JU Turističko-ugostiteljska škola

Predmet: Informatika

Seminarski rad na temu:

Baze podataka

Ime i prezime učenika: Ime i prezime profesora:

Geljić Ivana Prof.Čamdžić Velid, ba.ing.el.

Tuzla, februar 2023.

1
 Sadržaj
1. Baze podataka i osnovni pojmovi...........................................................................................3
2.Povijest baza podataka.............................................................................................................4
3.Tabele u bazama podataka.......................................................................................................5
4.Primjena baza podataka............................................................................................................6
5.Vrste baza podataka..................................................................................................................7
5.1.Dystributed (distribuirana) baza podataka.........................................................................7
5.2.Cloud baza podataka..........................................................................................................7
5.3.NoSQL baza podataka........................................................................................................8
5.4.Object-oriented baza podataka...........................................................................................8
6.Osnovne komponente baze podataka........................................................................................9
7.Zapisivanje baze podataka.........................................................................................................9

2
 1. Baze podataka i osnovni pojmovi
Pod bazom podataka podrazumijevamo skup međusobno povezanih podataka pohranjenih
zajedno koji mogu zadovoljiti različite primjene s ciljem da ih koriste različite aplikacije.
Manje baze podataka mogu se nalaziti na samo jednom računaru i biti dostupne isključivo na tom
računaru.
U tom slučaju govorimo o lokalnim bazama podataka.
S druge strane, baze podataka mogu biti dostupne velikom broju korisnika povezanih u
računarsku mrežu.
U tom slučaju govorimo o umreženim bazama podataka, koje mogu obuhvatiti podatke razbacane
na više stotina, pa čak i hiljada računara.
Sistemima za upravljanje bazama podataka prethodili su sistemi za upravljanje datotekama, čija
je osnovna karakteristika mogućnost upravljanja samo jednom datotekom u jednom trenutku, što
ih bitno razlikuje od sistema za upravljanje bazama podataka, iako su im funkcije koje se
obavljaju nad pohranjenim podacima slične (kreiranje, brisanje, dodavanje, kopiranje, pretraga,
ažuriranje, štampanje, itd
Baze podataka često sadrže dvije vrste datoteka: glavne (master) datoteke i transakcione
datoteke.
Glavne datoteke sadrže skupinu slogova koji su manje ili više trajnog sadržaja, i koji se
ažuriraju samo povremeno.
S druge strane, transakcione datoteke su datoteke privremenog sadržaja koje opisuju sve
izmjene koje su vršene nad glavnom datotekom, poput dodavanja i brisanja slogova, ili izmjene
njihovog sadržaja.
Mora postojati neka osoba koja je zadužena za upravljanje svim aktivnostima vezanim za bazu
podataka.Ta osoba naziva se administrator baze podataka.
Administrator pomaže u specifikaciji organizacije baze podataka, a nakon toga, određuje koliko
će prostora na eksternoj memoriji biti rezervirano za potrebe baze podataka, kako će se podaci
dodavati odnosno brisati i na koji način će se evidentirati učinjene izmjene.
Dalje, administrator baze podataka mora odrediti prava pristupa određenim podacima za svakog
korisnika pojedinačno, uspostaviti sisteme zaštite od neautoriziranog pristupa podacima, i
uspostaviti pravila za upotrebu baze podataka.

3
 2. Povijest baza podataka
Najranija poznata upotreba termina baza podataka potječe u junu 1963. kada je „Društvo za
razvoj sustava„ uzelo pod pokroviteljstvom simpozij pod naslovom Razvoj i upravljanje
računalno centriranom bazom podataka .
Baza podataka kao jedinstvena riječ postala je uobičajena u Europi u ranim 70-ima , a krajem
desetljeća koristila se u glavnim američkim novinama.
Prvi sustavi upravljanja bazom podataka razvijeni su 60-ima.
Začetnik u tom polju je Charles Bachman .
Njegovi rani radovi pokazuju da mu je bio cilj stvaranje djelotvornije upotrebe novih uređaja s
izravnim pristupom pohrane koji su postali dostupni .
Do tada se obrada podataka trmeljila na bušenim karticama i magnetskoj vrpci , pa je tako serija
obrada bila dominantna aktivnost.
Tijekom 80-ih istraživačka aktivnost se usredočila na sustave distributivnih baza podataka i na
strojeve baza podataka , međutim taj je napredak imao malen učinak na tržište.
Druga važna zamisao bio je funkcijonalni model podataka, ali svijet nije na njega obratio veliku
pažnju.
U 90-im pažnja se prebacila na baze podataka orjentirane prema objektu. Tu je bilo nekakvog
uspjeha gdje je bilo potrebno rukovati komleksnijim podacima nego što bi se mogli nositi
odnosni sustavi .
U 2000-im pomodno područje postale su XML baze podataka.
XML baze podataka ciljaju ukloniti tradicijonalnu podjelu između dokumenata i podataka ,
dopuštajući svim organizacijskim informacijskim resusima da se drže na jednom mjestu bez
obzira dali su visoko struktuirani ili ne .

4
 3.Tabele u bazama podataka
Baza podataka izgledom podsjeća na proračunsku tablicu po tome što su podaci pohranjeni u
retke i stupce. Zbog toga je obično dosta lako uvesti proračunsku tablicu u tablicu baze podataka.
Glavna razlika između pohranjivanja podataka u proračunsku tablicu i pohranjivanja u bazu
podataka jest u načinu organizacije podataka.

