5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

Informacijski sustavi

1. Navedite i objasnite definiciju sustava, poslovnog sustava i njegova informacijskog

sustava.

Sustav je svaki uređen skup o najmanje va elementa koji zajeno interakcijom ostvaruju
funkcije cjeline. Cilj sustava je transformacija različitih vrsta ulaza u izlaz, a transformacija se
obavlja jelovanjem različitih procesa u sustavu, ovisno o priroi promatranog sustava. Svaki
složeni sustav se sastoji o niza elementarnih sustava (posustava).  
Poslovni sustav je organizacijski sustav kojeg opisuje skup informacija o prošlosti i saašnjosti
i poslovnih procesa koji ih obrađuju. U poslovni sustav ulaze sirovine, energija, poruke,
dokumenti, a izlaze proizvodi i dokumenti. Da bi poslovni proces mogao obavljati svoje
funkcije potrebne su mu informacije, stoga svaki poslovni sustav posjeduje svoj informacijski
sustav, kojim se obrađuju poatci o svim segmentima poslovanja. 
Informacijski sustav je io svakog poslovnog sustava čija je funkcija neprekina opskrba svih
njezinih razina upravljanja, olučivanja i svakonevnog poslovanja potrebnim informacijama.
Informacijski sustav koji poržava složeni poslovni sustav sastoji se o niza informacijskih
posustava, a svaki o njih može se smatrati elementarnim informacijskim sustavom. 

2. Objasnite definiciju informacijskog sustava, njegov cilj i zadatak.

Informacijski sustav je io svakog poslovnog sustava čija je funkcija neprekina opskrba svih
razina upravljanja, olučivanja i svakonevnog poslovanja potrebnim informacijama.
Zadatci informacijskog sustava su:
- prikupljanje
- razvrstavanje
- obrada
- čuvanje 
- oblikovanje

- raspoređivanje poataka svim ranim razinama poslovnog sustava 

Ciljevi informacijskog sustava su različiti za različite rane razine. Najčešde se korist i podjela
na tri rane razine: razinu izvođenja, razinu upravljanja i razinu olučivanja.
Razina izvođenja – operativna razina, obavlja aktivnosti osnovne djelatnosti, te poslove
obavlja najvedi broj izvršilaca. 
Razina upravljanja – taktička razina, na njoj se nalazi srednje rukovodstvo koje organizira
posao, upravlja poslovni proces i prati uspješnost raa.  
Razina olučivanja – strateška razina, čine ju najviša poslovostva poslovnih sustava koja
donose smjernice za dalji rast i razvoj sustava odnosno postavljaju poslovne ciljeve.

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 1/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

3.Ukratko opišite razvoj informacijskog sustava i naveite karakteristike svake faze.  

Četiri faze u razvoju načina obrae poataka su:  

1. Faza ručne obrae poataka – odlikuje se sporom obradom podataka, pri čemu se koristi
ra ruku, meij za pohranu poataka i ostupni alati za pisanje po tom meiju. Na taj način
obrađivana je relativno mala količina poataka, pri čemu je obraa bila nepouzana, a njena
točnost upitna. Niska prouktivnost raa naoknađivana je upotrebom velikog broja ruku
koji su evidentirali podatke.

2. Faza mehaničke obrae poataka –  posljeica je opdeg razvoja znanosti i tehnike. Počinje
o sreine 17. Stoljeda, kaa su konstruirani prvi pomodni uređaji za obrau poataka. Ovu
fazu odlikuje povedanje prouktivnosti, točnosti i količine obrađenih poataka. 

3. Faza elektromehaničke obrae poataka – počela je u rugoj polovici 19. stoljeda,

razvojem bušenih kartica. Time je omogudena masovna obraa velike količine poataka.  

4. Faza elektroničke obrae poataka – počinje 1944. Goine sa razvojem ENIAC -a, koji se
smatra prvim pravim elektroničkim računalom. Ova faza olikuje se iznimno velikom brzinom
obrae velike količine poataka i zanemarivim brojem grešaka. Omogudeno je privremeno ili
trajno spremanje podataka, te povezivanje operacija nad podatcima. U ovu fazu spada i
Internet kao najnoviji način obrae poataka. 

4. Opišite i ocijenite značenje informacijskog sustava za razne jelatnosti. Objasnite kriterije

koji utječu na onošenje o luke o informatizaciji poslovanja.

Na oluku o primjeni računala u svakonevnom poslovanju onosno računalom poržanog

informacijskog sustava, utječu sljeedi kriteriji:  

- velika količina poataka 

- pa cijene tehničkih komponenti (Harware)  
- kvaliteta i mogudnosti softwara 
- informacijska zrelost ljudskih resursa
- razvoj i dostupnost sredstava i veza za prijenos podataka i komunikaciju (Netware)
- organizacijska zrelost poslovnog sustava (Orgware)

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 2/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

5. Navedite vrste informacijskih sustava. Koje tipove informacijskih sustava poznajete? Objasnite
ukratko svaki od njih.

Kriteriji za pojelu informacijskih sustava su različiti. Najčešde se koriste pojele prema:  

Konceptualnom ustrojstvu poslovodstva

- sustav potpore olučivanja (strateški nivo – poslovodstvo)
- izvršni informacijski sustavi (taktički nivo – izvršno vostvo) 
- transakcijski sustavi (operativno vodstvo – operativni nivo)
Prema namjeni
- sustavi obrade podataka – služe za unos, obrau i pohranjivanje podataka o stanju
sustava i poslovnim ogađajima. Poatci su pohranjeni u bazama poataka. 
- sustavi uredskog poslovanja – ijele se na sustave za poršku u obavljanju
aministrativnih poslova i sustave za poršku ljuskog komuniciranja. 
- sustavi podrške odlučivanju  – primjenjuju se različiti moeli olučivanja kojima se
stvaraju informacije potrebne za olučivanje, kao porška pojeincu i grupi.  
- ekspertni sustavi  – porška su stručnjacima i ekspertima, te služe za rješavanje
različitih problema, primjerice konfiguriranja i dijagnosticiranja.
Prema modelu poslovnih funkcija.
- informacijski podsustav (IPS) planiranja i analize poslovanja
- IPS upravljanja trajnim proizvodnim dobrima
- IPS upravljanja ljudskim resursima
- IPS upravljanja financijama
- IPS nabave materijala i sirovina
- IPS prodaje proizvoda i usluga
- IPS računovostva 
- IPS istraživanja i razvoja it. 

6. Naveite i objasnite obilježja sustava obrade podataka.

Služe za unos, obrau i pohranjivanje poataka o stanju sustava i poslovnim ogađajima. Podaci su
pohranjeni u bazama poataka i njima se pristupa uz pomod posebnih programa za pretraživanje
baze podataka. Na temelju obrađenih poataka izrađuju se izvješda potrebna za izvođenje procesa
osnovne djelatnosti ali i za upravljanje.

7. Naveite i objasnite obilježja sustava ureskog poslovanja. 

Dijele se na sustave za poršku u obavljanju aministrativnih poslova i na sustave za poršku ljuskog

komuniciranja. Uz sustav za obrau okumenata koriste se pomodni sustavi za potporu rau u
skupini, prezentacije i slično,  ok se za poršku komuniciranju koriste elektronička pošta,
telekonferiranje itd.

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 3/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

8. Naveite i objasnite obilježja sustava za poršku olučivanju.

Primjenjuju se različiti moeli olučivanja kojima se stvaraju informacije potrebne za olučivanje, kao
porška pojeincu i grupi. 
- izavanje poataka za olučivanje  
- prikupljanje vlastitih podataka
- r ješavanje problema  
- prikupljanje

9. Naveite i objasnite obilježja ekspertnih sustava. 

Porška su stručnjacima i ekspertima,   te služe za rješavanje različitih problema, primjerice

konfiguriranja i dijagnosticiranja. U ovu kategoriju najčešde spaaju i sustavi porške posebnim
problemskim poručjima koji se onose na poršku učenju,   poršku znanstvenom rau ili poršku
projektiranju.

