2-3/60

Podatak
Informacija
Van. prof. dr. sc. Muharem Kozi
1

centralno mjesto u informatici i

informacionim sistemima
Informatika je nauka o INFORMACIJAMA, njihovom oblikovanju,
prenoenju, primanju, slanju, obraivanju i upotrebi
INFORMACIJE
Grupa atributa iz
operacije obrade
podataka u
kontekstu koji
daje vrijednost
autputu.
Podaci ureeni u
modele koji
imaju sadrajno,
vremensko i
formalno
znaenje.

Interpretacija
podataka, koja
ukljuuje sam podatak
i vrijednosno
znaenje koje se
Podatak kome je dobija njegovom
pridrueno ili
obradom.
dato vrijednosno
Informacija je,
znaenje.
pored materije i
energije, osnovni
resurs
univerzuma.

POJMOVI PODATAK I INFORMACIJA SU KLJUNI U DOMENU

OBRADE INFORMACIJA I NISU ZAMJENLJIVI KONCEPTI.

Podatak

Podaci se sastoje od injenica,

observacija ili percepcija

Podaci reprezentiraju sirove brojeve ili

iskaze (bez konteksta)

POSLOVNI
PODACI
NIZ INPUTA U SVAKU OPERACIJU ILI
NIZ AUTPUTA IZ SVAKE OPERACIJE I
NEMAJU VRIJEDNOSNO ZNAENJE Razliit
3

je od informacije

SVOJSTVA PODATAKA
SEMANTIKA
SVOJSTVA
tradicionalni

koja
proizlaze iz
alfanumeriki
koji se sastoje od znaenja tog
brojeva i alfabetskih podatka
podaci
znakova koji opisuju
poslovne transakcije i
druge dogaaje
OBLICI
PODATAKA

me
nja

ju

NESEMANTIKA
SVOJSTVA

tekstualni koji se sastoje od

ostala svojstva
podaci
reenica i paragrafa i
koriste se u usmenoj
komunikaciji

OPERACIJE NAD PODACIMA

prikupljanje,

zvuni
podaci

ljudski glas i
ostali zvukovi

obraivanje,

tr

i
m
r
o
ansf

uvanjeslikovni
i

podaci

mjenjanje.
grafiki oblici
slike

INFORMACIJA JE PRIKAZ SEMANTIKIH

SVOJSTAVA PODATAKA

Informacija je procesirani podatak (podaci)

Informacija
Informacija je podskup podataka
(ukljuuje samo one podatke koji imaju
kontekst, relevantnost i svrhu

Informacija ukljuuje
manipulaciju sirovim
podacima
5

Razliita je od podatka

Da uvodi red u
komunikaciju ima zadatak da

Da otklanja
neizvjesnost

INFORMACIJA
to je pojava
vjerovatnija
informacija je manja

Informacija je
mjerljiva i
izraena je u
bitima

Veliina
informacije nije ni
u kakvoj vezi sa
njezinom vanou

U informatici-izraena u bitima, = binarnom dvojnom logaritmu reciprone

vrijednosti vjerovatnosti I bit=log 2 1/P (1 bit oznaava neku vjerovatnost koja
se javlja u 50% sluajeva)
Primjer (2 inform. trajk prosv.radnika-nema nastave/tornado iznad SA).
6

vrijednost koju informacija dobija obradom podataka iskazuju

ATRIBUTI INFORMACIONOG KVALITETA

Dimenzija
sadraja
Dimenzija
vremena
Dimenzija
forme

Jasnoa ili razumljivost, cjelovitost ili

fragmentarnost
Preciznost, relevantnost,
detalji ukonciznost,
skraenoj
Tanost, raspoloivost za upotrebu
formi,
efektivnost
tekstualnost
obima
i transmitivnost
i efikasnost ili
(dostupnost u trenutku potrebe),
nainperformansi
skalditenjainformacije
informacija na
frekventnost za viekorisniku namjenu
mediju.
i aktuelnost informacija

ANATOMSKA ILI ARHITEKTONSKA

RAZLIKA IZMEU PODATAKA I INFORMACIJA

INFORMACIJE

PODACI
polje
istraivanja

Informacije se odnose na tijelo

injenica koje su u obliku
pogodnom za donoenje odluka

Podaci su jednostavno
zabiljeene mjere
odreenih fenomena.

