UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET VISOKA POSLOVNA KOLA PREDMET: MENADMENT INFORMACIONIH SISTEMA kolska 2010/2011.

godina

SKLADITENJE PODATAKA
SEMINARSKI RAD

PROFESOR: Doc. dr. sc. Edin Osmanbegovi ASISTENT: Mirza Sulji dipl. ing. el. STUDENT: Medina Dedi, II-466/07 Tuzla, novembar 2010.

SADRAJ
UVOD ................................ ................................ ................................ ................................ ............... 3 I BAZA PODATAKA ................................ ................................ ................................ ...................... 4
1.1. Podatak, informacija i datoteka ................................ ................................ ................................ 4

II SKLADITENJE PODATAKA ................................ ................................ ................................ .. 6

2.1. Nastanak potrebe za skladitenjem podataka kroz historiju................................ ....................... 6 2.2. Skladite podataka ................................ ................................ ................................ ................... 7 2.2.1. Osnovni pojmovi i znaajke skladita podataka................................ ................................ . 9 2.2.2. Ciljevi skladitenja podataka ................................ ................................ .......................... 11 2.2.3. Struktura skladita podataka................................ ................................ ........................... 12 2.2.4. Arhitektura skladita podataka................................ ................................ ........................ 14 2.2.5. Dimenzijski model podataka uskladitu ................................ ................................ ........... 14 2.2.6. Viedimanzionalni model podataka u skladitu................................ ................................ 15 2.2.7. Faze u izgradnji skladita podataka ................................ ................................ ................ 16 2.2.8. Vrste skladita podataka ................................ ................................ ................................ . 17

III UREAJI ZA SKLADITENJE PODATAKA ................................ ................................ ....... 18

3.1. Disketa ................................ ................................ ................................ ................................ .. 18 3.2. Zip i Jaz diskete ................................ ................................ ................................ ..................... 18 3.3. CD-ROM, CD-R, CD-RW ................................ ................................ ................................ ..... 19 3.4. DVD ................................ ................................ ................................ ................................ ..... 20 3.5. USB ................................ ................................ ................................ ................................ ...... 21 3.6. Magnetne trake ................................ ................................ ................................ ...................... 22

ZAKLJUAK ................................ ................................ ................................ ................................ 23 LITERATURA................................ ................................ ................................ ............................... 24

UVOD

Danas, vie nego ikada, potrebni su lahako dostupni i konzistentni podaci predstavljeni tako da u isto vrijeme, precizno i saeto daju prikaz organizacije u cjelini kao i njenog okruenja. Meutim, sloeni uslovi poslovanja generiu svakim danom sve vei broj poslovnih dogaaja, a dobijeni podaci najee su pohranjeni u operativnim bazama podataka. Zbog veliine takvih baza nije ih mogue pretraivati u stvarnom vremenu, a kad se i dobije konani odgovor na upit, obino su to izvjetaji u dvodimenzionalnom obliku na velikom broju stranica i predstavljaju selektovano prepisivanje podataka iz baze. Radi toga se prilo kreiranju novih oblika organizovanja podataka u raunarskim memorijama informacionih sistema. Razvijena je nova generacija raunarskih sistema koja se temelji na konceptu skladitenja podataka. Skladite podataka sadri podatke prikupljene iz razliitih izvora, hstorijske podatke kao i podatke iz vanjskog okruenja, a dizajnirano je tako da omoguava pretraivanje podataka, on-line analitiku obradu, izvjetavanje i podravanje procesa donoenja odluka. Skladite podataka (Data Warehouse) podrazumijeva zbirku podataka izolovanih iz operativnih baza i spremljenih u posebne baze odnosno skladita podataka. Postupak skladitenja podataka predstavlja kontiniran proces planiranja, graenja, prikupljanja podataka iz razliitih izvora te njegovog koritenja, odravanja upravljanja i stalnog unaprjeenja. Ovaj seminarski rad je sastavljen od tri cjeline. Prvi io seminarskog rada nam poblie objanjava pojam baze podataka. Drugi dio je posveen skladitenju podataka, odnosno ciljevima, strukturi, modelima kao i vrstama skladita podataka. Trei dio seminarskog rada se odnosi na ureaje za skladitenje podataka te poblie objanjava svaki od njih.

BAZA PODATAKA

I BAZA PODATAKA
Baza podatka (Data Base DB) je skup ustrojenih, logiki povezanih zapisa ili datoteka. Zapisi su s podacima u nekoj meusobnoj vezi. To je onaj organizirani skup podataka pohranjenih u raunaru koji se moe automatski pretraivati.1 Baza (banka) podataka je kolekcija podataka organizovanih za brzo pretraivanje i pristup, koja zajedno sa sistemom za administraciju, organizovanje i memorisanje tih podataka, ini sistem baze podataka. Iz ugla korisnika, podaci su na neki logiki nain povezani. Oni predstavljaju neke aspekte realnog svijeta. Korisnici pristupaju bazi podataka prvenstveno preko upitnika. Koritenjem kljunih rijei i svrstavanjem komandi korisnici mogu brzo da pronau, preurede, grupiu i odaberu oblast u mnogim zapisima koje treba vratiti ili pomou kojih treba sastaviti izvetaje o naroitoj skupini podataka u skladu s pravilima dotinog sistema voenja baze podataka. Postoje razliite vrste baza podataka, zavisno od toga, na koji nain su podaci interno organizovani. Tako se razlikuju hijerarhijske, mrene (CODASYL), relacionalne, objektno-orijentisane, objektno-relacione, prilagoene za WEB, XML i multimedijske baze podataka. Podaci su predstavljeni na uniformni nain, to olakava pristup i koritenje od strane eksternih programa. Tako jednu bazu podataka moe koristiti niz razliitih programa, pisanih u razliitim programskim jezicima.2 1.1. Podatak, informacija i datoteka Rije podatak (Data) potie od mnoine latinske rijei datum to znai dio informacije. Podatak je jednostavna neobraena izolirana misaona injenica koja ima neko znaenje. Podaci su znakovni prikaz injenica i pojmova koji opisuju svojstva objekata i njihovih odnosa u prostoru i vremenu. Podatak je nematerijalne prirode, on jednostavno postoji u naim mislima i nema znaenje unutar ili izvan svog postojanja ili o samom sebi pa se pridruuje znaenju kojim opisujemo svojstva objekata. Moe postojati u bilo kojem obliku bio upotrebljiv ili ne. Oblici podataka su zvuni, slikovni, brojani i tekstualni. Biljee se na njima primjerene naine.3

Teni A., Poslovna informatika, Univerzitet "Demal Bijedi", Mostar, 2005., str. 122 http://www.wikipedia.org/, (01.11.2010.) 3 http://www.hr.wikipedia.org/, (01.11.2010.)
2

BAZA PODATAKA

Podatak je u sutini nesupstancijalne naravi, i primarno postoji kao misaoni objekt. Pridruen je nekom konceptu, odnosno znaenju kojim opisujemo svojstva. Podatak je pojam koji opisuje i kvantificira stanje nekog procesa u realnom svijetu. Podatak je esto vrlo perpleksirani entitet. Podatak se moe shvatiti kao apstraktna struktura sastavljena od:4
y y y

znaenja (naziv i opis znaenja odreenog svojstva ), vrijednosti (mjera i iznos), vremena.