10. Naveite i obrazložite zablue o uspješnosti informacijskih sustava. Koji uzroci utječu na
uspješnost informacijskog sustava? Kaa je trošak otklanjanja grešaka najvedi? 

Samo oko 20 % svih informacijskih sustava u svijetu pokazuje očekivanu učinkovitost,  iudih 40 %
pokazuje marginalnu dobit, a preostalih 40 % čist je promašaj. 
Najčešde greške ogađaju se na samom početku razvoja informacijskog sustava.  Ako se ne uoče o
završetka raa na razvoju i izvebi, njihovo otklanjanje ima i najvišu cijenu. 
Uzroci neuspjeha informacijskog sustava su:
- program (zanemarivi trošak) 
- projekt (mali trošak) 
- zahtjevi (najvedi trošak) 
- ostalo (najmanji trošak) 

11. Objasnite pojam „efekta paraoksa“. 

Istraživanjima je utvrđena činjenica a je učinak primjene informacijskih tehnologija u praksi niži o

očekivanog. Što su vede investicije u informacijske tehnologije to je porast prouktivnosti manji. 

Smanjuju se ulaganja u harware na račun povedanja ulaganja u softver, raste ulaganje u troškove
osoblja i oržavanje postojedeg sustava, oprema zastarijeva prije nego li se razviju svi potrebni
programi. Stoga, unatoč sve vedim ulaganjima u informacijske tehnologi je, učinci informatizacije ne
rastu linearno, nego znatno sporije ili čak pokazuju negativni efekt. 

12. Objasnite pojam informacijske krize i objasnite prijedloge za njenu eliminaciju.

Nemogudnost pojeinca i poslovnih sustava a u svakom trenutku mogu pribaviti i koristiti potrebne
informacije, te problemi uvođenja računala za poršku poslovnim i ostalim aktivnostima oraz su
informacijske krize. Rješenje za informacijsku krizu je razvoj kvalitetnih informacijskih sustava,
pomodu kojih vješta i obrazovana poslovodstva upravljaju organizacijskim sustavima, uz primjenu
modernih metoda i tehnika.

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 4/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

13. Navedite i objasnite osnovne uzroke informacijske krize.

Osnovni uzroci informacijske krize mogu se poijeliti na četiri glavne grupe: 

- velika količina informacija, koja prati znanstveno tehnološki razvoj i suvremeno poslovanje
- porast složenosti i raznolikosti problema, koji se nastoje riješiti informatizacijom 
- problemi upravljanja organizacijskim sustavima
- kriza razvoja programskih proizvoda i informacijskih sustava

14. Koje ekonomske efekte primjene informacijske tehnologije poznajete i kako se oni oražavaju na
poslovanje?

Ekonomski efekti primjene informacijske tehnologije dijele se na:

- direktno mjerljive – poput smanjenja broja obrazaca, smanjenja zaliha sirovina, povedanje
proizvodnje, smanjenje troškova raa i slično 

- indirektno mjerljive – poput brže izrae potrebnih izvješda, bržeg pristupa informacijama,

mogudnosti izrae novih analiza koje prije nije bilo mogude i slično  
- nemjerljive – poput poboljšanja kvalitete proizvoa i usluga, bolje organiziranosti sustava,
standardizacije postupaka i procedura itd.

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 5/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

15. Skicirajte i objasnite Wats-Hemphryjev moel zrelosti procesa. Naveite mogudnost njegove  
primjene u praksi.

Iz prakse je poznato a u velikom broju pouzeda neostaju pisane organizacijske upute i stanari
kojih se mora priržavati. Također u neorganiziranom sustavu u kojem nisu jasno efinirane rane
procedure i postupci, te naležnost i odgovornost za njih, znatno je lakše provesti, ali i sakriti
zlouporabu nego u organiziranom sustavu.

Za oređivanje zrelosti poslovnih procesa često se koristi Wats-Hemphry-ev model koji se lako
primjenjuje na svaki organizacijski sustav.

Prema tom modelu procesi imaju pet razina zrelosti (gornja slika).

1.  početni ili ivlji procesi 

2.  ponavljajudi procesi 
3.  definirani procesi
4.  upravljani procesi
5.  optimirani procesi

Preoblikovanje poslovanja je postupak modeliranja poslovnih procesa tako da ih se osposobi za

informatičku primjenu. Jasno ukoliko se utvri a su neki procesi višak potrebno ih je ukinuti.
Također,  procesi koje nije mogude informatički poržati ,  jer zahtijevaju posebna znanja i onošenje
odluka na temelju prosudbe, moraju se opisati što etaljnije i uključiti u informacijski sustav. 

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 6/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

16. Kako se informacijska tehnologija koristi u postizanju strateške prenosti pouzeda? Objasnite
značajke kvalitetnog informacijskog sustava.

Upravljanjem promjenama u poslovnim sustavima mijenjaju se i ciljevi informatizacije. Želi se

povedati efikasnost (raditi isti posao bolje) i efektivnost (biti kreativan, raditi bolji posao), te
ostvariti stratešku prenost proizvonjom novih ieja koje su mogude tek uz primjenu informacijske
tehnologije i na taj način oržati prenost pre konkurencijom. Informacijski sustav model je
poslovne tehnologije promatranog poslovnog sustava. Podaci su resurs poslovnog sustava, a
poslovni procesi oređuju poslovnu tehnologiju. 

17. Kako se može primijeniti Earlov moel? Objasnite osobine pojeine faze. 

Za razmatranje organizacijske zrelosti za pristup strateškom planiranju informacijskog sustava. 

Earl-ov model razlikuje 5 specifičnih faza i pristupa strateškom planiranju informacijskog sustava
ovisno o povezanosti s planiranjem poslovne strategije.
- faza 1 – projektiranje aplikacije (pridobivanje poslovodstva)
- faza 2 – definiranje poslovnih potreba (usuglašavanje prioriteta) 
- faza 3 – detaljno planiranje informacijskog sustava (usklađivanje aplikacija) 
- faza 4 – procjena strateške prenosti (postizanje poslovnih učinaka) 
- faza 5 – veza sa strategijom poslovanja (integracija informacijskog sustava i poslovnih
strategija)

18. Naveite i objasnite obilježja centralizirane organizacije informacijskog sustava. 

- centralizirano organizirani model informacijskog sustava prvi je primijenjeni model organizacije

informacijskog sustava u poslovnom sustavu, suklano taa ostupnoj informatičkoj tehnologiji. 

- za centraliziranu organizaciju informacijskog sustava karakte ristična je koncentracija svih

procesnih informatičkih resursa na jenoj lokaciji  (uvijek postoji sreišnje računalo),
koncentracija softvera (poataka i programa na sreišnjem računalu), te koncentracija
informatičkog osoblja (uglavnom u sklopu posebne organizacijske jeinice koja se često zvala
Elektronski računski centar – ERC u pouzedu). 

- unatoč prenostima takve organizacije informacijskog sustava za neke jelatnosti (primjerice za

mirovinske i zdravstvene financijske fondove, osiguravajuda ruštva, pa i banke), njeni
neostatci ograničavali su rast i razvoj pouzeda. 

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 7/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

19. Naveite i objasnite obilježja ecentralizirane organizacije informacijskog sustava. 

- glavni razlozi za prijelaz na novu organizaciju bili su nezadovoljstvo centraliziranom

organizacijom i njenim ograničenjima, ali i relativan pa cijena informatičke opreme, te
uvođenje u primjenu osobnih računala.  

- na svakoj se lokaciji se taa počinje formirati poseban, mali računski centar, koji zadovoljava
potrebe korisnika na toj lokaciji. Dakle, decentraliziranu organizaciju informacijskog sustava
karakterizira smještaj više nezavisnih samostalnih računala na različitim lokacijama, razvoj i
instalacija softvera na više mjesta i formiranje računskih centara na više mjesta.   Na taj način je
ošlo o stvaranja "arhipelaga informacijskih otoka", koji su međusobno povezani.

