstvo prometa i plaćanja) nije u potpunosti homogena i
istorodna kategorija. Naime, razlike su u brzini optjecaja i strukturi obavljanja novčanih
funkcija radi toga jer postoje određena ograničenja upotrebe pojedinih novčanih
sredstava koja se nalaze u strukturi novčane mase.
Kod drugih kategorija novčanih sredstva također postoje razlike u kvaliteti sredstava,
stupnju ograničenosti i likvidnosti, te se radi toga podaci o veličini pojedinih monetarnih
11
Ibidiem, str. 82
12
Ibidiem, str. 104

9
agregata trebaju uzimati s rezervom i pritom brinuti o unutarnjoj strukturi određenog
agregata.
Monetarni agregati kao što su ukupna likvidna sredstva ili neto domaća aktiva su
zapravo veoma heterogeni te nisu pogodni za analizu, radi toga je potrebno njihovo
razdvajanje i stvaranje užih kategorija koje obuhvaćaju veoma srodne elemente. Tako
primjerice, novčana masa sadrži dva osnovna dijela – depozitni novac i gotov novac.
Činjenica je da su oni zamjenjivi, ali i to da se prvi upotrebljava, u osnovi unutar
gospodarskog sektora, a drugi u sektoru stanovništva ili u prometu između stanovništva i
gospodarskog sektora. Upravo sama ta činjenica da svaki od tih dvaju osnovnih dijelova
novčane mase ima ipak određeno područje cirkulacije, može postati bitna u slučaju veće
promjene strukture novčane mase u korist gotovog i depozitnog novca (Lovrinović i
Ivanov, 2009). Vrijednost užih monetarnih agregata postaje zadovoljavajuća tek onda
ako se promjene monetarnih agregata objašnjavaju vodeći brigu i o promjenama unutar
njihove strukture.

Struktura novčanih sredstava u razvijenim privredama ima veliko značenje, jer određeni
dijelovi novčane mase imaju svoje posebna svojstva. Ukoliko ne postoji puna integracija
novčanih sredstava i upravljanje likvidnosti pojedinih subjekata, ta novčana sredstva će
služiti određenoj namjeni, a iz te namjene proizlazi i njihova aktivnost. Iz toga se može
zaključiti da je u tim slučajevima vrlo bitno voditi brigu o namjenskoj strukturi
monetarnih agregata.
Strukturna nehomogenost novčanih sredstava proizlazi iz same naravi poslovanja
gospodarskih subjekata gdje se uvjeti stalno mijenjaju, a u skladu s tim promjenama
gospodarski subjekti moraju osigurati:13

1) neposredno potrebna novčana sredstva – raspoloživa kao novčani obrtni kapital,

2) akumulaciju kapitala radi proširenja proizvodnje pa,
3) manje ili veće rezerve likvidnosti – rezervne fondove da bi se lakše prebrodile
oscilacije konjunkture i različiti rizici, udari, iznenađenja.

13
Ibidem, str. 107

10
Taj osnovni proces formiranja novčanih fondova determinira strukturu i kretanje ostalih
monetarnih kategorija – štednje (quasi-novac) i ostale likvidnosti (ograničenih i oročenih
depozita) i odražava se u čitavoj financijskoj strukturi, monetarnoj pa i onoj ne
monetarnoj.
Veza pojedinih monetarnih kategorija nije slučajna, već proizlazi iz realnih kretanja
reprodukcije. Kretanje reprodukcije odražava se u prvom redu u procesu formiranja
rezervi, tekućih i fondovskih, a time i u cjelokupnom procesu upotrebe novca. Problem
strukturne nehomogenosti novčane mase i širih monetarnih agregata mnogo je složeniji
nego što to izgleda. Jedinstvenost novčane mase razbija se različitim ograničenjima, a to
probleme reguliranja novčanih kretanja

2.3 Uzroci promjene monetarnih agregata

Glavni uzrok promjene monetarnih agregata nalazi se u prometu robom i proizvodnji

robe.

Novčana se masa mijenja s obzirom na četiri glavna čimbenika, a to su14:

a) Mijenjanje kreditne aktivnosti banaka

b) Nemonetarna pasiva

c) Promjena količine potraživanja ili dugovanja u inozemstvu

d) Kupovina i prodaja zlata i drugih plemenitih metala.

