BAZE PODATAKA

29.09.2009. Baza podataka je skup meusobno ovisnih podataka spremljenih bez redundancije koji slue jednoj ili vie aplikacija na optimalan nain gdje su podaci neovisni od programa kojim se obrauju i gdje postoji kontrolirani pristup do podataka. Brz i selektivan pristup informaciji. Prednosti su u procesu dostavljanja informacija: brzo pronalaenje lokacije relevantne informacije i brz pristup informaciji. Baza podataka je organizirani skup podataka pohranjenih u raunaru koji se moe automatski pretraivati. Baze podataka mogu sadravati upotrebljive, sirove podatke kojima se ti podaci mogu nai ili opis izvora podataka, posebno bibliografskih opisa dokumenata koji sadre podatke. Organizacija podataka je hijerarhijska. Najvii element je baza podataka, nii datoteka, zatim slog, polje i bit. Da bismo podatke lako pronali i lako pristupili, efikasno obraivali, oni moraju biti pravilno organizirani u bazi podataka. Datoteka ili file je sastavni dio baza podataka, a moe biti i samostalno spremite baze podataka koji pripadaju istovrsnim objektima. Slog ili record tj. zapis je manji element datoteke koji sadri podatke jednog objekta. Slog se sastoji od polja (field). Svako polje sadri podatke jednog atributa objekta. Atribut pomou kojeg jednoznano identificiramo pojedini objekat, odnosno slog, datoteci nazivamo kljunim atributom ili kljuem. Nain na koji su organizirani podaci u bazi ovisi o vrsti i modelu baze podataka. Postoji nekoliko modela podataka: hijerarhijski, mreni, relacijski, objektivni, dimenzijski model. Relacijski model podataka definira strukturu podataka, operacije za rukovanjem podacima, te ogranienja koja odreuju klasu valjanih stanja baze. U relacijskoj bazi podataka podaci su ureeni u relacije. U tom smislu bazu podataka obino nazivamo i zbirkom relacija.

Ako gledamo na bazu podataka kao na tablicu, svaki slog predouje redak tablice, a svako polje oznaava stubac. Polje je ekvivalentno stupcu, a slog retku. Tekst je strukturiran, a baza podataka nestrukturirana; tekst je arbitraran (proizvoljan), a baza podataka je ograniena; u tekstu ne postoji koncept tipova podataka, a baze podataka imaju tano odreen tip podataka. SUBP- Sistem za upravljanje bazom podataka- omoguava da manipuliramo podacima u bazi podataka. Sistem za upravljanje bazom podataka je programski proizvod koji omoguava efikasan rad s podacima u bazi podataka. Ovaj sistem omoguuje interakciju krajnjih korisnika sa bazom podataka, te u skladu s tim ima niz prednosti: mogunost povezivanja razliitih datoteka, omoguavanje koritenja baze od veeg broja korisnika, smanjena redundancija i centralizirano osiguranje podataka.

06.10.2009. Zadaci SUBP su slijedei: definiranje podataka koji e biti pohranjeni u bazi podataka; obavljanje razliitih operacija s podacima; zatita podataka, a u okviru zatite: zatita integriteta podataka (cjelovitosti, tanosti), zatita podataka od neovlatenog koritenja, kontrola istovremenog pristupa podacima i obnova baze podataka u sluaju oteenja ili prekida rada; nadgledanje i kontrola baze podataka. Grau sistema za upravljanje bazom podataka ine: rjenik podataka, podsistem za upravljanje transakcija i podsistem za upravljanje upitima. Zloupotreba prilikom neovlatenog koritenja baze podataka mogu biti raznolike: kraa podataka, neovlatena izmjena podataka, brisanje podataka itd. Otuda autorizacija, definirana procedura koje tite i organiziraju sigurnost i integritet baze podataka. Sigurnost se definira kao zatita podataka od neovlatenog namjernog ili nenamjernog koritenja. A privatnost podataka je u kauzalnoj vezi sa sigurnou podataka i bavi se pravom pojedinaca i odreuje: ko, ta, kada, gdje i kako koristiti podatke. Jedna od upravljakih funkcija administracije podataka jeste preciznije definiranje i sprovoenje procedura i standarda, obezbjeivanje sigurnosti,
2