- neostaci ecentralizirane organizacije primijedeni su vrlo brzo. Prvo je uočena neovoljna

funkcijska i vremenska usklađenost aktivnosti (koorinacija i sinkronizacija) između pojeinih
računala na lokacijama, pa je informacijski sustav počeo jelovati kao sustav međusobno
nepovezanih cjelina. Često uopde nije bilo mogude međusobno povezati programsku poršku

lokalnih sustava. Onemogudeno je upravljanje sustavom na unificiran način, a redundantnost

podataka i njihovih obrada pobudila je sumnju u njihovu vjerodostojnost i usporedivost (često
opravdanu!).

20. Naveite i objasnite obilježja istribuirane organizacije informacijskog sustava i njoj pripaajudih
arhitektura.

- osnovne pretpostavke za uvođenje nove organizacije informacijskog sustava bio je razvoj

komunikacija uz rastičan pa cijena hardvera, ubrzani razvoj programskih paketa i alata za
razvoj softvera, te nezaovoljstvo poslovostva postojedim,  najčešde nepouzanim,
informacijskim sustavom.

- distribuirana organizacija informacijskog sustava nastala je kao kombinacija centralizirane i

decentralizirane organizacije, s namjerom a se u novoj organizaciji zarže samo obre osobine
tih modela.

Njene osnovne karakteristike su:

- distribucija harvera onosno smještaj više samostalnih računala na različitim
lokacijama povezanih u mrežu 
- distribucija poataka onosno smještaj poataka na više računala u mreži u svakom
trenutku dostupnih iz svake točke u mreži 
- razvoj i instalacija softvera na više mjesta koji se koorinira s jenog mjesta i
zadovoljavanje elemenata jedinstvenosti informacijskog sustava

21. Nacrtajte i objasnite razliku između pune mrežne arhitekture i hibrine arhitekture. 

Distribuirana organizacija informacijskog sustava poržava različite arhitekture sustava koje su

nastale kao posljedica slijeda razvoja komuni kacija i ogovarajudeg softvera. Ustroj odnosno
arhitektura istribuiranih sustava može biti: 
- zvjezdasta
- hibridna
- puna mrežna arhitektura 

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 8/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

Zvjezdasta arhitektura zapravo je unapređenje centralizirane organizacije informacijskog sustava.

Mreža se sastoji o glavnog računala i satelitskih računala koja ne mogu međusobno komunicirati ved
samo preko glavnog računala, pa stoga postoji vorazinska ili jenostavna hijerarhija računala u
sustavu.

Hibridna arhitektura nastala je u složenijim poslovnim sustavima gje povezuje vije ili više
zvjezdastih skupina u jedan sustav. U takvim sustavima postoje va ili više glavnih računala, a
satelitska računala se oaju prema potrebi.

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 9/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

Punu mrežnu arhitekturu karakterizira višerazinska hijerarhija satelitskih računala koja sva mogu
međusobno komunicirati, pri čemu nema glavnog računala. 

22. Objasnite ulogu informacijskih centara. Koje tipove organizacijske kulture poslovnog sustava
poznajete?

Informacijski centar nastaje zbog razdvajanja operativnih od razvojnih aktivnosti pri razvoju i
korištenju informacijskih sustava i formira se kao posebna organizacijska jeinica unutar
distribuiranog informacijskog sustava.
Uloga informacijskog centra je u pružanju savjetodavnih usluga korisnicima, usluga tehničke potpore
i ekspertnih znanja potrebnih za ostvarivanje pristupa traženim saržajima istribuirane baze
podataka, te u razvijanju vlastitih aplikacija uz korištenje stanarnih pomagala. 
Zbog velikog broja korisnika različitih informatičkih preznanja i potreba, informacijski centar nužan
 je u velikim i složenim poslovnim sustavima. 
Obrasci ponašanja poslovostva oređuju va temeljna tipa organizacijske kulture: 
- kontrolnu organizacijsku kulturu
- tržištem upravljanu organizacijsku kulturu

23. Objasnite obilježja kontrolne i tržištem upravljane organizacijske kulture. Koja su obilježja
pripaajudih sklaišta poataka? 

Organizacija informacijskog sustava ne ovisi samo o organizaciji poslovnog sustava nego i o

organizacijskoj kulturi poslovnog sustava. Organizacija informacijskog sustava ovisi i o načinu ustroja
sklaišta poataka,  jer organizacijska kultura oređuje potrebe koje pouzede ima za poacima
pohranjenim u sustavu.

10

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 10/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

Obilježja kontrolne organizacijske kulture:

- poslovostvo pretežno prati ogađanja u poslovnom sustavu  
- hijerarhijska struktura poslovodstva
- f unkcijska poslovna poručja su strogo razgraničena 
- visok stupanj centralizacije planiranja, olučivanja i kontrole 

- definirani i opisani procesi ostvarivanja odluka

- razmjerno puno neovisnih dijelova u organizacijskoj strukturi
- informacija se tretira kao oružje u ostvarivanju ciljeva 

Obilježja tržištem upravljane organizacijske kulture: 

- poslovostvo pretežno prati tržišna ogađanja 
- poslovostvo uključuje razmjerno velik broj samostalnih instancija  
- orijentacija na klijente a ne na poslovne funkcije
- planiranje, olučivanje i kontrola uglavnom ecentralizirani  
- ključna je svrha a ne način ostvarivanja poslovnih procesa
- slabo strukturirani procesi provođenja poslovnih oluka mogu se ostvariti na razne

načine  
- informacija je specifičan ali ravnopravan resurs  

24. Opišite obilježja klijentsko poslužiteljske arhitekture informacijskog sustava. 

Klijentsko poslužiteljska arhitektura zapravo je jean o oblika istribuirane organizacije

informacijskog sustava, koji oražava aspekt orijentacije na korisnika,   pri čemu ignorira unutarnje
karakteristike sustava i time omogudava pružanje kvalitetne usluge. Korisnik je klijent sustava, a
sustav je poslužitelj. Klijentsko poslužiteljska arhitektura sve se više primjenjuje u praksi, za što je
trebalo ostvariti oređene preuvjete:   razvijeni su vrlo sofisticirani programi za pružanje usluga
klijentima, koji rae na obro ustrojenim i pristupačnim sklaištem poataka,  razvijene su mrežne
komponente informacijskog sustava, uvedeno je decentralizirano upravljanje informacijskim
sustavom i formiran je kvalitetni informacijski centar koji treba neprekidno biti na usluzi klijentima.
Stoga se klijentsko poslužiteljska arhitektura uvoi u primjenu oređenim reoslijeom, prema
složenosti: 
1.  poslužitelj atoteka (file server) 
2.  poslužitelj baza poataka (ana base server)  
3.  poslužitelj transakcija (transaction server) 
4.  poslužitelj skupina (groupware server) 
5.  poslužitelj objektnih aplikacija (object application server) 
6.  poslužitelj Web aplikacija (web application server) 

25. Objasnite vezu između organizacijske zrelosti i planiranja informacijskog sustava. Kako se pri
tome primjenjuje Nolanova pojela faza informatičkog razvoja pouzeda?  

Svaki organizacijski sustav odnosno poslovni sustav ima svoj informacijski (pod )sustav.
Organizacijski razvoj pouzeda ovisi o tehnološkoj razini informacijskog sustava,  ali utječe na njega i
obrnuto. U pojedinim fazama informatika prethodi promjenama u organizaciji, dok u drugima
informatika zaostaje za organizacijom. Ne treba, međutim, zaboraviti a:  
- informatizacija pouzeda nije sama sebi svrha, i a je 
- informatizacija pouzeda po proces komunikacijske razine pouzeda. 