Podatak predstavlja simboliki i formaliziran prikaz injenica, pojmova i instrukcija, pogodan za komuniciranje, interpretaciju i obradu uz pomo ljudi ili strojeva. To je u osnovi poruka koja se moe i ne mora iskoristiti. Ako postoji i najmanja vjerovatnost da se poruka jednoznano i tano iskoristi, te predstavlja neosporivu injenicu, tada predstavlja informaciju, odnosno, podaci u kontekstu i kombinirani unutar strukture ine informaciju. Rije informacija potjee od latinske rijei informare to znai informiranje, obavjetavanje. Informacija (Information) je rezultat analize i organizacije podataka na nain da daje novo znanje primatelju. Informacija je raznolikost poruka od poiljatelja do primatelja. Ona postaje znanje kad je interpretirana, odnosno stavljena u kontekst ili kad joj je dodato znaenje. Informaciju ine podaci kojima je dano znaenje putem relacijskih veza, odnosno organizirani podaci koji su ureeni za bolje shvaanje i razumijevanje. Zna enje informacije moe biti korisno, ali i ne mora.5 Datoteka (File) je skup podataka u operacijskom sistemu, koji predstavlja jedinstvenu cjelinu. Datoteka ima svoje ime, vlasnika, atribute. Datoteka je strukturirani sastav podataka koji su sadrajno usko povezani i koji se nalaze na internom ili eksternom mediju za memorisanje, obino nalazi na disku ili na magnetsku traku. Podaci memorisani u datotekama opstaju i nakon prestanka rada odreenog programa kojem pripadaju i nazivaju se persistentni podaci.6

4 5

http://www.wikipedia.org/, (01.11.2010.) http://www.hr.wikipedia.org/, (01.11.2010.) 6 http://www.bs.wikipedia.org/, (01.11.2010.) 5

SKLADITENJE PODATAKA

II SKLADITENJE PODATAKA

2.1. Nastanak potrebe za skladitenjem podataka kroz historiju Skladitenje podataka je novi koncept koji se pojavio sredinom 1990-tih godina XX stoljea. Razvio se zbog potrebe dobijanja informacija u kratkom vremenu, te slui kao potpora poslovnom odluivanju. Skladite podataka sadri veliku koliinu podataka i omoguava da se na osnovu tih podataka dobiju kvalitetna izvjea koja pomau odgovornim ljudima pri donoenju poslovnih odluka. U historijskom pregledu razvoja skladitenja podataka treba poeti sa opisom kako se postupalo s podacima prije nastanka koncepta skladitenja. Kroz historiju sistemskog razvoja glavni naglasak je bio na unaprijeenju operacijskih sistema. Za takve sisteme nije praktino zadravati stare podatke neodreeno vrijeme, ve su se ti podaci uklanjali i spremali u arhive (veinom su se spremali na magnetske trake, vrpce). Takav nain rada bio je tipian za sisteme 1970-tih godina koji su bili monolitni sistemi sa centraliziranim mainframe raunarom. Ipak takvi sistemi su glavni izvor podataka za analizu. Te sisteme zovemo naslijedeni sistemi (Legacy Systems). 1980-tih godina dolazi do popularizacije osobnih raunara. Snaga tih raunara raste, uvode se nove mogunosti, pojavljuju se grafika suelja prema korisniku (GUI Graphical User Interface), jednostavnije rukovanje te raunari postaju laki za uptrebu. Popularizacija osobnih raunara dovela je do toga da se poeo smanjivati jaz izmeu programera i krajnjih korisnika. Takvi sistemi su omoguili izvlaenje podataka iz naslijedenih sistema na osobne raunare. Razvili su se alati za izradu izvjetaja i za analizu. Vrhunac sistema za analizu prije pojave skladitenja podataka bili su sistemi za potporu odluivanju i izvrni informacijski sistemi. Iako ti sistemi zbog svoje visoke cijene nikad nisu nali iroku primjenu, ipak su bili pretea skladitenja podataka. S podacima se kroz historiju postupalo razliito. Na samom poetku razvoja informatikih sistema podatke se ak uklanjalo sa sistema na posebne medije za pohranu podataka. Glavni uzrok za to je bila nedovoljno razvijena tehnologija. Tadanji raunari su bila preslabi, premalog kapaciteta i nisu mogli zadovoljiti potrebe. Meutim, napredak na polju elektronike industrije doveo je do znatnog poboljanja performansi sistema.
6

SKLADITENJE PODATAKA

Procesorska mo se neprekidno poveava, pojavljuju se napredne arhitekture procesora, ulazno/izlazni procesi (input/output ) se ubrzavaju, a to je najvanije, gustoa zapisa postaje vea, a time i diskovi sve veeg kapaciteta i manjih dimenzija. Usprkos razvoju tih komponenti njihova cijena pada i moni strojevi postaju pristupani irem krugu ljudi, to je omoguilo drugaiji pristup pohrani podataka, kao i obradi tih podataka, a meu ostalim je omoguilo i razvoj koncepta skladitenja podataka. Kao posljedica napretka pojavljuju se i sve snaniji osobni raunari koji omoguavaju razvoj klijent/server arhitekture kao i distribuiranog raunarstva. Programska podrka se takoer razvija i izgrauju se sve monije aplikacije koje se "vrte" na osobnim raunarima. Osobni raunari su za skladitenje podataka vani jer korisnici danas pristupaju podacima u skladitima podataka koristei uglavnom osobne raunare i aplikacije na njima. Jo jedan faktor je uticao na skladitenje podataka, a to je pojava koncepta intranet-a i koritenja web baziranih aplikacija. Putem Intranet-a podaci u skladitu podataka postaju dostupni svima unutar kompanije. Osim napretka na polju elektronike industrije na razvoj skladitenja podataka je uticala i sama poslovna priroda tj. promjene u poslovnoj prirodi. Tokom 1990-tih su se dogodile velike promjene u svijetu. Komunizam se raspao, nastale su nove drave koje su prele na trino orjentisanu ekonomiju te su se tako stvorila nova trita. Ritam ivota se ubrzao, vrijeme je postalo izuzetno vano. Javio se globalizacijski pokret, preduzea su prerasla granice drava i poela su se iriti po svijetu. U tom modernom nainu rada informacija je postala izuzetno bitna i to ona informacija koja je isporuena na vrijeme, te se javila potreba za neim to se danas zove skladite podataka.7 2.2. Skladite podataka Skladite podataka (Data Warehouse) skup je podataka organizacije na kome se temelji sistem potpore odluivanju. Iz svrhe proizlazi da skladite podataka treba podacima potpuno "pokriti" jedno ili vie poslovnih podruja (npr. nabave, prodaje), da podaci u skladitu trebaju biti sveobuhvatni, tj. "integrirani" od unutranjih podataka organizacije, ali i podataka iz njenog okruenja. Podaci moraju obuhvatiti dui vremenski period (pet, deset ili vie godina), jer su vremenske analize poslovno vrlo znaajne. Orijentisanost prema

http://www.skladistenje.com/, (03.11.2010.) 7

SKL poslovni podataka.