privatnosti i integriteta baza podataka, pravljenje backupa i briga o obnovi baze podataka, nadzor nad upravljanje podataka u bazi podataka. Procedure pomou kojih titimo: 1. identificiranje korisnika 2. definiranje korisnikih grupa 3. pogledi (kroz poglede korisniku se moe dati pravo pristupanja samo jednom dijelu podataka uz pretpostavku da mu je ostatak baze podataka zabranjen) 4. ovlatenja (ta korisnik moe raditi s podacima koji su mu na raspolaganju) Uopeno moemo govoriti o dva mogua pristupa pri oblikovanju zatite podataka: diskrecijski pristup kod kojeg se korisnicima dodjeljuju razliita prava i pristupa priviluge ili authority, pristup razliitim pri emu korisnici imaju razliita prava nad istim objektima; mandatni pristup- svaki objekt dobija oznaku klasifikacijske razine, a svakom korisniku dodjeljuje se oznaka razine ovlasti. Ovaj sistem je od iznimne vanosti kod viekorisnikih baza podataka u kojima je potrebno na najefikasniji mogui nain kontrolirati i omoguiti istovremeni rad veoj grupi korisnika. Transakcija je skup operacija koje su logiki povezane i koje se moraju obaviti zajedno. Da bi transakcija bila ispravna mora posjedovati ACID svojstva. A- automarnost (mora se obaviti u cjelovitosti) C- konzistentnost (prelazi iz jednog konzistentnog stanja u drugo) I- izolacija (omoguava da se bez obzira obavljaju li se transakcije istovremeno ili jedna iza druge njihovi efekti bivaju jednaki) D- izdrljivost (omoguava da u sluaju kvara sistema nakon to se transakcija obavi uinci transakcije ne zaborave) Jedan od najzastupljenijih naina na kojima se moe sauvati sadraj podataka jeste pravljenje sigurnosne kopije ili bacup. Sadraj baze podataka se u odreenim vremenskim intervalima kopira na neki drugi medij. Postoje tri metode izrade sigurnosnih kopija: potpuni backup (primjenjuje se kada se prvi put izrauje sigurnosna kopija; pri tom se pohranjuju sve datoteke bez obzira jesu li ili nisu oznaene za pohranu), diferencijski backup (pohranjuje nove podatke i one koji su oznaeni kao nearhivirani) i inkrementni (pohranjuje samo izmjenjene datoteke).
3

Posljednja dva backupa se mogu postaviti na automatsko pokretanje. esto se deava da su od trenutka pravljenja sigurnosne kopije nastale razliite izmjene sadraja u bazi podataka. U tom se sluaju sve izmjene evidentiraju u tzv. dnevnik izmjena. Tu se zapisuju izmjene istim redoslijedom kako se provode na bazi podataka, i to se uz svaku promjenu biljei stara i nova vrijednost zapisa. U sluaju pogreke sistema postoje dvije mogunosti: 1. cijela baza nije unitena zbog npr. fizikog kvara na diskovnoj jedinici 2.baza nije oteena, ali njen sadraj nije pouzdan zbog toga to su transakcije koje su se obavljale u trenutku kvara nisu zavrile i obavile su samo dio predvienih logikih povezanih izmjena. Osnovne funkcije administratora baze podataka su slijedee: 1. evaluacija, selekcija, instalacija odgovarajueg sistema za upravljanje bazom podataka 2. dizajniranje i implementacija baze podataka i aplikacija 3. testiranje i evaulacija baze podataka i aplikacija 4. upravljanje odabranim sistemom i njegovim aplikacijama 5. podrka korisnicima 6. odravanje sistema za upravljanje bazom podataka

13.10.2009. ANSI/NISO Z39.50 protokol TCP/IP- osnovni protokol interneta- nadzire prenos podataka koji se koriste u interakciji dva raunara na internetu TCP- odgovoran za stizanje izvjesnog paketa na mrei i da sadraj bude pravilno prenesen FTP- prenosi izvjesne datoteke mreom SMTP- prenosi elektronsku potu Protokoli olakavaju korisnicima. Protokol je skup pravila koji odreuju nain pristupa resursu. Servisi i usluge na arhitekturi klijenta i posluitelja (servera). Klijent je korisniki raunar, tj. program koji koristi neku od usluga. Server je raunar stalno spojen na internet. peer- to- peer (interakcija dva raunara) Z 39.50 je isprva nastao za potrebe elektronske razmjene bibliografskih podataka, ali se vremenom razvio u standard za pretraivanje informacija. To je protokol koji dozvoljava klijentu da pristupa bazama podataka na udaljenim
4