11

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 11/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

Ako je komunikacijska razina pouzeda na potrebnoj razini,  kvalitetan informacijski sustav može odi
o punog izražaja, a ako nije tako, ni najnovija tehnička i programska oprema, ni jedinstveni
informacijski sustav, nede imati bitno pozitivno značenje osim kao veliko opteredenje pouzeda. 
Informacijska razina pouzeda glee uporabe informacijske tehnologije efinirana je Nolanovom
podjelom:
- 1 faza – uvođenje 
- 2 faza – proširenje 
- 3 faza – upravljanje
- 4 faza – povezivanje
- 5 faza – sređivanje 
- 6 faza – zrelost

26. Objasnite značajke pojeinih faza Nolanove pojele. 

1. Faza - uvođenje 

-- organizacija
skup aplikacija  – ograničene
obrade podataka   – učenje tehnologije obrae poataka 
- planiranje i kontrola – slaba
- uloga korisnika – nema interesa

2. Faza – proširenje 
- skup aplikacija – nagli porast broja aplikacija
- organizacija obrade podataka  – korisnički orijentirani programeri 
- planiranje i kontrola – vrlo dobra
- uloga korisnika – površan interes

3. Faza – upravljanje
- skup aplikacija – sređivanje okumentacije i postojedih aplikacija 
- organizacija obrade podataka  – srednja razina upravljanja
- planiranje i kontrola – formalizacija planiranja i kontrole podataka
- uloga korisnika – neprihvadanje ogovornosti za poatke 

4. Faza – povezivanje
- skup aplikacija – prilagodba uporabom baze podataka
- organizacija obrade podataka  – afirmiranje računala i uvođenje korisnika u timove  
- planiranje i kontrola – povezano planiranje i kontrola sustava
- uloga korisnika – odgovornost ovisi o pojedincu odnosno korisniku

5. Faza –sređivanje 
- skup aplikacija – organizacijska integracija aplikacija
- organizacija obrade podataka  – administracija podataka
- planiranje i kontrola – dijeljeni podaci i zajenički sustavi 
- uloga korisnika – efektivna odgovornost korisnika

6. Faza – zrelost
- skup aplikacija – integriranje informacijskih tokova kroz aplikacije
- organizacija obrade podataka  – upravljanje resursima podataka
- planiranje i kontrola – strategijsko planiranje resursa podataka
- uloga korisnika – prihvadanje korištenja zajeničkih poataka i ogovornosti za njih. 

12

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 12/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

27. Objasnite smisao korigiranje Nolanove pojele faza informatičkog razvoja pouzeda. Objasnite
razlike u odnosu na osnovnu podjelu.

Nolanova pojela u šest faza razvoja informacijskog sustava opisuje iealni slučaj u kojem se
pouzede razvija i informacijski i organizacijski, bez vanjskih utjecaja kao što je, primjerice, promjena
tehnološke osnovice onosno generacije računala. 
Korekciju pojele ao je sam Nolan, pretpostavivši a se, nakon tehnološke promjene, oređene faze
razvoja informacijskog sustava ponavljaju.
Utvrđeno je pak a se promjene razvojnih koncepcija i tehnološki skokovi ogađaju na prijelazu iz
faze upravljanja u fazu povezivanja.
Tako se krivulja razvoja informacijskog sustava prekia, iz faze upravljanja vrada se u fazu uvođenja. 
Stoga se faza povezivanja informacijskog sustava i faza sređivanja informacijskog sustava zapravo
nikad ne ostvaruju.

28. Koje faze životnog ciklusa informacijskog sustava poznajete? 

Osnovni tijek razvoja, izgranje i korištenja informacijskog sustava u svim moelima je istovjetan i
 jasno naglašava ograničen vijek informacijskog sustava:  
- strateško planiranje 
- analiza strukture realnog poslovnog sustava, procesa i podatak
- oblikovanje informacijskog sustava:
- logičko moeliranje 
- fizičko moeliranje 
- izveba programske porške, komunikacija, izveba korisničkog sučelja  
- izraa korisničke okumentacije 
- uvođenje informacijskog sustava u primjenu
- oržavanje i prilagođavanje informacijskog sustava 

29. Objasnite pojam informacijskog inženjeringa i njegovu osnovu razliku u onosu na softverski
inženjering. 

Pojam informacijski inženjering prvi put se spominje 70-tih godina. Informacijski inženjering je skup
međusobno povezanih formalnih tehnika planiranja, analize, izanja i konstrukcije informacijskog
sustava cijelog pouzeda ili njegovih ijelova. 
Informacijski inženjering efinira četiri osnovne faze razvoja informacijskog sustava: 
- strateško planiranje informacijskog sustava 

- analiza poslovnog poručja 

- dizajn sustava
- konstrukciju sustava podacima
Dok se informacijski inženjering bavi poacima koji su pohranjeni i oržavani na računalu, softverski
inženjering se bavi logikom koja se rabi u procesu poržanom računalom. 

13

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 13/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

30. Navedite i objasnite elemente jedinstvenosti informacijskog sustava.

Temeljna pretpostavka jeinstvenosti informacijskog sustava je a i u složenim, istribuiranim

sustavima upravljanje podacima mora biti centralizirano.
- koncepcijsko jedinstvo – oređuje a informacijski sustav svake lokacije mora biti istog
modaliteta kao cijeli informacijski sustav.
- sadržajno jedinstvo  – nalaže a saržaj informacijskog sustava oređuje utvrđivanjem
poslovnih elemenata koje treba pratiti i poacima vezanim uz različita stanja tih elemenata
tijekom poslovnog ciklusa.
- t ehnološko metodološko jedinstvo  – može biti obvezno i racionalno. Obvezno metoološko
 jeinstvo zahtjeva najmanje stanarizaciju šifarskih sustava i struktura slogova poataka.

31. Objasnite pojam strateškog planiranja informacijskog sustava, te zašto se pri tome primjenjuje
„top own“ pristup. Kakvu ulogu ima poslovostvo u procesu planiranja?

Strateško planiranje informacijskog sustava nezaobilazan je proces u razvoju informacijskog

sustava i proizlazi iz strateškog planiranja polovnog sustava. 
U fazi strateškog planiranja izrađuje se opći model objektnog sustava (model poslovanja) koji
opisuje procese, podatke, ciljeve, kritične postavke, ključne čimbenike uspješnosti, zahtjeve
poslovodstva prema informacijskom sustavu itd.
Poslovodstvo u fazi planiranja informacijskog sustava ima važnu ulogu. Ono daje smjernice z a
poslovanje, podršku razvoju informacijskog sustava, aktivno sudjeluje u izradi modela i nadzire
rad na razvoju informacijskog sustava.
Bez podrške poslovodstva nije moguće realizirati kvalitetan i uspješan informacijski sustav.  
Opći je pristup da se analiza poslovnog sustava odnosno planiranje informacijskog sustava
provodi "odozgo prema dolje" („ top-down“), a izvedba informacijskog sustava "odozgo prema
gore" („ bottom-up“ ).
Pristup "odozgo prema dolje" znači da se prvo izrađuje model najviše razine aps trakcije
(konceptualni model), zatim logički model, pa fizički i na kraju razvoj završava izradom i
primjenom informacijskog sustava.

32. Navedite i objasnite faze strateškog planiranja informacijskog sustava. 

Opći je pristup da se analiza poslovnog sustava odnosno planiranje informacijskog sustava

provodi „odozgo prema dolje“, a izvedba informacijskog sustava „odozgo prema gore“.
U fazama planiranja određuju se ciljevi poslovanja, analizira se postojeće organizacija
poslovanja, popisuju se poslovni procesi i klase podataka. Faze planiranja IS-a određene su
poslovnim sustavom i ovise o njegovim osobinama.
U fazama izvedbe formira se baza podataka, definiraju se i izrađuju aplikacije i procedure, uvodi
se nova organizacija poslovanja, procjenjuju se učinci izrade. Faze izvedbe IS-a određene su
informacijskim sustavom i ovise o njegovim osobinama.