E JE P

nali ama ne zahtijeva od skladi ta da se podaci promptno aur iraju kao u bazi

naziva se podruni

Manje skladi t e podataka koje obuhva ta podatke samo jednog poslovnog podru j a

ldit

podataka (Data Mart . Skladi te podataka namjenjeno je

menader ima, ali i svima koji u svom poslu obavljaju razliite analitike zadatke, kao to su poslovi praenja i izvjetavanja, koji se temelje na pr imjeni razliitih poslovnih pravila, a obavljaju se postavljanjem usmjerenih upita i analizom dobivenih rezultata; poslo vi analize i dijagnosticiranja, koji se t emelje na umjenosti, iterativnim a obavljaju se i pronalaenjem

analizom dobijenih informacija; i poslovi planiranja i simulacije, koji se temelje na znanju, a obavljaju se modeliranjem izraenog modela. i
8

izvrenjem

Izvor: http://www. infotrend.hr/

U IS-u (informacioni sistem preduzea, skladite podataka je: y y mjesto na kojem se skupljaju i pohranjuju poslovni podaci, izvor informacija za poslovno odluivanje i stvaranje noveposlovne inteligencije.

Primarne funkcije skladita podataka su: y skladite je odraz poslovnih pravila to se pr imjenjuju kod donoenja strateki h odluka, y skladite predstavlja taku u kojoj se skupljaju podaci koji e posluiti za stvaranj e integriranih, predmet no or jentiranih informacija,
8 9

http://www.ef .hr/, (30.10.2010.) http://www.oliver.efos.hr/, (31.10.2010.) 10 http://www.oliver.efos.hr/, (31.10.2010.) 8

SKL

E JE P

y skladite je muzej strateki h informacija njima, y skladite je izvor informacija koje se izvode iz spremita podataka (Data Mart). Spremita se kor iste za analitike obrade, data mining, ili postavljanje upita. ija se historija moe povezati s podacima i odnosima meu

Izvor: http://www.infotrend.hr/

illiam-a H. mmona, skladite podataka je onaj oblik baze podataka kome su svojstvena sljedea 4 obiljeja:
Prema definiciji o o o o usmjerenost predmetima (funkcionalnim podrujima) , sadrajna nepromjenjivost, integriranost, vezanost uz vr ijeme (vremenska odreenost) .

2.2.1. Osnovni poj ovi i znaaj skladi ta podataka Skladite podataka je baza podataka koja sadri historijske, nepromijenjive podatke koji su logiki i fiziki izvueni iz raznih izvora. Ti podaci se u skladu s definiranim model om uitavaju u skladit e i integriraju s postojeim podacima, a sve to u svrhu potpore poslovnom odluivanju. 12 Kao to je vidljivo iz definicije skladite sadri podatke koji dolaze iz raznih izvora, uglavnom operacijskih i transakcijskih baza. Bitno je naglasiti da je skladite podataka fiziki odvojeno i logiki transformirano od izvora podataka.

11 12

http://www.oliver.efos.hr/, (31.10.2010.) http://www.s ladiste je.com/, (03.11.2010.)

SKLADITENJE PODATAKA

Skladitenje podataka je proces integracije podataka o poslovanju neke organizacije u jednu bazu podataka iz koje krajnji korisnici mogu raditi izvjea, postavljati upite i analizirati podatke. Skladitenje je proces koji ne zavrava inicijalnim uitavanjem podataka, ve se skladite podataka osvjeava novim podacima u nekim, vie ili manje pravilnim, vremenskim intervalima (npr. svaki dan, sedmicu, mjesec,...). Iz toga slijedi da je skladitenje podataka kontinuiran i dugotrajan proces.13 Uz pojmove skladitenja i skladita podataka esto se jo spominju pojmovi iskopavanja podataka (Data Mining), OLAP (On-Line Analytic Processing) i metapodaci.14
y

Iskopavanje podataka (Data Mining) je proces automatskog otkrivanja prethodno nepoznatih obrazaca i odnosa medu podacima u bazi podataka. OLAP (On-Line Analytic Processing) obuhvata skup alata koji krajnjem korisniku pruaju potporu poslovnom odluivanju, a temelje se na dimenzijskom (viedimenzijskom) pristupu. Cilj takvog pristupa je omoguavanje korisniku da dobije uvid u znaenje podataka na osnovu kojeg onda korisnik donosi odluke. Takoder, taj skup alata sadri i alate koji korisnicima pomau u prikazivanju podataka u obliku raznih grafova i tablica. Metapodaci (podaci o podacima - Metadata) je izraz koji oznaava sekundarne, pomone podatke koji sadre informacije o podacima u skladitu podataka ili sadre informacije kako te podatke najlake obraditi. Metapodaci nam pomau i u izvlaenju podataka i u rjeavanju upita nad podacima.

Osnovna ideja skladitenja podataka je da se u njemu pohranjuju podaci namjenjeni za izvoenje poslovne analize, a pristup tim podacima je najefikasniji ako su ti podaci odvojeni od podataka pohranjenih u operacijskim sistemima. Postoje mnogi razlozi za to razdvajanje koji su se tokom vremena razvijali, ali ti razlozi se razmatraju formalno prilikom izgradnje skladita podataka. Jedan od tih razloga za razdvajanje je injenica da podaci u skladite podataka mogu doi i iz vie izvora (vie operacijskih sistema). Ako podaci dolaze iz vie izvora logino je da se kombiniraju i spremaju samostalno i odvojeno od svojih izvora. Podaci se izvlae iz raznih
13 14

http://www.skladistenje.com/, (03.11.2010.) http://www.skladistenje.com/, (03.11.2010.) 10

SKLADITENJE PODATAKA

izvora kako bi se mogli usporeivati. Mogunost uspostavljanja i razumijevanja odnosa izmedu aktivnosti razliitih organizacijskih grupa unutar kompanije se esto istie kao najvea snaga skladita podataka. Takoder, bitan razlog za odvajanje podataka od operacijskih sistema je injenica da se procesi obrade transakcije i analize podataka bitno razlikuju, odnosno da postoji razlika izmeu transakcijskih (operacijskih) sistema i sistema za analizu. Transakcijski sistem (OLTP) pridaje najveu vanost raspoloivosti i brzini obrade i ne smije se dozvoliti da analiza podataka dovede do degradacija performansi transakcijskog sistema. To je kljuni razlog razdvajanja. Transakcijski sistem i skladite podataka se takoder razlikuju i po podacima. Kod transakcijskog sistema ti podaci sadravaju trenutne vrijednosti, oni su detaljni i izuzetno promijenjivi (tokom svake sekunde se moe obaviti i nekoliko hiljada transakcija koje mijenjaju vrijednosti tih podataka). Za razliku od transakcijskog sistema skladite podataka sadri sumarne podatke koji su bitni za analizu, podaci su vremenski nepromijenjivi (jednom kad se uitaju u skladite vie se ne mijenjaju). Sistemi se razlikuju i po namjeni. OLTP je namijenjen za voenje poslovnog procesa, dok je skladite namijenjeno za izvodenje procesa analize i izvjetavanja. OLTP najee pristupa nekoliko zapisa odjednom dok skladite ita i do nekoliko milijuna zapisa istovremeno. OLTP koriste slubenici za obavljanje svog posla, dok skladite koriste analitiari i manager-i za donoenje poslovnih odluka. OLTP i skladite su sistemi koji se razlikuju u svim bitnim znaajkama te je logino da ta dva sistema budu odvojena i fiziki i logiki.15 2.2.2. Ciljevi skladitenja podataka