Kreditna se aktivnost mijenja s obzirom na to daju li banke više ili manje kredita s
obzirom na prijašnje stanje. Novčana masa se mijenja s obzirom na broj kredita; ako
banke daju nove kredite dok stari još nisu isplaćeni, novčana se masa smanjuje, a
ako su banci uplaćena dugovanja za kredite, a ona nije izdala nove kredite, novčana
se masa povećava. Pod pojmom nemonetarne pasive podrazumijeva se novac koji

14
I., Perišin A., Šokman, I., Lovrinović, Monetarna politika, Pula,fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“,
2001., str. 114 30 Loc. cit.

11
stoji u banci. Povećanje nemonetarne pasive je kada novac pristigne u banku, a
smanjenje je kada je novac iz banke pušten u promet.30

Promjena količine potraživanja ili dugovanja u inozemstvu također utječe na

veličinu novčane mase i to dvojako; mijenjaju se razine deviznih rezervi koje neka
zemlja posjeduje i mijenja se količina novca u opticaju. Kupovina i prodaja
plemenitih metala također utječe na novčanu masu. Naime, ako banka odluči kupiti
zlato, ona time povećava svoje monetarne rezerve, ali i novčanu masu, a ako ga
odluči prodati, time smanjuje novčanu masu.15

3. MONETARNA POLITIKA I TAGRETIRANJE

MONETARNIH AGREGATA

Monetarna politika, zajedno sa fiskalnom, smatra se najvažnijom među

makroekonomskim politikama. U njenom vođenju centralna banka ima svakako
najvažnije mesto, a stepen njene samostalnosti u kreiranju i realizaciji ove politike
predstavlja važan faktor uspešnosti. Niz je ključnih pitanja na koje svaka centralna
banka treba da odgovori, od toga koji su krajnji ciljevi (makro) ekonomske politike,
ciljeva monetarne politike, do targeta i indikatora kao posrednih ciljeva. Među
predstavnicima različitih ekonomskih škola ne postoji saglasnost o tome da li centralna
banka treba da vodi striktnu, stabilnu monetarnu politiku ili politiku koju će se
prilagođavati s vremena na vreme, zavisno od toga šta se u privredi dešava.
U svakom slučaju, postoje opšta pravila kojih se centralna banka u vođenju monetarne
politike mora pridržavati, pri čemu treba imati u vidu da ona zavise od vladajuće
ekonomske doktrine, specifičnosti i razvijenosti nacionalne privrede.
Centralne banke kao nosioci monetarne politike uobičajeno kao ciljeve postavljaju
stabilnost, punu zaposlenost i/ili privredni rast. Za ostvarivanje tih krajnjih ciljeva na
raspolaganju su im monetarni instrumenti, kao što su operacije na otvorenom tržištu,
kamatne stope, obavezne rezerve. Međutim, proces formulisanja i sprovođenja
monetarne politike je obeležen velikim nedostatkom potpunih informacija o
15
Ibidem, str. 115

12
međusobnim vezama monetarnog i realnog sektora. Uz to, problem predstavlja činjenica
da se puno delovanje monetarnih mera ispoljava znatno kasnije od njihovog
preduzimanja, kao i postupno prilagođavanje ekonomskih subjekata izmenjenim merama
kroz njihovo promenjeno ponašanje.
Zbog ovih problema centralne banke pribegavaju posrednim ciljevima na koje direktnije
deluju i koje mogu lakše meriti. Ovi posredni cijevi su uobičajeno monetarne veličine
(varijable) kojima se meri količina novca u opticaju, različiti monetarni agregati,
kamatne stope ili bruto domaći proizvod (BDP). 16

3.1 Monetarna politika Evropske unije

Primarni cilj monetarne politike ESCB/ECB je održavanje stabilnosti cena u Eurozoni.

Stabilnost nivoa cijena definisana je kao rast indeksa cijena na malo do 2% godišnje u
srednjem roku. Monetarna politika eurozone prihvata da je kurs eura, naročito prema
američkom dolaru, jedan od indikatora monetarne politike i faktor potencijalnog kretanja
cijena u eurozoni. Pri tom, monetarne vlasti ne mogu istovremeno da proklamuju dva
osnovna cilja monetarne politike stabilnost cijena i stabilnost deviznog kursa. Stav ECB
je da se devizni kurs eura formira kao rezultat, a ne cilj, monetarne i ekonomske politike
koja se vodi u euro zoni u odnosu na druge zemlje, kao i cikličnih kretanja privrednih
aktivnosti u euro zoni i inostranstvu.
ECB ima zadatak da brani stabilnost deviznog kursa eura indirektno preko
stabilizaciono- orjentisane monetarne politike, koja djeluje u kombinaciji sa fiskalnim
politikama u zemljama eoro zone.
ECB ima dve opcije u pogledu strategije monetarne politike:17
 Targetiranje monetarnih agregata,
 Targetiranje određene inflacione stope.