33. Navedite podjelu metodika koje se koriste pri razvoji informacijskih sustava. Objasnite ukratko
najmanje tri od njih.

Informacijski sustav određen je trima temeljnim elementima. Svaki model informacijskog

sustava mora sadržavati detaljne specifikacije sva tri temeljna elementa. Redoslijed analize tih
elemenata različit je za različite metodike:  
- događaji – analiza odnosno projektiranje IS-a počinje definiranjem događaja odnosno
tokova podataka u sustavu.
- procesi – analiza počinje od dekompozicije procesa na pod procesa, polazni su dijagrami
dekompozicije i dijagrami toka podataka.

14

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 14/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

- podaci – analiza počinje definiranjem logičkog modela podataka odnosno od modela

entiteti-veze.

34. Objasnite sustavni postupak izgradnje informacijskog sustava.

Prije početka
pripremne posla na planiranju izgradnji IS-a moraju se u poslovnom sustavu provesti
aktivnosti.
Pripremne aktivnosti dijele se na tri faze:
- prva faza – čini razumijevanje potreba poslovnog sustava i iskazivanje zanimanja za
pokretanje projekta izgradnje IS-a. U ovaj se fazi izrađuje prijedlog poslovodstvu u kojem
se obrazlaže koje su moguće koristi novog informacijsko sustava. 
- druga faza – osigurava se suglasnost najvišeg poslovodstva, na način da se određuju
nadglednici projekta odnosno članovi poslovodstva za nadzor projekta i koordinaciju
projektom. Određuju se okvirna novčana sredstva. 
- treća faza – faza pripreme projekta, kada se određuju lokacije gdje će se razvijati i
testirati, te organizacijske jedinice poduzeća i pojedinci koji će biti uključeni u projekt.  

35. Napišite kratki prikaz metoike za strateško planiranje informacijskog sustava (najmanje četiri!)  

U fazi strateškog planiranja informacijskog sustava metodike koje se koriste mogu se podijeliti
na:
- k lasične (opće poslove) – kao što je primjerice BSP (bussiness system planning) koje je
dobra ali suviše općenita za brzu primjenu 
- k lasične strukture – primjerice metodika SSADM koja je veoma detaljna i razrađena 
- podatkovno usmjerene – primjerice Oracle-ov skup metoda pod nazivom CASE*Method
ili informacijski inženjering 
- procesno usmjerene – primjerice BPR (bussinnes process reengineering)

36. Objasnite povezanost poslovnog modela i modela informacijskog sustava. Kakav je odnos
između poslovne strategije, IS i IT strategije? 

Na pitanje u čijoj je nadležnosti pokretanje projekta razvoja IS-a teško je odgovoriti. Jednom će
to biti informatičari koji predlažu novu tehnologiju jer je postojeća zastarjela. Drugi pita su to
korisnici koje postojeći sustav ne zadovoljava zbog promjena u poslovnoj tehnologiji ili čak i
asortimanu proizvoda.
- poslovna strategija postavlja i mijenja ciljeve. Donosi poslovne odluke
- IS strategija – polazi od poslovanja i bavi se aplikacijama
- IT strategija – polazi od aktivnosti i bavi se tehnologijom

37. Od kojih faza se sastoji analiza poslovnog sustava? Kakva je uloga analize poslovne tehnologije?
Ukratko opišite postupak. 

Analiza poslovnog sustava temelji se na postavci da najviše znanja o poslovnom sustavu ima
poslovodstvo i poslovni stručnjaci. Stoga je analiza poslovne tehnologije nezaobilazan dio
analize poslovnog sustava. Poslovna tehnologija trebala bi biti ključni čimbenik za izbor i IT -a i
strategije razvoja IS-a.

15

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 15/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

Analiza poslovnog sustava provodi se u šest osnovnih koraka: 

- strateška analiza poslovanja organizacijskog sustava 
- preoblikovanje poslovnih procesa ili poslovni reinženjering (BPR) 
- izrada "grubog" modela podatak 
- određivanje temeljne arhitekture IS-a

-- a
onaliza postojećih
dređivanje informacijskih
prioriteta podsustava
razvoja poje i utvrđivanje
dinih informacijskih potrebnih promjena 
podsustava

38. Objasnite fazu strateške analize poslovanja organizacijskog sustava.  

Strateška analiza poslovanja organizacijskog sustava odvija se u timskom radu, pri čemu se
analiziraju ciljevi projekta i problemi koji postoje ili tek očekuju pri njegovoj realizaciji, ključni
čimbenici uspjeha, te utjecaj tehnologije na projekt.  
Tijekom ove faze provodi se:
- održavanje prvog radnog sastanka 
- prikupljanje informacija i intervjua kao i sistematizaciju bilješki sa intervjua 
- provjeru navoda iz intervjua koji se odnose na poslovnu tehnologiju

Osobe koje su zadužene za razradu i sistematizaciju podataka prikupljenih putem intervjua prvo
moraju raščlaniti organizacijsku strukturu poslovnog sustava i njegovu poslovodnu strukturu,
zatim trebaju odrediti osnovne funkcije poslovnog sustava i raščlaniti ih. Rezultat ove faze je
pregledni model postojećeg poslovnog sustava, uz koji su priloženi svi relevantni dokumenti.

39. Opišite postupak poslovnog reinženjeringa (BRP). 

Poslovne funkcije poduzeća mogu se definirati kao grupa procesa koji zajedno podržavaju

željene ciljeve i strukturi

potrebe po slovnog sustava, koji se odvijaju bez prekida, nisu temeljeni na
organizacijskoj i kategoriziraju što se radi, a ne kako se radi.
Tijekom poslovnog reinženjeringa provodi se kritičko preispitivanje modela poslovanja od
strane poslovodstva i korisnika i najčešće se postojeći model poslovanja poboljšava.  
Na temelju predviđenih promjena i poboljšanja izrađuje se nova organizacijska shema, izrađuju
se nove matrice veza funkcija i organizacijskih jedinica i funkcija rukovoditelja.
Tijekom poslovnog reinženjeringa utvrđuju se koji su procesi u poslovnom sustavu višak, koje
poslove obavljati na drugačiji način i da li uvoditi nove tehnologije rada.  

40. Objasnite fazu izrade „grubog“ modela podataka. 

Faza izrade „grubog“ modela podataka sastoji se od prepoznavanja osnovnih klasa podataka u
poslovnom sustavu i njihovo raščlanjivanje na tipove entiteta. Obavezno se izrađuje matrica veza
klasa podataka i funkcija odnosno matrica poslovne tehnologije. Utvrđuje se izvor klasa
podataka u poslovnom sustavu što dokumentira izradom matrica veza organizacijskih jedinica i
klasa podataka.
Na kraju se provodi dokumentiranje, provjera i vrednovanje izrađenog modela podataka.  
- klasa podataka – je dokument ili zapis u bilo kojem obliku
- entitet  – nositelj informacije.

16

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 16/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

41. Objasnite ulogu određivanja temeljne arhitekture informacijskog sustava. Što čini temeljnu
arhitekturu informacijskog sustava?

Određivanjem temeljne arhitekture IS-a određuje se budući izgled, ali i plan izrade novog. 
Temeljna arhitektura IS-a sadrži: 
- podsustave – aplikacijska područja 
- strukturu – procesi koji su obuhvaćeni svakim podsustavom  
- međusobne veze 

To je osnova za dalji postupni razvoj programske osnovice IS- a, u kojem će podsustave

podržavati aplikacije, pojedine procese programi, a aktivnosti će biti stavke u izbornicima nižeg
reda. Određivanje temeljene arhitekture IS-a provodi se izvođenjem analize sklonosti procesa
nad matricom poslovne tehnologije, pri čemu se grupiraju funkcije i klase podataka u
informacijske podsustave na temelju njihovih međusobnih sklonosti, čime se omogućava
određivanje granica informacijskih podsustava. Na kraju se pribavlja suglasnost poslovodstva za
izbor temeljne arhitekture IS-a.

