Prof.dr.sc.

AXEL LUTTENBERGER

UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA

UVOD
Uputama za izradu seminarskog rada ukratko su izloene osnove metodologije i tehnike izrade seminarskih. Upute su izraene da pomognu studentima u koracima odabira teme, formiranje naslova, izrade strukture seminarskog rada i metodologije obrade teme. Ova prezentacija stoga sadri slijedee obrade:
o pojam seminarskog rada,
o izbor i priprema teme seminarskog rada, o strukturu seminarskog rada, o tehniku obradu seminarskog rada, o posebno o biljekama. o rokove i nain predaje seminarskih radova.

POJAM SEMINARSKOG RADA

Seminarski rad koji izrauju studenti predstavlja samostalan, struni rad ija je svrha upoznati studenta u tijeku visokokolskog obrazovanja s:
o o o o o

osnovama izrade strunih radova, strunom obradom tema, istraivakim radom, kritikim pristupom prema ve objavljenim rezultatima istraivanja, formiranjem zakljuaka iz prethodno postavljanih hipoteza.

Studenti izrauju seminarske radove i radi produbljivanja znanja iz sadraja nastavnog programa iz pojedinog kolegija koje e studentima koristiti na zavrnom ispitu. Seminarski rad ne mora i u pravilu ne sadri izvorne spoznaje o obraenoj temi, ve obrauje ve poznate injenice i rezultate.

IZBOR TEME SEMINARSKOG RADA

Prilikom izbora teme seminarskog rada student se vodi slijedeim pretpostavkama:

da odabranu temu nalazi zanimljivom, da je odabrana tema vezana za podruje iz sadraja nastavnog programa, da je student u prilici pronai literaturu koju e koristiti prilikom izrade seminarskog rada.

Prilikom izbora teme seminarskog rada valja voditi rauna da tema ne bude preopenita, ve konkretna, jasna i poeljno nova i zanimljiva. Nakon odabira teme seminarskog rada, student prijavljuje naslov seminarskog rada. Naslov mora biti kratki naziv koji e jasno odrediti sadraj i karakter odabrane teme.

STRUKTURA SEMINARSKOG RADA

Seminarski rad koji izrauju studenti u pravilu se sastoji od deset do dvadeset stranica. Seminarski rad sadri slijedee dijelove:
o o o o o o o o

saetak sadraj uvod razradu teme seminarskog rada zakljuak popis kratica popis literature priloge

Popis kratica te prilozi nisu obvezni dijelovi seminarskog rada, ve ovise o tome jesu li ih studenti koristili pri razradi teme seminarskog rada.

I. SAETAK SEMINARSKOG RADA

Saetak (eng. abstract) jet kratki prikaz teme koju autor obrauje u savom seminarskom radu. Saetak u pravilu ne bi trebao prelaziti polovicu stranice, a poeljno je da bude napisan na hrvatskom i na stranom (engleskom) jeziku. U saetku autori navode i kljune rijei (eng. keywords), odnosno pojmove koji su znaajni u razraenoj temi i koji upuuju na ona podruja koja seminarski rad obrauje.

Saetak nije obvezan.

II. SADRAJ SEMINARSKOG RADA

Sadraj se pie nakon dovretka izrade seminarskog rada i predstavlja preglednik seminarskog rada. Sadraj se sastoji od naslova poglavlja i potpoglavlja koji se numerikim redoslijedom navode u sadraju uz odgovarajui prikaz stranica na kojima se ta poglavlja, odnosno potpoglavlja nalaze. Nazivi poglavlja numeriraju se cijelim brojevima (npr. 1., 2., 3. ili I., II., III.,). Naziv poglavlja pie se velikim slovima. Nazivi potpoglavlja piu se ispod poglavlja, uvueno na desno, a numeriraju se podbrojevima (npr. 1.1,, 1.2., 1.3., 2.1., 2.2., 2.3., ili I.1., I.2., I.3., II.1., ) Ako potpoglavlja imaju daljnja potpoglavlja, na odgovarajui nain se primjenjuje gornji nain navoenja. Om prilikom mogu se koristiti i slovne oznake (npr. 1.1.a)

III. UVOD SEMINARSKOG RADA

Uvod je dio seminarskog rada kojim autor uvodi itatelja u predmet koji obrauje, navodi cilj seminarskog rada, metode koje je koristio prilikom izrade rada te kratki opis dijelova rada. Uvod treba biti jezgrovit, jasan, zanimljiv i informativan. Ako seminarski rad nema saetka, uvod valja proiriti i sadrajem koji se obino navodi u saetku. Uvod u pravilu iznosi 10% ukupnog sadraja seminarskog rada.

IV. RAZRADA TEME SEMINARSKOG RADA

Razrada teme je najobimniji dio seminarsko rada. U ovom dijelu autor obrauje temu, iznosi hipotezu, navodi vlastite spoznaje i zakljuke, usporeuje teze i zakljuke drugih autora, vri analize, preispituje ve iznesena stajalita. Tema se razrauje kroz poglavlja i potpoglavlja. Poglavlja su jedinstvene, smislene i povezane cjeline. Poglavlja uvijek zapoinju na novoj stranici. U ovom dijelu seminarskog rada autor koristi biljeke prilikom citiranja djela drugih autora. Citiranje je nuno kako bi autor jasno razdvojio svoja od tuih stavova i zakljuaka.