3.2. Politika targetiranje monetarnih agregata

16
Hadžić M, Bajraktarović L, Monetarna ekonomija, Univerzitet Singidunum, Begorag 2015. str. 102
17
Hadžić M, Bajraktarović L, Monetarna ekonomija, Univerzitet Singidunum, Begorag 2015. str. 267

13
Koncepcije monetarne politike su: anticiklična monetarna politika, politika godišnjeg
programiranja rasta monetarnih agregata, stabilizaciona monetarna politika bazirana
na kamatnoj stopi, monetarna politika stabilizacije deviznog kursa i targetiranje NBDP. 18

Od 1970-ih godina centralne banke većine razvijenih tržišnih zemalja su prihvatile

koncept targetiranja novčane mase, umesto do tada korišćene politike kamatne stope.
Razlozi ove promene su bili usmereni na efikasnije suzbijanja visoke inflacije. Politika
godišnjeg programiranja rasta (targetiranje) monetarnih agregata je bazirana na
praktičnom iskustvu koje pokazuje da su posledice naglih i velikih oscilacija u stopama
monetarnog rasta negativne na obim i strukturu privrednog rasta. Naime, Fridman je, na
osnovu istraživanja sprovedenog u SAD, zaključio da suvišne oscilacije u monetarnom
rastu imaju negativne efekte na realna privredna kretanja i formulisao pravilo prema
kome bi novčana masa trebalo da raste po stopi od 3-5% godišnje u srednjem roku.
Monetaristi smatraju da je ključna varijabla za izbegavanje inflacije i preventivno
delovanje protiv inflacije količina novca i da novčana masa obezbeđuje bolju kontrolu
ekonomije nego kamatne stope. Banka Kanade je u ranim 1970-tim na ubrzanje inflacije
odgovorila targetiranjem monetarnih agregata putem monetarnog gradualizma (postupno
prilagođavanje), gde je rast M1 bio kontrolisan postepenim snižavanjem količine novca.
Banka Engleske (BoE) se fokusirala na M3, mnogo širi monetarni agregat. Sredinom
1970-tih monetarno targetiranje su uvele Švajcarska i Nemačka, pri čemu je najpre
kontrolisan rast M0, bazni novac, a kasnije M3. Evropska centralna banka, ECB, je
usvojila strategiju hibridne monetarne politike, gde je važan deo targetiranje monetarnog
agregata M3142.
U praksi ekspanzivna monetarna politika ima i pozitivne i negativne uticaje na privredu,
koja se u današnje vreme sa složenom strukturom teško prilagođava na velike i nagle
promjene obima unutrašnje likvidnosti. Isuviše visoke stope monetarne ekspanzije iznad
optimalno potrebnih, kreirane u svrhu podsticanja privrednog rasta, znače ubacivanje
inflatornog novca putem deficitarnog finansiranja investicija. Ovo direktno vodi
ubrzanju
inflacije, jer se privreda relativno brzo adaptira na povećanu količinu novca u opticaju.

18
Ibidem, str. 154

14
Suprotno, putem snažnog obaranja stopa monetarnog rasta doći će do privredne recesije,
dok će uticaj na inflaciju biti neznatan zbog prilagođavanja realnog sektora.

Prednosti targetiranja monetarnih agregata kao koncepcije monetarne politike su

sljedeće:
 Mogućnost prilagođavanja politike okolnostima u nacionalnoj privredi;
 Dobijanje validnih informacija o ostvarivanju targeta – veličina monetarnih agregata,
veoma brzo;
 Ostvarivanje targeta kao signal utiče na inflatorna očekivanja.