Da biste ostvarili što veću fleksibilnost baze podataka, podatke valja organizirati u tablice zato da
ne bi došlo do zalihosti. Tako ako, primjerice, pohranjujete podatke o zaposlenicima, svakog bi
zaposlenika trebalo unijeti samo jedanput u tablicu koja je postavljena tako da se u nju uvrštavaju
podaci o zaposlenicima. Podaci o proizvodima pohranjuju se u zasebnu tablicu i podaci o
uredima poslovnica u još jednu zasebnu tablicu. Taj se postupak zove normalizacija.

Svaki se redak tablice naziva zapisom. U zapise se pohranjuju pojedini podaci. Svaki se zapis
sastoji od jednog ili više polja. Polja odgovaraju stupcima tablice. Primjerice, možda imate
tablicu naziva „Zaposlenici”, u kojoj svaki zapis (redak) sadrži podatak o jednom zaposleniku, a
svako polje (stupac) sadrži drugu vrstu podatka, kao što je ime, prezime, adresa i tako dalje.
Poljima mora biti pridružena određena vrsta podataka, primjerice, tekst, datum ili vrijeme, broj ili
neka druga vrsta.

Zapisi i polja mogu se usporediti i sa starim katalogom kartica u knjižnicama. Svaka kartica u
ladici odgovara zapisu u bazi podataka. Svaki podatak na zasebnoj kartici (autor, naslov itd.)
odgovara polju u bazi podataka.

5
 4.Primjena baza podataka
Poslovni svijet danas nema velikog smisla bez baza podataka. Jednostavno, u bilo kojem
području poslovanja baze podataka su ključne. Samo neka obilježja poslovanja uz pomoć baza
podataka su:
 Poboljšani poslovni procesi: Kompanije sakupljaju podatke koji su važni u njihovom
poslovanju. To mogu biti podaci o nabavi, prodaja artikala, podaci o komitentima. Bez
obzira o kakvim je podacima riječ, jednom kada se nalaze u bazi podataka, podaci se
mogu analizirati. Kasnije, uz pomoć analiza rade se izvještaji i planovi za unaprjeđenje
poslovanja.
 Čuvanje podataka o korisnicima: U bazama se često čuvaju podaci o korisnicima, što je
najčešće izraženo u poslovanju društvenih mreža. Svaka društvena mreža čuva podatke o
svojim korisnicima. Kasnije se ti podaci analiziraju, i na osnovu donesenih zaključaka,
rade se nove opcije u aplikacijama koje korisnik svakodnevno pregledava i koristi.
 Zdravstvene ustanove čuvaju podatke o pacijentima: Baš kako se podaci o
korisnicima čuvaju u bazama društvenih mreža, tako i zdravstvene ustanove čuvaju
podatke svojih korisnika. Podaci korisnika zdravstvenih usluga važan su dio informacija
koje se kasnije mogu analizirati da bi se dobila šira slika o zdravlju veće skupine ljudi.
 Čuvanje osobnih podataka: Baza podataka može se koristiti za čuvanje osobnih
podataka, koje označavamo kao osjetljivi ili „tajni“ podaci. Danas veliki broj osoba ima
svoju bazu, a da toga možda nije ni svjestan. Ako koristite Cloud disk, ili slične servise za
čuvanje vaših dokumenata na vanjskom disku, u pozadini čitavog tog procesa rade i baze
podataka.

6
 5.Vrste baza podataka
Razlikujemo četiri vrste baza podataka:
 Dystributed (distribuirana)
 Cloud
 NoSQL
 Object-oriented
5.1. Dystributed (distribuirane) baze podataka
 Baze podataka koje pohranjuju dijelove zapisa na više fizičkih lokacija. Mogu biti
homogene, kada se svaka odvojena lokacija zapravo nalazi na jednom fizičkom hardveru.

5.2. Cloud baza podataka

 Baze koje se nalaze u virtualnom okruženju. Korisnici pristupaju svojim podacima koji su
im dodijeljeni. Najveća prednost ovih baza je mogućnost skaliranja.

7
 5.3. NoSQL baza podataka
 Ovaj tip baza dolazi do izražaja kada radimo sa velikim količinama distribuiranih
podataka. NoSQL baze mogu adresirati velik količine podataka, i u praksi rade mnogo
brže nego što je slučaj kod relacijskih baza.

5.4. Object-oriented baza podataka

 Baze podataka koje čuvaju podatke upisane korištenjem objektno orijentiranih
programskih jezika. Fokus je na organiziranju objekata a ne radnji, te podataka a ne
logike. Na primjer, zapis neke fotografije prikazat će se kao objekt, a ne slovno-brojčana
oznaka.

8
 6. Osnovne komponente baze podataka
 HARDVER (Hardver je fizički uređaj na kojem se nalazi baza podataka. To može biti
računalo, server ili tvrdi disk.)
 SOFTVER (Softver za upravljanje bazom podataka omogućava baš to – upravljanje
bazom podataka. Kao takav, softver je neophodan, posebno u samom kreiranju baze,
konfiguraciji i postavkama za sigurnost i optimiziranje.)
 PODATAK (Podatak je informacija koju baza podataka sačuva. Podaci se dohvaćaju,
uklanjaju ili mijenjaju uz pomoć aplikacije koja komunicira s bazom podataka.)
 JEZIK ZA KOMUNICIRANJE S BAZOM PODATAKA (Programski jezik koji
komunicira s bazom, odnosno DBMS-om služi kao poveznica između same aplikacije i
baze podataka. Danas je najpoznatiji SQL.)
 PROCEDURE (Procedure određuju kako će baza podataka raditi, i kako će upravljati
podacima. Često se procedure koriste za komunikaciju između same aplikacije i baze
podataka, kao zamjena za direktno izvođenje SLQ-a iz aplikacije.)

7. Zapisivanje baze podataka