PODACI
editovanje i kodiranje
8

Resursi podataka informacionih sistema

su obino organizovani u
Baze podataka
Baze znanja

Koje sadre obraene

i organizovane podatke

Koje sadre znanje u raznim oblicima,

kao to su injenice, pravila i primjeri
sluajeva o uspenim poslovnim
iskustvima

LOGIKI ELEMENTI PODATAKA

Uobiajen metod skladitenja podataka u informacionom sistemu
Polje imena
Dragan
Zapis Dragan381-25-3874
Fajl
381-25-3874

Baza
podataka

Polje je grupa karaktera koji predstavljaju karakteristike

osobe, mesta, stvari ili dogaaja. Napr, polje imena zaposlenog.
Zapis je skup meupovezanih polja. Na primjer, zapis o platnom
spisku zaposlenog se sastoji od polja sa imenom, polja sa brojem
socijalnog, polje odjeljenja i polje plate.
Fajl je skup meupovezanih zapisa. Na primjer, fajl platnog
spiska se sastoji od zapisa o platama svih zaposlenih u firmi.
Baza podataka je integrisan skup meupovezanih zapisa ili fajlova.
Na primjer, baza podataka osoblja firme moe sadrati platni spisak,
pregled performansi i fajlove o razvoju karijere pojedinca.

U praksi je potrebno razlikovati jo neke pojmove

POJAM

Simboli i znaci slue

za zapis informacija i
sastavljanje poruka.

SIMBOL

Sintaksna
pravila

Sintagmatska
pravila
Semantika
pravila

ZNAK

Pragmatska
pravila

INFORMACIJA

PODATAK

Podatak je zapis u
poruci koja ima
odreeno znaenje i
predstavljena je u
formalizovanom obliku
pogodnom za prenos ili
obradu.

Informacija predstavlja neko novo saznanje korisnika,

ona otklanja neku neodreenost (neizvesnost).

Jedna od esto korienih definicija

Informacija predstavlja preslikavanje stanja jednog subjekta u stanje
drugogo subjekta. Pri tome ovo prslikavanje na drugi subjekat ne mora da
bude istovremeno kod svih subjekata.
ruski filozof Ursul
INFORMACIJA JE VEZANA ZA PROCES KOMUNIKACIJE MEU SUBJEKTIMA

IZVOR
IZVOR

KODER
KODER

kanal

DEKODER
DEKODER

PRIMALAC
PRIMALAC

IZVOR
IZVOR UMA
UMA

FEEDBACK

U osnovni model komunikacija, koji su postavili Claude Shannon

i Warren Weaver, ukljueno je est elemenata komunikacije:
1.izvor
informacije
2.
koder
koji kodira
informaciju
u poruku
3.
poruka
kojase
setransmituje
transmituje
doprimaoca
primaoca
4.
kanal
kroz
koji
setransmituje
transmituje
poruka
3.
poruka
koja
do
5.dekoder
koji
utvruje
izvorni
sadraj
iformu
formuporuke
poruke
4.
kanal
kroz
koji
se
poruka
6.
primalac
koji
daje
smisao
poruci
5.dekoder
koji
utvruje
izvorni
sadraj
i
signal
koji
nosi
poruku
prolazei
kroz
kanal.
6.
primalac
koji
daje
smisao
poruci
signal koji nosi poruku prolazei kroz kanal.

U teoriji informacija osnovni entitet je informacija koja se

imenuje kao saoptenje o dogaaju u nekom sistemu.
iroko zasnovana matematika disciplina, koja je dala svoj doprinos:
komunikacijama, kompjuterskoj nauci, statistikoj fizici, statistikoj
interferenciji, vjerovatnoi i statistici.
Njen nauni aspekt omoguava kvalitetno
MJERENJE INFORMACIJA

KODIRANJE je oti

Ovi znaci se
Da bi se informacija
termin koji se koristi
kodiraju
kod
trasmitovala
za ovakvu konverziju.
U
teoriji
informacija
osnovni
entitet je
poiljaoca
obino
u
potrebni su simboli
prilagoenije
kojeinformacija
odabira i
koja se
imenuje kao saoptenje o
transmisione
determinie izvor
Dekoder dekodira
dogaaju
u
nekom
sistemu.
signale.
informacija.
prenijetu
iroko zasnovana matematika disciplina, koja
je
KOD ini grupa simbola kojii
informaciju i alje
dala svoj doprinos: komunikacijama,
se konvertuju u signale u kompjuterskoj
je primaocu.
odreenom redoslijedu, koji
nauci, statistikoj
fizici, statistikoj
nose odgovarajuu
informaciju.
interferenciji,
i statistici.
IZVOR
KODER
DEKODER
PRIMALAC
IZVOR
KODER
kanal
DEKODER
PRIMALAC
Njen
nauniverovatnoi
aspekt
omoguava