Skladitenje podataka odnosno izgradnja skladita podatka imaju svoj razlog i opravdanost. Razlog za pokretanje jednog takvog projekta lei u injenici da ako se taj projekat dobro i struno napravi, on omoguuje svojim korisnicima dobijanje kvalitetne informacije u trenutku to je u dananjim uv slovima poslovanja ne samo poeljno, ve i neophodno. Svaki projekat, pa tako i projekat izgradnje skladita podataka, mora zadovoljiti odredene zahtjeve (ciljeve).

15

http://www.skladistenje.com/, (03.11.2010.) 11

SKLADITENJE PODATAKA

Neki od ciljeva koje skladita podataka trebaju postii ili omoguiti su: 16 1) Skladite podataka mora omoguiti pristup podacima bitnim za neku organizaciju
y

Manager-i i analitiari moraju imati pristup do podataka koji su bitni za tu organizaciju. Taj pristup treba biti neposredan, brz, na zahtjev korisnika i mora omoguiti visoke performanse. Sve to korisnici moraju moi postii koristei svoj osobni racunar.

2) Podaci u skladitu podataka moraju biti konzistentni

y

Konzistenstnost znai da ako dva korisnika trae isti podatak moraju dobiti isti odgovor iako su oni to traili u razliito vrijeme. Takoder, znai da ako podaci od juer nisu do kraja uitani korisnik mora biti upozoren.

3) Podaci se u skladitu podataka mogu kombinirati na sve mogue naine (Dice And Slice Requirement)
y

To omoguava dimenzijski model.

4) Skladite podataka nisu samo podaci, vec ono mora sadravati i skup alata za postavljanje upita (Query Tools), alata za analizu i predstavljanje informacije
y

Smatra se da je 60% potrebnog za uspjeh skladita podataka sadrano u samim podacima, a 40% se odnosi na soft are za analizu.

5) Skladite podataka je mjesto gdje se objavljuju koriteni podaci 6) Kvaliteta podataka u skladitu je pokreta poslovnog restrukturiranja

2.2.3. Struktura skladita podataka Skladite podataka ine dva osnovna dijela: podaci i mehanizmi manipulacije tim podacima. Dio skladita s podacima ine: osnovni podaci i agregirani viedimenzionalni podaci; a mehanizme manipulacije ine: postupci ekstrakcije i transformacije, sistem upravljanja podacima, postupci analitike obrade i prezentacija.17 Unutranji i vanjski izvori podataka pune skladite podataka. to je razina odluivanja via, to je udio vanjskih podataka vei. Postupcima ekstrakcije i transformacije, koji predstavljaju vezu skladita s okolinom (transakcijski sistem i vanjske baze podataka),

16 17

http://www.skladistenje.com/, (03.11.2010.) http://www.hrcak.srce.he/, (02.11.2010.) 12

SKL

E JE P

dobijaju se osnovni podaci skladita. Sistemom za upravljanje podacima dobijaju se agregirani, viedimenzionalni podaci. i dvajanje i kombinovanje svi dimnezija (Slice And Dice Requirement), rotacija isticanj e jedne dimenzije dok su druge u pozadini (Pivoting), grafiko prikazivanje informacija (C arting), prognoziranje, modeliranje, statistike analize (trend, ekstraolacija, klasteriranje, itd.), "ta-ako" funkcije, agregacija i detaljizacija (Drill Up, Drill Down - svrdlanje). Analitike obrade predstavljaju naine pronalaenja razliitih oblika informacija potrebnih u procesu odluivanja. Prezentacija informacija, najvia razina skladita podataka, jeste korisniko suelje, odreujui nain Postupci analitike obrade osiguravaju obrade kao to su: selekcija, isijecanje,

postavljanja upita i prikaza rezultata upita tekstom, slikom, grafikonom i sl. Budui se radi o sistemu za potporu odluivanju, skladite podataka namijenjeno je menarer-ima. Zato je vano da suelje omoguuje ugodan rad u grafikom okruenju, koji e osigurati jednostavno i brzo postavljanje upita i vizelno odgovarajui prikaz rezultata upita. Poveu li se razina analitike obrade i kor isniko suelje, dolazi se do pojma online analitike obrade, odnosno tzv. OLAP alata.18
Struktura skladita podataka. Izvor: http://www.hrcak.srce.he/

18

http://www.hrcak.srce.he/, (02.11.2010.) 13

SKL 2.2.4. Arhitktra skladi ta podataka Danas su u upotrebi tri osnovne arhitekture skladita podataka:19

E JE P

1) dvoslojna s jednim zajednikim skladit em podataka - (Izvori podataka + Dat a Warehouse) 2) dvoslojna s veim brojem nezavisnih lokalnih spremita podataka- (Izvor i podataka + Data Marts) 3) troslojna s jednim skladit em i veim brojem spremita - (Izvori podataka + Data Warehouse + Data Marts) 2.2.5. inzijski model podataka uskladi tu Dimenzijski model je t ehnika logikog dizajna koja tei prikazivanju podataka na standardiziran, intuitivan nain koji omoguava pristup podacima velikom brzinom. Dimenzijski model se najee prikazuje apstraktno kao kocka ije dimenzije predstavljaju dimenzije posla koji modeliramo, a podatak na presjeku tih dimenzija predstavlja podatak koji traimo.20 Poslovne pojave se posmatraju "dimenzijski". dimenzijski u Podaci obliku se prikazuju Svaka

kocke.

dimenzija kocke odnosi se na jedno obiljeje poslovne pojave. U pr ikazanom sluaju radi se o tritu, proizvodu i vremenu. Jedna elija (kockica) odgovara jednom elementu svake dimenzije i sadri vrijednosti prodaje za proizvod. Ako se radi o vie od tri dimenzije radi se o hiperkocki.21
Grafiki prikaz rotac ije u dimenzijskom modelu Izvor: http://www.hrcak.srce.he/

Struktura dimenzijskog modela se sastoji od jedne tablice sa sloenim klju em koje se naziva tablicom injenica (Fact Table) i vie tablica dimenzija (Dimensional Tables) od koji h
19

http://www.oliver.efos.hr/, (31.10.2010.) http://www.skladiste je.com/, (03.11.2010.) 21 http://www.ef .hr/, (30.10.2010.)