42. Objasnite značenje analize postojećih informacijskih podsustava i utvrđivanje potrebnih

promjena.

S obzirom da se ne može zanemariti utjecaj postojećih rješenja na tehnologiju rada u poslovnom

sustavu, potrebno je analizirati postojeći informacijski sustav i njegove značajke. 
Tijekom analize postojećeg IS-a obavezno se izrađuju matrice veza informacijskih podsustava
(IPS) i organizacijskih jedinica, informacijskih podsustava (IPS) i rukovodilaca, funkcija i klasa
podataka.

Ako u poslovnom sustavu postoji ranije izrađena dokumentacija potrebno ju je provjeriti i

dopuniti ako je to potrebno, te prepoznati potrebe za zamjenom ili poboljšanjem postojećeg
podsustava. Koriste se razni kriteriji, jedan od najznačajnijih je njegov trošak održavanja i
mogućnost zajedničkog funkcioniranja s ostalim podsustavima u novom informacijsk om
sustavu.

43. Objasnite postupak određivanja prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava.  

Za određivanje prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava treba procijeniti

potencijalne koristi svakog od njih, usporediti zahtjeve korisnika zbog određivanja složenosti

projekta, procijeniti utjecaj na organizaciju poslovnog podsustava, procijeniti iskoristivost 

postojećeg informacijskog podsustava (ako postoji), procijeniti potrebne resurse i vjerojatnost 
uspjeha, te utvrditi mogućnost usporednog razvoja više informacijskih podsustava.  
Redoslijed prioriteta razvoja informacijskih podsustava smije se mijenjati samo u trenutku kada
se neki od modula stavlja u funkciju.
Tijekom izrade modula redoslijed prioriteta ne smije se mijenjati.

17

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 17/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

44. Objasnite pojam dekompozicije. Kako se i zašto dekompozicija primjenjuje na model

procesa? Nacrtajte i objasnite jedan jednostavan primjer.

Dekompozicija – je postupak razlaganja složenih struktura. Stoga se njenom primjenom složena

struktura postupno raščlanjuje i time pojednostavljuje.
Dekompozicijom se dobiva hijerarhijski prikaz promatrane složene strukture, pa je ta metoda
stoga osnova za strukturiranje IS-a.
Pri tome se dekomponiraju poslovni procesi, a rezultat se iskazuje u modelu procesa.
Model procesa prikazuje skupove procesa koji mijenjaju stanje sustava i pomoću kojih se
formiraju izlazi iz sustava.

Poslovni sustav

Prodaja administracija

Prodajni razgovor Ugovaranje Pravni poslovi Financije

Izrada ugovora Potpisivanje Evidentiranje Pohranjivanje

ugovora ugovora

45. Kako se grafički može prikazati dekompozicija? Nacrtajte najmanje tri različita grafička
prikaza za isti primjer.

Grafički se dekompozicija može predočiti u više različitih oblika, od kojih su osnovni:

- hijerarhijski ili vertikalni prikaz
- vodoravni prikaz ili polegnuto stablo

18

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 18/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

Proces 2.1

Proces 1.
Proces 2.2.

Proces 0 Proces 2.
Proces 2.3.
Proces 3.

Proces 2.4.

Primjer: vodoravni prikaz 

Proces 1. Proces 2.1.

 

Proces 2.2.
Proces 0 Proces 2.

Proces 2.3.
Proces 3.

Primjer: Warnier-Orrov dijagram

19

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 19/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

Skup x
e x z

Skup 
Skup b
a b

Skup z
Skup e

Skup s

Primjer: Vennov dijagram

46. Što je model resursa i što on prikazuje? Kako se grafički prikazuje?  

Model resursa sadrži specifikaciju tehnološke osnovice. Njime je određen i model organizacije
informacijskog sustava. On prikazuje „procesore“ glede njihovih kapaciteta i dinamike korištenja
tih kapaciteta u poduzeću odnosno:
- kadrovske resurse organizacijske jedinice,
- opremu sa aspekta njihova kapaciteta i dinamike korištenja tih kapaciteta. 

Model resursa prikazuje se matricama veza, te grafičkim prikazom modela organizacije  

poslovnog i informacijskog sustava. Stoga nije moguće "kopirati" ranije izrađene modele.  

47. Klase podataka. Tehnika matričnih dijagrama. Matrica procesa i klasa podataka. 

U redove matrice upisuju se poslovni procesi, a u stupce entiteti.

Popunjava se oznakama:

1.  C – stvaranje (create)

2.  D – brisanje (delete)
3.  U – ažuriranje (update) 
4.  R – čitanje (read) 

20

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 20/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

48. Objasnite pojam matrice veza. Što se sve njima može prikazati? Koja je njihova uloga u
procesu razvoja informacijskog sustava?

Za zorno prikazivanje poslovne tehnologije u praksi se koriste matrice veza kojima se prikazuju
veze između raznovrsnih ili istovrsnih elemenata sustava. Različite matrice veza izrađuju se u
različitim fazama projektiranja informatičkog sustava.  
U načelu se one koriste za provjeru cjelovitosti, ispravnosti i logike modela informacijskog
sustava s obzirom na elemente koji ju čine, kod planiranja distribucije i prijelaza na novi
informacijski sustav, te kao mogućnost upravljanja proširivanjem postojećih informacijskih
sustava.
Matrica veza je zapravo interna matrica veza unutar jednog sustava odnosno podsustava S ss,
odnosno jedna od četiri matrice potpune matrice sustava. Njima se prikazuju veze između
elemenata sustava Koriste se za provjeru cjelovitosti i ispravnosti informacijskog sustava .

49. Objasnite pojam matrice poslovne tehnologije.

Matrica veze u čijim su redovima upisani procesi, a u stupcima klase podataka, daje pregledan
prikaz poslovne tehnologije na kojem se formalnim pos tupcima može provjeriti njezina
konzistentnost i cjelovitost. Stoga se ta matrica naziva i matricom poslovne tehnologije.
Za matricu poslovne tehnologije koja će poslužiti za izradu informacijskog sustava i kojom se
prikazuje njegova struktura nadalje će se koristiti terminologija matrica procesi/entiteti. 
Matrica poslovne tehnologije izrađuje se pri strateškom planiranju informacijskog sustava, pri
čemu se pri analizi postojećeg sustava iskazuje postojeća poslovna tehnologija, nakon
provedenog preoblikovanja poslovnih procesa željena poslovna tehnologija, a nakon
određivanja strukture informacijskog sustava operativno prihvatljiva poslovna tehnologija.  

50. Navedite formalna pravila za popunjavanje matrice poslovne tehnologije.

Analitičar sustava se mora pridržavati formalnih pravila za popunjavanje matrice poslovne

tehnologije, koja se mogu jednostavno opisati:
- jedna se klasa podataka generira (nastaje) samo u jednom procesu. Ako klasa podataka
nastaje u više različitih procesa upitna je nadležnost i odgovornost za podatke, kao i
njihova točnost. U poslovanju to znači zbrku u poslovanju jer se krivnja za loše
manipuliranje određenim dokumentom najčešće prebacuje s jedne osobe na drugu.
- jedna se klasa podataka može koristiti  u više procesa. Dokument nastao jednim
procesom može biti korišten u više drugih, kasnijih procesa.
-okruženje.
proces koji samo koristi,
Primjer a ne generira
takvih procesa nijednu
su razni klasukoji
izvještaji podataka je “parazitski”
se  sastoje ili radi
od na određeni za
način
sortiranih i pristupačno prikazanih podataka koji su nastali ranije u sustavu.  
- proces koji samo generira, a ne koristi nijednu klasu podataka treba posebno
analizirati. Stvaranje nove klase podataka prihvatljivo je ako se radi o temeljnim
podacima koje treba pratiti (često se u praksi zovu matičnim podacima). Ponekad to
mogu biti procesi koji preuzimaju iz nekog drugog informacijskog sustava podatke koji
se dalje koriste u poduzeću. S obzirom da se radi o različitim izvorima podataka, različite
točnosti i načina nastanka, svaki takav pojedinačni slučaj treba posebno razmotriti i
analizirati.
Ne može postojati proces ni klasa podataka bez ijedne oznake operacije procesa nad klasom
podataka. Može se dogoditi da je došlo do greške u pripremi ulaznih podataka, ali isto tako može
biti slučaj da doista postoji greška u poslovnoj tehnologiji promatranog poduzeća koju treba
ispraviti.