Elementi koji
utiu na
efektivnost
transmisionog Kod poiljaoca
kanala
(proces kodiranja)

kvalitetno MERENJE
IZVOR
IZVOR UMA
UMA
INFORMACIJA
FEEDBACK

Kod primaoca
(proces dekodiranja)

U transmisioni
konunikacioni kanal

Disturbacija se moe unijeti:

Teorija informacija uzima u obzir i sve efekte
disturbacije (poremeaja)

PODATAK Vs. INFORMACIJA

Podatak

Informacija

Sirove injenice

Podaci u kontekstu

Bez konteksta

Obraeni podaci

Brojevi, tekst,
datumi, slike,
dokumenti

Podaci sa dodanom
vrijednosti
Sumarzirani
Organizirani
Analizirani

14

PODATAK Vs. INFORMACIJA

Podatak: 51260
Informacija:
1. 5.12.60 Gana prekida diplomatske odnose s
Belgijom (1960)
2. 5.12.60 osnivanje prve kolonije na
Mjesecu? (2060)
3. 51.260 KM godinja primanja politiara u
BiH
4. 51260 potanski broj Crikvenice
5. ...
15

PODATAK Vs. INFORMACIJA

Podaci
11
15
16
15
9
9
10
16

PODATAK Vs. INFORMACIJA

VRSTE PODATAKA

Strukturirani: brojevi, tekst, datumi

Nestrukturirani: slike, video, dokumenti

17

INFORMACIJA
Ciljani ili namjenski podatak
Osoba treba informaciju kako bi djelovala, donijela
odluku ili izvrila odreeni zadatak
Vrsta informacije se razlikuje ovisno o poziciji osobe
kojoj je namijenjena:
Prva linija menadmenta
Srednji menadment
Top menadment
18

INFORMACIJA
Informacija za jednu osobu predstavlja podatak za drugu
Percepcija ta je podatak, a ta informacija mijenja
se ovisno o hijerarhijskom nivou u organizaciji
Zaposlenici na niim hijerarhijskim nivoima ele
detaljne informacije
Vii hijerarhijski nivoi ele sumarizirane informacije

19

INFORMACIJA
Proizvodnja kvalitetne informacije je krajnji cilj
svakog informacijskog sistema
Uinkovitost informacijskog sistema odreena je
proizvodnjom kvalitetne informacije
Za ostvarenje ovog cilja nuno je dizajnirati
informacijski sistem prema zahtjevima ciljne skupine

20

INFORMACIJA
- karakteristike Pravovremenost da li je isporuena na vrijeme
kako bi utjecala na proces donoenja odluka?

Znaajnost odnosi li se na problem od interesa?

Jezgrovitost zadire li u sr problema?
Preciznost da li je dovoljno tana za upotrebu?
Potpunost ima li sve potrebne komponente?
21

Za informacije je vezan i pojam ZNANJE

koliina informacija, opaanja ili
razumjevanja koje posjeduje neka osoba
Vei nivo znanja omoguava smanjenje
neizvesnosti odvijanja procesa.

Zbog toga epoha informatike vraa ovjeka u

sredite svemira jer on, posjedujui informacije i
razumjevajui njihov znaaj, moe uticati na svoj i
cjelokupni ivot na naoj planeti i svemiru.

TA JE ZNANJE?
Znanje je smisaoni skup informacija koje konstituiu uvjerenje koje je
vrednovano kao tano i/ili je otelovljeno u tehnikom znanju

(Nonaka, Takeuchi, i drugi, 1995.)

Znanje je, dodavanjem inteligencije, obraena informacija

(Mayers, 1996.)
Znanje je iskustvo ili informacija koja se moe saoptiti ili podjeliti

(Verna Allee, 1997.)