20

14

SKLADITENJE PODATAKA

svaka ima jednostavan klju koji je dio sloenog kljua tablice injenica. Takva struktura se esto zove zvijezda spoj (Star-Join Schema).22 Pri obradi dimenzijskih podataka susreemo specifine operacije: rotiranje, selektiranje, te detaljiziranje. Rotacija je promjena orijentacije dimenzija na ekranu ili papiru, tj. odreivanje redoslijeda dimenzija u prikazu. Ako se radi o dvjema dimenzijama, rotacija predstavlja zamjenu redoslijeda dviju dimenzija. Selekcija je izbor pozicija jedne dimenzije. Istovremeno se mogu selektirati pozicije razliitih dimenzija. Detaljiziranje (Drill Down) i agregiranje (Drill Up), odnosno, silaenje i uzlaenje po hijerarhiji pozicija jedne dimenzije, takoer se smatra operacijom specifinom za dimenzijsku bazu podataka.23 2.2.6. Viedimanzionalni model podataka u skladitu Viedimenzionalni prikaz podataka skladita podataka puni se izvorima podataka unutar organizacije kao i vanjskim izvorima podataka. Postupcima ekstrakcije, transformacije i punjenja kojima se zaprimaju podaci iz unutranjih i vanjskih izvora dobijaju se osnovni podaci skladita. Primjenom sistema za upravljanje podacima dobijaju se agregirani, viedimenzionalni podaci koji razliitim analitikim metodama obrade omoguuju dobijanje razliitih oblika informacija potrebnih menaderima u procesu donoenja odluka. Najvea prednost dimenzione strukture je mogunost vizuelne prezentacije informacija. Povezivanje skladita podataka s korisnikim interface-om, uz odreivanje naina postavljanja upita i prikaza rezultata upita omogueno je menager-ima jednostavno i brzo postavljanje upita kao i odgovarajui prikaz rezultata upita i to prema potrebi tekstom, slikom, grafikonom i sl. U skladitu podataka se najee koristi dimenziona struktura podataka koja se temelji na elementima relacione baze podataka odnosno na relacionim tabelama. Vezni element koji objedinjuju sve elemente predstavlja sredinja relaciona tabela. Ona pohranjuje elemente primarnih ifri svake od relacionih tabela koje uestvuju u strukturi, te numerike varijable koje elimo analizirati.

22 23

http://www.skladistenje.com/, (03.11.2010.) http://www.e zg.hr/, (30.10.2010.) 15

SKL

E JE P

Za vizuelni prikaz modela podataka kor isti se tzv. zvijezda ema (Star Shema) jer dijagram ima izgled zvijezde, kao to je prethodno navedeno - jednu sredinju veli ku relacionu tabelu koja se naziva i tabelom injenica ( Fact Table) i skup manjih tabela. Tabela injenica je najvea tabela u skladitu podataka, a njena veliina zavisi od nivoa poslovnog procesa koji se prati. Ona je jedina tabela koja je povezana s ostali m dimenzijskim tabelama u modelu podataka. posjeduju odnosno prikazuju predstavljaju Dimenzione odreene pozicije tabel e atribute, i koj e npr.
24

dimenzija pojavu,

mogunosti

neku

otpremu odreenog proizvoda.

Izvor: http://www.scribd.com/

Viedimenzionalna struktura podataka prua velike mogunosti za otkrivanje mnogi h detalja razliitim postupcima analitike obrade kao to su agregacija i detaljizacija ili svrdlanje (Drill Up, Drill Down, Drill Through), unakrsno tabeliranje (Cross Tabulation), selekcija, isijecanje, izdvajanje i kombinovanje svih dimenzija ( Slice And Dice Requirement), rotacija, odnosno, isticanje jedne dimenzije dok su druge u pozadini ( Pivoting), prognoza, modelovanje, grafiko pr ikazivanje (Charting), statistike analize (Trend, Klaster), itd. 2.2.7. Faze u izgradnji skladi ta podataka Faze izgradnje skladita podataka su:25 1) odabrati platformu (DBMS) npr. Oracle, SQL Server ili dr. (najbolje onaj sistem koji se ve kor isti ako omoguuje i skladitenje), 2) definisanje potrebnih podataka u skladitu i grupiranja podataka , 3) definisanje strukture skladita,

"

24 25

http://www.scribd.com/, (01.11.2010.) http://www.oliver.efos.hr/, (31.10.2010.) 16

SKLADITENJE PODATAKA

4) ETL procesi ekstrakcija, transformacija, punjenje - inicijalno uitavanje podataka u skladite (Initial Load), 5) automatizirano osvjeavanje podataka u jednakim vremensk im razmacima (Incremental Load), 6) odreivanje metapodataka (ko popunjava podatke, to, kada, kako) i autorizacija pristupa, 7) analize (kreiranje upita i izvjetaja) generatori izvjetaja, OLAP i kopanje podataka (Data Mining). 2.2.8. Vrste skladita podataka Uz poboljanja u tehnologiji, kao i inovacije u koritenju tehnike skladitenje podataka, skladita podataka su se promijenile.
o Offline skladita podataka su skladita podataka koji se esto auriraju, dnevno,

sedmino ili mjeseno, te se podaci zatim pohranjuju u integrirane strukture, gdje drugi mogu pristupiti i izvoditi izvjetavanje.
o Real Time skladita podataka su podaci skladita gdje je svaki trenutak priliv novih

podataka.
o Integrirana skladita podataka su skladita podataka koja se mogu koristiti i za

druge sisteme. 26

26

http://www.tech- aq.com/, (02.11.2010.) 17

URE JI Z SKL

E JE P

III URE

I Z SKL

ITE

E PODATAKA

$ skladi tenje podataka. Podaci se mogu uvati na hard (tvrdim) diskovima i pomou ureaja % sa izmenjivim medijumima, kao to su: disketa, ip i Jaz diskete, CD i DVD diskovi i
magnetne trake. 27 3.1. Di Disketa (savitljivi disk - Floppy Disc) je medijum za uvanje malih koliina podataka, koji se smetaju na obe strane savitljive krune membrane, premazane magnetni m materijalom. Ranije su postojale diskete prenika 5,25" i kapaciteta 1.2 MB, koje su ima le omot od tankog kartona. Danas su u upotrebi ostale disket e prenika 3,5" i kapaciteta 1.44 MB, koja se nalazi u plastinom omotu. Pored malog prostora za skladitenje, diskete su osjetljive, nepouzdane i est o dolazi do gubitka podataka. Jedina prednost disketa je da su ureaji koji slue za itanje i upisivanje podataka na disketu veoma jeftini i, po pravilu, postoje na svakom raunaru.28
Izvor: http://www.freefoto.com/