21

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 21/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

51. Navedite i objasnite svojstva matrice poslovne tehnologije.

Svojstva koje matrica poslovne tehnologije mora zadovoljavati su:

- matrica mora biti m x n – tog reda, što znači da predstavlja sustav s m procesa i n
entiteta. Broj procesa u pravilu se razlikuje od broja entiteta .
- svaki redak matrice sadrži potpun skup entit eta koji pripada jednom procesu. 
- svaki stupac matrice sadrži potpun skup procesa koji vrše operacije nad jednim
entitetom.
- element matrice definiran je kao: e i,j = { Ø, C, D, U, R }, u ovisnosti o tome koju operaciju
vrši i-ti proces nad j-tim entitetom.
- u jednom retku smije se nalaziti više elemenata s vrijednošću , C, D, U i R, jer jedan
proces može, ali i ne mora, utjecati na sve entitete. ∅ redak ne smije biti prazan, jer ne
postoji proces koji niti stvara niti koristi barem jedan entitet. Redak koji sadrži samo
elemente oznake C znači da proces djeluje nezavisno od ostalih zbivanja u sustavu, što
ukazuje na moguće anomalije u poslovnoj tehnologiji promatranog sustava.
- u jednom stupcu smije se nalaziti samo jedan element s vrijednošću C, jer se entitet 

može stvoritiisti
koji stvaraju samo u jednom
entitet, takavprocesu. Ako senapriorganizacijski
nalaz ukazuje analizi utvrdikaos
postojanje više procesa
u poslovnoj
tehnologiji promatranog sustava. Moguće je da u stupcu nema oznake C, U ili D što
ukazuje da je entitet stvoren u okolini, da se izvan sustava ažurira i briše, a da se u
promatranom sustavu samo koristi. Stupac ne smije biti prazan, jer u sustavu ne postoji
entitet koji se ne koristi.
- stupac koji sadrži samo elemente oznake C ili D ukazuje da je neki entitet suvišan.  

52. Kako se provodi digitalizacija matrice i oblikovanje podsustava? Što određuje algoritam
životnog ciklusa osnovnog resursa? 

Budući da je moguće iste poslovne procese obavljati različitim redoslijedom, potrebno ih je po

nekom kriteriju grupirati u podsustave, s time da jedan proces pripada jednom i samo jednom
podsustavu. Jedan od algoritama kojim se u praksi rješava problem gru piranja empirijski je
utvrđen i poznat je pod nazivom algoritam životnog ciklusa osnovnog resursa.
Matricu poslovne tehnologije se prema tome algoritmu treba prikazati u obliku matrice u kojoj
su reci i stupci permutirani na način da su srodni procesi gru pirani zajedno prema metodi
redoslijeda faza životnog ciklusa osnovnog resursa, a entiteti prema redoslijedu
nastajanja.
Postupak formiranja takve matrice zove se dijagonalizacija matrice, jer se njime teži
dijagonalu matrice popuniti oznakama C. Dijagonalizacija matrice poslovne tehnologije
ključan je korak u razvijanju osnovne arhitekture informacijskog sustava. Postupak
dijagonalizacije matrice jest određivanje takvog redoslijeda stupaca i redaka matrice poslovne
tehnologije da sve međusobne veze prikazanih objekata označene s C budu predočene što bliže
dijagonali matrice.
Formalni postupci opisani u literaturi mogu se svesti na nekoliko osnovnih pravila: 
- procese treba poredati u redoslijedu faza životnog ciklusa osnovnog resursa  
- klase podataka treba permutirati tako da prvo dođe klasa podataka koju stvara prvi
proces, zatim klasa koju stvara drugi proces itd. 
- odnos klasa podataka i procesa mora ostati nepromijenjen 
- podsustavi se određuju tako da zadovolje postavljene kriterije optimalnosti 

22

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 22/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

53. Objasniti pojam kohezije, te odnos između kohezije i kvalitete strukture informacijskog
sustava.

Kohezija je unutarnja povezanost informacijskog sustava. Povoljnija je ona struktura sustava

kod kojeg su veze unutar podsustava što jače. 
Unutarnja povezanost informacijskog podsustava može biti:
- funkcijska
- slijedna
- komunikacijska
- proceduralna
- vremenska
- logička 
- slučajna 
Informacijski sustav treba dekomponirati odnosno podijeliti tako da međusobna povezanost 
podsustava bude što slabija, a  kohezija svakog od podsustava što jača. 

54. Kako se računa kohezija i kako se putem nje određuje koji je sustav kvalitetniji? 
Jednostavan primjer (mali broj procesa i entiteta) provjera koje je rješenje bliže optimalnom
odnosno koje je rješenje kvalitetnije može se izvršiti prebrojavanjem popunjenih polja matrice.
Stoga se uvode oznake:

e0 = broj vanjskih veza svih podsustava (broj popunjenih polja izvan submatrica)
eu = broj unutarnjih veza svih podsustava (broj popunjenih polja unutar submatrica)
e = ukupan broj veza podsustava (broj popunjenih polja u matrici sustava)

Ako je kohezija unutar i-tog podsustava (KHS)i jednaka omjeru broja popunjenih polja unutar
submatrica i ukupnog broja popunjenih polja matrice: (KHS)i = eiu / e. 

Ako je s F označena kvaliteta strukture informacijskog sustava mora vrijediti: F ∞ ∑KHS  

i

Kvaliteta dijeljenja informacijskog sustava proporcionalna je koheziji unutar svih podsustava, a

obrnuto je proporcionalna njihovoj vanjskoj povezanosti. Kvalitetnijim rješenjem u ovom  
primjeru smatrati će se ono gdje je broj popunjenih polja unutar submatrica veći, a izvan njih
manji.

55. Kakva može biti unutrašnja konzistentnost informacijskog sustava? Koje vrste povezanosti

su dopuštene i zašto? 
Unutarnja konzistentnost može biti: 
1.  funkcijska
2.  slijedna
3.  komunikacijska
4.  proceduralna
5.  vremenska
6.  logička 
7.  slučajna 
Funkcijska, slijedna i komunikacijska povezanost je dopuštena.  

Dopuštene -
omogućuju su povezanosti
razvijanje, između
uvođenje informacijskih
i korištenje novogsustava
sustava.i  unutarnja povezanost IS a zato što

23

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 23/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

56. Kakva može biti vanjska povezanost informacijskih podsustava? Koje vrste povezanosti su
dopuštene i zašto? 

Vanjska povezanost može se uspostaviti na temelju podataka, upravljanja i sadržaja.  

Dopuštena povezanost može biti: 
1.  podacima
2.  upravljanjem
zato što omogućuju razvijanje, uvođenje i korištenje novog sustava. 

57. Kakva mora biti struktura informacijskog sustava da bi ju smatrali optimalnom?

Optimalno strukturiran informacijski sustav treba biti strukturiran u ni z zaokruženih i

međusobno relativno nezavisnih podsustava, za koje je povezanost između podsustava
uspostavljena temeljem podataka, a kohezija unutar podsustava funkcijska, slijedna ili barem
komunikacijska . Tada procesi koji su sadržani u svakom podsustavu tvore zaokružen i cjelovit 
segment informacijskog sustava.
Takva optimalna struktura informacijskog sustava mora omogućiti bolju funkcionalnost i
efikasnost poslovnog sustava, bolju kontrolu i upravljanje, ali i podržati informatizaciju korak po
korak, modul po modul. Određivanje optimalne strukture informacijskog sustava moguće je
provesti na dva načina:
1. najprije odrediti ukupan broj podsustava koji vodi ka optimalnoj strukturi, a zatim
koji procesi pripadaju svakom od njih;
2. početi grupiranje procesa po nekom kriteriju (proizvoljnom) čime se definiraju grupe
procesa odnosno podsustavi. 
Izbor metode ovisi o iskustvu projektanta. 