U praksi centralnih banaka razvijenih zemalja politika targetaranja monetarnih agregata

razlikovala se od predloga Fridmana, koji se zalagao za stalnu (konstantnu) stopu
monetarnog rasta, jer je bila dosta fl eksibilnija. Monetarni ciljevi služe da ukažu na
pravac prema kome moraju biti prilagođene ostale ekonomske politike, čemu treba da se
prilagođavaju i privredni subjekti.
Politika monetarnog rasta bi trebalo da:
 bude fleksibilno postavljena, uz mogućnost revizije postavljenih ciljeva, ukoliko je
to neophodno;
 je dovoljno efikasna da obezbedi finansiranje aktivnosti u privredi, u okviru
postavljenih ograničenja (limita) planiranog rasta realnog bruto domaćeg proizvoda i
stope inflacije;
 je konzistentna sa dugoročnom željenom stopom inflacije;
 pomaže koordinaciju segmenata ekonomske politike.

U razvijenim zemljama je tokom 1990-tih, usled pojave finansijskih inovacija i promena

u tehnologiji plaćanja, došlo do narušavanja stabilnog odnosa između monetarnih
agregata
i inflacije, te nestabilnosti cena, zbog čega je ovaj koncept monetarne politike
napušten.19

19
Hadžić M, Bajraktarović L, Monetarna ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd 2015. str. 152

15
 4. MONETARNI AGREGATI U BIH

Okosnica monetarne vlasti i sistema u BiH je Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Osnovana je 20. lipnja 1997. godine Zakonom o Centralnoj banci koji je usvojila
Parlamentarna skupština BiH. Centralna banka je počela sa radom 11. kolovoza 1997.
godine. Centralna banka Bosne i Hercegovine održava monetarnu stabilnost u skladu s
currency board aranžmanom, te definira definira i kontrolira provođenje monetarne
politike Bosne i Hercegovine.

3.1 Monetarni agregati u BIH

Centralna banka u BIH definisala je i strukturu monetarnih agregata u BIH i to: 20

 Rezervni novac (primarni novac ili monetarnu bazu) čine gotov novac izvan
banaka, novac u blagajni banaka, depoziti banaka, depoziti ostalih bankarskih
institucija i depoziti ostalih domaćih sektora kod monetarnih vlasti.

 Monetarni agregat M2 (novčanu masu) čine monetarni agregati, novac u užem

smislu M1 i kvazinovac QM.

 Monetarni agregat M1 obuhvata gotov novac izvan banaka, depozite po viđenju

necentralne vlade (kantona, općina i fondova), depozite poduzeća i privatnog
sektora.

 Monetarni agregat QM obuhvata štedne i oročene depozite u domaćoj valuti,

depozite po viđenju u stranoj valuti i oročene i štedne depozite u stranoj valuti,
koje čine depoziti necentralne vlade (kantona, općina i fondova), depoziti
poduzeća i privatnog sektora.

20
https://cbbh.ba/content/DownloadAttachment/?id=0be1a15f-5ade-40a6-93b5-
7daface19177&langTag=hr, dostupno na dan 27.04.2022. godine

16
 Slika 3. Monetarni agregati u BIH (u milionima KM)

(http://statistics.cbbh.ba/Panorama/novaview/SimpleLogin_cr_html.aspx, dostupno na
dan 27.04.2022.)

3.2 Aktualna kretanja monetarnih agregata u BIH

Komentar monetarnih kretanja u veljači 2022. godine :21

Ukupna novčana masa (M2) na kraju veljače 2022. godine iznosila je 31,47 milijardi
KM, na mjesečnoj razini registrovan je pad novčane mase za 141,2 milijuna KM
(0,5%). Smanjenje novčane mase (M2) u veljači 2022. godine rezultat je smanjenja

21
https://www.cbbh.ba/home/GetTableAttachment?contentId=230181b1-aa4e-44d5-97c3-
5b3d15368989&lang=hr, dostupno 27.04.2022. godine

17
kvazi novca (QM) za 191,4 milijuna KM (1,4%) i blagog povećanja novca (M1) za 50,2
milijuna KM (0,3%). Do povećanja novca (M1) je došlo usljed značajnog porasta
gotovine izvan banaka za 196,6 milona KM (3,6%) i smanjenja prenosivih depozita u
domaćoj valuti za 146,4 milijuna KM (1,2%).

Smanjenje kvazi novca (QM) rezultat je pada prenosivih depozita u stranoj valuti za
52,4

milijuna KM (1,5%), ostalih depozita u domaćoj valuti za 74,1 milijun KM (2,4%) i

ostalih depozita u stranoj valuti za 64,9 milijuna KM (0,9%).