V. ZAKLJUAK
Zakljuak je zavrni dio rada u koji predstavlja sintezu cjelokupnog sadraja seminarskog rada. Zakljuak iznosi razmiljanja autora nakon obrade teme, njegove odgovore na uvodno postavljena pitanja te znaajke obraene teme. Zakljuak mora biti izvorni tekst autora i predstavlja iskljuivo njegove stavove i razmiljanja. Zakljuak mora biti kratak i u pravilu ne iznosi vie od 10% ukupnog sadraja seminarskog rada. Zakljuak se vlastoruno potpisuje.

VI. POPIS KRATICA

U ovom dijelu seminarskog rada autor navodi znaenje kratica koje je koristio u razradi teme seminarskog rada. Uobiajene kratice odnose se na nazive zakona, lanke i stavke, nazive novine gdje se pravni akti objavljuju i sl. Primjer kratica:

ZOO Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11.) NN Narodne novine i dr. , sl. , op.a. ,

VII. POPIS LITERATURE (1)

U ovom dijelu autor navodi popis literature koju je koristio pri izradi seminarskog rada. Literatura koja se koristi pri izradi seminarskog rada: Knjige lanci Pravni akti Literatura se moe koristit i iz provjerenih internetskih vrela. Literatura se navodi abecednim redom prezimena autora.

VII. POPIS LITERATURE (2)

Kod citiranja knjiga navodi se prezime i ime autora, naslov knjige, izdava, mjesto i godina izdanja. (npr. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo, Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2008. godina) Kod citiranja lanaka navodi se prezime i ime autora, naslov lanka, asopis/zbornik gdje je lanak objavljen, mjesto i godina izdanja, broj stranica. (npr. Barbi, Jaka, Zapovjednik broda punomonik brodara po zaposlenju, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2008.) Kod citiranja pravnih akata, naziv pravnog akta i mjesto njegove objave.

(npr. Pomorski zakonik (Narodne novine br. 181/04, 76/07 i 146/08)

VIII. PRILOZI
Doputeni prilozi uz tekst rada su tablice i slike. Svi se ostali prilozi (sheme, grafikoni, dijagrami, prikazi i sl.) moraju uvrstiti u jednu od dviju navedenih skupina. Numeriraju se kroz rad arapskim brojevima onim redom kojim se pojavljuju za sva poglavlja rada zajedno i u pravilu se smjetaju odmah uz tekst u kojem se opisuju, a samo iznimno se kao privitak rada uvezuju na samom kraju (npr. raunalni ispis programa kao privitak, anketni upitnik i sl.). Svi prilozi moraju biti naslovljeni. Naslovi slika nalaze se uvijek ispod tijela slika, a naslovi tablica nalaze se uvijek iznad tijela tablica. Slike i tablice moraju biti objanjive i jasne same za sebe, pa se u njima ne smiju rabiti kratice i oznake koje na istom mjestu, tj. u njima samima, nisu i tumaene.

TEHNIKA OBRADA SEMINARSKOG RADA

POSTAVKE STRANICE Seminarski rad se pie na stranici formata A4 (irina 21 cm; visina 29,7 cm). Margine se postavljaju od 3 cm s vrha, dna i lijeve strane te 2 cm s desne strane.

POSTAVKE SLOVA
Seminarski rad pie se u tekstu vrste slova ARIAL, veliine 11, s proredom 1,5. Poetak poglavlja se uvlai za 1,5 cm (tab) Naslovi poglavlja seminarskog rada piu se u tekstu vrste slova ARIAL, veliine 12, podebljano (eng. bold) velikim slovima. Svako poglavlje zapoinje na novoj stranici. Tekst mora biti poravnan (justify). NUMERIRANJE STRANICA Stranice saetka i sadraja obrojavaju se rimskim brojevima, a ostali dio seminarskog rada arapskim brojevima, na dnu u sredini. Prva stranica se ne obrojava.

POSEBNO O BILJEKAMA (1)

Biljeke (eng. footnote) umeu se nakon to je autor u svom radu citirao tekst nekog djela drugog autora. Autor seminarskog rada mora unijeti biljeku prilikom koritenja tuih rijei jer u protivnom ini plagijat. Biljeke se umeu nakon to se citira drugo djelo, odmah po zavretku reenice. Biljeke se unose po pravilima kako slijedi:

POSEBNO O BILJEKAMA (2)

1. Citiranje djela pri prvom navoenju - jedan autor (knjiga): 1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2008., str. 10. - jedan autor (lanak): Barbi, Jaka, Zapovjednik broda punomonik brodara po zaposlenju, Zbornik pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2008., str. 15-35) 2. Pri ponovnom neposredno citiranju istog djela istog autora 1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2008., str. 10. 2. ibid., str. 80. 3. Pri ponovnom citiranju istog djela istog autora i iste stranice 1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2008., str. 10. 2. loc. cit. 4. Citiranje drugog rada istog autora u sluaju neposrednog nastavljanja 1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2008., str. 10. 2. id., Identifikacijske isprave pomoraca u kontekstu rjeenja meunarodne regulative i hrvatskog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, vol. 58, 1-2/2008, str. 420.

POSEBNO O BILJEKAMA (3)

5. Citiranje drugih stranica ve navedenog djela bez kontinuiteta 1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2008., str. 10. 2... 3. Luttenberger, A., op. cit., str. 880. 6. Citiranje razliitih djela istog autora bez kontinuiteta 1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2008., str. 10. 2... 3. Luttenberger, Axel, Identifikacijske isprave pomoraca u kontekstu rjeenja meunarodne regulative i hrvatskog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, vol. 58, 1-2/2008, str. 420. 4. 5. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2008., str. 55. 7. Citiranje svoga vlastitog rada - kasnije mjesto 1. Vidi infra, str. 23., bilj. 8. - ranije mjesto 2. Vidi supra, str. 2., bilj. 1.