Znanje je informacija kombinovana sa iskustvom, kontekstom, interpretacijom i
razmiljanjem i kao takvo predstavlja informaciju visoke vrijednosti

(Davenport, 1997.)

Podatak, informacija i znanje

PODATAK

INFORMACIJ

SUMARIZIRANJE PODATAKA

VEZA IZMEU INFORMACIJE I ISHODA

UPROSJEIVANJE

OBRASCI VEZANI ZA INFORMACIJU

IZBOR DIJELA PODATAKA

VANOST INFORMACIJE ZA RJEAVANJE

PROBLEMA

IZRADA GRAFIKIH PRIKAZA

UTJECAJ INFORMACIJE NA SISTEM

STAVLJANJE U KONTEKST

NAJBOLJI NAIN KORITENJA INFORMACIJE

DODAVANJE VRIJEDNOSTI

MOGUNOST DODAVANJA VEE VRIJEDNOSTI

INFORMACIJI

INFORMACIJA

ZNANJE
24

Podatak, informacija i znanje

Zakljuno
Zakljuno oo podacima
podacima ii informacijama
informacijama

Podaci predstavljaju graevni materijal informacije

Informacije se proizvode obradom podataka
Informacija se koristi da bi se otkrilo znaenje podataka
Kvalitetna, znaajna i pravovremena informacija je kljuna
za kvalitetno odluivanje
Kvalitetno odluivanje je kljuno za opstanak organizacije u
globalnom okruenju

25

Ono to treba
razumjeti!

26

Podatak
Podatak je injenica
koju smo spoznali
opaanjem, tj. primili
svojim osjetilima, koja
sama po sebi nema
znaenja

Podaci ili informacije?

27

Informacija
Informacija (ili na bosanskom jeziku obavijest) je
znaenje koje se pripisuje podacima

opasnosti od
radioaktivnosti

28

Dokument
Dokument je zabiljeena
informacija koja ini
neku smislenu cjelinu

29

Publikacija
Publikacija je
objavljeni dokument, tj.
takav dokument iji se
sadraj prikazuje
javnosti
Primjeri publikacija su:
dnevne novine,
udbenik, promidbeni
letak
30

Periodike publikacije
Publikacije koje se
objavljuju u nizu nazivaju
se periodikim
publikacijama jer se
objavljuju u odreenom
vremenskom razmaku,
npr. svaki dan, svaku
sedmicu, svaki mjesec
31

Pohrana informacija
Korisne informacije se redovno
skupljaju i uvaju
Jedan od najstarijih naina koji se
odrao do danas je uvanje u
knjiarama
Knjiara skuplja, uva i obrauje
informacije na takav nain da je to
lake korisniku dati na uvid traenu
informaciju
32

Raunarska pohrana informacija

Pojavom raunara pojavili
su se i novi naini pohrane
informacija
Uobiajeno je, primjerice,
informacije uvati u
raunarskoj memoriji u
obliku poznatom pod
nazivom baza podataka
33

Baza podataka
Baza podataka je skup
meusobno ovisnih
podataka, neovisnih o
raunarskom programu s
pomou kojega se ti podaci
obrauju.
Baza podatka sastoji se od
temeljnih elemenata, tzv.
zapisa (engl. record).

34

Baza podataka knjiare

Tipina baza podataka je npr.
popis knjiga neke knjiare
Svaki zapis u takvoj bazi
sadrava: ime i prezime autora,
naslov knjige, UDK, itd.
Zapisi se mogu dodavati,
brisati, svrstavati itd.

35

Znanje
Znanje su naa vjerovanja
zasnovana na smislenom skupu
informacija do kojih smo doli
uenjem, iskustvom, rasuivanjem
ili razmjenom informacija s
drugima.
Znanje, dakle, osim informacija
ukljuuje i rasuivanje i iskustvo.

36

Informacijska nauka
Informacijska nauka se bavi
informacijama u najirem smislu:
prouavanjem ponaanja informacija
protokom informacija
postupcima obrade informacija kako bi bile
to dostupnije i korisnije

37

Informatika
Informatika je dio informacijske nauke.
To je podruje ljudske djelatnosti koje se bavi
prouavanjem, razvojem i upotrebom postupaka i
ureaja za obradu podataka.
Rije informatika je sloenica nastala od
francuskih rijei information i automatique
(informacija i automatika).