Na godišnjoj razini, porast novčane mase (M2) u veljači 2022. godine iznosio je 2,8
milijardi KM (9,8%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 612,9 milijuna KM
(12,1%), prenosivih depozita u domaćoj valuti za 1,96 milijardi KM (19,0%), ostalih
depozita u domaćoj valuti za 13 milijuna KM (0,4%), prenosivih depozita u stranoj
valuti za 402,2 milijuna KM (13,4%), uz istovremeno smanjenje ostalih depozita u
stranoj valuti za 166,3 milijuna KM (2,3%)

Slika 4. Kretanje monetarnih agregata BIH u februaru 2022. godine

18
Protustavka smanjenju novčane mase (M2) na mjesečnoj razini u veljači 2022. godine u
iznosu od 141,2 milijuna KM (0,5%) je pad neto strane aktive (NSA) za 262,7 milijuna
KM (1,4%) i rast neto domaće aktive (NDA) za 121,5 milijuna KM (1,0%). Porast
novčane mase (M2) na godišnjoj razini od 2,8 milijardi KM (9,8%) rezultat je rasta neto
strane aktive (NSA) za 2,8 milijardi KM (17,3%) i neto domaće aktive (NDA) za 15,1
milijuna KM (0,1%).

19
 5. ZAKLJUČAK

Monetarni agregati su skup financijskih instrumenata istog stepena likvidnosti, te

imajući u vidu njihovo osnovno obilježje, a to je mogućnost konverzije iz jednog oblika
novca u drugi ili pretvaranja iz jedne funkcije u drugu, postoji više kategorija
monetarnih agregata.

Monetarni agregati mogu predstavljati kombinacije različitih elemenata koji su dio

novčane mase. Struktura pojedinog monetarnog agregata zavisi od institucionalne i
financijske strukture ekonomije jedne države, odnosno od stepena razvijenosti privrede i
odnosa unutar države. Sastav monetarnog agregata, u dijelu kada agregat posmatramo u
funkciji monetarnog indikatora pokazuje kretanja unutar svake zemlje i koje mjere se
trebaju sprovodit, odnosno da li je potrebno mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu
poslužiti kao zajam i transformirati iz štednje prema investicijama ili potrošnji.

Za normalno funkcionisanje privrede potrebno je ostvariti određeni stepen opskrbljenosti

novcem, a svaki poremećaj u kolanju novca odraziti će se na kretanja unutar privrede.

Monetarna politika u BiH je u rukama monetarne vlasti, koju u BIH čini u prvom redu
Centralna banka Bosne i Hercegovine. Centralna banka u BIH definisala je i strukturu
monetarnih agregata koji se definišu kao: rezervni novac (gotov novac izvan banaka,
novac u blagajni banaka, depoziti banaka, depoziti ostalih bankarskih institucija i
depoziti ostalih domaćih sektora kod monetarnih vlasti); monetarni agregat M2 (novčana
masa u užem smislu M1 i kvazinovac QM); monetarni agregat M1 (gotov novac izvan
banaka, depozite po viđenju necentralne vlade (kantona, općina i fondova), depozite
poduzeća i privatnog sektora) i monetarni agregat QM, koji obuhvata štedne i oročene
depozite u domaćoj valuti, depozite po viđenju u stranoj valuti i oročene i štedne
depozite u stranoj valuti, koje čine depoziti necentralne vlade (kantona, općina i
fondova), depoziti poduzeća i privatnog sektora.

20
 Imajući u vidu naprijed navedeno, može se konstatovati da su potvrđene glavna
i pomoćna hipoteze, a koje su postavljene u ovom seminarskom radu.

LITERATURA

 I., Perišin A., Šokman, I., Lovrinović, Monetarna politika, Pula, fakultet
ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, 2001. godine
 Lovrinović I. i Ivanov M., „Monetarna politika“, RRIF plus d.o.o., Zagreb, 2009.
godine
 Hadžić M, Bajraktarović L, Monetarna ekonomija, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2015. godine
 Doc. Dr. M. Softić, prezentacije sa predavanja, Travnik, 2022. godina

INTERNET

https://www.cbbh.ba

POPIS SLIKA

Slika 1. Monetarni agregati kao koncentrični krugovi (“mjere novca”)

Slika 2. Teorijske definicije novca
Slika 3. Monetarni agregati u BIH (u milionima KM)
Slika 4. Kretanja monetarnih agregata BIH u februaru 2022.

21