Za trajno uvanje podataka koji postoje na raunaru, kor istimo i ureaje za

Disketa se moe izmjenjivati izmeu mehanizama koja su ugraena u rauna re. Mogu se jednostavno vaditi i umetati u raunar i prenositi.29 3.2. Zip i Jaz di Zip i Jaz diskete predstavljaju dalji razvoj tehnologije savitljivih diskova. Zip disket e imaju kapacitet od 250 MB podataka, dok se na Jaz moe smestiti 2 GB. Iako su bre (Ja z ima skoro istu brzinu pr istupa podacima kao i Hard Disc) i mogu skladititi mnogo vee koliine podataka od obinih disketa, ove diskete nisu nikad zaivele u iroj upotrebi, kako

27 28

http://www.link-elearning.com/, (03.11.2010.) http://www.link-elearning.com/, (03.11.2010.) 29 http://www.ahy co.ffri.hr/, (04.11.2010.) 18

URE JI Z SKL

E JE P

zbog posebnih skupih ureaja koji ih kor iste, tako i zbog pojave optikih diskova manji h dimenzija.30 3.3. CD-ROM, CD-R, CD-RW Prvi kompakt diskovi (Compact Disc, CD), prenika 120 mm i debljine 1.2 mm, su se pojavili 1970-ih godina XX stoljea i sluili su za uvanje muzike. Za skladitenje podataka poinju da se kor iste 1990-ih (Compact Disk Read-Only Memory). CD-ROM (Compact Disk Read-Only Memory) je tanak plastini disk sa jedne strane premazan slojem aluminija, na kojoj su smeteni podaci. Podaci se sa diska mogu samo itati, pomou laserskog zraka, bez ikakvog fizikog kontakta ureaja za itanje sa samim diskom, to omogu ava dugotrajnost zapisa. Kapacitet diska je 650-700 MB ili 80-ak minuta audio zapisa, a vrijeme pr istupa podacima se izraava u milisekundama. Podaci se na disk zapisuju u obliku spirale koje ide od unutranjosti ka krajevima diska.
Izvor: http://www.freefoto.com/

CD-R (Compact Disk Recordable) je verzija kompakt diska koja omoguava jedno upisivanje podataka.31 CD-R je CD na koji se moe pisati, ali ne i brisati ga, za razliku od CD-R a. U veini dananjih programa za zapisivanje podataka na disk postoji opcija da disk ne bude zavren, odnosno da se kasnije na njega, ako stane, zapisati jo potadaka, ali ne i obr isati zapisane podatke.32

Izvor: http://www.ahyco.ffri.hr/

30 31

http://www.link-elearning.com/, (03.11.2010.) http://www.link-elearning.com/, (03.11.2010.) 32 http://www.wikipedia.org/, (01.11.2010.) 19

URE JI Z SKL

E JE P

Nizozemski Philips je bio prvi na tritu sa CD-R ureajima sredinom 1993. godine.33 CD-RW (Compact Disk ReWritable) dozvoljava viestruki upis podataka na povrinu diska. Po izgledu je slian obinom CD-R disku ali za razliku od obinog CD-a, CDR je mogue kor istiti vie puta, jer se podaci mogu izbrisati i ponovno stavljati na disk. Sadraj kompakt diskova se ita pomou ureaja koji se nazivaju CD-itai, a CD-pisai dodatno mogu upisivati podatke na CD-R
Izvor: http://www.ahyco.ffri.hr/

diskove.34

3.4. DVD DVD je skraenica za engleski naziv Digital Video Disk, ili Digital Versatile Disk. Smatra se nasljednikom CD-a. Razvijen je 1990-ih godina i prvo je sluio samo za snimanj e filmova i muzike, a danas se kor isti i za skladitenje/pohranjivanje raznih podataka. Samim izgledom DVD je vr lo slian CD-u: plastini disk promjera 120 mm i debljine 1.2 mm. Oba diska koriste lasersku svjetlost za itanje podataka koji su uskladiteni u formi udubljenja i reflektirajuih povrina sa spiralnih staza na disku. Meutim, postoji vie fiziki h razlika izmeu CD-a i DVD-a. Kod DVD-a staze su smjetene blie jedna drugoj ime se poveava gustoa zapisa. Te staze zapravo ine jednu spiralu koja kada bi se "rairila", bila bi duine 11 km, duplo vie nego kod CD-a.
Poreenje povrina CD-a i DVD-a Izvor: http://www.ahyco.ffri.hr/
33 34

http://www.ahy co.ffri.hr/, (04.11.2010.) http://www.link-elearning.com/, (03.11.2010.) 20

URE JI Z SKL

E JE P

Razmak izmeu dvije staze, tzv. korak spirale kod DVD -a je 0.74 m, duplo manj e nego kod CD-a, gdje je korak spirale 1.6 m. Poprena du ina najmanjeg udubljenja kod DVD-a je 0.4 m, dok je kod CD-a za duplo vea: 0.83 m. Postoji vie razliitih formata DVD-a: DVD-Video (poseban format DVD-a za distribuciju videa), DVD-Audio (poseban format DVD-a za distribuciju istih audi o podataka), DVD-R (format DVD-a koji doputa jedno snimanje na disk), DVD-RW (format DVD-a koji doputa vie snimanja na disk).35 3.5. USB USB (Universal Serial Bus) i predstavlja tehnoloko r jeenje spajanja vanjskih ureaja s raunarom. Podaci se razmjenjuju serijski, a brzina razmjene podataka za inaicu USB 2.0 iznosi 480 Mbps. USB je suelje za komunikaciju izmeu raunala i periferija preko etvero ilnog oklopljenog kabela serijskom komunikacijom.36 Razvoj je zapoet 1994. godine od strane sedam vodeih svjetskih rau narski h kompanija: Intel, Microsoft, Compaq, IBM, DEC, NEC i Nortel. Tok razvoja tekao je kroz nekoliko prototipnih verzija: USB 0.7, USB 0.8, USB 0.9, USB 0.99 do prvog USB 1.0 koji je bio razvijen u Intel-u krajem 1995. godine, a ve poetkom 1996. godin e predstavljen je svjetskom tritu. 2000. godine izlazi specifikacija za USB 2.0, koji e biti standardiziran krajem 2001. godine od strane USB-IF. Zbog sve veeg broja ureaja koji se spajaju preko USB-a na raunar dolo je do ideje oko stvaranja beine USB veze koja bi prije svega snano doprinijela povezivanju ureaja sa laptop raunar ima. Poetkom 2004. predstavljena je ideja o wireless USB-u. Polovinom 2006. godine demonstriran je prvi prijenos preko beinog USB-a. 2008. godine na CES-u predstavljen je USB 3.0.37
Izvor: http://www.freefoto.com/
35 36

http://www.ahy co.ffri.hr/, (04.11.2010.) http://www.informatika.buzdo.com/, (04.11.2010.) 37 http://www.wikipedia.org/, (01.11.2010.) 21