raunarima, ali i da dobije rezultate odreenog pretraivanja. Ovaj standard precizira set pravila i procedura za ponaanje dva raunarska sistema koji komuniciraju u svrhu pretraivanja i pronalaenja informacija, kao i pretraivanja baza podataka i informacija. To je otvoreni standard koji omoguava meusobnu komunikaciju dva udaljena raunara s razliitim hardverom i softverom. Z 39.50 nain pretraivanja informacija se bitno razlikuje od klasinog za koje je bilo neophodno poznavati itav niz razliitih alata za pretraivanje odreene baze, tako to pomou ovog standarda vie nije neophodno. Ovaj protokol se bazira na klijent- server modelu. U ovom modelu dva raunara stupaju u interakciju na istom nivou. Klijent se jo naziva orgin, a server target. Princip komunikacije: istraiva unosi upit, Z 39.50 prevodi taj upit na standardizirani format definiranim ovim protokolom i alje ga na sistem baze podataka na Z 39.50 targetom. Jedno od glavnih prednosti koritenja ovog protokola je ta da korisnik ne mora biti upoznat sa detaljima standarda. Origin modul je odgovoran s uspostavljanjem veze target sistemom, formuliranje upita na standardiziran format i interpretiranje rezultata u formatu bliskom pretraivau. Ovaj standard je primjenljiv na irok dijapazon bibliotekih funkcija (katalogizacije, meubiblioteke posudbe), a moe se koristiti bilo na bibliografskim citatnim bazama ili bazama podataka sa cjelovitim tekstom.

20.10.2009.
vidljivi Web dio sadraja Weba koji je mogue pronai pomou

pretraivaa i to upisivanjem upita u pretraiva (Altavista, Google)

nevidljivi, duboki Web dio Weba kojeg pretraivai ne mogu indexirati to su sadraji on-line baza podataka, dokumenti formata .doc i slino

Vrste baza podataka U odnosu na vrstu i namjenu podataka: - baze neformatiranih podataka, - baze formatiranih podataka i - baze znanja.
5

Baze neformatiranih podataka: tekstualne, tekstualno-numerike, baze podataka s cjelovitim tekstom, baze podataka sa multimedijalnim podacima.

Baze formatiranih podataka: Baze graene na mrenom, hijerarhijskom, relacijskom modelu. Izvorne / Referentne(Carlos Cuadra) - Izvorne: izvorni podaci (numerike baze podatka, tekstualno-numerike baze podatka, baze podatka sa slikom, s raunarskim programima). - Refernetne: podaci o lokaciji traene informacije. Referentne: - bibliografske baze podatka, - referalne baze podatka (adresari). Baza podataka / Baza znanja Mogu samostalno donositi odluke; baze podataka koje koristei se raspoloivim znanjem strunjaka mogu rjeavati probleme razliitog karaktera. Ekspertni sistemi / Baze znanja Po dostupnosti: komercijalne besplatne

Po sadraju: Specijalizirane Multidisciplinarne Ope Hibridne baze podataka: baze podataka koje se po svojim karakterisitikama mogu svrstati u vie razliitih grupa. Tri skupine po obuhvatu: Bibliografske baze podataka Citatne baze podataka Baze podataka sa cjelovitim tekstom Bibliografske baze podataka: Baze podataka u kojima se nalaze bibliografski opisi publikacija (izvornih radova objavljenih u primarnim publikacijama) koje su obuhvaene u bazi podataka. Opisi ovih publikacija su u veini baza podataka ujednaene strukture.
Bibliografski zapis podataka uglavnom sadri podatke o autoru, naslovu

rada, godini objavljivanja, ustanovi iz koje autor dolazi, o vrsti publikacije, o jeziku publikacije, te daje podatke o saetku rada odreene publikacije.

Bibliografski zapisi mogu sainjavati i elemente poput URL adrese

odreenog dokumenta, dakle poveznice (links) s izvornim bazama, elektronske adrese autora, nosioca vlasnikih prava i sl.

Bibliografske baze podatka se meusobno razlikuju u odnosu na: vrstu znanstvenog podruja koje obuhvataju, po strukturi i opsegu bibliografskog opisa, po opsegu baze podataka, dodatnoj obradi (sloena predmetna obrada).

Svrha: poetak nauno-istraivakog rada uvid u odreeno znanstveno podruje pretraivanje i pronalaenje bibliografskih opisa i na tom tragu i originalnih/izvornih dokumenata Citatne baze podataka
Pored bibliografskog opisa publikacija, obrauju i donose popise

koritene literature i/ili citata koje autori uobiajeno navode na kraju svojih radova tj. na koje se autori u tom odreenom dokumentu referiraju. Svrha: Izvor znanstvene literature Pokazatelji znanstvene komunikacije Praenje odreenog rada Preenje odreenog znanstvenika Citatni indexi kljuni instrumentarij za bibliometrijska istraivanja Impact Factor faktor uticaja Journal Citation Reports

Baze podataka s cjelovitim tekstom Baze podataka koje korisnicima daju uvid u cjelokupan/potpun tekst. Tekst je dodatno popraen bibliografskim opisom. Najzastupljeniji formati cjelovitog teksta? HTML PDF Svrha: Pronalaenje rada tano odreenog asopisa Pronalaenje rada tano odreenog autora