58. Objasnite razliku između analize sklonosti među entitetima i među procesima! 

 Analiza sklonosti među entitetima promatra entitete, te računa sklonost odnosno sličnost 
između njih koja ovisi o broju procesa koji ih koriste. Rezultat provedene analize sklonosti među
entitetima je model podataka informacijskog sustava, a često i gotova struktura baze podataka.

 Analiza sklonosti među procesima promatra procese, te računa sklonost odnosno sličnost 
između njih koja ovisi o broju entiteta koje procesi koriste. Rezultat je model procesa 
informacijskog sustava i struktura informacijskog sustava.

Dakle, analizom sklonosti među entitetima formiraju se rojevi (nakupine, množine, cluster-i) koji
se u procesu fizičke implementacije interpretiraju kao predmetne baze podataka, a analizom
sklonosti među procesima formiraju se poslovni, a posljedično tome i informacijski podsustavi .
Stoga se dalje razmatra samo analiza sklonosti procesa. Analiza sklonosti procesa temelji se na
činjenici da su neki procesi međusobno više povezani od drugih, dok se pripadnost entiteta
istom procesu ne mijenja.

24

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 24/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

59. Napišite formulu i objasnite na jednostavnom primjeru koeficijent sklonosti procesa. Kako
izgleda matrica sličnosti? Objasnite njeno značenje u kontekstu poslovne tehnologije sustava.  

n( pi ,  p j )
 A( pi ,  p j )   (3 / 5) * (20 / 20)  60%  
n( pi )
- n(pi) – broj ulaznih i izlaznih entiteta
- pi, pj – procesi
- ako dva procesa ne koriste iste entitete onda je sličnost 0, a ako su svi entiteti koje koriste isti
onda je sličnost 1. 
- matrica sličnosti je asimetrična što znači da iznos koeficijenta sklonosti ovisi o redoslijedu
kojim je ispitivana sličnost između dva procesa. 

60. Navedite formulu i objasnite pojam modificiranog koeficijenta sklonosti procesa. Kako
izgleda matrica sličnosti? Objasnite njeno značenje u kontekstu poslovne tehnologije sustava.  

Modificiranim koeficijentom sklonosti se inducira parcijalno uređenje u promatranom skupu

procesa tj. procesi su poredani slijedno.

 A( pi ,  p j )   A( p j ,  pi )

 A' ( pi ,  p j )   , matrica je simetrična. 
2

61. Da li je koeficijent sklonosti mjera sličnosti? Objasnite zašto. 

Za koeficijent sklonosti između dva procesa vrijedi da je uvijek veći od 0 i manji od 1 (odnosno

100%). To značikoje
ako svi entiteti da ako dva isti
koriste procesa
onda ne koriste iste
je sličnost entitete
1 (uvijek njihova
se radi sličnostprocesa
o sličnosti je 0 (nisu
sa slični),
samim a
sobom).
Zaključak: 
- ako dva procesa imaju visoku sklonost trebali bi se nalaziti u istom podsustavu
- ako je sklonost između dva procesa 0, oni sigurno ne trebaju biti smješteni zajedno. 

62. Navedite i objasnite ograničenja kojih se treba pridržavati pri strukturiranju sustava.  

Pravila i ograničenja kojih se pri postupku strukturiranja sustava odnosno raspoređivanju

procesa u podsustave treba pridržavati su sljedeća:
Procesi se međusobno razlikuju. To znači da ne mogu postojati dva potpuno jednaka procesa
u poslovnom sustavu. Može se dogoditi da se jedan proces treba odvijati na više mjesta i da ga
trebaju provoditi različite osobe, no takve slučajeve treba pojedinačno razmotriti.

Grupiranje procesa mora biti neovisno o redoslijedu pretraživanja procesa, što znači da
procesi u početnoj matrici poslovne tehnologije ne moraju biti poredani po životnom ciklusu
osnovnog resursa odnosno redoslijedu odvijanja posla.

Trivijalni slučajevi isključuju se iz analize.

Podsustav ne smije sadržavati samo jedan proces, jer to znači da je p odsustav trivijalan i da ga
nema smisla razmatrati (organizacijski nije opravdan). Načelno je moguće definirati onoliko
podsustava koliko ima procesa, no takav je pristup organizacijski i informatički neprihvatljiv.

25

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 25/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

Svaki podsustav mora sadržavati barem dva procesa kako bi postupci strukturiranja bili
svrhoviti.

Isti proces ne smije biti istodobno u 2 podsustava. 

63. Navedite formulu i objasnite pojam informacijske funkcije elementa matrice poslovne
tehnologije.

Određivanje mjere kvalitete strukture inf ormacijskog sustava putem informacijske funkcije

jedna je od metoda koja se koristi pri određivanju optimalne strukture informacijskog sustava, a
u praksi se kombinira s analizom sklonosti procesa.
Pri tome se u analizi sklonosti procesa kvantificiraju veze između procesa i entiteta u početnoj
matrici poslovne tehnologije.
To znači da se svakoj aktivnosti koju vrši proces nad entitetom dodjeljuje neka vrijednost. 

0
F i, j =  e     
i ,  j

 f i , j  ei , j   

Gdje je F i, j iznos informacijske funkcije elementa matrice.

64. Navedite formulu i objasnite pojmove značenja informacijske veze, jakosti informacijske
veze i frekvencije.

f i,j = z i,j * ω i,j * vi,j

Značaj informacijske veze z i,j ovisi o vrsti odnosa između procesa i entiteta.  

Jakost informacijske veze ω i,j opisuje aktivnosti koju obavlja proces nad entitetom (C, R, U, D). 
Frekvencija odnosno učestalost vi,j opisuje učestalost pojavljivanja aktivnosti procesa nad
entitetom (mnogo puta dnevno, tjedno, mjesečno, godišnje).  

65. Navedite formulu i objasnite pojam mjere kvalitete strukture informacijskog sustava.

F=FS-  F Si
i 1

F – je razlika između informacijske funkcije sustava i zbroja informacijskih funkcija svih njegovih
podsustava.
Mjera kvalitete je razlika između informacijske funkcije sustava i zbroja informacijskih funkcija
svih njegovih podsustava.

66. Kako se provodi postupak dijagonalizacije ako su poznati parametri informacijske funkcije
elementa matrice? Objasnite na jednostavnom primjeru.

Post upak dijagonalizacije matrice je određivanje redoslijeda stupaca i redaka matrice poslovne

tehnologije kojim sve maksimalne vrijednosti iznosa informacijske funkcije elemenata matrice
teže da budu predočene što bliže dijagonali matrice. 
Dijagonalizacijom se kreiraju različite matrice poslovne tehnologije, s različitim brojem
podsustava, koje određuju različite strukture informacijskog sustava.  

26

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 26/27

 

5/14/2018 Infor ma c ijski sustavi - 1. kolokvij - slide pdf.c om

67. Navedite načelni postupak za određivanje optimalne strukture informacijskog sustava. 

1. popuniti matricu podatcima o procesima, entitetima i njihovim vezama

2. izračunati informacijsku funkciju za svaki element  
3. za prvi redak preseliti na lijevo onaj stupac u kojem element ima najveću vrijednost i tako
redom
4. izračunati informacijsku funkciju sustava i po dsustava
5. izračunati mjeru kvalitete strukture 

27

http://slide pdf.c om/re a de r/full/infor ma c ijski-sustavi-1-kolokvij 27/27