URE JI Z SKL

E JE P

3.6. Magnetne trake Magnetne trake su oblik per iferne memor ije, slue za masovno pohranjivanj e podataka. Kapacit et memor ije je vr lo velik, ali su jako spor i. Sline su kao audio ili video trake. Izrauju se kao plastine trake, premazane oksidom eljeza i uzduno podijeljene na kanale. Magnetna traka je medij za pohranjivanje informacija, zvuka ili pokretnih slika koja se sastoji od magnetnog medija presvueno preko tanke plastine vrpce. Magnet nu traku izumi o je Fritz Pfleumer u Njemakoj 1928. godine kao poboljanje izuma spremanja zvuka na magnetnoj ici Valdermar-a Poulsen-a iz 1898. godine.38 Magnetna je traka jednostavan memor ijski element koji slui za pohranu podataka. Trake posjeduju tri magnetne staze za upisivanje podataka. Koliine i vrste podataka koje se mogu upisivati
Izvor: http://www.pointcare.matf.bg.ac.rs /

na

magnetnu

traku

odreene

su

meunarodnim standardom ISO 7811.39

38 39

http://www.wikipedia.org/, (01.11.2010.) http://www.akd.hr/, (02.11.2010.) 22

ZAKLJUAK
Baza podatka (Data Base DB) je skup ustrojenih, logiki povezanih zapisa ili datoteka, to je onaj organizirani skup podataka pohranjenih u raunaru koji se moe automatski pretraivati. Skladite podataka je (Data Warehouse) onaj oblik baze podataka kome su svojstvena sljedea 4 obiljeja: usmjerenost predmetima (funkcionalnim podrujima), sadrajna nepromjenjivost, integriranost, vezanost uz vrijeme (vremenska odreenost). Skladite podataka je skup podataka organizacije na kome se temelji sistem potpore odluivanju. Skladitenje podataka je proces integracije podataka o poslovanju neke organizacije u jednu bazu podataka iz koje krajnji korisnici mogu raditi izvjea, postavljati upite i analizirati podatke. Skladitenje je proces koji ne zavrava inicijalnim uitavanjem podataka, ve se skladite podataka osvjeava novim podacima u nekim, vie ili manje pravilnim, vremenskim intervalima. To je kontinuiran i dugotrajan proces. Skladite podataka ine dva osnovna dijela: podaci i mehanizmi manipulacije tim podacima. Dio skladita s podacima ine: osnovni podaci i agregirani viedimenzionalni podaci; a mehanizme manipulacije ine: postupci ekstrakcije i transformacije, sistem upravljanja podacima, postupci analitike obrade i prezentacija. Za trajno uvanje podataka koji postoje na raunaru, koristimo i ureaje za skladitenje podataka. Podaci se mogu uvati na hard (tvrdim) diskovima i pomou ureaja sa izmenjivim medijumima, kao to su: disketa, Zip i Jaz diskete, CD i DVD diskovi i magnetne trake.

23

LITERATURA

Knjige: 1) Teni A., Poslovna informatika, Univerzitet "Demal Bijedi", Mostar, 2005. Internet adrese: 1) http:// 2) http:// 3) http:// 4) http:// 5) http:// 6) http:// 7) http:// 8) http:// 9) http:// 10) http:// 11) http:// 12) http:// 13) http:// 14) http:// 15) http:// .ahyco.ffri.hr/, (04.11.2010.) .bs. ikipedia.org/, (01.11.2010.) .efzg.hr/, (30.10.2010.) .freefoto.com/, (01.11.2010.) .hr. ikipedia.org/, (01.11.2010.) .hrcak.srce.he/, (02.11.2010.) .informatika.buzdo.com/, (04.11.2010.) .infotrend.hr/, (04.11.2010.) .link-elearning.com/, (03.11.2010.) .oliver.efos.hr/, (31.10.2010.) .pointcare.matf.bg.ac.rs/, (31.11.2010.) .scribd.com/, (01.11.2010.) .skladistenje.com/, (03.11.2010.) .tech-faq.com/, (02.11.2010.) . ikipedia.org/, (01.11.2010.)

24

PRILOG 10 pitanja i odgovora

1. Definisati Bazu Podataka (BP)? Baza podataka (banka - Data Base DB) je kolekcija podataka organizovanih za brzo pretraivanje i pristup, koja zajedno sa sistemom za administraciju, organizovanje i memorisanje tih podataka, ini sistem baze podataka. Iz ugla korisnika, podaci su na neki logiki nain povezani. Oni predstavljaju neke aspekte realnog svijeta. Korisnici pristupaju bazi podataka prvenstveno preko upitnika. Koritenjem kljunih rijei i svrstavanjem komandi korisnici mogu brzo da pronau, preurede, grupiu i odaberu oblast u mnogim zapisima koje treba vratiti ili pomou kojih treba sastaviti izvetaje o naroitoj skupini podataka u skladu s pravilima dotinog sistema voenja baze podataka. Postoje razliite vrste baza podataka, zavisno od toga, na koji nain su podaci interno organizovani. 2. Definisati skladite podataka? Skladite podataka (Data Warehouse) skup je podataka organizacije na kome se temelji sistem potpore odluivanju. Iz svrhe proizlazi da skladite podataka treba podacima potpuno "pokriti" jedno ili vie poslovnih podruja (npr. nabave, prodaje), da podaci u skladitu trebaju biti sveobuhvatni, tj. "integrirani" od unutranjih podataka organizacije, ali i podataka iz njenog okruenja. Podaci moraju obuhvatiti dui vremenski period (pet, deset ili vie godina), jer su vremenske analize poslovno vrlo znaajne. Orijentisanost prema poslovnim analizama ne zahtijeva od skladita da se podaci promptno auriraju kao u bazi podataka. Skladite podataka je:
y y

mjesto na kojem se skupljaju i pohranjuju poslovni podaci, izvor informacija za poslovno odluivanje i stvaranje nove poslovne inteligencije. 3. Skladitenje podataka? Skladitenje podataka je novi koncept koji se pojavio sredinom 1990-tih godina XX

stoljea. Razvio se zbog potrebe dobijanja informacija u kratkom vremenu, te slui kao potpora poslovnom odluivanju. Skladite podataka sadri veliku koliinu podataka i

25

omoguava da se na osnovu tih podataka dobiju kvalitetna izvjea koja pomau odgovornim ljudima pri donoenju poslovnih odluka. Osim napretka na polju elektronike industrije na razvoj skladitenja podataka je uticala i sama poslovna priroda tj. promjene u poslovnoj prirodi. Tokom 1990-tih su se dogodile velike promjene u svijetu. Komunizam se raspao, nastale su nove drave koje su prele na trino orjentisanu ekonomiju te su se tako stvorila nova trita. Ritam ivota se ubrzao, vrijeme je postalo izuzetno vano. Javio se globalizacijski pokret, preduzea su prerasla granice drava i poela su se iriti po svijetu. U tom modernom nainu rada informacija je postala izuzetno bitna i to ona informacija koja je isporuena na vrijeme, te se javila potreba za neim to se danas zove skladite podataka. 4. Osnovni pojmovi skladitenja podataka? Uz pojmove skladitenja i skladita podataka esto se jo spominju pojmovi iskopavanja podataka (Data Mining), OLAP (On-Line Analytic Processing) i metapodaci.
y

Iskopavanje podataka (Data Mining) je proces automatskog otkrivanja prethodno nepoznatih obrazaca i odnosa medu podacima u bazi podataka. OLAP (On-Line Analytic Processing) obuhvata skup alata koji krajnjem korisniku pruaju potporu poslovnom odluivanju, a temelje se na dimenzijskom (viedimenzijskom) pristupu. Cilj takvog pristupa je omoguavanje korisniku da dobije uvid u znaenje podataka na osnovu kojeg onda korisnik donosi odluke. Takoder, taj skup alata sadri i alate koji korisnicima pomau u prikazivanju podataka u obliku raznih grafova i tablica. Metapodaci (podaci o podacima - Metadata) je izraz koji oznaava sekundarne, pomone podatke koji sadre informacije o podacima u skladitu podataka ili sadre informacije kako te podatke najlake obraditi. Metapodaci nam pomau i u izvlaenju podataka i u rjeavanju upita nad podacima.