38

Informatika
Kako se danas u veini sluajeva podaci
obrauju s pomou raunara, mnogi
smatraju da je informatika podruje koje
se bavi obradom podataka na raunaru
Treba, meutim, znati da je pojam
informatike iri i obuhvaa i druge
postupke automatske obrade podataka

39

Raunarstvo
Raunarstvo je nauka koja se bavi
prouavanjem raunara i postupaka koji se
primjenjuju na raunarima
Ti postupci obuhvaaju i obradu podataka,
ali je teite prouavanja raunar, a ne
informacija pa se po tome razlikuje od
informatike

40

ISBN
Moe postojati vie knjiga koje piu o istoj
temi pa imaju isti UDK, mogu ak biti od istog
autora pa i istog naslova (npr. dva razliita
izdanja knjige).
Meunarodni dogovor da se knjige oznaavaju
meunarodnim standardnim brojem za knjigu,
skraeno ISBN
(engl. international standard book number)
41

ISSN
Sline oznake postoje i za periodike
publikacije (npr. dnevne novine)
Ta se oznaka zove meunarodni standardni
broj za serijske publikacije, skraeno ISSN
(od engl. international standard serial
number) i moe se nai na naslovnicama
mnogih asopisa
42

Dokumentacijski jezici
Jezici za pretraivanje informacija
Umjetni jezici koji slue za pohranu i
pretraivanje stvorenih informacija koji
bitno olakavaju i ubrzavaju rad s
informacijama
Umjetnima se nazivaju zato to su nisu
nastali prirodnim putem, ve su stvoreni na
umjetni nain
43

Dokumentacijski jezici
Upotrebom dokumentacijskog jezika
mnogo je lake pronai traenu informaciju
Dokumentacijski jezik ovisi o nainu rada i
ureajima kojima se slui osoba koja rukuje
informacijama

44

Saetak
Podatak je injenica. Informacija je znaenje koje
se pripisuje podacima (informacija = znaenje +
podatak)
Dokument je zapisana informacija koja ini neku
smislenu cjelinu
Publikacija je objavljeni dokument
Raunarska baza podataka je skup meusobno
ovisnih podataka koji se mogu obraivati na
raunaru
45

Saetak
Znanje su naa vjerovanja, a osim informacija
ukljuuju i rasuivanje
Mudrost je pametna upotreba znanja koja
ukljuuje znanje i iskustvo
Informacijska nauka se bavi informacijama
Informatika je podruje ljudske djelatnosti koje se
bavi prouavanjem, razvojem i upotrebom
postupaka i ureaja za obradu podataka
46

Saetak
Raunarstvo je nauka koja se bavi prouavanjem
raunara i postupaka koji se primjenjuju na
raunarima
sistem kojim se knjige oznaavaju jedinstvenim
sistemom oznaka s gledita sadraja knjige naziva se
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK)

47

Saetak
Meunarodni je dogovor da se knjige oznaavaju
meunarodnim standardnim brojem za knjigu
(ISBN), a periodike publikacije meunarodnim
standardnim brojem za serijske publikacije (ISSN)

48

Pitanja za provjeru znanja

1.
2.
3.
4.
5.

Koja je razlika izmeu podatka i informacije?

ega ima vie: podataka ili informacija?
Moe li postojati podatak bez informacije?
Moe li postojati informacija bez podataka?
Moe li postojati informacija ako nije
zapisana?

49

Pitanja za provjeru znanja

6. Moe li postojati znanje bez informacija?
7. Zato se malokad za dijete kae da je
mudro?
8. U kojem sve obliku moe postojati
dokument?
9. Je li svaki dokument ujedno i publikacija?
10.Je li kolska svjedodba dokument?
50

Pitanja za provjeru znanja

11.Je li maturalni rad publikacija?
12.Ima li vie jednokratnih ili periodikih
publikacija?
13.Kako se sve moe pohraniti informacija?
14.Kako se zove nauka koja prouava
informacije?
15.Koja je razlika izmeu raunarstva i
informatike?
51

Pitanja za provjeru znanja

16.Koja je glavna razlika izmeu ISBN-a i UDK?
17.Moe li samo prema ISBN-u zakljuiti ita o
sadraju knjige?
18.Mogu li dvije razliite knjige imati isti UDK?
19.Moe li knjiga istog naslova, ali razliitih
autora imati isti ISBN?

52

HVALA NA PANJI

53