5. Struktura skladita podataka? Skladite podataka ine dva osnovna dijela: podaci i mehanizmi manipulacije tim podacima. Dio skladita s podacima ine: osnovni podaci i agregirani viedimenzionalni podaci; a mehanizme manipulacije ine: postupci ekstrakcije i transformacije, sistem upravljanja podacima, postupci analitike obrade i prezentacija.

26

6. Dimenzijski model podataka uskladitu? Dimenzijski model je tehnika logikog dizajna koja tei prikazivanju podataka na standardiziran, intuitivan nain koji omoguava pristup podacima velikom brzinom. Dimenzijski model se najee prikazuje apstraktno kao kocka ije dimenzije predstavljaju dimenzije posla koji modeliramo, a podatak na presjeku tih dimenzija predstavlja podatak koji traimo. Poslovne pojave se posmatraju "dimenzijski". Podaci se prikazuju dimenzijski u obliku kocke. Svaka dimenzija kocke odnosi se na jedno obiljeje poslovne pojave. U prikazanom sluaju radi se o tritu, proizvodu i vremenu. Jedna elija (kockica) odgovara jednom elementu svake dimenzije i sadri vrijednosti prodaje za proizvod. Ako se radi o vie od tri dimenzije radi se o hiperkocki. 7. Viedimenzionalni model podataka u skladitu? Viedimenzionalni prikaz podataka skladita podataka puni se izvorima podataka unutar organizacije kao i vanjskim izvorima podataka. Postupcima ekstrakcije, transformacije i punjenja kojima se zaprimaju podaci iz unutranjih i vanjskih izvora dobijaju se osnovni podaci skladita. Primjenom sistema za upravljanje podacima dobijaju se agregirani, viedimenzionalni podaci koji razliitim analitikim metodama obrade omoguuju dobijanje razliitih oblika informacija potrebnih menaderima u procesu donoenja odluka. Za vizuelni prikaz modela podataka koristi se tzv. zvijezda ema (Star Shema) jer dijagram ima izgled zvijezde - jednu sredinju veliku relacionu tabelu koja se naziva i tabelom injenica (Fact Table) i skup manjih tabela. 8. Faze izgradnje skladita? Faze izgradnje skladita podataka su:
y

odabrati platformu (DBMS) npr. Oracle, SQL Server ili dr. (najbolje onaj sistem koji se ve koristi ako omoguuje i skladitenje), definisanje potrebnih podataka u skladitu i grupiranja podataka, definisanje strukture skladita, ETL procesi ekstrakcija, transformacija, punjenje - inicijalno uitavanje podataka u skladite (Initial Load ), automatizirano osvjeavanje podataka u jednakim vremenskim razmacima (Incremental Load),
27

y y y

odreivanje metapodataka (ko popunjava podatke, to, kada, kako) i autorizacija pristupa, analize (kreiranje upita i izvjetaja) generatori izvjetaja, OLAP i kopanje podataka (Data Mining).

9. 3.1. Magnetna traka i disketa kao ureaji za skladitenje podataka? Magnetna traka je jednostavan memorijski element koji slui za pohranu podataka. Trake posjeduju tri magnetne staze za upisivanje podataka. Kapacitet memorije je vrlo velik, ali su jako spori. Sline su kao audio ili video trake. Izrauju se kao plastine trake, premazane oksidom eljeza i uzduno podijeljene na kanale. Disketa (savitljivi disk - Floppy Disc) je medijum za uvanje malih koliina podataka, koji se smetaju na obe strane savitljive krune membrane, premazane magnetnim materijalom. Danas su u upotrebi ostale diskete prenika 3,5" i kapaciteta 1.44 MB, koja se nalazi u plastinom omotu. 10. CD (CD-ROM, CD-R, CD-RW), DVD i USB kao ureaji za skladitenje podataka? CD-ROM (Compact Disk Read-Only Memory) je tanak plastini disk sa jedne strane premazan slojem aluminija, na kojoj su smeteni podaci. Podaci se sa diska mogu samo itati, pomou laserskog zraka, bez ikakvog fizikog kontakta ureaja za itanje sa samim diskom, to omoguava dugotrajnost zapisa. Kapacitet diska je 650-700 MB ili 80-ak minuta audio zapisa, a vrijeme pristupa podacima se izraava u milisekundama. CD-R (Compact Disk Recordable) je verzija kompakt diska koja omoguava jedno upisivanje podataka. CD-R je CD na koji se moe pisati, ali ne i brisati ga, za razliku od CDRWa. U veini dananjih programa za zapisivanje podataka na disk postoji opcija da disk ne bude zavren, odnosno da se kasnije na njega, ako stane, zapisati jo potadaka, ali ne i obrisati zapisane podatke. CD-RW (Compact Disk ReWritable) dozvoljava viestruki upis podataka na povrinu diska. Po izgledu je slian obinom CD-R disku ali za razliku od obinog CD-a, CD-RW je mogue koristiti vie puta, jer se podaci mogu izbrisati i ponovno stavljati na disk. DVD je skraenica za engleski naziv Digital Video Disk, ili Digital Versatile Disk. Smatra se nasljednikom CD-a. Razvijen je 1990-ih godina i prvo je sluio samo za snimanje
28

filmova i muzike, a danas se koristi i za skladitenje/pohranjivanje raznih podataka. Postoji vie razliitih formata DVD-a: DVD-Video (poseban format DVD-a za distribuciju videa), DVD-Audio (poseban format DVD-a za distribuciju istih audio podataka), DVD-R (format DVD-a koji doputa jedno snimanje na disk), DVD-RW (format DVD-a koji doputa vie snimanja na disk). USB (Universal Serial Bus) i predstavlja tehnoloko rjeenje spajanja vanjskih ureaja s raunarom. Podaci se razmjenjuju serijski, a brzina razmjene podataka za inaicu USB 2.0 iznosi 480 Mbps. USB je suelje za komunikaciju izmeu raunala i periferija preko etvero ilnog oklopljenog kabela serijskom komunikacijom.

29